Beogradske novine

Broj 36.

19. marta 1916.

6eogra3ške Novine

neajeija

IdA&Ll

ouaua o.

Ribolov na Ohridskom I Prespanskom jezeru. O. Soflja, 18. marta. Ovih dana će ministarstvo privrede dati pod zakup ribolov na Ohridskom i Prespanskom jezeru, kako bi ova dva plodna ribom jezera bila Sto bolje iskorišćena. Austra-Upskc. Prijestoionaslednikovo imenovanje. Pioricanje, koje mnogo obećava. K. B. Beć, 18. marta. Govoreći o imenovanju nadvojvode prijestoljonasljednika Kar 1 a FranjeJosipa za podmaršala i viceadmirala „Fremdenblatt“ kaže- Ovaj izraz carske milosti prema najbližemu kruni, probudiće radostan odjek kod naroda monarhije, a naroćito na junačkim poljima, gdje su navikli, da u Prijestoljonasljedniku pozdravljaju svijetloga druga, koji i sam sposoban za oružje, ne boji ruda ni napora, da bi bio svjedok slavnii djela naših vojnika, da potom isvijesti can prvoga vojnika, šta je doživio u redovma ratnika. Kao vojnik nadvojvoda prijestoljcnasljednik, koji je gdje god se je prijavio.bio ponos naših već dvadeset mjeseci ratujućh četa, imao je pred sobom staino svijetli prmjer u viteškoj prilici Njegovog Veličanstvakao što su ga privlačile slavom ovjenčane radicije vojskovodja, a najjače njegov prećk nadvojvoda Karlo, pobjedilac od Asperfa. Ime nadvojvode Karla mnogo proriče za >no, što monarhija očekuje u svojim najoztljnijim danima od mladoga ali ipak u zbilj rata, i na suvu i na vodi, očeličenog vojsbvodje. Zajednička ministarska konlereicija u Budimpešti. K. B. Budimpešta, 18. riarta. Na savjetovanju u ugarskom ministarstvu trgovine učestvovali su a austrijske strane ministri finansija, povine i poljoprivrede sa svojim stručnin referentima, sa ugarske strane minist istih nadleštava sa svojim stručnim iferentima. Savjetovanje, koje je inialo z predmet važna privredna i finansijska jtanja, trajalo je do dva sata i bilo je, sanalim prekidom, nastavljeno poslije podt. Doveče će se austrijski ministri i tručni referenti vratiti u Beč. Odlikovanja austrijskog Crvenog(rsta. K. B. Beč, 18. arta. Bugarski kralj podario je mnge činovnike austrijskog Crvenog Krstivisokim odlikovanjima Predsjednika (uštva grofa Rudolfa T r a u n a odlikovacje velikim krstom za gradjanske vrline. Izgorela bolnica. Naročiti brzojav „Beogradskih Novina Carigrad, 18. rrta. Bolnica je ugarskog C r v e o g Krsta izgorela. Sav je namještaj propašćen. Misiji je ustupljena nova zjada. Pozdravi Berlina Beču. Nadgradonačelnik dr. W e r m u t otpravio je sljedeći brzojav gradonačelnii dr. Weiss kirchneru : Snažno je prnjaČio grad Beč na putu stvaranja jednognedjusobnog poduzeća za pomoć razrunih graničnih provincija. Sa velikom radoščbrimili smo se punomoćstva. Novi srdačni daz Ijubavi i vjernosti bratskoga sporazuma.ao što se ispoljio u posljednjem ratnom po>čnom odboru „Beć za Ortelsburg', obv'eje nas najdubljom zahvalnošću. Pošli smoagom ; osnivanje preduzeča sestara za Gou, stoji pred zaključkom. Neka plemenitom du u mislima, u kojima je ono preduzeto, e lijepo ispadne za rukom. Živim osjećaja ophrvana šalje sestrinskim prijateljicamaa Dunavu zemaljska prijestonica Berlin sie pozdrave. Uzapćavanje imanja profesora Masary. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*). Beč, 18. marta Kako zvanični list „Prager Zeitung* javlja, praški zemaljski sud naredio da se u z a p t i sve imanje profesc Masaryka, koje se nalazi u Austri zbog njegove krivice: veleizdaje i zl Čina protivu ratne snage države.

Hojnouije brzojovne uljest

carsko i kraljevske pješadijske pukovnije br. 4 . Njoj se pridružila počasna ćeta res. bataljona carsko i kraljevske pješadijske pukovnije br. 33. Za pogrebnim kolima išli su prvo pokojnikovi srodnici, zatim general-major B ab i c h kao zastupnik vojnog generalnog gouverneura, dalje veliki broj Časnika, civilni činovnici carsko-kraljevskog general-gouvernementa, časnici beogradske posade, koji su bili slobodni od službe i mnogi drugi. Sprovod je išao kroz ulicu kralja-Milana za željezničkoj stanici, gdje se još jedan put izvršiio opijelo. Tijeio pokojnikovo preneseno je u Vukovar, gdje će se sahraniti. Vratili se. Beogradjani se vraćaju svakim danom u svoj lijepi Beograd. Juče je opet doputovalo više porodica, medju njima i ove ugledne ličnosti: gosp. Milivoje Popović, načelnik ministarstva prosvjete; Dr. Subotič| predsjednik trgovačkog suda. Polazak crkve. Rimokatoličko i pravoslavno osoblje beogradske vojne posade prisustvovače danas u nedjelju 19. marta propisanim božjim službama po izloženom redu: U 8 sati prije podne u kapeli u posianstvu prisustvovaće božijoj službi osoblje pučko-ustaškog bataljona A. A. I|u 20 Bt, zatim osoblje vojnog redarstvenog odjeljka i oružničke postaje 52 i pučko ustaški bataljon I]8. Besjeda će biti na madjarskom i njemačkom jeziku. U 9 sati prije podne u gornjoj kapeli prisustvovaće božijoj službi osoblje pučkoustaškog etapnog bataljona 409. osoblje rezervnog bataljona S. R. Nr. 33. Besjeda če biti na hrvatskom i njemačkom jeziku. I ostalo osoblje, prema tome kako im dopušta vojna služba ima da se dodijeli na pomenute božije službe, naročito na one, na kojima će biti predika na jeziku, koji je njima poznat. Pri prvoj božijoj službi, — u 8 satu prije podne — i pri velikoj sv. misi — 10 sah. prije podne sviraće glazba pućkoustaško-etapnog bataijona Nr. 409; službi božijoj u 9 sah. prije pođne iči če posadna glazba iz crkve sa pričuonim bataljonorn Nr. 33 i skrbiće takodjer crkvenu glazbu. Izdavanje putnica. Veliki dio gradjanstva ne zna, gdje treba se obratiti za putnice i prolaznice, več se obraća na mnogim nenadležnim mjestima. Upozoruje se gradjanstvo, da se za putnice i prolaznice obraća samo carsko i kraljevskom uredu za izdavanje putnica u Knez Mihajlovoj ulici br. 48. Prodaje duvana. Od pre nekoliko dana otvoreno je nekoliko novih prodavnica duvana. U gradjanstvu je sa zadovoljstvom primljeno otvaranje ovih prodavnica duvana, jer će uredjenjem ove prodaje sa odredjenim cijenaina vrlo korisno biti za potrošače duvana. Uredjenje Kalimegdanskog parka. Posljednjih dana počeo je rad na uljepšavanju Kalimegdanskog parka. Porušene ograde i stepenice dovedene su več ranije u red. Sada se popunjavaju i opravljaju prostrana šetališta. Ovih dana otpočeće rad na uljepšavanju parka i uredjenjem cvjetnih leja, koje će biti zasadjenje lijepim proljetnjim cviječem. Kalimegdan je opet već postao prijatno šetaliste beogradske publike i gradjanstvo če imati ovim uljepšavanjem još više prilike da uživa u njemu. Kino predstave za gradjanstvo. Svakog utornika i petka u kino-pozorištu daju se predstave za gradjanstvo. Sve dosadanje predstave posjcćene su vrlo dobro. Gradjanstvo vrlo rado posjećuje ovu prijatnu zabavu. Vozovi za izbjeglice. Ove nedjelje došlo je nekoliko vozova sa izbjeglicama iz Kruševca, Vrnjačke Banje i drugih mjesta. Svi putnici pričaju sa najvećom livalom o ugodnostima prilikom putovanja. Broj vagona bio je toliki, da su svi putnici imali dovoljno mjesta za sebe i za prtljage. Vršenje utovara i istovara bilo je u najvećem redu i tišini. Urezivanje boginja. Urezivanje boginja vršiće se još samo do 1. aprila. Ko ne bude mogao poslije 1. aprila dokazati da je rezan biće najstrožije kažnjen. Gradjanstvo se potsjeća da je ono dužno u interesu samog sebe, da se kalemi protivu boginja. Izgubljen pas.

Neutralnost Španije.

Još 11. ovog mjeseca izgubio se mali _ , . , , _ , .., 1 P as P° x Terier 1 bijel, crne glave sa bib,ioi,v -“'"ts:*"-. >«">” op-s "r ^ - . se na mfe „Bovy“. Tko ga nadie biče boSpanska vlada dala je lzjavu o neu t0 nagrac jj en _ tralnosti u ratu izmedju Portugalske centralnih vlasti.

-

Gmd i okolico.

Ruzne uijestl

Život Srba u Solunu. Po jednom izvještaju, koji je primi jedan ovdašnji gradjanin iz Soluna, doznaj se, da sad ima oko 20.000 izbjeglica i Srbije. Svi mladji ljudi sposobni za vojsku

Ostavka budimpeštanskog portugalskog generalnog konsula. Kako „Bud. Korr.“ doznaje, portugalski generalni konsul Ladislav B i r nb a u m u Budimpešti, uputio je danas bečkom portugalskom poslanstvu pismeni akt,

L/ ft J V.. C/ V ft Iftllti d J ft IJ w M i J — .—' koji i nijesu bili vojnici, uzeti su od Frarlju kojem podnosi ostavku na svoje mjesto. cuza na vojne dužnosti. Ostali žive vrljUjedno je o tome izvjestio i ininistra bijedno, jer dobijaju vrio malo hrane i ttpredsjednika grofa Tiszu. £ m "t' ttt u ovo teško doba vrlo malo. Iz Budimpešra javljaju : Nardebom podne beše u parku ovd. c. i k. vojne bolPogreb nadporućnika Puchera. :j ce svečano otkriveno poprsje kraljevo, U kapeli pričuvne bolnice „Brčko“ tjcoje je uspjelo djelo domobranskog poBeogradu, opojani su juče pre podne smrtri-učnika Hugo W e i s e r a. Svečani govor (jstaci pokojnog domobranioca-nadporučnikaHJržao je mjestni zapovjednik pukovnik Franic Puciiera. Opijelo je izvršio vojn lilvius Herbay, poslije čega je vojna rvesienik Peehtl. Pogrebni sprovod se po. | as ba, sklopljena u mjestu nalazećih se to;n krenuo. Na čelu je bila vojna glazba virača, intonirala carevku.

SnopStenJo o iz$ubljenlm. 89. Jovan M a r k o v i ć, trgovac iz Jagodine nalazi se zdrav u Zflrichu, Hotel Limat Quai, p?"je boiestan. Moli svog brata L j u b u, Antonija P e t t 0 v i ć a i svoju ženu Jelenu u Jagodini, da mu jave jel’ su zdravo. 90. Milutin U r o š e v i ć, trgovac iz Kruševca izvještava svoju porodicu, da se nalazi zdrav s bratom u Ženevi. 91. Dušan Mil. Šijački, novinar, živi u Zurichu (Hotel Beatus) Švajcarska, i moli svoju ženu Marijanu, za koju je čuo, da živi u Cićevcu, da mu se javi preko „Beogradskih Novina“. Ako joj treba novaca, neka traži i dobiće od svoje majke udove Sofije V o j v o d i ć, Zagreb, Prilaz 26. 92. M. Grdjić izvještava iz Ženeve gospoju Zorku V u k i č e v i ć k u, da je Borivoj K o r a č bio prije mjesec dana u Skadru, pa se sada po svoj prilici nalazi na Krfu. 93. Gospodinu Dr. Milanu Peciću. Vaša žena Jelisaveta je zdrava u Kragujevcu, pozdravlja i moli, da se ništa ne brinete za nju. „Javi se kad god možeš“. 94. Majka Živojina i Viadimira Markovića sa suznim je očima od veselja čitala, da su joj sinovi na životu i javlja njima, da su svi kod kuče živi i zdravi i da im je sve dobro. 95. Larina Ruben javlja svojoj sestri Zlati u Lansanni, porodica je zđrava i nalazi se u Beogradu, Kralja Milana ulica 108.

Engleska panika od Zeppelina. Sve se više i više skida u Engleskoj do sad tako mila obrazina, kao da su vlada i narod prema napadima Zeppelina sa svim hlađnokrvni. Sve više izlazi na površinu pitnje, šta treba činiti, da se Engleska spase od ove opasnosti. Poslije govora, koji je prošlog četvrtka držao u gornjem domu Lord M o n t ag u o f B e au 1 i e u, odbranbeno pitanje postalo ie glavno dnevno pitanje. Pravi strali i velika briga izbijaju u uvodniin člancima sviju lstova. Jedni zahtevaju, da se ustanovi vazdušno ministarstvo, drugi opet traže pojačane odbranbene mjere, a sami neznaju kako da se do njili dodje; treći najzad vele, daje osveta najbolje sredstvo za odbranu. Sve pak ćini utisak, da postoji strah i pometnja. Lord Montagu, jedini u Engleskoj, što mu se i priznaje, koji nješto od cijele stvari razumije, zadao je svojim zemljacima priličan strah. Evo nekoliko izvoda iz njegovog govora, koji je ,,Reuter“ zaboravio saopštiti ostalom svijetu : „Vrlo se malo u ovoj zemlji dešava, što njemačkom generalnom stožeru nebi bilo poznato. Prije godinu dana mi smo bili ggospodari vazduha, koje smo sad ja se toga bojim, izgubili. Njemački aeroplani lete brže i podižu se više, nego K ma što, što mi imamo. Ovdje, kod naše kuće izđržali smo 13 Zeppelinskih napada, ni jedan Zeppelin nismo bili u stanju da oborimo, osim jednog parčeta propelera, koji je u Kentu nadjen, nismo ml pogodili ni jedan dio Zeppelina, nismo ga ni uništili niti oštetili.“ — Montagu važi u Engleskoj kao dobar prorok. Vcli se, da se sve ono, što je on predskazao, doista i dogođilo, s toga je slijedeće njegovo proroštvo zanimljivo : „Doći će vrijeme, kada će vazdušna služba važnija biti, nego li vojske ili mornarice. Ako koji narod ima bolje ustrojenu vazđušnu službu nego B mi, onda postoji za nas velika opasnost, koja će svake godine biti sve veća. Odbrana naše zemlje odigrava će se u buduće poglavito u vazduhu. Njemačk i Zeppelini, proricao je dalje Montagu, „biće uskoro 500 stopa dugi, imaće 65 stopa u prosjcku i biće preko 12*/“ tona teški, sa letnim radijumom od preko 2000 milja. Oni će inoći preletiti cijelu Englesku i mogu biti vrlo opasni za mornarica. Niemačka mornarica može jednoga dana zajeđno s Zeppelinima napadati i to sa vrlo ozbiljnim posljedicama za ishod borbe. Boriti se s Zeppelinima time, što će se u cijeloj zemlji namjestiti odbranbeni topovi, sa svint je beskorisno. Što Zeppelini nisu počinili još i sasvim drugu štetu, imaju Englezi da zablagodare samo svojoj luđoj sreći.“ Lord Montagu je završio : „Jedna bomba pala je samo nekoliko metara daieko od jedne najvažnije municione tvornice, tako je isto bilo 31. januara sa jednom naznačajnijom aeroplanskom tvornicom.“ Nije dakle nikakvo čudo, što je Zeppelinsko pitanje iznenada izmililo iz tobožnje ravnodušnosti do glavnog pitaja dana, jer protivu Zeppelina preko Engleske se Rusi i Francusi ne mogu borid. Ruski dum-đum knršumi. I ako je upotrebu eksplozivnih pješadiskihzrna u ratu zabranilo medjunarodno udmženje u Petrogradu 1868 godie, pri svem tom su se Rusi, kako se sada bez prigovora utvrdjuje, služili takvom municijom. U jednoj od naimm jih svezaka „Zeitschrift fir angewanđte [ Chemie" dao je profesor R a s s o w (Leipzig), sa izričnim pristankom glavnog zapovjedništva 19. njemačkog puka, zanimIjiva saopštenja o pješadijskim eksplozivnim zrnima, koja je dobavio od ruskih zarobljenika i koja su mu poslužila za njegovo istraživanje. Već pri | bavljerfju na istočnom frontii slušao je profesor R a s s o w vrlo različito o tome, da puščana zrna, koja udare u drvo, često se sa jasnim praskom rasprsnu i u isto vrijeme velike rupe na drvetu naprave, tako da ovdje mora biti eksplozivne municije. Da se takva inunicjja upotrebljava može i se zaključiti i po ranama. Ove slutnjc mogle bi se potvrditi po nređuzetom pregledu nadjenih metaka, pri čemu se ukratko uka-

zala ova slika : zatupljeno zrno sastoji se iz jedne niklene košuljice sa mekim olovnim zrnom, koje ima jedno cilindrasto udubljenje. Posljednje je ispunjeno e k s p 1 ozivnom materijom i zapaljivim f i t i 1 j e m zatvoreno. Mnoštvo eksplozivnih materija, koje se sastoje iz pikrin-kalijuma dovoljne su, da izazovu jako eksplozivno dejstvo. Kad čaura kuršuma no podlozi pored obilježja 14 i II rusko P. ima, onda se ne može dalje sumnjati o njihovom porijeklu. Zabrana neprijateljskih ratnih maraka u Magjarskoj. Iz Budimpešta javljaju : Noredbom ministra unutrašnjih djela zabranjena je ! kupovina, prodaja i razmjena poštanskih maraka i takozvanih propagantskih maraka ratnih zbrinjavanja i drugih dobrotvornih ustanova neprijateljskih država. Tako isto zabranjeno je oglašavanje tih maraka. Tko se protivu ove naredbe ogriješi biće kažnjen 15 dana zatvora ili novčanom globom od 200 kruna. Štednja naših vojnika. Po bečkim vijestima otpremljeno je bojnim poštanskim uredima kod vojske na ratištima tnjeseca januara o. g. 33,295.249 kruna, i to : uplaćeno je na poštovne doznake 24,628.164 kruna, a putem poštanske štedionice 8,668.085 kruna. U đecembru prošle godine iznosio je promet kruna 32,611.208 kruna od vojske u nutarnjost carstva. Osobito odlikovanje Hrvata u Beču. Javljaju iz Beča : Ovih dana došao je nadvojvoda Karlo Stjepan u bolnicu profesora Eisclsbergera, da naročito posijeti vodnika jedne bosanske pukovnije Ivana Delića, koji se nalazi na liječenju u sainoj bolnici. Nadvojvoda je uz put osobno mu uručio srebrnu i bronzanu kolajnu. Zlatnu kolajnu hrabrosti stekao je ovaj junak kod neke velike bitke u Galiciji, gdje je kao zapovjednik voda sa trideset momaka uz osobito teške prilike zarobio ruskog podpukovnika, sedam časnika i 400 Rusa i jednu strojnu pušku. Ruski podpukovnik već mti stavio na prsa revolver, kada je Delić zamahnuo puškom. U tom je trenu podpukovnik odbacio revolver i digao ruke u vis, znak da se predaje. Na to se predala i ostala momčad sa časnicima. Delić je sada zamolio za pojačanje jer uslijed nestašice municije nije bio kadar da sa svojim vodom odpremi toliki transport zarobijenika. Srebrnu kolajnu hrabrosti zaslužžio je za vrijerne bojeva u Bukovini i to kod jedne navale, gdje je Rusima oteo vrlo važnu pozicijn. A ove dvije kolajne, koje mu sada osobno na grudi stavio nadvojvoda stekao je na besarabijskoj granici, gdje je natrag osvojio jednu našu izgublenu poziciju. Ovo mu je bila posljednja bitka, jer su u njoj zađobavio teške rane. Bude prevežen u bolnicu u Kolomen, gdje mu je amputirana desna noga za koju će doskora dobiti umjetnu. Nadvojvoda se oprostio od m’ega uz obcćanje da će mu doskora doniieti metalnu sponu za zlatnu kolainu, jer su njegova junačstva takova. da je ponovno predložen na odlikovanje sa još jednom zlatnom kolainom. a osim toga da će doskora biti promaknut u viši .čin.

Horoilnfl priuredo. industrijska djelatnost hod uojske Bom-Erniolll. Malo je ljudi, kojiina je poznato, od kolike je vrijednosti tehnička ustanova kod vojske u radu, pa će za to još čudnovatije zvoniti kad se kaže da tehnika u ratu ne služi samo interesima ratnog vođjenja, nego da ona u onolikoj mjeri u kojoj za vrijeme mira ne bi nikad mogla, služi opštem dobru. Na nekolikim primjerima, izvadjenih iz velike obilnosti takih tehničkih ustanova, iznosi se ovo. Tiče se ustanove 2. vojske, koja je prošle zime pobjedonosno zaustavljala navalu neprijatelja na Karpatima, a 1915. u proljetnoj ofensivi u pobjedilačkom brzom napredovanju potisla neprijatelja malo ne iz cijele Srednje i Zapadne Galicije i stala na neprijateljsku zemlju, te da se pripravi zb zimsku bitku. Neprijatelj je za soboin ostavio opustošenu zemlju. Nisu samo sve tehničke ustanove podlegle bijesnilu pustošenja neprijateliskog, nego su njegova povlačenja opustošila čitave varoši i sela i sve industrijske proizvodnje. S toga je vrlo teško a skoro je bilo nemoguče pokriti velike potrebe na materijalu za izradu utvrdjivanja. Prva potreba morala se nabaviti u pozadini, aii se nije moglo ni pomišljati, da če se sve potrebe moči podmititi. Ali se ovdje nije mislilo, da se podmire potrebe samo vojne: narod, kcji je mnogo puta ostao bez krova, očekivao je od naših četa ne samo oslobodjenje sa moskovskog jarma, nego i branioca od oskudice i nevolje i od zimnje nemani, koja se u Galiciji več približavala. Glavna je djeiatnost bila u prvoj liniji upravljena na to, da se nabavi najpotrebniji materijal za gradju, cigle i daske. Ni jednu jedinu ciglanu nije neprijatelj ostavio u dobrotn stanju za upotrebu. Za ciglanu je izabrano mjesto od ruševina, koje je b ; lo na najboijem saobračajnom putu. Vrijedne ruke stručnih ljuđi umjele su da od raznih izlomljenih parčađi upotrebljivih sastavaka stvore nješto cijelo, jednu najmoderniju ciglanu u zemlji, koja je zgotovila za nekoliko nedjelja dnevno po 32.000 cigala, koje se mogadoše korisno upotrijebiti. Za ttm se nizahu vojne krečane, koje su mogle pokriti potrebu kreča za zidanje, kreča za sanitarau potrebu i za tvoraice betona za proizvodnju kamena betonskog za utvrdjivanja. Uvedene mašinske snage neka se korisno upotrijebe. Pored cigiana ustanovljene su još i strugare, bravarnice, kovačnice i kolarnice. Drugo važno pitanje, koje je oćekivalo riješenje, bila je nabavka drva i dasaka. Naravno, da su i sve strugare bile žrtve neprijateljskog bijesnila, koji nije poznavao vrijednost istih, kao i mi što nismo znali za njihovu vojnu vrijednost, te se nije ni čuditi, što su se oni najviše ustremili da unište baš te tvorevine. Danas ima već sednm velikih strugara, koje rade: 3 odmah neposredno iza fronta, jedna tek nekoliko kilometara udaljena od zaraćenih četa, ustanovljene tu sa bezuslovnim povjerenjem u gotovost vojske, koja će im osigurati trajnu proizvodnju, a da iin niko ne smeta. Iz najobičnijih sredstava ustanovljene željeznice olakšavaju dovoz debala, a gdje oskudijevaju^ pruge, ispomaže sama sebe industrija drva — ona zgotovi sebi drvene pruge. Da bi iznenadnim velikim potrebama u daskama i gredama mogle odmah ma na kome frontu u največem obimu popuniti potrebu, ustanovljene su osim stabilnih strugara i pokretne, koje rade u ruskim šumama Voihinije. U svojim vlastitim strugarama, poslije jedva četirimjesečnog postanka, u stanju su da proizvedu dnevno do 400m s dasaka, greda i raznih drvenarija. Više nego li podrughiljade vagona je na frontu upotrijebljeno i veliki broj obitališta ostavljeno žiteljstvu. Strugar3ma su dodate samostalne ili djelimične stolarnice, sa kojih najveća parna stolarnica još od jesenas u saobraćaju i gotovi prozore, vrata i t. d. za upotrebu skrovišta vojnih i gradjanskih. U bravarnicama se gotove razni okivi, popravke mašinske, a u kolarnicama se opravljaju izlomljena kola i gotove se nova. Hartija za krov gotovi se danas vagonima, a šljunak koji se dobija u novo otvorenom vojnom majdanu, vuče se na front vagonima. Ovo su tek nekoliki primjeri, koji obnhvataju industriju u ratu a daleko je od toga, da se o njoj piše iscrpno. Novi ruski ratni zajam. K. B. Petrogtad, 18. marta. „Petrogradska Telegrafska Agencija* javlja, da se carskim ukazom naredjuje nov ratni zajam od dve milijarde rubalja. Zabrana izvoza piva. (Naročitf brzojav „Beogradsklh Novina) Beč, 18. marta. Covori se, da će ovih dana biti objavljena zabrana izvoza piva. Ovom će zabranom najviše pretrpiti plsenska pivara. Novo uredjenje dunavskog saobraćaja. Iz Bukurešta se javlja: Zvanični list „L. Indćp. Romu.“ zanima se sa posljednjom konferencijom, koja se održala u Nururbergn, o novom uredjenju dunavskog saobračaja. Kad je riječ o uredjenju dunavskog saobraćaja — kaže taj list — mora i pažnja Rumunijd biti upravijena, jer je ta reka za Ru* munije vrlo važna po interese eksistencije, jer je Dunav put, koji vezuje Rumuniju sa orijentom. Izmedju Ugarske, Austrije i Njemačke treba da se nov ugovor zaključi o uredjenju saobraćaja na Dunavu, koje će, po jednom sporazumu, i sa ostalim dunavskim državama raoći biti zakljućen u tome pravcn. Mi sino u principu za jedno novo uredjenje dunavskog saobraćaja, jer proširenje dunavskog saobracaja bilo bi za Rumuniju od velikog prestiža, jer bi onda ini na slučaj jedne dobre veze sa centralnim vlastima mogli imati antrpode za sve one proizvode koji sn Njemačkoj, Austriji i Ugarskoj potrebni i koji bi u Rumuniji imali prvu transformaciju, prije nego što bi dugački put u Evropi nastupile. Stoga Rumunija ima interesa, da tome pitanju obrati najveću pažnju.

Btfki burzanskf izuještaj. K. B.’ Bef, 18. marta. Raspoloženje na današnjoj bursu bilo j« opet izrićno, čvrsto, jer kako posljednji izvješti sa ratišta, tako i viša berlinska nofiranja i povoljan tok današnjeg dana za ngovore, koji su još u mirno doba učinjeni, uticalo je vrlo povoljno na raspoloženje. Veći prometi po višim kurzevima bili samo kod konjukturnih papira i istočnih vrijednostiUložnički fondovi održali su se nepromijenjeno. Zfldnje brzojmme uijesti. Sramni kukoulfluk entente. K. B. Beč, 18. marta. Danas je prije podne na putu iz sjeyerne Adrije u južnu Dalraaciju torpedovan od neprijateljske (talijanske ili francuske) podmornice bolničarski brod, austrijskog Crvenog Krsta „Elektra". Brod je dovučen na obaiu. Jedan mornar i dvije bolničarke su teško ranjenje. Srećom nema đrugih žrtava. ,,Elektra“ je biSa ubilježena kao bolničarski brod, pa je kao takova nosila sve prooisane vanjske zuakove, koji su se vidill na daleko .