Beogradske novine

Br. 204.

Izlazl:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

61

Prodaje se: O Beogradu I u krajevlma zaposjednutlm od carsko I kraIjevskih ćeta po cijenl od o Hrvatskoj-SIavonijt, BosnlHercegovini 1 Dalmacljl po cijeni od 8 h Izvan ovog podrućja . . . 12 h

Oglasl po cijeniku

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradn i n krajevima zaposjednutim od carsko I kraljevsklh ćeta K 1*50 o Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i DaimaciJI K240 Izvan ovog podrućja . . . K 3*—

UredniStvo : BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprnva, primanje oglasa 1 pretplate: Kneza Mlhajia ul. broj 38. Telefon broj 25.

Godtna II.

Produiuje se njemačko-busarsko nadiranje u Dobrudži. — Taiijani ponovo prebačeni preko Vojuše. — Uzaludni ruski napori na karpatskom frontu.

RATNi IZVJESTA3I. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 5. septembra. Istočno bojište: Front prema Rumunjskoj: Pri nepromijenjenom položaju nije se desilo ničega značajnijeg. I Front konjičkog generala nadvojvode Karla: Ruski napadi protiv savezničkog karpatskog fronta i dalje traju. Kod Fundul Moldovi naše čete odbiše mnogobrojue snažne nalete. Na gornjem Czeremoszu i južno od By strczeca vodi se žestoka borba. Sjevero-zapadno od Kdrdsmez <5-a propađoše svi* neprijateijski pokušaij da zadobije prostora. Jugo-zapadno od B rz e z a n y a povračen je i zadnji jučer izgubljeni komad rova. Front mar'šala Leopolda bavarskog: Nije bilo značajnijih dogajdjaja. Talijansko bojište: Na tirolskom frontu nastupilo je mjestimično pojačano topničko djelovanje. U oblasti Rufreddo došlo je do ogorčene borbe oko vrha F o r a m e, kojega naše čete privremeno izgubiše, te ga poslije smjelim protivnapadom opet povratiše. Jugoistočno bojište: Talijanske čgte predjoše jučer u jutru preko Vojuse. Jednim napadom naših pričuva na neprijateljsko lijevo krilo protivnik je opet odbačen. Neprijateljske kolone, koje su odstupale na južnoj obali rijeke, praćene su vatrom našeg teškog topništva. Za vrijeme borbe oborio je stožerni narednik Arigi jednu neprijateljsku borbenu letilicu. Od letača jedan je poginuo, a drugi je zarobljen. Zamjcnlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmarSal.

Izvješta] njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 4. septembra, Zapadno bojište: Englesko-francuski napađi u oblastl Somrae, koji su jučer započeli izazvali su bitku od najvećih razmjera i ogorčenja. Ove borbe sjeverno od S o m m e ojdigrale su se na širini fronta od nekih 30 kilometara od Baumonta do rijeke S o m m e. U prkos ponovljenim neprijateljskim naietima s obiju strana potok A n c r e, naročito na T h i e p v a 1 1 sjeyero-zapadno od Pozieresa naše su. hrabre čete pod zapovjedništvom generala pl. S t e i n a i baruna Marschala održale svoje položaje 1 brzim protunapadom povratili privremeno izSubljeno zemljište kod majura M o u q u e t (sjevero-zapadno od Pozieresa). Neprijatelj je pretrpio najteže gubitke. Dalje na istok naše je topništvo stalno držalo protivnikg u njegovim polaznim položajima, 'tek noću pošlo mu je za rukom da kod šume Foureaux krene naprijed; neprijatelj je odbljen. Poslije vatrene pripreme, koja prelazi svu dosadašnju potrošnju municije kod neprijat e 1 j a, raspalila se borba izmedju Q i nchyaiSommci bijesnila ovdje do duboko u noć. U junačkoj obrani hrabre čete generala pl. Kirchbacha i pl. Fa.ssbendera osporili su svaku sto*«• zemljišta neprijateb'u, koji je bio prodro u potpuno razoreni prednjl položaj, •a u drugom prihvatnom položaju zaustavilL su neprijateijsko nadiranje. G u i 11 emont i Le Forest u neprijateljskoj je ruci. Južno od S o m m e, Izuzev odsjeka jugo-zapadno od Barleuxa pošlo je našem topništvu za rukom da spriječi neprijatcljske napade. Snage, koje su kod Bai 1 euxa krenule na napad krvavo su ©dbijene. Na desnoj obali M a a t e propall su

francuski pokušaji napada na utvrdjenje Thiaumont i istočno od F i e u i y a. U souvillevskoj provali poslije bnžljive pripreme očistili smo od neprijatelja jeđan kut francuskoga položaja, kojl je štrčao u našo redove. Zarobljeno je II časnika i 490 ljuđi. Odbijeno je nekoliko neprijateljskih protunapada. Noću u oči 3. septembra vojni pomorski vazdušni brodovi bombardovali su sa utvrdjenim uspjehom tvrdjavu L o ud o n. Jedan od naših vazdušnih brodova pao je u neprijateljskoj vatri. U vazdušnoj borbi oboreno je 2. i 3. septembra u oblasti S o m m e 13, a u Champagni dvije neprijateljske letllice. Kapetan B o e 1 clv e oborio je s v oga 20 protivnika. U zadnjim vazdušnim borbama iniali su znatnih zasluga za postignuti uspjeh potporučuici L e ffers, Fahlbusch 1 Rusenkranlz. Obranbenom vatrom oboreno je od 1. septembra u oblasti S o tn m e i M a a s e četiri neprijateljska letača. 2. septembra neprijateijski letačkl napadi učinili su neznatne štete u tvrdjavskom reonu M e t z a. Sa nekoliko bombi izbačenih na građ Schweningen (?) ranjeno je pet hca i pričinjeno nešto štete na zgrađama. ■ Istočno bojište: Front maršala priuca L e o p o 1 d a Bavarskog: Jučer se ponovljenl ruskl napori zapadno i jugo-zapadno od L u c k a svršiše potpunim neuspjehom po njth. Sjeverno od Zborowa naše su čete održale povračenj zemljište u prkos nekoliko neprijateljskih napada. Front konjičkog generala nadvojvode K a r 1 a: lstočno i jugo-istočno od B r z e z an y a borba još traje. Pojedini ruski uspjesi od mjesnoga značaja u glavnom su opet izravnatl našim protunapadima; neki se rovovi još čiste 6d neprijatelja. U Kavpatima produžena je borba južno od Zlei o n e. Propali su ruski napadl jugo-zapadno od Z a b i e u odsjeku M a g u r a i sjeverno od Dorna Vatre. Prvl zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorf.

IzvjestaJ bugarskog glavnog stožera. K. B. Sofija, 3. septembra. Sa maćeđonskog bojišta ne javija se ni za kakvu promjenu. Duž cijeloga fronta slaba obostrana topnićka vatra i mjestimično puščana borba. Zivlja se akcija razvila sjeverno od Ostrovskogjezera i uMogljeničkoj dolini, gdje su vatrom odbijeni nekoliko slabijih napada. Neprijateljska mornarica gadjala je utvrdjenja sjeverno od K a v a 1 e. Neprijateljski letači bacili su bombe na sela Starovo i Haznatar, kao i na željezn čku stanicu u Angisti. Ranjen je i ubijeno više stanovnika tih mjesta, medju njima žene i djeca. Nasjevernom frontu juče 2. sbptembra našečete predjoše čitavu g r a n i“c u D o b r u d ž e, te su tom prilikom energično odbacili neprijateljska odjeljenja. Naše vojne grupe, koje nadiru prema Kurt Bunaru posjedoše ovu tačku poslije odlučne borbe, u kojoj zarobiše 165 ljudi i dva časnika. Neprijatelj je pobjegao i ostavio oko 100 mrtvaca i veliku količinu pušaka i ratne spretne na bojištu. Jedna od naših kolona zaposjela je grad Ak Kadunlar; nastupanjenastavlja senacij e 1 o m f r o n t u. IzvještaJ turskog glavnog stana K. Đ. Carigrad, 4. septembra. Sa raznih frontova nije stigla nikakva vijest o kakviin značajnijim promjenama. .

K. B. Carigrad, 5. septembra. Nema nikakvih značajnih promjena. Tursko-njemačko poljoprivredno društvo. K. B. Carigrad, 5. septembra. Ovdje je osnovano tursko-njemačko poljoprivredno društvo pod predsjedništvom predsjednika parlamenta Hadži Adil bega: potpredsjednik je ministar zemljoradnje Ahmed Nesimi beg.

Opnsna igra. Lažne vijesti o c. 1 k. upravi u Srbiji. Parišiii „Marnr' čij.t bezobz.’rna Iažljivost, razvij'jna u tois.ii rara predstavlja vječitu atilju r.a ždl'uaioj francuskoj „kulturm,? nuctji", u svojim najtovtjim brojevnna objavljuje niz članaka o sadašnjtfm stanju u Srbiji. U prva dva članka opisuje se sadašnje stanje u oblastiina Srbije zaposjednatim c. i k. četama. Ovaj opis sadrži toliko pođlosti, kleveta i nesavj'esnosti, da nc možemo a da se ne zanimamo tom paskvilom, te da je prikažemo u pravom svjetlu. Izgleda, da se članak osniva na obavještenjima iz srpskoga izvora. bgleda, da su ga inspirisali Srbi, koji su do skora živjeli u Srbiji, tako da su se mogli uvjeriti šta je auslro-ugarskg. uprava sve učinila za stanovništvo Srbije, koja se zvanično još jednako nalazi na ratnoj nozi sa monariiijoni. Tim je za veću osudu, što Ijudi, koji su se mogii uvjeriti op ravoj isiini, mngu toIiko da se zaborave, te da iznesu takva izvrtanja i laži. kao šlo je to slučaj u pomenutom članku ,,Matina“. Taktika ovih članaka vrlo je prosta i providna. Sve nezgode. koje se ne daju izbjeći i jednoj osvojenoj zemlji, pretjerujti se u beskrajnost, a uz njih se izmišljaju nckakva zvjerstva, te nekake strahote, koje se u Srbiji nikada nijesu dogodile. a koja se neće ni dogoditi s obziroi ■- na di. ’ .‘ koiim su zapojeni rukovodioci današnje uprave u Srbiji. Te se laži razgradjuju u čitave senzaciione romane te se u t.nnc vidu serviraju francuskoj publicl, koia u tim stvaritna naravno ne može imatl nikakvog vlastitog snda. C. I kr. vojna glavna guhernija u Srbiii, najviša upravna vlast u neprijateljskoj zemlji Srbiji, osvojenoj silom oružja, a uz mnoge bolne zrtve. postavila je sebi kao princ'p za svoj rad načelo, da Austro-Ugarska t.ije povela ovaj rat protivu nevinog i zavcdenog stanovništva. već protivu nesavjesnili vodja narodnih. te da se obmanuti narod ne uzima na odgovorncst za grijehove i gneške tih vodia. S obzirom na to načelo austrougarska uprava radi evo već deset mjeseci na tome da zemlji, teško opustošenoj u tnku četiri ratnih godina povrati opet miran i normaian život. Ko zna kako je u Srbiji izgledalo u Jesen 1915. godine, a ko je u stanju da rasmatra njeno sadašnje sta'tjc, taj m''že ocijeniti, kakav je silan rad ovJje izvršen. a mora steei uvjerenje, da i najzakietiji neprijatelj monarhije ne može ovoj odreći svnje priznan'e za iaj rad. Trgovina i zapati opet su u normalnom toku, poijoprivreda vrši se opet u punom obimu. a racijonalnije se obavija nego ii ikada dosad. Stanovništvu je stavijeno na raspoioženje stoka za rad i poljoprivredni strojevl, a vodjeno je strogo računa, da ni jećan kraj piodnoga zemljišta ne ostane neobradjen. Na sve strane pouovo su otvorene škole. te je time pružena mognćnost V>dmlatku,' kojemu je u toku dugih ratniii godina prijetilo podivljavanie. da se snabriije za btldućnost oružjem zna-’ja. Željeznice svuda saobraćaju i još se dalje izgradjuju. iskvareni srpski drumovi popravljaju se i podižu sen ovi. Svuda su prema n jmodernijim zahtjevima izvedene miere za podizanje narod-oga zdravlja, koje se i u najndaljeniiim selima nalazi na stupnju kao nikada dosad. Poslije č; anog niza godina. Srhija je ovog lje'a prvi put bila pošteđiena od kolere i zaraznog trbušnog tifa. Lična i imovna bezbjednost u cijeloj je zcmlji apsolutno zagarantovana prlmiern'm radom na Javnoj bezbijednosti. Nevolja I oskudica, ove nemitiovne poslftdice svakoga rata, ograničene su po mogućstvu obimnim i široklm dobrotvornim ustanovama. a srpski đržavni člnovnicl i njihove porodice, napuš'enl od vlastite vlade, spašavaju se od nevolje redovnom 1 mjesečnom pomoću. Kanalizacija I elektrlčna postrcjenja, uHčni objekti ! parkovi ponova su dovedenl u red. Velikim smislom za ČLstoću 1 red učinjeno je da sad ulicc pru-

žaju gotovo prijatniju sliku nego li pod srpskom upravom. Svl organi c. i kr. uprave, a na čelu glavni čir.ioci vojne gubernije dali su se jeđinslvenom energijom na to, da izliječe rane, š!o ih je izazvao rat stvoren krivicom srpske vlade, te da se teško iskušanom narodu vrate opet redovne priliko. Matinovl'* inspiratori mlsle, da crtaju siiku današnje Srbije. No ova slika ne sadrži niti jedne crie, koja bi makar i dodirivala gorepomenute činjenice, čija je istinitost poznata svakom pojedinom čitaocu. U tiin člancima nalazimo samo klevete i pretjeranosti: Ništa ne mijenja stvar što se u interesu što veće vjerodos'ojnusti u člancima pominju i imena nekih visokih dostojanstvenika u guberniji. U mjesto da makar najsuvoparnijim r'ječfma pomene nešto o pozitivnom radu c. i k. gubernije, ova informacija priča svojim čitaocima medju ostalim, kako se beogradski trgovački lokali otiinaju ra-' nijim vlasnicima i predaju tuđjinciina. U kafanama — priča nam ,.M a t i tr‘ u sumornoj pozi — vidjaju se saino Austrijanci i Nijemci. Domaći Srbi u opšte ne dolaze u kafanu! Pošta funkcij r niše samo za Beograd, Valjevo. Palanku i Gornji Milanovac. Sa drugim se mjestima ne može opštiti. Slanovništvo se maltretira, ziostavlja od strane poiicijskih činovrika i bez ikakve krivice i -bez sudjenja odvlače se žene i djeca, kao i starei u nutrašnjost monar'.nje. Oni pak, koji ostaju u Srbijf pljdčkaju se do gole kože. Cianak se završava vatrcnom optužbom protiv bart arske Austro-Ugarske, koja sa osnovom uništava Srbiju i koja je u tu svrhu ustanoviia najnetnilosrdniji teror. No ,.Matin“ i njegovi obavještači zaboravljaju. da je odvojenje neprijateljskih državljana, interniranje, specijalni pronaiazak si.la sporazuma, koju je lord Kitchener za vriieme burskoga rata u veiiko eksperimentaino oproba^. a koja je odmah u poectku rata u Engleskoj i Francuskoj nevjerovatnom rafinmanom izvedena. U Fra icttskoj i Engleskoj sabrani su svi neprijateijski poda^ici bez razlike na spni i doba godine, bez obzira na to u kojemu su se kraju zemlje naiazili, u koncentracijonim logorima, .gdje su izložcni najsvirepijem postupanju i rajnepotpunijoj ishrani, tako da se vcliki dio austroucarskilt i njemačkih podanika interniranih u Francuskoj i Engleskoj, tim dvjema „nosiocima kulture", — usiijed patnji, koje su moraie pretrpjeti dttševno i tjeiesno naiaze u žalosnom položaju. U Srbiji ovaj je francuskoengleski pronaiazck privcden u djelo Išamo na muško stanovništvo sposobno za oružje, i to iz vojničkih razloga, a ne iz osvete kao kod sila sporazuma. Srpski obavještači ,,Matina“ nijesu se obratili na pravu adresu kada u sttipcima francuskoga lista protcstvuju protiv interniranja. Tako isto tvrdjenje da dotnači Srbi izbjegavaju beograđske kafane ne može se uzeti u obzir. Jedan pogied na uvijek pnne kafane i rastauracije beogradske pokazaće, da dontaći svijet u prkos rata ne izbjegava ovo zadovoljstvo. Da pošta saobraća po cijeloj zemlji, a da nije ograničena samo na četiri mjesta i suviše je dobro poznato. Isto je tako poznato, da svaki Srbin, koji se vrati u Beograđ bez ikakve teškoće dobije na slobodno raspolaganje svoj trgovački lokal i da pri odobravanju trgovačkih i obrtnih koncesija domaći itnajuprvenstvo pred -t u d j i n c i m a. Austro-tigarska uprava zadahnuta je željom, da srpskom narodu po mogućstvu uhlaži surovost ratne sucibine. Ona u tome poiazi sa pretpostavke, to neka je još jednom naviašeno, da nije srpsko stanovništvo, već samo srpska'vlada neprijatelj Austro-Ugarske monarkije. Stanovmštvo je do sada potpuno odgovorilo toj pretpostavci, te mu je njcgovo lojalno držanje donijeio i koristi. Takvel lažne predstavke. kako ih publikuju povjerenici ,,Matinovi“, samo niogu donijeti štete stanovn'štvu. C. i k. glavna gubernija riješena |e, da na dalja lažljiva onisivanja stanja u Srbiji odgovori time, što će onakva ptflike, kakve po opisu neprijateijske štampe stvarno već postoje u Srbiji, zbilia i uvesti u zaposjednutom području. Ako srpski obavještači stranih listova opet budu cavotjBi, &s stanovntšivo < 1 u-Srbiji ne može pohadjati kavane, onda će se donijeti odredbe, da tako zbiIja i bude. Ako se opet budu pojavile žalbe da ovdje ne funkcijonišu pošte, onda dobro, onda one u istinu neće raditi. A tada će se povesti računa I o tome, da „Beogradske Novine" više ne

budu veza izmbdju inostranstva i domaćeg pučanstva time što će objavljivati saopštenia, koja će se poslije iskoristiti u neprijateljske svthe. C. I k. uprava više nije voijna da 1 đalje domistl, da se ona najgadnije Mevefa u stranim listovima, dok se ona nvdje sa najvećom blagošću ophodl prema stanovništvu. 0* o ie ozbiiina opomena; ako ona ne bude koristila, povući će za sobom bczobzirno pc c liedice.

RiimunlsKo nouinsivo. Pošto su naši neprijatelji izđašnim novcem s jx>moću talijanskog novinstva podjarmili Talijane na nasi i natjerali ih u nesreću, obratili su svu pažnju na dunavsku „latinsku sestm“, pa su ondje stali razbacivati ruske rublje na pregršti. Današnji veliki preokret u Rumunjskoj ima se u glavnom pripisati rusofilskom novinstvu. Najugiedniji i najčitaniji — a poradi toga i najopasniji — rumunjski list, svakako je ,,Adverul“ (Istina, la verite), koji je u kojekakovom izmišljanju i laganju bio upravo neumoran, pa se postojanim svojim izvještajima o „Pobjedama entente“ i o „Porazima N emaca“ gotovo doimao, kao da mu urednici sjede u Petrogradu ili u Parisu, a nipošto u đosad neut. , Rumunjskoj, gdje se još za kradja Karola duboko osjećaio, da bi trebalo uvesti oštar zakon za obuzdavanje novinstva. Upravitelj ovog pošlovanog lista zloglasni je novinar Mile, koji se proslavlo svojim protudinasričkim člancima. Od početka rata postao je još neobuzdani i stavivši se u službu takozvanih „inter 1 . encionista“, t. j. one stranke, koja je pod čuveniin svopm vodjama Take Jonescu i Niku Filipescu drsko tražila, da se Rumunjska privoli četvornoin s. orazumu. Osobno slavoljublje, a bez sumnje i materijaina probit, igrala je kod njega oduvijek znatnu ulogu, a preokret, što su gai i u učaranoj Rumunjskoj izazvali' naši uspjesi na Baikanu i na drugim bojištima, najboije se razabira iz nedav-oga članka i toga A' .la, u kojem jadikuje ovako: „Svojom spoIjr'njom povitlkom po tigla je Rumunjska to, da u Evropi u opce ncmamo ni.’iakoUh prijatelja. i četvomi sjxirazum već je odavno digao mke od nas. Makar oja grupa pobjedila, na Rumunjsku se ncće obraćati nikakova pažnja. Mi nemainc srčar.osti da išta stavimo na kocku, a još se uvijek nadarao, da ćemo nešto dobiti...“ Ovaj je članak zbog toga bio osobito znatan, što je zvučao kao neđobrovoljna opomena onoj razboritoj, aii neđovoljno energičnoj gmpi, koja je tražila, da se Rumunjska uplete u rat o boku pobjedničkih središnjih vlasti. Miile je ujedno upravitelj sličnoga, ali nešto umjerei.ijeg lista ,,D i m i n e a t a“ (jutro) i banalnog „Fulgarul" (Munja), koji su iz istog nog i finan ijalnog vrutka pili i hranili se. K ovoj grupi pripauao je i Iist ,,L a Roiir - ne“ (Rumunjska), koji je izdavan u franceskom jeziku, a p'afao ga je i izđržavao sara Take Jonescu. List je ovaj pisan za otmene rumunjske krugove kao i ,,U n i v e r s u 1“ (Svemir), ,,Natiunea“ i ,,Actiunea“, kojima već sama imena kazuju, da su organi takozvane „nadjonalne akcije“, utlruženja, što ga je zasnovao Jonescu sa svrhom, Ja se podjari .._.jd p»oti središnjim viastima i smši Bratianov neutraini kabinet. Uz ove neodgovorne li .tove po^kupljeucga novin^t.a dostojno se pri.dar.ja još i bukureška ,,Epoca“ Filipescova, kao još i bezlrojna ,,E d i t i a S p e t i a 1 a“ (jiosebna izdanja), koja su narod naročiio Uunila zlobnim klevetaina i fantastičkim lažima. Proti ovim ,,rodoljubima“ dizao se doduše često, ali dosta slabo i bez dovoljne energije list ministra-predsjednika Br.uiana, liberalni. ,,Vitorul“ (Budućnost), koji je još prije nekoga vremena izjavio, da se oni zastupniđ od vladine stranke, koji su se izjavili so.idarniina s ratnim liuškačima Filipesooin i Jonescom, te Litcrpelirali vladu o spoljc'njoj poii.ici — imadu smatrati isključeuima iz stranke. I poiuslužbena „Independance Roumain e“ stajala jc, dakako, na tom stajalištu i odupirala se huškašima, osudjujući držanje tih poliličara, dokazujući im, da ne nicgu samostaino i bez predrasuda misiitL I list ,,Dreptatea“ (Pravo) stajao je u dobrom odnosu s vladom, te odvraćao opcinstvo od demonstrađja, š»o su ih udešavale „Unionistička i ratna liga“. Mogao se dakle nazvad razboritim i h adi.iAi li tom, premda je sredinom prošle godine bez ikakove kritičr.osti preštampavito f.anceske budalaštine o „barbarskim grozotaina“ njemačkim. S obtiTOm na opisano šarenilo svoga porijekla nije Čudo, što je rumunjski narod i u pogledu svojih političkih osjećaja jako rasđjepl.en, tako da je naginjao čas ka zapadu, čas ka istoku, ćas ka sjeveru. Samo prema Turskoj, pod čijim suverenitetom je stajala pet stotina godina već davno Rumunjska ne poka-

. 4 ,