Beogradske novine
Izlazi: dnevno u jutro, ponedjcljkom poslije podne.
P r o d a j e s e:
n
n
Beogradu I u krajevima za- „ , posjednutim od carsko i kra- h I] Ijevskih četa po cijenl od
Hrvatskoj-Slavonijl, BosniHercegovinl i Dalmacijl po cijeni od 8 h
Izvan ovog područja . . . 12 h
Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i u krajevima zaposjednutim od carsko i kraljevskih četa K l'50 u Hrvatskoj-SIavoniji, BosniHercegovini i Dalmadjl K2-40 izvan ovog područja . . . K 3-—
■ Oglasi po cljeniku. UredniStvo : BEOORAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, primanje ogiasa i pretplate: Kneza Mihajla ui. broj 38. Telefon broj 25.
Godina II.
Nastupanje naših četa prema Bukovini. — Uzaludni taiijanski naleti na trentinskom frontu.
RATNI IZVDESTAJI. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 27. jula. Rusko bojište: Zapadno od Bereszteczka odbijen je jedan ruski noćni napad. Ponovljeni žeztoki napadi, što ih je neprijatelj juče poslije podne izvodio protiv naših položaja izmedju Radzivilowa i Styra, skrhali su se pod teškim njegovim gubicima. S obiju strana leszniowskog druma, Rusi su i u toku noći produžili svoje napore. Poslije ogorčene borbe, neprijatelj je odbijen, ostaviši u našim rukama 1.000 zarobljenika. Sjeverno od prevoja P r i s 1 o p naše su č'ete otpučc'* sa nastupanjem, prešle su preko rijeke Czar.ij' Czeremosz i pojedinim svojim dijelovima zaposjete visove s one strane rijeke, te na istim ođbile sve protivnapade. Talijansko bojište: Dok je juče u oblasti južno od V a 1 S u g a n a i dalje vladao mir, vodile su se kod P a n e v e g g i a opet žestoke borbe. Od 7 časova u jutru, naši su položaji jugozapadno od toga mjesta bili izloženi veoma žestokoj topničkoj vatri, roedju ostalim, i teških topova. U podne izvršiše Talijani žestok napad protiv ovoga odsj.ka, koji je do 2 sata po podne odbijen pod teškim neprijateljskim gubitcima. Nato iznova otpoČe jaka topnička vatra. U šest časova po podne Talijani sa svježim četama izvršiše nov napad. U ogorčenoj borbi prsa u prsa ponovo su odbijeni. Isto je tako propao i treći nalet, preduzet u 11 sati u veče. Naše valjane čete održaše sve položaje bez razlike. Na visovima sjeverno od pomenutog mjesta vodila se preko dana topnička borba. Na koruškom frontu i na Soči mjestimično je bilo življe borbene djelatnosti. Jugolstočno bojište: Stanje je ostalo nepromijenjeno. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. H6fer, podmaršal.
tzvješfaj njemačkog vojnog vođstva. K. B. Berlin, 26. jula. Zapadno bojište; Na ypernskom kanalu uništen je zajedno sa posadom veliki engleski bastijon njemačkom eksplozijom. Sjeverno od S o m m e drže se Englezi poslije žestoke borbe u Pozičresu. Dalje istočno kod šume Foureaux 1 kod Longuevala odbijeni su manji neprijateljski nasrtaji. Kod šume T r o n e s opažene su namjere napada i osujećene su našbm vatrom. Južno od S o m m e održali smo jugozapadno od majura La M*isonette noću 27 . jula zadobijeno zemljište protlvu francuskog pokušaja da ga ponovo zauzmu. Južno od Estreesa bilo je juče još živahne borbe prsa u prsa. Na visu L a fi 11 e morte (Argoni) zauzeli su Franctezj Jijevak, što su ga oni izazvali eksplozijom, v &iL_su odmah zatim njemačkom protiv-minoi'U zatrpani. Lijevo od Maase naše su čete' ^iia v i s u 304 nješto napredovale. Desno x x od Maase trajala je u toku noći topničfća borba u predjelu utvrdjenja T h i a u rfto n t a. Na mnogim mjestima fronta suzfcfjetnL su neprljateljske patrole. Dvije neprijateljske letilice srušene su našom pješadijskom i mašinskom vatrom sjeverno od S o m m e u naše linije, jedna je poslije vazdušne borbe, sva u plainenu, pala na zemiju u predjelu L u n ć v 11 1 e. — 24. jula punim pogodkom odbranbenih topova oboren je jedan francuskl dvoplošnik u pravcu utvrdjcnja S o uv 111 e. Istočno bojište: Orupa vojske maršala H i n d e n b u r g a: Zapadno od R 1 g e prodrla su izvidnička odjelenja u ruske istaknute položaje i uništili ih. Neprijatdjske patrole pokazivale su mnogo veću djelatnost. Naši letačl bacanjem bombi i vatrom mašinskih pušaka zadržali su neprijateljske transporte četa na pruzt D v i n s k-P o 1 o c k 1 istočno od Mins k a. Grupa vojske maršala p r i n c a
L e o p o 1 d a bavarskog: S večeri i noću Rusi su upravili napade, - ^- utvrdjeno je, da je bilo tri divizije, — protivu položaja istočno i jugois'točno od Gorodošća. Ovi su napadi, kao i svi raniji, propalti sa teškim gubicima protivnikovim. Na jednom je mjestu neprijatelj suzbijen protivnapadom. Ostavio nam je ovdje jednog časnika, 80 vojnika i jednu mašinsku pušku. Njemačka eskadrila je obilato i uspješno bacala bombe,na kolodvore Pogorjelzy i Horozijela, koji su bili puni transporta, i na čete, koje su u njihovoj blizini bile ulogorene. Grupa vojski generala L i n s i n gena: Sjevero-zapadno od Lucka nijesu imala nikakvog' uspjeha neprijatelrjska izvidnička preduzeća. Sjeverozapadno od Beres^zteczka odbijenl su jaki ruski napadi, djelomično vatrom, a đijelom protivnapadom; pri tome smo dobili 100 zarobljenika i dvije, mašinske puške.' Vojska generala grofa B o t h m e ra: Istočno odsjeka Koropijeca bilo je manjih borbi istaknutib odjelenja. Balkansko bojište: Nema ništa novo. Vrhovno vojno vodstvo. Izvješta] turskog glavnog stana. K. B. Carigrad, 27. jula. Jedna je naša letilica na 24. jula preletila ostrvo T e n e d o s i izbacila bombe na jedan ratni i jedan transportni brod, kojl su se zadržavali u zalivu. ' ~ U jutn?'-24.Jula iskrcao je neprijatelj pod zaštiton? nekoliko ratnih brodova na sjevernoj' v Tuzle zapadno od Ajvalia, ne"fi9 P re ^° stotinu razbojnika. DošJp ie do s\'koba izmedju naših četa i razbojnika. RJazbojnici su izgubili mnogo mrtvih i ranj^ n, h. P a su utekli na brodove. Medjutim"'f : . ,, na č, e , letilice navalile na neprijateljske ratne i transportne brođove, pa su bombama i vatrom mašihskih pušaka nanijeli neprijatelju mnoge gubitke. Na egipatskom bojjštu došlo je kod K a t i j e do sukoba izmedju pojedinih izvidnica. Jedna neprijateljska letilica, koju ]e neprijatelj pustio da uzleti sa jednog broda pred G az o m, protjerana je vatrom našeg topništva, a poslije je progonjena od naših letilica. Naša je jedna letllica navallla na neprijateljske ratne brodove i torpednjače i natjerala ih u bijeg prema sjeveru.
Sa ostalih frontova nema nikakovih važnijih vijesti.
Duogodišnjico rnto. Današnjim danom stupamo u t r eč u ratnu godinu svjetskoga rata. Čini nam se, da smo preživili ne dvadeset i četiri mjeseca, nega mnogo više vremena, punog najtežih doživljaja, strahota, kakvih sebi u mirno doba nijesmo mogli ni predstaviti, naprezanja svih snaga, kako se od nas prije nikada nije zahtijevalo. Prije dvije godine je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji; to je bila prva objava, koja nije, kao što je možda tog dana postojaia nada, pstala usamljena, nego je za sobom povukla još mnogo sebi ravne i daia je uvod jednom ratu, čije prostranstvo u povjesnici nema sličnosti. Dan ranije je Srbija već bila otpočela neprijateljstva, poslije toga je slijedila puna nedjelja grozničavog očekivanja i strahovanja, diplomatskih pregovora i smicalića, a po isteku tih dana, koji nam u našem sječanju izgledaju, da su u dalekoj prošlosti, skoro sve velike sile Evrope bile su pod oružjem. Oiae su tako i danas, samo deset puta jače_, a bitke koje su u početku rata bijene, izgledaju nam male i neznatne prema današnjim silnim borbama, kojima sva bojfšta u početku treće ratne godine grme. Sva predskazivanja i računanja, koja su prvih dana 1 nedjeija r,ata izvodjena, pokazaše se kao stniješna i pogrjčšna. Da jedan rat svih velikih sila neće preživiti više vremena nego samo od njekoliko mjeseci, ispoljilo se kao bajka. Danas, poslije dvogodišnje i ni jednog dana neprekinute borbe, snaga je, kojom se sa sviju strana navaijuje da se dodje do ratne odluke, onako isto malo ’ iscrpljena, od& n st i volja onako isto malo oslabljena, kao li u a ocjena svih pozvanih kritičkih pos-' matrača kazuje, da se mi nalazimo tek na visini ovog svjetskog rata. To je sve, i ako Je već milijunima vojske utrošeno i uništeno, innoge milijarde vrijednostl potrošeno, stotinama kvadratnih kilometara neprijateljskpg zemljišta osvojeno i tri kraljevine nestale sa zemljine karte. Pa pak se i sada vodi borba ogorčeno i pakosno s naprezanjem svekolike mogućnosti uništavanja, da bi se izvojevala ona odluka, koja bi imala da doveđe do mira.
Podlistak. Zbtrka srčkili vaza kraija uilana. Napisao L. E n g 1, čuvar muzeja pri vojvoj glavnoj gubemiji. Usrpskom narodnom muzeju ima medju ostalim i mala, ali izvanredno probrana zbirka grčkih sudova, koja je ranije bila lična svojina k r a 1 j a M i 1 an a, koji je imao vanrednoga smisla za umjetnost i koji- se oduševljavao svime što je lijepo. Kralj Milan je ovu zbirku donio sa svoga puta po istoku, što ga je u svojoj knjizi opisao general M i h a j 1 o R a š i ć. Nećemo ovdje pokušavati, đa dajemo opširno objašnjenje o istoriji i suštini stare keramike, pošto ova mala zbirka i ne pruža dovoljno gradiva za.to, a pošto po njeke grupe nijesu zastupane, a na žalost nedostaju pođatci o njihovoj proishodnji. No ipak je potrebno, kako radi karakt-erizacije, pojedinih doba, kojima pripadaju ovi komadi, tako i fadi opšteg razumijevanja, progovoriti po koju kao uvod. Utvrdjena je činjenica, poznata i svakom nestručnjakd, da se autička umjetnost slikanja na vazama do najveće mjere bila razvila u Grčkoj i susjedn i m oblastima na Si'edozemnom moru. Do t. zv. m i k e n s k o g doba, ova se umjetnost držala u stalnim nepromjenljivim oblicima. To su zagasiti motivi u linijama, većinom zagasito crnomrkim i crvenlm na otvorenijoj narandžastoj ili crvenoj podiozi. Ove sir linije povlačene odmah prl okrteanju za vrijeme izrade samoga suda, oko ivice, ispupčenja i dna vaze. Izmedju ovih linija pak, izredjane su palmete, motivi pomorskog bilja, špirale, meanderi, stilizovani ok-
topodi, te ženski i ratnički likovi. Oko 1000. g. pr. H. pojavljuje se takozvani d ipilonski stil u vidu pravollnijskog meandera, geometrijskih ukrasa i uglastih figura. Docnije pak, u ovoj umjetnosti ispadaju uglasti oblici i pojavljuje se finiji crtež, graviranje detalja i kontura, kao u opšte življi obiici. Oko 400. godine pr. Hr. nalazimo na prvom mjestu vaze lako nacrtanih crvenih figura sa slabijim bojama, dok aktički umjetnicl donose najnježnije slike u linijama na silnim vazama i gorostasnim sudovima za ukras. Ovi umjetnici prosto plivaju u čarobnoj ijepoti i skladnosti, oni veličaju mladost i ljupkost, a njihove su figure oličena peozija 1 draž. Divno lepršanje faltnastih i providnib haljina, lijepo predstavljanih omirskih rapsodija, morala je oduševitl kralja Milana, koji je i sam bio Adonis i kao takav sačuvao trajan spomen u narodu. Iz ovoga vremena datira'najvećl broj sudova iz kraljeve zbirke. To su u glavnom amfori sa dvije drške, omanje bočice i bokali, takozvani lekiti, aribali i alabastroni. Ako služe kao čaše, -bočice 1 šolje, obično ih označavaju kiliksima, dok se dubokl pehari sa drškama nazivaju skifima i kantarima. Kao prvi tipični sud ove zbirke napomcnuću jedan lijepi aribal sa pravim otvorom i izbušenom drškom. Na prednjem ispupčenom dijelu nalazimo ptlcu u vidu orla, a oko nje rozete. Na vratu i otvoru štapaste ukrase. a pri dnu opet rozete. Žuta ilovača, crti firnajz, crvena boja, graviranje, to su vam karakteristična obilježja korintijske keramike, veoma rasprostranjene na grčkom kopnu pil kraju 7. vljeka pr. Hr. Korint Je tada u masi proizvodio te artikle, a njegovl su ih trgovački brodovi raznosili na sve strane svijeta. Pođjednako je lijepa jedna koH"'’ t poveća šolja sa dvlje drške i nožlcama.
Oko ivica i na donjem dijelu suda vidimo po jednu crnu traku. Na ispupčenju vidimo naizmjence oktopode i palmete. I ovaj je primjerak izradjen crnim firnajzom i crvenom bojom. Dalje vidimo dva, lijepo održana, veća lekita. To su vam bokalčići u vidu vazni, tankoga vrata sa maiim drškama. Na ispupčenju vidimo scenerijske slike, vrefrienom oštećene i dijelom već sasvim izbrisane. Na jednom se mogu vidjeti ženski likovi i jedan mladić sa ptrcom. Otvor, donji dio 1 noge firnajzovane su cmim firnajzom, sam materijal je crvenkast, upotrebljene boje bijela i zagasito crvena. Isto je tako dobro očuvan jedan povećl alabastron sa dva mala ispupčenja u mjesto drški, a bez ikakvih slika. No remek-djelo zbirke jeste veliki t. zv. krater * 1 , — sud, u kojemu su stari Grci miješali vina i vodu, sa crvenira likovima, zvonastog oblika, sa čašastim dnom. Dno je crno, a pri dnu ima presavijene dvije đrške. Na ispupčenju naiazimo scenu, koju je teško r'astumačutiti, i koja je vjerovatno proizvod umjetnikove fantazije. No ipak hoću iznijeti svoje tumačenje, koje ne mora ni u najmanje baš biti mjerođavno. Prema tome tumačenju, ova se naslikana scena može ovako razumjeti: Mladi Dyonisije, odjeven samo t. zv. chlamysom, a prije potpuno go, držeći lijevom rukom palicu nazvanu irzom, okićen vijencima, metnuo je Seraeli — ili Afroditi — prst na nsne u znak ćutanja. Boginja je predstavljena gdje sjedi, gornji joj je dio tijela potpuno go, a preko koljena joj leži kiton. Iza Dyonisija vidimo gdje stoji jedan Silen, a pozadi boginje nailazi još jedan, koji namiguje onom prvom. Na otvoru pak vidimo ukrase u vidu vrbinog lišća. Žensko je tijelo potpuno bijelo, dok Je kiton t ono ostalo što tamo spada, crveno. Slika na zadnjem dijelu, koja pokazuje stubove i
dvije ljudske prilike, radjena je, na suprot pomenutoj, glavnoj slici, ovlaš i na brzu rtiku. Dalje nalazimo u zbirci njekoliko malih lekita sa drškom, veoma ispupčenih, crno firnajzovanih, sa žutim palmetama na ispupčenju. Zatim lijepu kutiju sa zakiopcem, sa tri pljosnaste noge. Poklopac i cio sud ukrašen je štrapastim ukrasima, na trbuhu vidimo trf ženske prilike u živom kretanju, a pored njih haljine, obješene o ziđu. Interesantan je kiliks, pljosnati grčki bokal za vino, sa lako izvijenim, horizontalnim drškama i dražesnom nogom; zatim jedan kimvon, pljosnati bokaljčić bez drške te bombilij, grčka bočica za miris. Ima izvjestan broj lekita, bočica za ulje, sa bogatom ornamentaeijom, jedan sud za zahvatanje vode u vidu polulopte, sa okruglom drškom, a pored nje dva ispupčenja, izradjen od otvoreno-žute ilovače. Spolja, naročito oko trbuha (ispupčenog dijela) njekoliko traka, radjenih još na centrifuzi, prl izradi samoga suda, inače drugih ukrasa na njemu nema. Dalje njekoliko kigriskih kantica sa otvoPom u obliku djeteline i palmetama, te kigriska boca u vidu doIje pripljoštene kugle, sa vratom u obliku lijevka. Na trbuku i na vratu nalazimo četiri koncentrična kruga. Najzad crn pehar na visokoj podlozi sa dvije fino izvijene drške. Najzad da pomenemo i lijepu kotilu, koja u naokolo oko trbuha pokazuje četiri crvena ženska lika. Radnja se na ovoj slici ne može sasvim jasno raspoznati. Žene donose jednoj gospodji, koja sjedi na stolici razne njeke sudove pune koječega. Jedna tako na primjer nosi amforu, druga alabastron, a odjevene su, 1 to jedne u peglosu, druge u himacijonu, sa tanijama u kosi, dok je kod njekih kosa u mreži. Na drškama vidimo po jednu Ieteću Niku sa girfandama. Slika je uokvirena opet tim štapastim ukrasima, a paklopac je naiz-
Za središnje vlasti i njiho\se savez« nike pdluka je već doduše odavno pala. One gotovo svugdje već vode borbu na neprijateljskom tlu. Ali naši protivnici neće da se pokore ovoj odluci, onl je smatraju za prolaznu fazu, koja mo< že da se još izmijeni u njihovu korist. A da bi ih uvjerili o suprotnom, nemamo drugoga sredstva do mača. A da bf došli do mira nemamo drugog izgleda nego^ kad bi uvjerili sile sporazuma da Je nemo^uće, da nam se otmu uspjesi zadobiveni u toku dvogodišnjeg rata. A da bi se kod protivnika stvorilo’ to uvjerenje naše čete vode borbu na istoku, zapadu i jugu. Tek ovoga ljeta rnogla se ostvariti osnova "sveopšte zajedničke ofenzive protiv Njemačke i Austrije, osnova stara već mnogo mjeseci, jer je u stvari riješena još odmatf u početku rata. No ako je ranije cil| to osnove bio da se prokrči put za Berlin i Beč to se on đanas zadovoljava sa mnogo manijm. Danas bi za Engleskn, Francusku i Rusiju značio veliki aspjeh kad bi naše vojnike nješto potisli u pravcu prema granicama njihove otadžbine. A o njekom osvajačkorrt pohodu u srce Njemačke i Austrije neosudjuje se, da pomišlja danas niko nl u Parisu ni u Petrogradu, pa ni u Italiji, koja je jedina radi dsvajanja stupila u rat, a od sviju savezničkih država ima najžaiosniju bilansur Osvajati, smrviti. satrti i uništiti, rasparčati, raspodijelrti, — sve te krupne i ponosite rijeoi, uz koje su se sporazumi?e vpjske krenule na granicu, moraju se sada iz’ brisati iz vojničkog riječnika. Inicijativu, koja već toliko mjeseci ieži u rukaina središnjih vlasti, nijesu nam mogli preoteti ni ovom sadanjom velikom ofenzivom. Naiine svugdje gdje se vodf borba oko odluke, naše su vojske krenule na siine protivnapade, koji pokar zuju onu istu želju za napadom, neos. labijenu žarku volju od prvoga dana rata cfa ‘^--onemoguće namjere onih', koji se skupiše da P repa< ^ na nas. Ma da još jednako stojimo' ogorčene borbe smijemo danas reći, da su se svi ti snovl žalosno razbili. Ono što je rat stvarno donio to su sasvim drugi prevrati no što ih namjeravahu učiniti središnje vlasti, prevratf kojima su se doduše i same središnje vlasti isto toliko malo nadale kao njihovi protivnici. Osvajanje ruske Poljske, Srbije i Crne Gore, Beigije i veli-
mjence trakama i linijama. Firnajz je vrlo lijepe crne boje, sve je fino izradjeno, samo je jedna drška malo okrnjena. Valja pomenuti i dva suda sa geometrijskom aitičkom kertimikom, koji pripadaju atičkoj grupi. Tu imamo prije svega trakaste, valovite i tačkaste Iinije, upotrijebijene radi popunjavanja praznog prostora. Očuvane su jedinstveno. U ovu zbirku spadaju i njekoliko lekitosa razne veličine, te etrurški baizamurlj sa dva neznatna ispupčenja u mjesto drški. Jeđnako i dvije zdjelice u formi poLukruglju sa držcima ili bez držaka sa ortiamentima u vidu palmi i ukrašene geometrijskim listovima. Osina toga imade veći broj razb'jenih posuda, koje bi se dale lahko ^ostaurisati. Vide se ljudi u kitoni i klainisu, glave su im pokrivene petasom; mladići u kitonu i klamisu, sa lijepim borama, grčke žene sa kitonom drplojdiom i peplosem držeći u rukama arkejske vaze. U opšte ima ovdje mnogo materijaia za studije grčkog slikarstva vaza, jei* imi tu mnogo krasnih egzemplara klgriske keramike, mikeniskih ppsuda, geometrijske keramike, korintijske keramike sa crnim i crVenim figurama. Siluete su svagdje lijepo isporedane, a kompozicija tačna. U starije carsko vrijeme izgubila se umjetnost slikarstva vazi. Slijedio je prelaz ka terra sigillata i posudama od stakla, koje su konačno nadjačali posude iz ilove zemlje. Bilo bi interesantno opisati staklene posude iz rimskog doba, koje su nadjene u Kostolcu, Vinči, Valjevu i Nišu i drugim mjestima Srbije i kojl su bili skupljenl u muzeju. Na žalost ove slabe posudice skoro su sve razbijene I samo ih je njekoliko ostalo očuvano.