Beogradske novine

Strana 2.

15. avgusta 1916.

* ♦ _A

Beograđske Novlne

Utorak

tSroj 182 .

EntieikG-frrntusl'O ofenziuo. Postrađali od vlastfte vojske. K. B. Berlln, 14. avgusta. Kako javlja „Gazette des Ardennes‘, od septembra 1915. godine postradalo je u područjima Francuske i Belgije, zaposjednutim od Nijemaca od topničke vatre, a naročito od acrcplsnskih bombi francuske i engleske vojskf 1707 gradjana Francuza i Belgijanaca. Enžloska i Hoioniis. Shaw protiv Grcya. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina'). Berlin, 14. avgusta. Bcrnhard Sliavv piše u ,,Nc\v-York Tinres“ na suprot izjašnjenju G r e y-ovom, kojc je izišlo u „Chicago Daily News“, pa naročito kritikuje neiskrenost i prenemaganje Grey-ovo. Ogorćenje protiv njemačke diversije Belgije prosto ie smiješno. Ncpobitna je istina, da jc Belgija biia predstraža Englcske. Grey govori o pravima malih naroda, ali Irlandska, Egipat i Grčka su primjeri, koji dokazuju, da Grey nema prava da ističc kao zaštitnik malili naroda. Šteta od posljednjeg vazdušnog napada. /NaročIU brzojav „Beogradskih Novlna"). London, 14. avgusta, Zapovjcdništvo vazdtišne od'orane javlja slijcdeee o štcti, učinjenoj prilikom zadnjcg zepelinskog napada na istočnu cnglesku obalu: Oštećeno jc 14 brodova, od kojili dva vojna transportua oroda, medju njima ih Ima, koji su toliko oštečeni, da nijesu višc za upotrebu. Od njih je šcst brodova potonulo, dok sn se ostali zapalili, tc su morali biti izvučeni na obalti. Popuniavanje englcskih gubltaka. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua“.) Rotterdam, 14. avgusta. Kralj cnglcski je poslije saslušanja Lloyda Gcorgcsa rijcšio, da narcdi obražovanjc izvjesnog broja p r i č u vli i Ii z 1) o r o v a, kojima će se popuniti praznine boračkih snaga. Prićuvni zborovi bičc obrazovani iz poltisposobnih i dobr'ovoljaca, kao i onili, koji su bili oslobodjcni vojnc službe, kojili je upotreba predvidjena samo ii krajnim sluČajima. Jednovrcmeno se potvrdjuje, da su brilauski gubici vaiu'edno veliki, zbog ćega jc i potrobua najbrža potpora.

Prolaz ruskiii Četa. (Naročlti brzojav „Beogradskih Novina".) Bukarešt, 14. avgusta. „Popolo d‘ltalia“ javlja iz Bukar c š t a da jc ruska vlada pitala rulnunjsku vladu, kako bi sc držala u slučaju da bi Rusija forsirala prolaz svojih četa kroz R u m u n j s k u radi posjedanja E r d e 1 j a. Stigla municija iz Fusije. * 1 (Nuročitl brzojav „Betigradskih Novina’ 1 .) Bukarešt, 14. avgusta. Danas je posiijc dužeg prekida opct stigao iz R ii s i j e jedan transport mmncijc.

italllu. Postrađao talijanski naddreaduought? K. B. Lugano, 14. avgusta. Uporno proncscni glas, da je u T ar c n t ii 9. o. mj, eksplodii'ao i odietio u vazduli talijanski nnddreadnought ,,L e on a r d o d a V i n c i“, dosuda nijc pbtvrdjcu liik ikvim zvaničnim niti u opšle kakvim saopštenjem u talijanskoj javuosti. Socljalistička manlfestacija. (Naročlli brzojav „Beogradskili Novina".) Ziirich, 14. avgusta. Švajcarski „Telegraphen Information , ‘ dobija ovu odocnjenu vijest iz R i m a : Povodom Jautesove gođišnjlce biie su ovdje velikc manifestacije u koiist mira.

i'iesflofč o Rnezu Kiioiu

’vvr/S:

Jv/’ % Ir' 1 ! *

J j fopfaM /?. Otppy*^ , hL \ O v , • ff %

mrmm //

Bojište na Sonnni.

Bojište oko utvrdjenja Thiaumont.

pod vrhovno vojno zapovjedništvo, iinaju u zvaničnom saobračaju izmedju sU.e i sa gradjanskim uredinia za dolje označena mjesta u kraljevini Dalrnaciji u mjcsto do sada upotrcbljavanili t a 1 i j a n s k i h naziva, da sc služe h r v a t s k i m nazivima, koji’su pored njih stavljcni: Zara -Zadar, Strctt—Tijcsno, Trau—Trogir, SpalatoSplit, Almissa—Omiš, Ragusa—Dubrovnik, Stagno—Ston, Cattaro—Kotor, Budua Budva, Pcrasta—Perast, SebenicoŠibenik, Scardona—Skradin, Satora—Solin, Crissa—Klis, Fortopus—Opuzen, Ragusa vecchia—Cavtat, Castelnuovo Lrcegnovi, Teodo—livat, Risano Ivisan. Zapovjedništvo ratne luke Castelimovo iiosićc u buduce naziv ,.K o t o r . 1 ome shodni nazivi za ostala mjcsta u Dalnia .4 na'aze se u zvaničnom registru mjcsta. Da bi se izbjegle iicsuglasicc ili trvenu, stavljače se do 30. juna 1917. porcd hrvatskih naziva u zagradi i do sad upoircbljavani taiijanski nazivi, a po istcku toga roka upotrijebiće se i ključivo hrvaoJ.i uazi\i.

Runeiman u Italiji. K. B. Lugano, 14. avgusta. Engleski ministar trgovine Runcim a n držao jc u m i 1 a u s k o j trgovačkoj komori govor, u kojemu je rekao, da E ngl e s k a naravno priznaje potrebu 1 1 a1 i j e za ugljcn, ali jc jednovremeno ukazao na smanjenu proizvodnju riglja i sve veću potrebu c n g 1 e s k i li i f r a n c u s k i h fabrika m u n i c i j e za ugljen. No E n g 1 e s k a će poredd svega toga s m a n j i t i količine uglja, koje su njoj samoj potrebne radi loženja u idućoj zimi, da bi mogia dovoljmi količinu ustupiti Italiji. Isto ćc sc tako smar.jiti i cijene ugiju. Ministar jc naglasio, da jc izmedju Engleske i Italije postignut sporazum u važuim pitanjima, a uz saradnju F r a n c u S k e. Tako je na primjer povoljno riješcno pitanje o ubrzavanju i pojeftinjavanju prenosa p o 1 j o p r i v r e d n i h proizvoda za Englcsku. Ministar je obećao italiji saradnju Engieske pri izgradjivanju t a 1 i j a ns k c tr g o v a č k c mornarice. Ruticiman je završio riječima: Engleska jc sama povećala svoju trgovačku mornaricu za li i 1 j a d u brodova, ona ganntuje saveznicima i neutfalcima siobodni promet na in o r u. a osim toga snabdjcva saveznike n o v c e ni, m u n i c i j o m i ug 1 j e n o m. Bosclii i Glo'iui u Torimi. (Naročiti brzojav „Bcograđsklli Novina*) Lugano, 14. avgusta. Ministar predsjednik Boselli bio je u Torinu radl otvaranja provincijskog sa\ jcia, komc jc on predsjednilc. U isto vrijcmc bavio se tamo dva dana bivši ministar predsjednik G i o 1 i 11 i. Nortiiciiffe i Gorica. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina*). Lugano, 14. avgnsla. „Corrierc della Scra“ javlja, da jc prilikom zauzeća Goricc bio prisutan u Cadorninom glavnom stanu i Nortlicliifc.

BalEansKe uijessi. Bugari za Turite. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*). Sofija, 14, avgusta. Najnovije turske pobjeđe kod B i 11 is a i M u š a izvojevala je. po pouzdanim vijcstima, jcdna novo obrazuvana lurska armija pod vodstvom poznatog M u s t a f e K c m a 1 a. isti jc predje bio vojni ataše u Sofiji i važi lcao izvrstan strateg. Sa niaćedonskog fronta. (Naroilti brzojav „BeogradskiliNo vina"). Žer.eva, 14. avgusta. General Cordonnier imenovan je za vrliovnog zapovjednika vojske u So1 u n u. Pariski listovi pišu s velikim priznanjem o uovom zapovjedniku.

Greka i si!e sporaziiina. Grčlca vlada vrijedja Franctisku. (Naročiti brzojav „Beograđsklh Novina*). Ziirich, 14. avgusta. Jerrips" utvrdjnje s gnjusanjem đa je grčlca vlada stavila pod istragu sve č a s n i k e i d j a k e vojne školc, koji su 14. jula na dan francuskog n arodnog praznika učestvovali u povorci u čast toga praznika i Francuslce. Francuska štainpa napada Z a ini isa, i veli da je utvrdjeno da je on n j e m a č lc i a g c n t, tc treba Grčku anektovati.

121 na mota I pođ mom Odjeci propasti „Lusitanie". (Naročitl brzojav „Beograđskih Novina"). Amsterdam, 14. avgusta. Newyorski savezničlci sud otpočeo je ti Četvrtak sa raspravom parnice F r i e dm a n n a i njegovih 15 drugova pi'otiv'Cunard-Iinije kao vlasnice „Lusitanic". Tužitelji potražuju čctiri milijuua inaraka odštctc za porodice ouih, što su propali sa Lusitanijom. Lnsitania je još za • rcmena opomenuta, pa je ipak produžila put, a nije pr'eduzela s\'e mjere predostorožnosti. Ove nijesu bile dovoljne, jer posada nije bila izvježbana u poslu oko spasavauja. Bijela knjiga o slueaju „Baralonga“. K. B. Beilin, 14. avgusta. Njenvačkom Reichstagu podnešena je „Bijela knjiga“, u kojoj je podrobno iziožen slučaj sa „Baralongbin", na osnovu dckumenata, što stoje na raspoloženju. Bcrba 11 a Baitičkoin tnoru? (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“.) Stockholm, 14. avgusta. Iz Wollccnborta na švcdskoj obali javijaju, da su se s mora čtili skoro Icroz deset minuta topov -ki pucnjevi. Opaljeno je oko GO metaka. Stručnjaci tvrde, da ti topovi, sudcći po pucnju, pripadaju razniin mornaricama. Kad jc prcstaia pucnjava, pribiižio se švedskoj obali jctian njcmački parobrod, gdjc jc đočekati od jecine torpednjače i u čijoj je pratnji produžio put ica jugu. Propao engieski razorač. (NaročitT brzojav „Beogradskih Novina".) Berlin, 14. avgusta. Jedna od našili podmornica potopiia je 13. avgustva prijc podne ti engleskom kanalu engleski razcrač „Lassoo“. Rat podmornica do Istrebijenja. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Rotlerdam, 14. avgusta. „Dai!y Graphic“ javlja iz dobro obnvještenog izvora, dače rat podmornica ponova otpočeti največom žestinom. Veii se da je ođnosno Lga pitanja postignut sporazum Izmedjii Njemačke i \Viisona.

kog protjeran iz BeČa. Ovaj Gj. JV) ih a j 1 o v i ć bio je rauijc u tadanjoj turslcoj prestoaici, u Jcdvcnu lični poslužitclj („komoruik") lcod carskoga rezidenta, Jovana Batiste Casanov c, po porijcklu Talijaua iz Miiar.a, tc sc docnije odao uvoznoj trgovkii u Bcču, svc dok nm sc nije dcsila gorespomenufa nczgoda. Docniie n jc učinjcna s j a j n a s a t i s f a k c i j a, pošto jc u najvećojmilosti ponova, primIjen u B e č. Za vrijeme tursjce o p s ad c Beča g. 1683., zalngao jc na ime u m n o g o m a li a g 1 a v u. vršeći važnu i z v i d n ič k u s i u ž b u, Čimc ie jako zadužio grad B e č i c i j e 1 o hrišćanstvo.

Doskočljiv odgovor. Za vrijeme svoga izgnanstva imao je knez Miloš Obrenovie priiike, da u inozemstvu opšti s kncŽevima, koji su to bili po svome rodjenju. Jedan od tih kneževa, koji je u ostalome rado imao kneza Miloša zbog njcgove ncugladjenc pPostodušnosti, htjede ga jcdnom šale radi malo da pecnc, te ga upita: ,.I>oga ti, reci mi iskreno, je Ii istina, da si njekad bio svinjar? — Knez Miloš mu s mjesta odgovori: Jest, ja sam bio svinjar, a sada sam knez; a ti si bio knez i ostao si samo knez, — preina tome, da si bio svinjar, ti bi i sad bio svinjaF'. i' , *® vštIna - Pozpato je, da je knez Miloš Obrenović bid neplsmen. Kad Je

đakle dobivao pisma, Čiju je sadržinu on sam htio znati, on je ovako pcstupao: Upuiio bi se u ..Staro Zdanije", kojc i sad postoh na ugiu Sabornc i Ivanbegovc ulicc i u kome su bile-smještene razne kancelarije njegove viade, ušao bi u jednu od njih i pi'išao jeđirome od prisutnih činovnika, tc bi niu podiiio pisitio, da mu pročita jedan ređak iz njega, pošto jc pretkođno pisino tako presavio, da se iz njega nijc ni moglo više pročitati. Zatim*S otišao u drugu koju udaljeniju kancclarijn, gdje bi to isto ponovio s drtigim redom pisma. i' tako bi obilazio ostaie kancelarije, tc bi na kraju z.nao cijelii sadržinu pisma, dok o njoj čitaoci nc bi imali ni pojma.

KflLI PODIISTSK. Zašto se pocrveni ? Zašto čovjek pocrveni, ako r.cnadano dođje u kakvu nepriliku, zbuiu se ili posraini? Fiziolozi to brzo riješavaju, te vele, da u takvom slučaju nastane njeka p r o m j e n a u k u c a n j u s i c a i kolanju krvi. Ali usiijed čega ta pr'omjena nastaje? To pitanje spađa u psihologiju, pa ga talijanski učenjak de Nobilli kuša riješiti. On drži, da su za sve siučajeve, kada čovjek pocrveni, isti razlozi. Na primjer mladić ili djevojka dodje prvi put na ples. ,.Početnici“ stoje pod utiskom, da se gleda u njih, pa se boje, da nc učine kakvu glupost. To vide prisutni, pa se za to „početnici’* crvene. Drugi slućaj: U prisutnosti jedne dame padne nesprcina, dvoIična rijeć, Dama se čini, da na razumlje,

ali onoga, koji ju je rekao, ukori time, što pocrveni. Nješto je zapleteniji slijedeći slučaj: Njetko pocrveni, jer je bio pohvaljen. To mu silno laska, on je sretan i veseo, aii pohvaljeni moraju sve prihvaćati s čednošću, pa držeći, da bi ovu ,,nečednost" r.i ;:!i otkriti — on pocrveni. Još iedaii primjer: Dama šcee: za njoni iru kavaiiri i svc je gieda. a ujedanput đudjc PFema njoJ jedau poznanik i ona — pocrveni. Kako da se ovo rasttnnači ? Ona se boji, da štogod nije dobro na njeziuom odijclu ili držanju, pa joi to ne doiazi na um, dok ide mimo nepoznatih'. Crvenilo iz zabune takodjer se tumači na ovaj način. Ako dijcte kaže kakvu laž, pocrvcni, jer misli, da u licu onoga, pr'ed kojiin stoji, čita njeko sumnjičenje i boji sc, da će sc Iaž otkriti. Čak postoji i slueai, da dobročinitelj pocrveni, kad se odkrije njegovo dobročinstvo, koga je on htio potajno da učini. Na osnovu svega ovoga dolazi A. de Nobilli do zakijučka, da čovjek pocrveni onđa. kađa se boji, d a s e n j e š t o o tkrije, što bi on htio sakriti. lza toga on iznosi protudokaz, gdje nc može postojati nikakva bojazan otkrića, pa za to nenia ni crvenila. Djeca od tri, četiri godine nc pocrvenc, jer kod njili ’nc postoji ovaj osjećaj bojazni. Isto tako vrlo rijetko pocrvene ljuđi duševno zaostali, a idioti ne mogu uopče pocrveniti, što jc već DaAvin dokazao. Besramni ljudi inia takodjer, pa ni ti se ne mogu zacrveniti. Uza sve navedene primjere i zaključke, ipak nije otkrivena prava i uzročna sveza izmedju srvenila i osjećaja bojazni, da bi se moglo otkrlti ono, što bi rado, da ostane tajnora, Osira toga je nerazjašujena tai

Rat podrnorica. K. B. Paris, 14. avgusta. Parislri listovi javljaju iz Le Havrea da su potopljeni: francuski parobrcd „M a r i e“, te n o r v e š k i brodovi „C r e d o“ i „S o r a“. Kako javlja „T c m p s“ iz Madrida, potopljen je engleski parobrod „Antiode“ (2973 tone). (Naroeili brzojav „Beogradskili Novina".) Berlin, 14. avgusta. „Wolffov ured“ javlja: Jedna od nsših podmornica potopila je u engieskom kanalu u vremenu od 2. do 10. avgusta 7 engleskih i tri francuske jedrillce, tako isto tri engleska i dva francuska parobroda.

eni i 0S5!i£8. S'ilta bivšeg guvernara. Pišu nam iz K o s o v s k e M i t r o v ice: Na okružnoj skupštini, koja je održata ovdje 5. ov. mj. u sreskom mjestu V u ć it r n u, biia je jednovremeno jedna mala proslava. Prilikom posjete bivšeg glavnog guvernera grofa Salis-Seevvisa u početku ovc godine deklamovao j'e Arnautin Malcsut Muiiarem jedmi pjesmu, dok je mala Stojanka Eiezovićeva predala Njegovoj Pi'cuzvišenosti kitu cvijeća. U znak zalivalnosti za ovaj doček i stalno lojalno držanjc VuČitrnaca bez razlike vjere i narodnosti, poslata je Njegov.i Preuzvišenost i jcdnom i drugom svoiu fotografiju sa potpisom. Sada je okružni zapovjednik potpukovnik Wolff, u prisustvu predstavnika vojnih vlasti i pređsjednika opštine preuao M uharemii i maioj S t oj a n c i ove fotografije uz jedan govor, koji je izazvao veliko zadovoljstvo kod prisutnih. Za Austrij’ski Crveni Krst. G. Aleksandar H r i s t o v, <rg. iz Beograđa položio je kod zapovjedništva rr.osne brane i grada Beograda K 200.— s tim da se ova svota preda austrijskom i ugarskom Crvenom Krstu. Izvještajni ured sv. Stolice u Riutu. Da se uzmogne dati od Svete Stolice u Rimu zatraženi izvještai, neka sc kod c. i ki*. vojnoga Superijorata u Bcogradu (Skopljanska ulica 8.) osobno ili pismeno prijave ova lica ili njihovi rođjaci: 1. Živojin Tajsić, sa svoiom gospodjom Leposavom, stanuje u Čačku; 2. Gaja Zdravković bivži šef mjesne kontrole u Beogradu; 3. Gospodja Draginja Stanojevič s djecom, Beograd, Daničića ul. 19; 4. Gospodja Ružica Vojislava Kovačcviea, Mehovica n/K„ Bosanska ulica. Upotreiia hrvatskih imeiia mjesja u Daimaciji. C. i kr. \ rliovno voino zapovjedništvo izdalo je slijeđeću naredbu: Sva zapovjedništva, uredi, čete i zavodi, koji potpadaju kodjcr činjcnica, da se unutrašnji, duševni osjećaji mogu očitovati njekim tjeiesiiim pojavama. Prcma svenui tome đe Nobilliu niic još uspjelo, da riješi ovu fiziologijsku i psihologijsku zagonetku. Životinje i zagušljivi piinovi. Pišu u „Fi'ankfurter Zeitungu” sa zapadnog bojišta: Pored dobošne vatre započela ic vclika francusko-englcska cfcnzica na zapadu i ncbrojenim napadima zagušijivim plinovima. Narai vojnicima ovi plinovi više ne mogii iiišta, pošto sino dobro' opremljeni maskama, ali su zato ovi strašni proizvodi tehnike svjetskoga rata uništili sav životiujski svijct u okolini. Prirodno jc da rni vojnici voliino životinje. Daleko od svojih milih i di'agih na domu osjećamo potrebu da svoju ljubav prenesemo nia na kalcav stvor, pa ma to bio i kakav pjetao (kao na pr. čuvcni „pjevac" VII. puka, II. poziva na Jedrenu), kakav bijeli zec, kakva buljuna, kojih ima puno u sjevernoj Fr\inciiskoj, pa i neki pripitomijeni pacov, koji nas razonodjuje u monotonom životu u rovu. Mnogi dijeli svoje konzcrvirano mifjcko sa kakvim kučenčctom ili mačetom.“ Pisac daljc opisujc kako svi ti mali prijatelji postradaše od plina. Gotovo iii jedna životinja nijc niogla da odoli strahovitom plinu. Prvi osjetiše sudbonosni obiak moi*ski pacovL Još đok je oblak bio daleko, oni su zbunjeno jurili tamo-amo po rovu, tražeći zaklona, dok bi se najzad zavukli u kakav kut i zabili glavu što dublje u zemlju. Slično se ponašahu i mačke. čim bi se plin približio, odPočele bi tužno da mauče. Dirljivo Je, veii Pisao, bilo gledatt jednu niačku, koja se

PosiiSEilnletizalsinieu^sS!. Izvješt 3 j niemačkc 3 volnog vodstva. K. B. Berlin, 14. avgusta. Zanadiio boj'ište: Jugo-zapadno od ceste liiieptti • Pozieres pošlo je za rukom Francuziina da prodru u naše prednjo položaje u 5irini od 700 ni. Našim su protur.apadom opet izbačeni. Kod Q i 11 e q u a m c i daljnjim južnim položajima odbijeni su neprijateljski napadi u masarna, a ncprijatelj je pretrpio najteže gubitke. Jednako su odbijena dva francuska jaka napada tt odsjeku Maurepasa. Naknadno se javija, da stt Francuzl navalili na naše položaje zapadr.o od sela F1 e u r y i to u noći na 13. ov. mj. ali je ovaj napad lako odbijen, isto tako i napad jitžno od kanala L a B a ss e e. Nije uspio neprijatel'ski napađ ručnim granatama južno od utvrdjenja Tliiaumont. Na kanalu La Bass e e i južno otuda traje živa djeiatnost. Osobito su se kod toga istakle neprijateljske izvid"ice, kao kod Reimsa, gdje su izvidnice pošle u navalu nakon velike topovske pripreme. Sva su ova preduzeea ostala bez svakog uspjeha. Istočno od Bapaunie srušena je u vazđuSnoj borli jedna ueprijaieljska letilica. Istočno bcitšte: Front maršala pl. Ii i n tl e u b u rg a: Ođbijeni su neprijatd'ski napeiJ/ u okolici Skorbov.’c na kaualti O glynski i južno od jezera Wigonopskaja. Njemačke su čefc rastjerale istočno od kuua’a ruskc lu'cdaic čete, koje su pretrpile vr!o teškc gubitke. Na Stochođu je završcn l. j sa neprijate'ljem, l:oji jc pokušao da prodre u naše polc žaje. Neprijatelj je najviše navalji'. ao protiv našiii polcž..ja Graberta (?), južno od Brody. I ovi su napatii odbijeni, a novi napađi traju dalje. F r o ii t g c'n e r a 1 a k o n j i c e n ađv oj v o d e Ka rl a: U ođSjSKu Zboro w — Konichy nijesu uspjeli rucki napadi. Tam.o gUe je pošlo za rukom neprijatelju, da prodre u naše poioža.e odbijen je on nnšim proiunapadom. U našim je rukama ostaio 300 zarobijenika. I zapadno cd Monasterczyskc navalio jc neprijatcij bez ikakovog uspjeha. On je u našoj va. i pretrpio vrlo teške gubitke. Balkansko bojište: Nema osobitih dogadjaja. Nenfiiatelj napušta dapače svoje napacie, koje je dosada vođio samo od prilike. hovno vojno vodslvo. tek bila oinacila, gclje svoje mcčićo jeđi.i po jcdno nasi u jcdan knt rova, zavija u iverjc, te najzad liježe na njiii. Poslije’r.cpada nadjosmo jc r.iitvu..." Pri ptviai predznaciraa oblaka o j hlornoga plina, p i počeše strašno da zavijaju i da uriiču. U snmanitom strahu zatvarabu oči, zavuk e sc ma gdje. Oni su još najbolje prcšli. U zadnjim rovoviraa ostalo ili je nekoliko u životu. Miševi i pacovi, koji osira gorcpomenutih dresiranih pacova prc !stavljahu za nas nesnosnu napast, svi su bez razlike pomanjkali od plina. Na suprot ostalnn životinjania, oni pri pojavi piina istrčahu iz svojih rupa, počeše da jure ovamo onaino, svc sporije i tromije, dok se najednom ne izvrnuše. B u 1 j u n c pri pribiižavanju plina podigoše groznu dreku. Jcdna k u k a v i c a, što ju odtnali pnsli-. sjno, pabježe kao bjesoinučna u pra*eu vjetra, da bi izbjegfa plin. U prednjim se poiožajima i mnogo k o n j a onesvijestiše i uginuše. No većina od njili sama sc u divljein bjegstvu spasla na obližnje visove. U šumi ste mogii vid.ieti interesantne pojavc. Moglo se je utvrditi, da se plin povlači u priličnoj gustini sve pored zemije, a da se ne penje ni do po visine drveća. B i 1 j e u njegovonr domašaju sve je ugiuulo, i n s c k t i svi pocrkaše. Čak i tako žilave životinje kao što su j e ž i zmija š a r k a ne mogahu da odole strašnome plinu. Največu otpornu snogu pokazahu, —; grom ne bije u koprive — naravno v r a p c i. U prvi su sc mah snuždili i zbili jedno uz drugo, no tek što u glavnom minu napad, oni se opet osvijestiše, te nastađe uobičajena dreka u gužva medju njiin^