Beogradske novine

„Corriere della Sera“ pozna svoje ljude. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina*). Lugano, 21. marta. „Corriere della Sera“ upozorava vladu, neka ne precjenjuje votum povjerenja komore, jer problemi, koji su izbili tijekom debate, ostaju još isti. Ruska ofenziva. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*) Berlin, 21. marta. „Norddeutsche Allgemeine Zeitung' piše, Rusi su u Litaviji započeli ofenzivom protiv Hindenburgove vojske, sigurno na vapaje za pomoć od strane Francuza. Ali su na čitavoj liniji odbijeni. Opaža se, da Rusi više ne napađaju bez obzira na žrtve. Nijemci ne imaju nikakove gubitke. Odstup Hvostova. (Nar. brzojav „Beogradskih Novina’.) Stockholm, 21. marta. Ministar Hvostov nije odstupio dobrovoljno. Upisuju mu se u grijeh nemiri u Baku. Car Nikola je u prisustvu Sturmera predbacio Hvostovu, da je on opasan po državu, pa da upravlja svojim resortom bez svakog talenta. Na koncu mu je rekao doslovce: Pobuna u Kav-1 kazu bila bi čavao u lijes Rusije. Sturmer zabranjuje. (N'aročiti brzojav „Beogradskih Novina") Kopenhagen, 21. marta. i Ministar predsjednik S t ti r m e r zabranio je okružnicom na sva poglavarstva i zemstva rasprave o ratnom položaju. Austro - UssrsKa. Ukrajinci kod nadvojvode Friedricha. K. B. Beč, 21. marta. Javlja se iz stana retne štampe: Vrhovni zapovjednik vojske maršal t nadvojvoda Friedrich primio je na 19 t. mj. ! predsjednika ukrajinskog narodnog vijeća i zastupnika na carevinskom vijeću L ew i c k o g i podpredsjednika Nikolaja W a s i 1 j k a, koji su se u ime ukrajinskog naroda došli zahvaliti nadvojvodi za sve blagodati, kojima carsko i kraljevska | vojska obdaruje zaposjednute dijelove ruske Ukrajine. Ukrajinci Rusije doći će na taj način do uvjerenja, da blagodat, sreća i budućnost Ukrajinaca leži sarao pod Austrijom i njezinom slavnom dinastijom. Odgovarajući, naglasio je nadvojvoda žalosno stanje zemlje, koju su napustile ruske čete i teškoće, koje treba savladati, dok se privredno u ovoin kraju nešto učini. Ovom narodu pomoći, bila je vazda njegova želja i težnja. Tom zgodom je nadvojvoda spomenuo junačko i požrtvovno držanje ukrajinskih vojnika iz Galicije i Bukovine, kao i slavna djela ukrajinske legije. Poslije su oba predstavnika ukrajinskog naroda bila pozvana na ručak lcod nadvojvode. Protest austrijskog Crvenog Krsta. K. B. Beč, 20. marta. Središnja uprava austrijskog C r v enog Krsta upravila je povodom torpedovanja bolničkog broda „Elektre" p r o t e s t na internacionalni komitet Crvenog Krsta u Ženevi. U ovom p r o1 e s t u se naglašuje, da je pomorski ! bolnički brod „Elektra“ bio kod svihratujučih država notific i r a n i prema medjunarodnoj k o n v e n c i j i obilježen svim p r o p isanim vanjskim znacima, koje se je na daleko moglo vidjeti. Prema izvještaju austro-ugarskog pomorskog zapovjedništva torpedovan je ovaj brod po danu, za lijepog vremena, bez da je brod propisno pozvan da stane. j Isti izvještaj sa pravom naziva ovo djelo neprijateljske podmornice kukavnom i teškom povrjedom medjunarodnoga prava. Podižemo protest protiv torpedovanja ovog bolničkog broda, čime je dotična neprijateljska ratna mornarica svalila na sebe n e i z b r i s anu sramotu. Ne znamo kojoj mornarici pripada ova podmornica, pa vas jed- | nako učtivo kao iprešno molimo, da ovaj naš protest dostavite zapovjednicima svibneprijateljskih ratnih mornarica. Potvrdjena novela. K. B. Beč, 21. marta. Carskom se naredbom od 19. marta ove godine stavlja u krijepost dijelovi novele opštem gradjanskom zakoniku, koji su izdani carskim naredbama od 12. septembra 1914. i 22. jula 1915. godine. Vrijeme poalije rata trebaće nužno nove ustanove osobito, da se spriječe neočekivani događjaji u privrednom životu, kao i promjene ratne industrije u mirodobna preduzeća. Ova carska naredb« stupa u krijepoat 1. januara 1917. Požar u jednom budlmpeštanskom mllnu. K. B. BudimpeSta, 21. marta. U stovarištu pamog mlina „Hungaria”, koji je od nekoliko nedjelja uredjen kao tvornica hrane sa konje, izbio je jučer u veče požar, koji je posve uništio tvornicu. Šteta iznaša preko milijun kruna. Požar je nastao po svoj prilici uslijed neopreznosti radnika. Sam mlin ie spašen.

)a na Uunavu. (Naročlti brzojav „Beogradskfh Novina*) Galac, 21. marta. Lučki kapetan saopštava, da je rumunjska viada naredila, da ladje četvornog sporazuma ne smiju dalje plovifi nego do Turtukaje, dok brodovi centralnih vlasti smiju ploviti samo do Galaca. Ovo je učinjeno, da se spriječe sukobi neprijateljskih brodova na Dunavu.

Nujnovije brzgjnvne ušjesti. Državni zavod za odjevanje u Njemačkoj. K. B. Berlin, 20. marta. Da se može za vrijeme trajanja rata opskrbiti siroinašnije pučanstvo sa potrebnim odijelom, a uz jeftiniju cijenu, osnovan je u Ber'imt državni zavod za odjevanje. Ovaj će se zavod brinuti za nabavu kaoj i za pouitlenje potrebnih odijela. 100-ti Zeppelin. (Naročiti brzojav Beograđskih Novina.) Munchen, 21. marta. Nedavno je dovršen stoti Zeppelin. „Toter Manu“ u njemačkim rukama. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novin**.) Berlin, 21. marta. „Lokolanzeiger" javlja iz glavnog stana, da se svi poiožaji poznati pod imenom „Toter Manu“ nalaze čvrsto u njemačkim rulcama. Bratianu i neutrainost Rumunjske. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*) Bukarešt, 21. marta. Ministar pređsjednik Bratianu rekao je vodjama konzervativne stranke, da on još ne vjeruje, da je došao čas, kad Rumunjska može promijeniti svoje držanje. Bratianu je tječajem razgovora naglasio, da naoružana neutralnost Rumunjske ne znači kolebanje Rumunjske, nego je posljedak temeljitog uvjerenja.

Torpedovan rumunjski brod. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*.) Bukarest, 21. marta. Jedan je rumunjski transportni brod, koji je prije nekoliko pana odplovio iz Konstance, na rumunjskom području torpedovan od jednog ruskog ratnog broda i odmah potonuo. Umro kardinal Gotti. Rim, 20. marta. Đauas je umro prefekt svete kongregacije »Propaganda Fidae« karđinal Gotti.

i oKolica.

Crkva Sv. Marka. Stara beogradska crkva Sv. M a r k a na starom groblju bila je dosta i inače pohabana, a prilično oštečena prilikom posljednjih borbi oko Beograda. Zidovi su ispucali, a slike u crkvi davno i davno izgubile su svoj izgled. Gradjevinsko odjeljenje carske i kraljevske vojske u Beogradu poduzelo. je i opravku ove crkve. Zidovi su več opravljeni. Svi prozori takodje su opravljeni, ma da susvi do jednog bili polupani. Pristupilo se opravci i stolarskih i bravarskih radova. Sada su počeli radovi i na generalnoj opravci u unutrašnjosti same crkve. Izdavanje koncesija. Izdavanje koncesija za zanatlijske, trgovačke i druge radnje daje se svakom onome, koji prema svojim dokumentima ima prava, da radi istu radnju. U posljednje vrijeme izvjesne radnje kao kafane, kuhinje, delikatesnice i aščinice nagomilavaju se svakim danom sve više i više, tako da je prestala potreba za otvaranje istih i dalje, s toga se privremeno za gornje radnje neče davati koncesija, dok se ne ukaže potreba za i dalje otvaranje istih rađnja. Za ostale radnje koncesije se i đalje mogn dobiti: naročito za otvaranje zanatlijskih radnji kao obučarske, krojačke i dr. Carsko i kraljevske vlasti čine sve olakšice, da gradjanstvo bude zadovoijeno sviraa potrebama, te s toga naročito izlazi na susret molbama za otvaranje sviju potrebnih radnja. Povratak Beogradjana. Skoro svakog dana vraća se veći broj Beogradjana na svoja ognjišta. Poslije više mjesečnih pretrpljenih muka i nevolja dolaze u svoj lijepi Beograd na odmorište i oporavljenje: Medju uglednima vratio se i profesor dr. R a d o v a n o v i ć. Prodavnica brašna. Prodavnica brašna odbora grada Beograda juče i prekjuče nije prodavala brašno, zbog selidbe prodavnice. Brašno će se od sada prodavati na nekoliko mjesta, a ne kao do sada samo na jednome mjestu. Ovih dana biće otvoreno još 4-—5 prodavnica brašna u raanim krajevima Beograda. Naročlte llječnlčke ambulante u Beogradu. Ambulanta za o č n e bolesti gospodina pukovskog liječnika profesora dr. B e r gmeister-a biće otvorena u savamalakoj školi ■ Bosanskoj ulici ito: od 10—11 sati prij« podne za siroraašnegradjane. Ambulanta za ušne, nosne i vratne bolesti gospođina pukovskog liječnika d-r. Z e m a n n a otvoriće se u osnovnoj školi kod Saborne crkve i to: od 9—10 sati prije podne za s iromašno gradjanstvo.

Carsko i kraljevsko redarstvo je skoro svakoga dana prinudjeno, Ča uapsi osobe, koje se ne mogu legitimirati legitimacijom izdate od carsko i kraljevske vlasti. S toga se obraća pažnja gradjanstvu, da nabavi legitimacije ida ih stalno sa sobom n o s e. Neeksplodlrana zrna. Skoro svakoga dana nailazi se po kućams, sporednim putevima i vrtovima na neeksplodjrane granate i šrapnele. Upozorava se gradjanstvo u svom vlastitom interesu na nedavno objavljeni propis o nadjenini zrnima, prije svega, da se ne bi desili nesrećni slučajevi, smiju ona biti uklonjena samo od vojnih stručnih lica. U Beogradu od strane carsko i kraljevskog topničkog stožernog odjeljenja. Požar. Juče’ u 3 sata u jutru pojavio se požar na uglu Kralj Milanove ulice. Zapalila se šupa sa drvima. Požarnici su vatru ugasili do 5 sati u jutru. Pričinjena je šteta od prilike 500 kruna. Uzrok je požaru za sada još nepoznat. Prekidanje vodovoda. Zbog preduzetih opravljanja vodovodne mreže ostaće cijevi danas 22. ov. mj. od 8 sati prije podne do 12 sati u podne zatvorene u ulicama: Krunska, Birčaninova, Njeguševa, Beogradska i ulica Kralja Milutina. Velika kradja sprovodnih žica. Carsko kraljevsko vojno gradjevinsko odjelenje, koje ima upravu i rad električnih tramvaja u svojim rukama, javila je ovih dana, da su joj preko noć u k r a d j ene mnoge sprovodne žice. Istragom, koju je po ovome preduzelo carskokraljevsko vojno redarstvo nadjeno je u jednoj beogradskoj tvornici 275 kg. električnih sprovodnih žica, koje su po iskazu kupljene od Cigana. Nadjenu žicu je ređarstvo oduzelo. Dalje je kod nekog P a n t i ć a, a koji je več jednom bio optužen zbog neovlašćenc kupovine kovi-na, nadjena takodjer izvjesna količina tramvajskih žica. Jedan dio ve žice bio je već rastopljen, ali veći dio bio je vješto sakriven i zakopan. Ova količina iznosila je nekoliko centi. U kući Pantića, nadjeno je osim o’voga mnogo kovina kao aluminium, cink i bakar, koji ie takodje oduzet. Frevtag-ova karta austro-talijanskih -"graničnih oblasti. ■ - U? T) Za borbe na talijanskom ratištu može se preporučiti u velikoj razmjeri 1 :600.000 izradjena Freytag-ova karta austro-talijanskih graničnih oblaati (Obim: Milano—Insbruck —Ljubljana—Lušin), 55:80 cm. velika. Izradjena je vrlo tačno, irria mnogo pojedinosti, veliki broj imena mjesta i lijepo je izvedena u sedam boja. Cijeaa 1.30 kruna. NBFoSna pfiureiia. četortl rafnl znjam u flustroUšarskoj. U toku ovoga svjetskog rata, već je četvrti put vrijednom i štedljivom pučanstvu pružena prilika, da dfl izraza svojeg povjerenja budućnosti države sa pripremom uštede za pokriće velikih troškova. Četvrtom njemačkom ratnom zajmu sljedovaće u skorom vremenu novi uslovi za zajam u austriskoj i ugarskoj državi. Bilježenja za njemački ratni zajam biće zaključeni. Poziv sa najvišeg mjesta državne uprave našao je jakog odziva u najudaljenijim zakucima države i već sad je prema dosadanjim izvještajima o prijavama postignut veliki uspjeh vrijednosti mnogih milijarđa blagodareći energičnom govoru državnog sekretara Helffericha. Novi austrisko-ugarski ratni zajam biće pod povoljnim upisivanjima uveden. Od jesenašnjeg trećeg zajma, koji je u Austriji i Ugarskoj preko šest milijardi kruna stvorio od kapitala domaće uštedjevine, naše su vojske postigle najveće pobjede i u savezu sa Njemačkom, oborile Srbiju, prinudile Crnu Goru da se preda, a navalu neprijateljsku na sjevernom i jugo-zapadnom ratištu uvijek pobjedonosno odbacile. Za pola godine, koja je od toga vremena prošla, skupljanje uštedjevine učinile su odsudne dalje korake, ulozi kod štedionica i banaka opet su ispunjeni, jedan znatan dio predujma koji je za uplatu na dosadanji zajam bio podignut, otplaćen je, a obrazovanje kapitala, kao što priraštaj depozita kod banaka pokazuje, bio je u stalnom razvijanju. Organizacija za stvaranje državnog novca bila jedna do druge uvijek čvršče pripravljena i pri novoj pretstojećoj emisiji postići vrhunac. Ali i publika, posjednici dobara i štedljivci iz najbogatijih i najsirotnijih staleža sve više daju značaj upisu za zajam sa sve večim povjerenjem. Treći ratni zajam iraa ne samo najveću svotu novaca, nego i najjači broj upisnika iz svih krugova narodnih, koji su finansijsku tehniku učešćem postojećih sredstava i u doglednom vremenu sa pouzdanošća očekivanim novčanim dobitkora brzo naučili i pouzdano biti voljni, i ovoga puta staviti na raspoloženje svoje kapitale državi za postignuće svojih velikih koristi. Skupljanje upisnika za četvrti ratni zajam otpočelo je prije nego što je odluka donijeta u načelu, kod rainih banaka. Ako se za novi zajam nadje pravi i ujedno opšte razumljivi oblik, pouzdano neće izostati uspjeh, koji je i do sada bio dostojan, a kao što se daje predridjeti sada će još i preteći ga.

doplatu 5 a inostranstvom. Javljeno je iz Berlina: Odredbe za uredjivanje prometa sa devizama nisu bile u Njemačkoj u poslijednje rrijeme često izvršivane, jer se pokušavalo zavesti, da se roba iz inostranstva uz doplatu unese. Time su se domaći trgovci 'izvukli kontrole njemačke državne banke. Doplatne svote su često tako visoko naznačene, da dovoženjem robe imovine njemačkih trgovaca u inostranstvu rastu. Ovaj poštanski saobraćaj uz doplatu je sada zabranjen. Trgovački rat protiv Njemačke. Iz Berlina javlja „Lokaianzeiger*: „Times* javija iz Petrograda: Poljoprivredni odbor koji trenutno zasijeda, odiučio je da pripremi mjere, da bi se u buduće poljoprivredna sredstva pravila u samoj zemlji, mjesto da se uvoze iz Njemačke. Odbor za ratnu industriju živo se bavi životnim pitanjem sa 1 civiinog i vojnog stanovništva. Tvornica cipela u Krapini. U trg. spisku kr. kotarskog suda u Krapini proveden je ovih dana upis tvrtke: „Prva tvornica cipela Adolf Roth“, kojoj je vlasnikom Adolf Roth, koji če ju sam potpisivati, a bavi će se produkcijom cipela na veliko. Poljoprivredni radovi u Bugarskoj. Svi vojnici iz Mačedonije, koji se bave poljoprivredom, pušteni su na osustvo svojim kućama, radi obradjivanja njiva i polja. Polja, čiji su vlasnici napustili ista, obradiće se u vojnoj režiji. Ratni privredni ciljevi Rusije. Iz Petrograda javlja se „Fv. Ztg.“ Na petrogradskom poljoprivrednom kongresu govorio je zastupnik ministra trgovine, Borodajevski, o ratnoj privredi Rusije. Govornik je otpočeo s tvrdjenjem, da je ruska privreda nepovoljna uslijed sklapanja trgovinskog ugogora sa Njemačkom, pod pritiskom japanskog rata 1904. godine. Njemačka je težila, da rusku industriju u njenom razviću ukoči. Sada je ona predvidlla ustanovu jednog velikog srednjoevropskog carinskog saveza sa Turskorn, Perzijom i Indijom. Takav će savez Njemačku odnosno svih privrednih potreba za vrijeme mira i rata učiniti nezavisnom i dati joj mogučnosti, da svoje granice prema ostalim državama, pa i prema Rusiji, zatvori. Njemačka time hoče, da prisili Rusiju da otvori granice za njemačke industrijske proizvode. To ujedno znači i prijetnja, da rusku privredu iskvari — uništi. Za to je ona za pobjedu Njemačke interesovana. Borodajevski ne drži za svršetak rata otstupanje Hohenzollerna i traženje ograničenja njemačke oružne sile, jer to iziskuje suviše velike žrtve i uništenje dobara. Rusija mora samo doći u položaj, da svoje privredne odnose s drugim državama, naročito s Njemačkom, samostalno sredi. Rusija sada stoji pred đilemom, da njene spoljne odnose udesi na osnovu potpunog izolovanja Njemačke i njenih saveznika, ili na osnovu budućih stvarnih medjusobnica sa Njemačkom. Izolovanje je Njemačke, što ujedno znači biti odijeljen sa vještačkim zidom izmedju Njemačke i njenih saveznika s jedne strane i entente druge, za rusku poljoprivredu opasno. Sprovodjenje kroz Skandinaviju, moglo bi u posljednjem slučaju što Rusija hoće da izveze, da u Njemačku stigne kao polupano komadje. Ako zapadne sile izoloranje Njemačke unište, onda bi one morale na sebe uzeti i nekolike žrtve u korist buduće privredne slobode u Rusiji. Njemački industrijski proizvodi, koje se hoće da potisnu sa ruske pijace, ne mogn biti naknadjene sa engleskim i francuskim jer su one skuplje i za potrebu manje prigodne. Tu je skoro po držanju Francuske prilikom zaključenja zajma bilo očevidno, da saveznici niukom slučaju nisu voljni, da Rusijine interese puno priznaju. On, govornik ovog izvještaja, to ne kaže, da posije zlovolju i nezadovoljstvo nego da podvuče, da je privredno izolovanje Njemaćke po ratu samomogućno, ako se podnesu velike žrtve, koje Rusija sama nije u stanju podnijeti. O budućim privrednim odnosima sa Njemačkom ima samo dvije mogučnosti,- ili nikakav trgovinski ugovor, ili najviše povlašćenje. U debati rekao je prof. T u g a n-Boranowski, da je privredno i z o 1 o v a n j e Njemačke za Rusiju nemogućno jer bi to istovremeno značilo ugušiti ruskn poljoprivredu, pošto Rusija samo poijoprivredne proizvode izvozi. Rusiji je potreban jak izvoz da održi kurs rublji. Kongjes je zaključio, da obrazuje stalnu komisiju za pripremu trgovinskog ugovora.

Zabrana izvoza. K. B. Beč, 21. raarta. Novine u Beču i Budimpešti proglasuju naredbu vlade, kojom se zabraujuje izvo* i provoz slijedeće robe: kafe, čaja, svih vrsti žita, pasulja i graška, brašna, mlijeka, jaja i masti.

Bilansa Bečkog bankovnog Društva (Wiener-8ankverein). K. B. Beč, 20. marta. Bilansa Bečkog bankovnog Društva za godinu 1915. sadržaje bruto dobitak od 29,250.551 krunu, a čisti dobitak io,lS5.998 kruna. Dividenda isnosi 7 postotaka, dakle 28 k r u n a prema 20 kruna u pošloj godiru. Na nov račun je preneseno 5S8.372 krune.

Riizne uijssti. Noćni korzo na Andrassy-evoj uiici u Budimpešti. Budimpešta je održala svoj istovremeni čas zatvaranja i prva noć je protekla bea ikakve smetnje. Redarstveni činovnici i detektivi, koji su te noći bili u službi, prokrsta-

da su bili u odredjeni sat zatvorem svi iokali, koji su u naredbi predvidjeni. Ali prva noć po novoj uredbi, probudila je naravno ljubopitstvo kod publike u velikoj mjeri. Tako da kad su u 1 sat ostavljeni orfeumi, restouracije i kafane, pojuri sve, kako izvještava „Pester Lloyd“, na središte budimpeštanskog noćnog životaj gdje se ukršta Andrassy ulica sa NagymezO ulicom, gdje je bilo malo redarstvenika i stražara, koji su potsjećali na to, da će vlast biti prinudjena da upotrijebi silu, da se sve udalji na vrijeme. I tako se razvije kasno u noć na mračnoj Andrassy uiid pravi korzo. Medju šetačima bile su zastupljene sve društvene klase. I već se prve večeri svijet navikao na tu neizbježnost. Redarstvo je mislilo jedno vrijeme, da će se šetači protiviti naredbama, ali se ne desi ništa sličnoga i u 2 sah. noći, kad se i dotle nije desilo ništa važno, ode sve mirno kući. Samoubistvo u mrtvačkoj haljini. I z R o tt e n m a n n javljaju: 35-godišnja Matilda H u b e r iz Lassinga, ubila se u svome stanu. Prije učinjenog djela, molila se ona bogu pred upaljenoin svijećom. Molitvenik i brojanica ležali su pored sviječe, kad su susjedi na pucanj ušli u sobu. Dalje je nadjen i jedan testamenat, pored toga jedno oproštajno pismo upravljeno na njenog muža, na gazdaricu i na njenu majku. Samoubica je pripremila sebi mrtvačko odijelo, i na to je takodjer jednom ceduljom upozorila. Oskudica u amerićkoj mornarici. Ratna mornarica Sjedinjenih država, koja je po mišljenju pređsjcdnika Wi 1 sona trebala znatno da se poveća, je — prema navodima amerikanskih časopisa, i prema pođacima u „Zeitschrift fur Sozialwissenschaft“ veoma oskudna. Da i pored sveg prikupljanja nema dovoljnog broja snaga kako za časnička mjesta, tako i mornara u to se ne može sumnjati. Več prije više godina su se zbog oskuđice u časnicima, morali uzeti na njihova mjesta mornarski kadeti. Priraštaj je bio veoma mali, tako da je državni tajnik u ministarstvu mornarice kratko vrijeme, prije polaska američke ratne mornarice na svjetski put s jeseni 1907. godine — upozorio na to, da se svi zapovjednici brodova, koji su trebali da učestvuju u ovom putovanju, umirove u najkraćem viemenu, a neki već za vrijeme puta zbog nastupajuće starosti. Oskudica u mornarima je verovatno još veča. Ona je tako velika, da za nove brodove nisu imali Ijuđstva, već je ono premeštano sa brodova, koji su se prema tome morali povući iz upotrebe. Ali, amerikanska ratna mopnarica, je u toku posljednjih godina morala da otrpi još i druge kritike. Mister R e u t e r d a 1, član plovidbenog društva objavio je čianak — odmah po odlasku ratne mornarice u Tihi ocean a pod zapovjedništvom generaia Evansa, u kome je pokušao dokazati, da će ova mornarica, ako se upusti u ozbiljnu bitku, biti iste sudbine, kao i flota ndmirala Roždestvenskog. Amerikanski brodovi su isto tako u žalosnom stanju, kao i brodovi ruskog admirala. Čim su potpuno snabdeveni oružjem i vojskom, leže tako duboko, da im je oklop u vodi. U tjesnom morskom prolazu neće se smjeti usuditi da stupe u borbu jer tada se topovi, koji su ispred kule ne mogu ispaliti, a topovi koji su sa strane još se manje mogu upotrijebiti. U ostalom, njihova je brzina manja, no što je brzina brodova triju najvažnijih mornarica. Dalje se u kritici na to upozorava, da je jak političkl uticaj na njenu upravu nagonio istu na podjelu zaraćenih snaga i izdatke, koji se moraju osnažiti kao | sasvitn besciljni. Ovim naopakim izdacima može se pripisati višak izdataka, koje je posljednjih godina imala mornarica Sjedinjenih država, prema, na primjer, njemačkoj mornarici. 1900. godine bio je budget mornarice u Sjedinjenim državama 268 milijuna maraka, u Njemačkoj 152 milijuna maraka; I za 1909. godinu u Uniji 596 milijuna maraka u Njemačkoj 390 milijuna maraka.

Suimtl iziijesioji. Budimpeštanska burza. K. B. Budimpežta, 20. marta. Uslijed povoljnog položaja na bojištima bilo je poslovno raspoloženje stalno. Razvio se je živahan promet sa bankovnim vrijednostima osobito Ugarske kreditne Banke, Ugarskog bankovnog i trgOvačkog Društva, Ugarske eskontne i mjenjačke Banke i Ugarske mjenjačke Banke.

Berlinska burza. Berltn, 20. marta. Burzovni promet nije bio danas osobito živahan. U ostalom je rasporedjenje bilo stalno, osobito u industrijskim vrijednostima. Bečka burza. K. B. Beč, ,21. msrta. U pomanjkanju zajedničke tendencije bio je promet na današnjoj burzi manje stalan nego prošlih dana. Bankorne vrijednosti bile su stalnije i prodavane su pod višim kurskom i to uslijed oglašivanja bilansa. Ukupni promet razvijao se je polom u uskim granicama.

Osiašujfe u „Beogradskim Novinama".