Beogradske novine

Strana &

5. augusta 1916.

Beogradske Novlne

Subota

Joga majura i šume Hem. Potvrtljuje se, ’da su njemačke jeđinice, koje su se kod M 0 n a c u borile, povučenc nazad zbog njrhovih velikih gubitaka. Južno od S o mm e propao je u našoj vatri jedan njemački protunapad južno od Estreesa. Na 'đesno obali Maase upravili su Nijemci žestoke protivnapade na streljačke rovove, koje su juče izgubili. Svuda je naša ubrzana vatra slomila njihove napore i nanijela im velike gubitke. Južno od FIeury Francuzi su ozbiljno nastupali i doprii su ncposredno do ulaza u isto selo. Broj zarobljenika, koji je samo u predjelu Fleury zadobijen u toku jučerašnjeg dana, preiazi -700. Cjelokupni broj zarobljenika, koji je đobijen na đesnoj obali Maase od 1. aug. iznosi 1100. U predjelu V a u x, Chap i.t r e i C h e n o is traje topnička borba bez djelatnosti pješadije. Na ostalom frontu noć je mirno prošla, osim u šumi Aprem o n t, gdje su njemačke patrole rastjerane puščanom vatrom. Vazdušua borba. Na frontu S o m m e oborio je juče podnarednik Chanoit dva protivnika, time je broj protivnika koje je on do sad oborio porastao na osain; 'druga njemačka letilica morala je uslijed borbe uzmaći i pala je na zemlju kod C h a u n y-a. Engieski ratni izvieštaj. Za vrijeme noći produžen je rad na uredjivanju osvojenog predjela i uklanjanju odbranbcnili rovova. Naše je topništvo djelovalo, neprijateljsko topništvo odgovaralo je s večeri žestoko na našcm frontu kod M a 11zorn-Farm do Longuevala, tako isto kod šume Mametz, Fricourt i B e c o u r t, kao i kod sela Pozieresa. U zoru je vatra popustila. Neprijatelj je kod Soucheza rasprskao jednu malu rninu ali time nije nanio nikakve gubitke, šteta je mala. , Francuska nema vojnika. Teški engleski i francuski ' Y g u b i c i. K. B. Berlin, 4. augusta. , r WoIffov ured javlja prema pouzdanim .vijestima iz vojnili krugova, da se u francuskoj vojsci osjeća velika nestašica vojnika. Francuska je vojna uprava bila prinuždena, da u svakom bataljunu ukiue četvitu satniju (četu), a isto da smanji-bvoj vojnika u bataljunu od 1000 na 800 ljndi. Ova je mjet'a preduzeta, jer se vojni krugovi ipak plaše da već sada pošalju na bojište sedanuiaest god'šnje vojnike. Q u b i c i su F r a n c u z a lcod V e rd u u a iznosili do sada 350.000 1 j u d i, a na Sommi 120.000. Engleski g u b ic i n a S o m m i prelaze 230.000 1 j u d i. Snaga ujeniačke vojske. K. B. Berlin, 4. augusta. Wolffov ured poriče tvrdnju nepriJatelja, kojom se tvrdi, da su njemački vojnici od godišta 1917. već svi na bojištu, što je apsolutna neistina. Istina je, da se jedan ncznatni dio godišta 1916. nalazi na bojištu, dok je veči dio od njih još u kadritna. Gođište 1917. je pozvano dođtiše pod oružje, ali vježba u kadrovitra, dok godište 1918. u opšte još nije unovačeno. Ova je tvrdnja tim smiješnija, što su se sami naši neprijateiji mogli uvjeriti na raznim bojištima, da su naši bataljuni potpuni i da ne sastoje iz mladili ljudi. Engleski gublcl ua časnichua. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Haag, 4. augusta. U listama gubitaka od 31. jula i 1. i 2. augusta navedena su imena od 580 časnika, odnosno 373 i 175 časnika, oji kojih je 233 palo. Kradje kod liferacije municije u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Bern, 4. augusta. „Petit Journal“ javlja, da su u bordeauxskom okrugu otkrite velike kradje pod liferacije municije. Učinjena je prijava kod vojnog suda.

Inia nam mjesta, ne tjerajte nas! Ako vi ne osječate kollkosecijepajuvašegrudi, mi ne damo da se cijepaju. Ne dam o d a n a j f i n i j u m a t e r i j u n ašesnageruši vaše vatreno olovo. Nećemo da se rasipaju n a š i d i v n i mozgovi! N e d a in o s v o j u d j e c u! R u š i t e s a mo o n o što možete stvoriti, ali ono što više n e možete vratiti, ne ođuzimajte! Na to ima prava samo priroda. Anama dužnast majke nalaže, da tražimo i štitiino pravo majke! HJLI PODLISTiiK. Uuffl. HrvačL r — Mrzim svoj poziv! —’reče mi jedan profesionista hrvač. — Ali šta da radim, moj gospodine? Mnogo sam jači, a da bi poslom zasluživao svoj liljeb. Moda. U sobi mlađoga liječnika stajao je Jedan ženski kostur. Liječnik je irnao jednu veselu prijatcljicu, koja je jednom bez ikakvog strahopoštovanja i nestašno natukla na kosturovu glavu svoj modernl pariski šešir. Poslije ga nije smjela da skinc i šcšir ostane na lubanji, Mladl je liječnik otišao na put u ino»transtvo i tek poslije poldrug godiue se

Napad Zeppailna na EnjlesRu. Engleski zvanlčni izvještaj. K. B. London, 4. augusta. Objavljuje se zvanično: U noći poslije jedan sat pojavilo se njekoliko vazdušniii brodova na istočnoj obali. Svrha i cilj navale ne da se još ustanoviti, pošto sama navala Još traje. Na raznim su mjestinia izbačene bombe. Tri sata u jutro; Čini se, da kod napada sudjeluje sešt do sedarn vazdušnih brodova. Napad jc upravljen na istočne i jugo-istočne grofovije. Izbačeno je dosada veliki broj bombi. TaSie vijesti još nepredleže. Vojna je šteta neznatna. Naše je obranbeno topništvo stupilo u akciju i prema đosadanjim vijestiina pogodjen je najinanje jedan- neprijateljski vazdušni brod.

EnšlesRa l Rolonlje. Asquithov položaj. K. B. London, 4. augusta. „Manchester Gqardian“ piše: Asquith je izazvao u donjem domu izvjesno čudjenje kad je rekao, da ne zna, ko će u idućem zasjedavanju biti odgovoran za podjelu rada doma. Svi razboriti posmatrači parlamentamog stanja drže da uskoro predstoji rekonstrukđja kabineta. Moraće doći i novi ministar predsjednik, jer je Asquith irskim pitanjem doveden u težak j ložaj. Asquithov zamjenik mogao bi bni samo liberal i to Lloyd George, na Čije bi mjesto za državnog sekretara došao Carson. Škandalna afera u engleskom ratnom uredu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua".) Haag, 4. augusta. Vojni ministar Lloyd G e o r g e podnio je jednu zakonsku osnovu, kojom se uredjuje posebni ratni sud, koji će proučiti pritužbe protiv stanovitih viših vojnih činovnika i u ratnom uredu. Ovaj je korak ministar vojni morao preduzeti, jer bi inače ova afera bila iznesena u parlamentu. Dotičnim se činovnicima predbacuje, cia nijesu uvijek najkorektnije postupali prema interesima otadžbine. Irsko pitanje. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Haag, 4. augusta. „Manehester Guardian“ javlja iz Londona: Nacijonalni listovi su jednoglasno osudili izjavu vlade u irskom pitanju. Irski su poslanici izjavili, da će izjava i odluke vlade proizvesti u Irskoj vrlo neprijatan dojam. U donjetn je domu otvoreno izjavio poslanik D e \v 1 y, da nacijonališti u nikojem pogledu više ne pripadaju vladi, nego da se mogu ubrojiti medju njene protivnike. Stranka će doduše podupirati ratnu politiku vlade, ali kod prve zgodne prilike srušiti vladu. U ovoj seriji ne mogu se ovo još privesti praktično, pošto će ova biti na 18. ili 19. augusta zaključena. Engleska i pieme Senusija. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Haag, 4. augusta. Kako javljaju iz Londona, Engleska je vrlo nerado pristala da zakljtiči sporazum sa Italijom ođnosno akcije protiv Senusija, te se tek dala skloniti na to kad su talijanski državnici ukazivali na težak položaj Italijc. Sada se u Londonu priznaje, da engleskom zlatu nije pošlo za rukom da potkupi sva plemeiia senuska, i da je čak šta više turski rad na obavještavanju imao mnogo uspjeha. U opšte su vrlo uzncmireni zbog posijednjili uspjeha Senusija. Engleskoj nedostaje bolničarki. K. B. Haag, 4. augusta. Po londonskom ,,Daily Newsu“ potrebno je Engleskoj najmanje 25.000 novih bolničarki.

vratio. Sve je našao na svom stai’om mjestu u svojoj staroj sobi. Noću ga peko probudi iz sna. Poplašeno pogleda gore. Kostur je šjedio kraj posteije i prebacujući reče: — Mogu reći, lijepo postupate sa mnom. Već godina i po u jstom šcširti kako hodam! Istina. Magyar Miska, gradjanin szćkefovaroslci dodijavši mu otadžbinske prilike, odo u svijet. Već je velik dio zemlje prošao, mnogu stranu državu, dok nije liaišao na jedan bunar u sred šume. I gle, iz bunara iskoči jcdna divna i uzvišena žena, biistajući u ljepoti svoje nagosti. — Ko si ti, divni stvore, od koje dosada još uzvišenije i piemenitije nisam vidio? — pitao jc Magyar Miska zabezcknut. ' Naga žena sa sažaljenjem pogleda na sirotog madjara: — Zar me ne poznaješ? Ja ,sam istina. Sađ me tek znaš? Ili se nikad nisi susreo sa innom?. Magyar Miška mahnu glavom i tužno reče: — Kod nas je vodovođ. Muzika budućnosti. Pjesnik se šetao po zelenoj livadi i uživao u ševinoj pjesmi. Poljska je pjevačica baš nad pjesnikovom glavom letila. U toni trenutku nešto kanu na pjesnikov šešir, jedan jednostavan i neznatan predmet uspomene radi, koga je ševa sa pokiikcm „Sjećaj me se!“ predaia svom zemaljskom konkurentu.

Upotrebljavauje žena u mun.clonoj službl u Engleskoj. P# „Tempsu 44 je državni podtajnik za topništvo zabranio riaredbenim putem, da se upotrebljavaju mobiiizovana radnička lica kod poslova, 5tc «« mogu povjeriti i ženaina. Od 20. augusta o. g. odvešće obrtni nadzornici ureda radi sve radnike, koji se budu zatekli kod ovake vrsti rada u depoe odakle će se jijiliova daljnja upotreba ureditL

Itallja I NjanstRa. Otkaz trgovinskog ugovora Njemačkoj. K. B..Milano, 4. augusta. „Coricre dela Sera“ izjavljuje, da je \jerojatna vijest o otkazu trgovinskog ugovora Njemačkoj. NJemačko-talijanski odnosl. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Zilrich, 4. augusta. Javljaju sa dobro obaviještene talijanske strane u „Neue Zuricher Zeitung“-u: Mjerama njemačkih banaka praina talijanskim podariiciina stavljen je talijanski narod, već presit rafa, pred katastrofalnu mogućrfost novoga rata sa Njemačkom. Uslijed toga je još povećano narodno ogorčenje protiv rata. Šoeđskn! fiitija. Afera parobroda ,,LJssabon“ i ,,Worms“. Izjava ruške vlade. K. B. Stockholm, 4. augusta. Javlja se zvanično, da je na prPtest švedske vlađe u stvari od Rusa zaplijenjenih njemačkih pai'obroda ,,Lissabon“ i ,,Worms“ izjavila ruska vlada, da je zaplijenjenje parobroda uslijedilo izvan granice od tri milje. Priznaje se u izvještaju, da su njekoji topovski meci pali u švedske vode, što ruska vlada žali. Vrliovni zapovjednik istočne mornarice podijelio je radi toga ukor odgovornim pomorskim časnicima i ujedno im dao zapovjed, da se u buduće ne krtiji neutralnost Švedske. Grčka I sila spcrazuma. Krvavi sukob izmedju Grka i Francuza. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Sofija, 4. augusta. Bjegunci sa Ruprel klanca pričaju o krvavom sukobti na 22. jula izmedju grčkih i francuskih vojuika n. S e r e z u. Francuski su vojnici na iz&pdVied gcnerala Sarraiia bez oštete Teldvirirali sve životne r.amirnice na trgu. Seljaci i prisutni grčki vojnici oduprli su se Francuzima, koji su upotrijebili oružje i poubijali šest sejlaka. Dva puna dana ostali su zatvoreni svi dućani u Serezu, a jaki su francuski vojrii ođjcli prolazili ulicama. Isti su se događjaji dogodili i u D r a m L

Rat na msm I pod msrem. I< propasti vazdušnog broda „L. 19.“ G1 as o v i'. i t gro b a. K. B. I^openiiagen, 4. augusta. „Berlingske Tidende“ javlja iz Gdteburga na morskoj oball kod S k ag e r r a k a našli su ribari bocu, u kojoj su bili zadnji izvještaji kapetana L 6 w e. zapovjednika vazdušnog broda „L. 19.“, što propade 2. februara ove god. u Sjevemom moru. Izvještaj je upućen korvetnom kapetanu Strasseru 1 glasi: „Naš propali „L. 19.“ pliva bez gopdole, a sa 15 ljudi od posade na platformj pod trećim stepenom istočne dužine. Pokušavam da vam ovom bocom koju ću baciti u more dam posljednji izvještaj. Motor nam se tri puta kvario, osrednji vjetar i kiša osporavala je naš povratak i tjerao nas je u pravcu Holandije, gdje su nas sa obale tukli iz pušaka. Sva tri motora jednovremeno prestadoše da raae. Poslije podne oko jedan sat počeo je naš brod da se krha.“ Pored ovog izvještaja u boci, običnoj pivskoj flaši, naiazi se i 15

Pjesnik skine šešir i blenući gledaše u taj predmet uspomene radi. Onda zabrinuto počne da vrti glavom i reče: — Šta će tu biti, dok se jednoin namnože leteći strojevi! RasijauosL Pariski dželat, koji je strašno rasijan čovjek bio, strasno je prikupljao odreske od cigara. On se u tom bjesnilu skupljanja Lu tasijanosti jednom toliko zaboravio, da je ispod gilotiue digao glavu osudjenikovu i htio da jć strpa u džep od prsluka. Popuiarnost. Pjesnik je imao vrlo lijepu Ijubavcu. — Volio bih da jednim udar'cem postanem popularau — reče pjesnik svojoj ljubavci. — Napisao sam jedan divan stih, samo ne znam, gdje da ga izdam, pa da ga svi čitaju. Onda se uhvati za čelo. Epohalna mu misao sinu u glavu. Ispiše svoj stih na ružičastu kožu svoje đrage. Za nedjeiju dana sva ga je 'država deklamovala. Stidljivost. Jedan se njemački mladić kraj mjesečine kupao u jezerii. Slučajno naiajc onuda njegov ideal i stavši na obalu, počne da se razgovara s njiine. Mladić je dubovito ćaskao, ali je sve više zebao. Rado bi izišao iz jezera, ali je blo golišav. A svoj ideal nije smio opomenuti da gleda na stranu ili ode malo dalje. 1 kako mu se ideal nije maknuo sa obale, junački mladić radije se udavio u jezeru, nego što bi povrijedio svoj ideai u njegovoj stidljivosU.

poštanskih karata sa poslednjim pozdzavima svakog pojedinog člana posade. Na jednoj se takvoj kartt veli: 2. februara 1916, 11 prije podne. Svi smo još u životu, all nemamo ništa da jedemo. Jutros nas je sreo jedan engleski ribarski brod, ali nas nije htio spasti, brod se zvao ,K i n g S t ej!iian‘. Potopljeni engleski ribarski brodovL K. B. London, 4. augusta. Lloyds javljaju, da su od njemačkih podmornica potopljena četiri engleska ribarska parobroda. Posada je spašena.

Austro-Usarska. Njemački car u glavnom stanu austrougarske vojske. Brzojavljaju nam iz glavnog stana fatne štampe: Njegovo Veličanstvo njemački car W i 1 h e 1 m posjetio je u sjedištu vrliovnog zapovjedništva austro-ugarske vojske Njegovu carsko i kraljevsku Visost maršala nadvojvodu Friedficha.

Hnjnouije Drzolovne vfjestL „Deutschiand" na povratku. K. B. Washington, 4. augusta. Parobrod ,,Timmins“ javlja, da je na 2. augusta oleo osam i po sati u večer sreo njeinačku trgovačku podmornicu „Deutscliland" na obalanu Virginije. Borba u koionijama. K. B. Paris, 4. augusta. Prema jednoj belgijskoj zvaničnoj vijesti potonuo je u borbi na Taganika jezeru njeinački parobrod „Graf von Oeotzen“. Ministarska vijećanja u Riinii. K. B. Rim, 4. augusfa. Danas je ministaf predsjednik B os e 11 i dulje vreinena konferirao sa ministrom izvanjih djela, ministrom vojnini i ministrorn mornarice, sa državnim podtajnikom za pfodukciju municije, poanačelnikom glavnog stožera i upravnikom letačke službe. Novine pripisuju ovoj konferenciji veliku važnost. Zaključci su tajni, pa ćc biti danas predmetom vijećanja u ministarskom vijeću. Biguuta zabrana potrošnje krompira u Njemačkoj. K. B. Berlin, 4. augusta. Wolffov ured javija, da je naredbom ureda za ratnu ishfanu od 2. augusta ov. god. dignuta zabrana potrošnje kroinpira kao hrana za stoku u Njemačkoj. Kepriiatsljski rctni izvleštaii. Talijanski izvještaj od 3. augusta: U dolini E č a v e traje neprijateljska topnička. paljba, koju mi enefgično uzvraćamo. ■*U dolini Astica odbijen je neprijateljski napad na u večer 31. jula na naše položaje na M o n t e C i m o n e, koji je napad neprijatelj snažnom topovskom paljbom pripremao. Istu je sudbinu imao drugi ncpiijatcljski napad na naše položaje jugo-zapadno od Castelletto na visoravni „Sedam Opština“. U dolini T r av i g n o 1 o utvfdile su se naše čete na Paneveggio. U odsjeku T o f a n a gadjao je neprijatelj u noći na 31. jula topništvom sviju kalibara na naše nove položaje kod D o r c e 11 a. Poslije toga je slij'edio napad sa vrlo velikim snagama, koji je odbijen, a neprijatelj je našim protunapadoin otjeran u bijeg. U Val Degano prouzročile su neprijateljske granate požare, koji su svi brzo ugušeni. Na frouti S o č e nema ništa novog.

Orort I oKoiico. Prepravka pontonskog mosta. Juče prije podne izvršćna je pfepravka savškog pontonskog rnosta, za koju smo već juče javi'li. Most je bio bogato iskićen zastavama, a već od ranog jutra počeo je živi rad po pretliođnom programu. Valjalo je za dio pontonskog mosta, što vodi preko ■ same Save, dio dugačak 240 m, zamijeniti dosada upotfebljene šlepove Dunavskog povlaštenog parobrodarskog društva sa vojnirn pontonskim čamcima, tako zvanim ,,traunerima“ zbog sličnosti sa čaincima, koji se upotrebljuju na gornjem Dnnavu. Rad je počeo u 4 sata u jutru, a bio je zavfšen u 10 i pol prije pođne, kađa je most bio potpuno gotov ža upotrebu. Za pješake most je već bio prohodan u 8 sati u jutru.Radove je izvrši'.a l7l. ponton. četa (kap. Fischl), koja potpada pod pionjersku odsječnu komandu pod zapovjedništvoin pukovnika Sydora. Sposobnost u opterećivanju mosta nije se proinjenila samo što je u injesto dosadanjih dvaju odvojenili kolskih putanja napravljena jedna dvojna putanja. Prije podne razgledao je radove zapovjednik grada i mostobrana bcogradskog, generalmajor K u c Ii i n k a, te poslije i generalmajor Rhon Vrbaski i svi časnici gubernijc i beogfadske posađe slobodni od službe. Oko podne su već prvi automobili mogli „šijevati" 'ža Zjmun, te je most predan saobraćaju. Katolička služba božija. Sutra u nedjelju, (6. augusta) služiće se: 1. uKonaku u 8 satl u jutru sv. misa za voiništvo, kojoj ima slobodan pristup i gradjanstvo. , 2. u župskoj crkvi (Poslantčka

Broj 172. ulica): u 8 sati sv. misa za školsku djecu u 10 sati srpsko-hrvatska propovjed i pjevana' sv. misa, u 5 sati po podne večemja. U radne dane je prva sv. misa u pol sedam a druga u pol osam sati.

ZooniEne objaue, Sud car. i kr. zapovjedništva mosne brane i gfada Beograda. Objava. Sud car. i kralj. zapovjedništva niosne brane i gfada Beograda dozvolio je tvrtci (firmi) Heinrich M a 11 o n i, d. đ.- u Oiesshtiblu-Sauerbrunn ponovljenje njenog trgovačkog znaka na ceduljama za boce (flaše), koje je bilo već protokolirano kod prijašnjeg sfpskog trgovinskog suda pod brojem 16.782—1906., na daljih deset godina računajući od 29. oktobra (16. oktobra p. st.) 9 sati i 25 časaka, sa pravom isključive upotrijebe u području car. i kf. gubernije u SrbijL Beograd, 20. jula 1916.

IMii privrens. Povlačenje niklenog novca. Pfema saglasnoj naredbi oustrijskog i ugarskog ministarstva trgovine, čija bliža oprcdjeljenja niže saopštavamo, naredjeno je povlačenje iz tečaja niklenog novca od dvadeset helera i objavljeno je kovanje i puštanje u tečaj sitnog novca krunske vrijednosti od dvadeset helera. Novi sitni novac iskovaće se u najvećoj količini od 50 miiijuna krtina, od kojiii 35 milijuna dolaze na Austriju a 15 miiijuna na Ugarsku, a cilj mu je, da odkloni oskudicu sitnog novca u opštem novčanom prometu. Tome će opredjeljenju, može se pouzdano reći, odgovoriti gvozdeni novčić od dvadeset helera, pa će stoga svuda biti rado primljen. Nikel, koji je do sad bio upotrijebljen u sitnom novcu, danas se upotrebIjava i u ratnoj inđustriji, pa je i to razlog, što se nikleni novčići povlače iz tečaja. Puštanjem u tečaj gvozdenog novčića Austro-Ugarska slijedi Njemačku, koja je sličnu reformu uvela još početkom novembra 1915. Tamo su pfvo iskovani novčići od pet pfeniga, tako zvani ,,groševi“, i pušteni su u tečaj. U prvom će trenutku možda izgledati malo čudnovato, što se izradjuju novčići od gvoždja, jer je prio poznato kao kovina, koja u nas prestavlja pojam nečega čvrstog i jakog i rpija nam je upotreba kao novac poznata samo iz stafog vijeka. Tako isto nije nepoznato, đa vještina modelisanja baš kod gvoždja tnaži naročitu sposobnost i umjctnički rad. Vještina iivenja gvoždja sastoji se u pretapanju sirovog gvoždja, dobivenog iz topionica, u kalupne peći. Ta vrsta rada đa'je izvjesno jamstvo protivu patvo.renja novca, jef je svakako potrebna izvjesna tehnika, da se postigne jedno besprijekorno livenje. Osim toga je stepen topljenja sirovog gvoždja tako visok, da se potrebna temperatura sa običnim postrojenjima ne može postiči. Osim iz sirovog gvoždja mogu se novčići izfadjivati i iz čelika, i taj je postu« pak izabran za izradu novih novčića. Materjalu, koji je upotrijebljen, usijavaujcm jc oduzeta- tvrdoća. Stanjene okrugle čeIične ploče prime tisak pa im se tada ili samim primijenjenim pritiskom ili postupkom koji zatim sljeduje ponovo vfati tvrdoća. Celična izrada sprečava rdjanje novca. # Kao što se iz gornjeg viđi, kođ moderne telmike otklonjeno je sve ono, što je rauije oteščavalo kovanje gvozđenog novca, a upotrcba njegova preporučuje se iz dva fazloga. Prvo, što se dobija velika količina nilria za ratne celji — što smo već napomenuli — a s druge strane, što se uvodjenjem sitnog novca od metala, koji nema velike vrijeđnosti, može očekivati spriječavanje zatvaranje tog sitnog novca. Tma naime tnnogih, koji nijesu samo prikupIjali zlatni i srebreni nego i nikleni novac, i nijesu ga više puštali u promet, i ako ovaj novac nema novčaim vrijednost. Sad će se oni ostaviti tog posla, a prikriveni nikJcni novčići pojavi će se u prometu, jer će se oni već 1. januara 1917. povući sasvim iz tečaja. Novi gvozdeni novčići od 20 helera pušteni su 3. t. m. u promet. » • Bečka burza. Bufza je stajala pođ utiskom povoljnih berlinskih izvještaja u pod produžno pouzodanom shvatanju polit i č k o g i v o j n o g p o 1 o ž a j a, tc je prema tomc povoljno okončala svoje posiove. Obrt je ipak bio po kad i kad življi samo u papirima, traženim posljednjih dana. Prvenstvo imadjahu tfajno željezne i oružne vrijednosti. Rentno tržište oslalo je nepromijenjeno čvrsto. Iskorišćavanje kopriva u Srbiji. Akcija što ju je prcduzcla vojna .glavna gnbernija radi sknpljanja kopriva za tekstilne ciljeve, već je sada dala dobrih rezultata. Pored znatnih količina kopriva, kojc su ispraćene pfavo u Austro-Ugarsku, privredno odjeljenje gubernijino ispratilo je već dva vagona sušenlh koprivinili stabala fabrikama za prerađu konoplja u Austro-Ugarskoj. Prinudna lnrvidacija engleskog posjeda u Njemačkoj. Kako se javija iz Berlina, savezno je vijcće, radi reakcije na cuglesku praksu likvidacije lijemačkih preduzeča izdalo uredbu, kojom se ovlašćuje carski kanceIar da odfedi prinuduu likvidaciju takvin