Beogradske novine
Strana 2.
Beogradske Novtae
Utorak
BroJ 147.
11 ju!i 1916
nove prijetnje, a slle sporazuma trude se đa uklone Z a i m 1 s a. Sve je jasnije, da V e n i z e 1 o s hoće da izazove opasnosti gradjanskog rata. Njegovo držanje dobija sve više revolucionaran oblik. U stvari grtikih časnika, pritvorenih u S o 1 u n u, izgleda, da će se izmedju grćke i sila sporazuma postići po svoj pri!c sporazum na taj način, što će se za tu stvar tistanoviti jedan g r č k o-f r a n c us k i vojni sud. Englezl gospodare na Kritu. K. B. Milano, 10. jula. ,,Secolo“ javlja iz Atene: Engleski odnošaj, koji zapovjeda flotom u zalivu S ud a, natjerao je osoblje njemačkog konzulata da napusti Kandiju. Konzul je otišao u Atenu.
Austro-Ugarska. * Rascjep ugarske nezavisne stranke. K. B. Budimpešta, 9. jula. Oroi Mihajlo K a r o 1 y i uputio je pcjtprfedsjedniku nezavisne stranke Juliju S a g h i pisino, u kome mu saopštava, da s obzirom na suprotnosti koje su izbile prilikom posljednjih razgovora, odstupa sa predsjedništva stranke i iz nje istupa. Orof Teodor B a 11 h y a n i i poslanik L o v a ssy saopštili su svoje istupanje iz stranke bez ikakvog objašnjenja.
Bolkonske uijesti. Pašlć u Rimu. K. B. Rtm, 10. jula. Juče Je ovamo prispjeo P a š i č, primio ga je ministar spoljnih poslova Sonnino. Nesnosna vrućina u Solunu. K. B. Bern, 10. jula. Solunski dopisnik ,Journal-a“ brzojavija: Vrućina je ovdje postala i suviše nesnoŠljlva, iznosi 45 stepeni u hladovini. Dizenterija i nervne groznice zadaju mnogo posla vojnom saniietu. Ljekari i ljekarski potnoćnici iz Francuske traže da se vrate u svoju domovinu.
Nolnovije brzojovne uijestl. Ruske financijske nezgode. Neospjeh posljednjeg ratnog z a j m a. (Naroćlti brzojav .Beogradskih Novina"). Haag, 10. juiu. Sad je izvjesno, da je najnoviji imutrašnji rfeski ratni zajam od dvije milijarde okončan potpunim neuspjehom. Izgleda, da Rusija štoji na koncu svoje financijske moći, a to jamačno i jeste uzrok, što su se ministri financija Francuske, Engleske i Italije na zapomaganje B a r k ov o žurno sastali na konferenciji u Parizu. Tfče se omiljenog plana Barkovog, t. j. ratnog zajma za Rusiju. za koji bi jamčile sve sile sportazuma. Prom.lene u britanskoin kabinetu. K. B. London, 10. jula. Juće javljene ministarskc promjene danas su zvanično objavljene. Jedna zvanfčna nota saopštava, da je A s q u i t h pozvao Mac Kinnonwooda da se vrati na svoj raniji položaj tajnika f i n a n s i j a, i ako je taj položaj po rangu niži, i to zbog velike odgovornosti blagajničkog iireda za vrijeme rata. Lord C u r z o n naimenovan ie za člana ratnog odboife. Sudbina Perzije. (Naročiti brzojav .Bcogradskih Novina"). Kopenhagen, 10. jula. Brandes u ,,Politiken“ opisuje sudbinu Perzije, njeno podjarmljiva-
pjropasti ,,Tubantie“ nije bio ni jedan njemački parni brod toiiko blizu, da je mogao izbaciti torped. Kako je torped 2033 od 6. marta bio van njemačkog nadzora i uprave, to onda ostaje samo predpostavka, da je on deset dana ploveći tumarao i da ga je zla slučajnost, koju je John Bull mogao blagoslovlti, dognala do mjesta, kojitn je te noči ,,Tubantia“ plovila. Mogućnost, da se čelična riba sa sputanim demonom u sebi ntogla tako dugo ploveći održati, mora se priznati. Torped je čudna sprava fine mehanike. On bi trebao, kad svoju metu, gdje bi morao svoje opredjeljenje da razori, promaši, poslije izvjesnog vremena da potone. Ali naravno može se desiti, da ventili za potopljenje, uslijed ma kakvog poremećenja, iznevjere i da se ta samostalna plovna sprava može sa svojim rasprskavajućim tovarom po nekoliko dana održati. Tako je neobjašnjeno bitisanje torpeda 2033 izmedju fi. i 16. marta mogla biti jedna Odyseja bez plana i cilja. Može, ali ne mora biti! I kad se samo odobriti može, što se zvanično prestavljanje uzdržava svakog sumnjičenja, koje do sada nije nioi glo biti dokazano, onda sebi jedan nečinovnički čovjek može opredijeljeno zamisliti drugu mogućnost toka dogadjaja. Može se još zamisliti, da je taj još tamni dio života torpeda mogao biti manje romantičan. Ispaljen sa jednog engleskog razarača. Zar nije blizu zarnlsao, da je taj ili koji drugi engleski brod mogao uhvatiti tog lutajućeg odnietnika? Samo pleinenitost morem vladaiućih Britanaca ostavlja brodo-
nje i njenu podijelu izmedju Rusije i Engleske, te veli: Sviiria onima, koji su se divili Engleskoj kao nosiocu slobode, sada je grdno teško oko srca, što moraju gledati kako se Engleska uđružila sa R u s ij o m, da podjarmi jedan slab narod, i to baš onda, kada je ovaj počeo da se emancipuje do stepena da vlada sam sobom. Iz francuskog senata. Povjerenje vladi. K. B. Pariz, 10. jula. Senat je završio riaspravu o pitanjiina, koja se tiču narodne odbrane, te je sa 251 protiv 6 glasova primio dnevni red, kojiin se vladi izjavljuje povjerenje. Jedna talijanska letilica propala. K. B. Lugano, 10. jula. Na letilištu Gallarate srušila se jedna letililica sistema ,,Nievprot“ i raspala se. Dva poručnika Ietača poginula su.
Grod I okolica. Etapni poštanski ured u Zabrežu. U Zabrežu je otvoren etapni poštanski ured II. reda. Novi poštanski ured podpada pod etapno T poštanski ured I. reda u Obrienovcu. Primaju se za sada: dopisne karte, otvorena pisma, štampani spisi i ogledi robe; predaju se: dopisne karte, otvorena i zatvorena pisma, štampani spisi i ogledi robe. Cenzuru predatih pošiljaka vriši cenzorsko mjesto u Obrenovcu. Za sirotinju. Ovdašnja trgovačka kuća Marić i Riznić, (Knez Mihajlova ulica 45) i Kosta Riznić (Knez Mhajlova ulica 49) dale su po 300 kruna, t. j. ukupno 600 kruna ovdašiijem carisko i kraljevskom kotarskom zapovjedništvu, s time da tu svotu upotrijebi za beogradsku sirotinju bez razlike vjere i narodnosti. Vrućina. Priema izvještaju c. i k. vojne meteoroioške stanice, krajnje su temperature na dan 8. jula iznosile 33.8° i 18.1° C, a 9. jula 35.6° i 17.3° C, 10 jula pak 37.8° i 18.2°, dakle nješto manje no u početku prošle nedjelje. Temperatura zemljine površine izložene sunčanim zracima iznosila je 9. jula 55.6°, a 10. jula 56.6° C. Ovaj period suše sada triaje već jedanajesti dan. Ovakovi duži periodi bez ikakve kiše nijesu nikakve rijetkosti u našoj klimi, te ne predstavljaju nikakvu veću opasnost za žetvu. Smrt zaslužnog poštanskog veterana. 7. o. mj. umro je u Beogradu Lazar O g n j a n o v i ć, koji je trideset i osam godina revnosno vršio dužnost raznosača brzojava u Beogriadu. Čika Laza, bio je d o b a r, v r i j edan ipošten radenik. Smrt njegovu oplakuju njegova žena Spasa i djeca: Aca, Ognjan, Danica, Saveta, D r a g i š a, D a r a, K o s a, R o s a, R už a i O 1 g a, kao i mnogobrojni prijatelji. Vrijedi spomenuti da se pokojnik nikada nije mješao u politiku, nego samo gledao svoju službu i mnogobriojnu porodicu. Vjeena mu pamet! Izgubljen pas. Prekjuče, u nedjelju, izgubio se u okolini žandarmerijske kasarne (oružnieke vojarne) jedan pas, rase ovčarske (kurijačke), zagasite dlake. Nosi čeličnu ogrlicu sa mesinganom pločicom za ime, a odaziva se na iine ,,Fritz“. fCo psa nadje i priveđe žandarmerijskoj školi, dobiće nagradu. .
lomne ljude da se dave u moru. Odnosno jednog lutajućeg njemačkog torpeda vjerojatno važi osnovno pravilo svih sitničara: ne treba dozvoliti ništa da propadne, jer ko zna čemu će to dobro biti! Holandski su listovi uvijek tvrdili, da Englezi imaju u svojini njemačkc podmornice. Ako to nije, za tehniku jc jeđna malenkost, utvrditi u jednom torpednom čamcu lanciranu cijev, iz koje se može ispaliti jedan neprijateljski torped. Očevidci tvrde, da su vidili engleske čamce u najbližem susjedstvu, kad je ,,Tubantia“ potonula. Ima li nekog, koji će tvrditi, da takav nitkovluk kod Engleza nije vjerojatan? Šta se sve od jedne flote ne može očekivati, koja prevaru sa zastavom smatra za svoju dužnost? Koja kradju pošte vrši kao svoj stručni posao? Koja dželate sa ,,Baralonga“ trpi u svojoj sredini? I koja protivu kukavičluka posade propalog ,,K i n g , S t e phan" nije iipala šta da primjeti. Mi ne mislimo da tvrdimo, da je tok dogadjaja morao takav biti. Mi samo ne dozvoljavamo, da nam se oduzme pravo, da o t v 0 r e ti o možemo izjaviti, da je i tako moglo biti. Ako bi se doživijaji torpeda 2033, u tamnom dijelu njegovog života, mogli zaokviriti u ovu drugu mogućnost, onda se možemo nadati, da će se to sve jednog dana objasniti, Jedan doista Čudan dio ratne povjesnice izaćiće nam tada pred oči, I ako nam on, prema svemu onome, što smo sa ,,Gentleman“-om Okeana dožlvili. ne će ničega iznenadjujućeg donijeti. Nflrodno privRdo. Uredjenje monopola duvana. U našem ćlanku o proizvodnji duvana u Srbiji mi smo dovoljno naglasili od kolikog je značaja kultura duvana za Srbiju sa narodno-privrednog gledišta. Ali ta kultura je isto tako važna i sa fiskainog gledišta. Gotovo u svima kulturnim državama duvan predstavlja monopolski artikal koji dotičnoj državi daje veće ili manje prihode. U S r b i j i pak monopol duvana spadao je u najražnije izvore državnog gazdovanja; naime pri budžetu od 125 milijuna prihodi monopola duvana iznosili su 18 milijuna dinara i svakom su se godinom penjale. Tako su oni iznosili: 1910. god. 16.530.000, 1911. god. 17,440.000 dinara a 1912. god. 18,923.000 dinara. Za godinu 1914. pak, pošto je Srbija prisajedinila nove oblasti zeđobivene balkanskim ratovima, predvidjeni su ovi prihoci u visini od 28 milijuna dinara. Prema tome, za tri godine, od 1910 do 1912, ukupni prihodi od monopola duvana iznosili su 52,893.000 dinara, od kojih je otpadalo na austro-ugarsko zaposjednuto područje 32,240.000 koja se svota ovako raspodeljujeBeogradski (seoski) 3.355.000, v a 1 j e v s k i 3,622,000, k r agujevački 3,215.000, kruševački 1.926.000, šabački 4,892.000, gornjomilanovački 1,214.000, s m e d e r e vski 3,181.000, užički 1,593.000, č ačanski 2,000.031, te grad Beograd 6,770.000 dinara. Prema tome od ukupnih monopolskih prihoda, koji su otpadali na carsko i kraljevsko zaposjednuto područje, iznosili su otprilike 61 na sto, a u glavnom je ista srazmjera i odnosno potrošnje. Količina čiste dobiti iznosila je 1910. godine 12.375.000, a 1911. godine 13,197.000 te godine 1912. 13,170.000. Radi pokrlča upravnih troškova, morao se i dalje zadržati monopol duvana, te je ovih dana izišla uredba, koja u glavnom uredjuje pitanje toga monopola kao i proizvodnje duvana. Prema toj uredbi, carsko i kraljevske vojne vlasti imaju isključivo pravo da po zemlji i u inostranstvu kupuju duvan radi preradjivanja, kao i prodaje duvanskih preradjevina na malo i veliko. Velikoprodaja duvanskih preradjevina privremeno je ustupljena ugovorom Ugarskom Bankarskom i Trgovačkom D. D. u Budimpešti kao monopolskom zastupništvu, s time da ono ima da vodi računa da na zaposjednutom području uvijek bude dovoljnih količina duvanskih preradjevina. Banka je obavezna da u Beogradu otvori i s p o s t a v u, koja će pored malog zajedničkog grba ncsiti oznaku „K. u. k. Tabak-Monopol-Zentralleitung“ — .Cesarsko i kraljevska središnja Uprava Samoprodaja Duvana". Kao monopolske preradjevine dolaze fia prodaju raznovrsni duvanski proizvodi, koji pripadaju carskoj i kraljevskoj austrijskoj, kraljevsko ugarskoj, te bosansko-hercegovačkoj duvanskoj režiji. Prodajne cijene za potrošače označene su na duvanskim preradjevinama. Od cijene, utvrdjenje za potrošača, pripadaju maloprodavcu 10%. Medjutim, kao što već napomenusmo, ovom uredbcm ne uredjnje se samo pitanje o prodaji duvana več i pitanje o proizvodnji istoga. U tome pogledu valja naročito naglasiti slijedeće odredbe: Duvan će se proizvoditi u zemlji isključivo za državni monopol, i to samo u onim krajevima, za koje se iz iskustva zna da je duvan, proizveden u njima, dobre kakvoće. Ove će oblasti iz bliže objayiti naročitom naredbem, i u tim krajevima dožvoliće se obrada duvana samo u slučajevima, ako je prijavljeno toliko proizvodjača, da u dotičnoj opštini ima bar p e t hektara zasadjenih duvanom. Svaki proizvodjač mora da upotrijebi za proizvodnju duvana najmanje 20 ari. Najviše smije inokosan proizvodjač da zasadi duvanom jedan hektar, a zadruga pak do tri h e k t a ra; svaki proizvodjač duvana obavezan je da u roku od jedne do triju godina podigne šupu za sušenje duvana i da preda proizvod svoje žetve do poslednjeg lista. Duvansko sjeme izdavaće vojna glavnagubernija na želju proizvodjača b e s p 1 a t n o. Sem toga će vojna glavna gubernija, na osnovu § 84. uredbe, voditi računa o tome, da za srpske duvane nadje zgodne pia c e, na koje će se srpski duvan za sada iznositinepreradjen a docnijei upreradjenom stanju. Carisko i kraljevska vojna glavna gubernija isto tako sebi zadržava pravo, da duvane proizvodjene na svome području ili u cjelini nepreradjeno proda u inostranstvu ili pak da ih sve ili djelimično zadrži za domaću fabriikaciju, koja se ima urediti. Za izvoz srpskog duvana neće se naplaćivati nikakva carina. Pošto su pojedini krajevi u Srbiji veoma povoljni za proizvodnju duvana to se nadamo da će ista kroz njcko vrijeme prevazići potrošnju te tako donijeti koriisti kako u p r a v i tako i p r o i z v odjačim a. Bečka burza. K. B. Beč, 10. jula. Izvještaji o povoijnom stanju na bojištima i dobrim izgledima za žetvu, dali su burizi pri izvjesnoj mirnoći saobračaja ipak čvrstu tendenciju. Nješto je više interesa bilo za pojedine željezne vrijednosti. čiji su tečaievi pokazivali tendenciju da se penju, dok su se ostali tečajevi dobro držali. Osim toga bilo je skakanja tečajeva kod njekih petrolejskih vrijednosti kao i rnunicijonim, špiritnim i ugljenim dionicama. Saobraćaj se u glavnom. graničio na pojcdinačne zaključke. Rentno trižište bilo je čvrsto.
Rozne uljestf. Egiptoiog Maspero. Dne 30. Juna umro je u Parisu stalni tajaik akademije za natpise i lijepu književnost dr. Gaston Maspero, i to zo vrijeme akademijske sjednlce. Profeser Gastan Maspere, priofesor filologlje i egiptoIoSke arkeologle ma College de France, rodio se 1846. u Parisu. Bio je jedan od najodličnijih egiptologa. Godine 1880. je on po nalogu francuske vlade osnovao u Kairu arilieološki zavod, te je bio ravnatelj egipatskih iskopavanja, te je našao neke najznamenitije spomenike. Kada se je vratio u Francusku, napisao je mnogo študija o arheologiji i o egipatskoj i azjjskoj filologiji. Od njagovih je djela na hrvatski prevedena njegova ,,Povijest istočnih naroda“, koju je objelodanila „Matica Hrvatska" medju prvim knjigama svoje povijesti svijeta Masperio je bio i član berlinske akademije. Testamenat Marije Baškircev. Smotra „La Renaissance” donosi dosada još nepublikovani testamenat poznate ruske siikarke Marije Baškircev, koja je umrla u Parisu 1884., a poznata je osim toga kao autorica čuvenog „Dnevnika*, koji je preveden u sve moderne jezlke i doživjeo više izdanja. Pozn3t je duh, koji provijava ovaj „Dnevnik“, nezadrživa težnja za ijepotom, ambiciozna grozničava žeija, da se očara. Izmedju ostalog kaže se u testamentu umjetnice: „Umirem čista srca, duše i tijela. Vjerujem, da nikada nisam gojila sebičnih grješnih ili niskih misli. Kaže se, da se to rijetko dogadja. Za to ja hoćn, da na samrtnom odru budem obučena u finu bijelu haljinu i da se potpuno ovijem njome, kako sam to za života volila. Moliin gospodu Bastlen-Lepagea i Robert-Fleurya (poznati francuski stikari, učitelji umjetnici) i Dinu, da mi urede kosu tako, da izgledam jako lijepa. Vrat i ruke neka ostanu nepokriveni. Ruke se mogu i oviti, no tako da se oblici potpuno vide. Samrtni odar neka se, prije nego što na njega budem položena, prekrije bijelim brokatom, koji če unaokolo padati i po podu se vući. Neka mi se ne meće cvijeće na krevet i na tijelo. Po tome žeiim da budem spaljena. Pepeo neka se pohrani u urnu prema klasičnom uzoru, a neka bude iz čistog zlata. Molim gospodina Robera-F!eurya, da odredi, kakve će forme biti urna“. Poštanske marke irskih ustanika. U „Dalji Telegraphu“ opisuje stručnjak za poštanske marke, koje su u svezi sa društvom Sinn-Fein i ustankom u Irskoj, a to će zanirnati osobito filateliste. Već su prije vclikog ustanka u Dublinu bile poznate u Engleskoj različite marke, koje se zovu „irskim ustaničkim marikama“. Tu se ne radi o priznatim poštanskim markama, nego o markama za propagandu, a bilo ih je puno napravljeno, pa se i danas nadje u prometu. Irci su u raznim prigodama triažili za svoju zemlju posebne poštanske marke, pa je Asquith i obećao u pošljednjoj debati o homeruli, da će uvesti za Irsku posebni poštanski sistem, slično kao što imadu engleske kolonije svoje posebne poštanske marke. Ali to obećanje nije bilo održano, pa tako Irci prave na svoju ruku marke za irske svrihe. Te marke imadu veliku vrijednost za sabirača maraka. Prva je marka za Irisku slobodu bila napravljena u New-Yorku koncem 19. stoljeća, ona je pokazivala u sredini sliku harfe, a pod njom napis: Liberitas et natale soluru — Sloboda i rodjena gruda, a natpis je glasio: Republika Irska. Za vrijeme posljednjih osam godina izđavali su Sinn-Feinovci svoje marke. Ima ih dvije vrsti, a kod obje nema ni jedne jedite riječi engleski napisane. Jedna pokazuje križ na crno-plavom polju, a druga harfu s bojama: zelenom, žutom i crinom. Za vrijeme najnovijeg ustanka bile su marke tiskane, koje su pokazivale malu zastavu u zelenoj, bijeloj i narančastoj boji, pa slike ustaničkih vodja Larkina, Allena i 0‘Briena, a pod njima stoje riječi: God save Ireland.
n e t i selo B a r 1 e Francuzima. U 4 H a rt. d e c o u r t sve se više primičemo neprijatelju. Oko O v i I e r s a vodi se još neprestano borba prsa o prsa. U selu Bj. a s h e s utvrdili su se Francuzi. Izmedju Barleux i Beloy potpuno su se skrhali njibovi često ponovljeni napadi pod najvećim gubicima. Dalje na sapad spriječavala ih je naša preponska vatra, da se u opšte pomole iz svojih rovova. Izmedju Mora i Ancre, u oblasti Aisne u Champagni i istočno od M a a s e vatrena borba dospjevala je s vremena na vrijeme do velike živosti. Do pješačke borbe došlo zapadno od W a r n e t o n a, zapadno od A r m e n t ie r e s a, u oblasti T a h u r e i na zapadnim padinama A r g o n n a gdje smo odbili nadirajuće francuske odrede. Kod Hullucha, zaGivanche i Vaugn o i s rasprskali smo miue sa dobrim uspjehom. Dejstvo letača bilo je s obeju strana vrlo živo. Naši letači oboriii su 5 neprijateljskih letilica (jeduu kod New-Porta, dvije kod Cambrai-a i dvije kod Bapaume) i dva osmatračka balona, jednog na Sommi i jednog na Maasi. Nadporučnici Walz iGerlich oborili su svaki svoju četvrtu, poručnik Leffers svoju petu, te poručnik Par]as c h a n svoju osmu neprijatelsku letilicu, Ovom posljednjem podarilo je Njegovo Veličanstvo car za njegove podvige Pour le Merite. Istočno bojište: Na sjevernom dijelu fronta nije se dogodilo ništa značajno izuzev jedan uzaludni ruski napad u oblasti Skrobowa (istočno od Gorodišta). Grupa vojske generala pl. Linsing e n a : Neprijatelj, koji je preduzeo izvidnički napad na liniju Stochoda svugdje je odbijen. Tako su isto propaii njegovi napadi zapadno i jugozapadno od L u c k a. Naše vazdušne eskadre uspješno su napale neprijateljske rovove istočno od Stochoda. Vojska generala grofa B o t h m e r a: Izvidničke borbe i uspješni sukobi na zemljištu ispred položaja. Balkansko bojište: Naše predstraže odbile su vatrom neprijateljska odjelenja južno od Do jranskog jezera. Vrhovno vojno vodstvo.
KORESPOHDEMCIJA. MiJLLM svakog, ko bi ma šta znao za mog muža, Vujicu Trifunovića, vojuika mitraljeskog odelenja, VLI. puka I. poziva dunavske diviz., da me izvjesti kartom ili preko novina. Od oktobra nemam vijesti od njega. Njemu javite, da je cijela porodica živa i zdrava, Blagodari Milojka Trifunović, selo Zuce, srez vračarski okrug beogradski. 8015-8 Gospodinu SIMEONLI ANDREJEMĆU, Rue Gutenberg 24, Geneve (Suisse). Poštovani gospodine, budite tlako dobri te upitajte gospodina Slojana Trilkovića, majora, šta je sa mojirn mužem Milanom D. Stojanovićem, konjičkim kapetanom, koji je kod njega, da li je živ i zdravo, pošto mi se do sad nikako ne javlja, i ujedno da mu kaže da mi novac pošal(je, pošto sam u velikoj oskudici sa djecom. Zahvalna Jelena D. Stojanović, Loinina ul. Nr. 40., Beograd. 8022-8
Zvonlfne objave. Objava. Svi trgovci i obrtnici i Beogradu Koji imaju privremene dozvole za rad, i. vaju se da ove najdalje do 31. ju)a teL. god. zamjene sa stalnini koncesijama i pri carsko i kraljevskom kotariskom zapovjedništvu Beograđ grad, obrtno odjvi-m.ie soba broj 10. Po isticaju toga roka r' ■ vrcmene dozvole gube svoh' važnost, t se za njih neće moći dobi' stalne 1 >zvole. Najzad se upozoriuje - ua prhikom da se maloijetninia neće ;zdaWw dozvole za rad. Beograd, 10. jula 1916. Franz s. r. major. Poslijeđnle tzrzojoune uljestl. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K- B. Berlin, 10. jula. Zapadno bojište: S obiju strana S o m m e još jednako traje teška borba. Sve na novo naše čete vraćaju protivnika u njegove polazne položaje, a tamo gdje privremeno moraju popustiti njegovim gustim napadnim talasima, mi ga ubrzo opet vratimo protiv napadom. Tako smo povratili šumicu T r o m e s od Engleza, koji su se bili uvukli u nju, a imanje La Meson-
'HUMANITAS« BUREAU, de Renseignements ets: Rue des Tcrrean 10, Laussane. O mojiin sinovima Jovi Antiću, art. poručniku II. puka drin. di\iz. 1. poz. i Svetislavu Antiću, I. prek. puk. komb. diviz. mitralj. odelj. učtivo molun da me ovim puteni izvjeste, dali i žjvi i zdravd i ako irn je moguće da I iui najmanju sumu novac-a pošlju. Una! prijed blagodari Gligorije Antić, Makehmska ul. br. 29 ' 8017-8
‘'T BINICl Zeueva. Mnog" v r bUgodarim o izvješću o inome iliorniru Stefanoviću koajič soa• ujedno vas ruoliin, da mu javit® 1 • 1 ■ ■ Đa je snaja Oiga sr» djoc.m » . Dragom zdrava u N'išu, i mi smo j.ikouje svi zjdravi. I neka iui javi šta ja sa Ljubom, pošto njkakva izvj-.-šča do sada nismo dobili o njemu, i neka natn se češće javljaju. Mnogo pozđrava od zeta, Zore i tvoje sestre MiJeva Nikolič, Zetska ulica 18. Beograd. Snaja juvi nam se. 8018-8 ALEKSIJl DJLRDJIČU, BastijaTor zika. Mili druže, oče, Tvoji uzdisaji z a nama dopiru do nas kroz ogromuu prostoriju morskiii talasa i vazdušnog etfl)ra. Tvoje zabrinuto čelo viđjamo i u snu i na javi. Danas osetismo i tvoju ruku koja narn pomoć šalje preko g. Botorića, 160 K. Ne htjedoh da tražim ma šta od tebe, jer neznam u kakvim se prilikamp. i sam nalaziš. Ja sam jaka i boriui se sa svima nezgodama. Vlasta zarobIjen. Dušan ozdravio. Sada smo svi zdravi. Puno pozdrava sa puno milošte i lj u ‘ bavi primi od naše djece i Milese, Dju*" džić, Čukarica. 80408