Beogradske novine

Stf« 2.

16. septembra 1916.

Beocradskc NotIm

Sttbota

Spantja na oldlkn. Ooror bivšeg mlnlstra Maure. K. B. Paris, 15. septembra. ,,T e m p s“ objavljuje, prema jedaom španskom listu, izvod iz jednog govora bivšeg španskog ministra predsjednika Maura, prema kome je on rekao, da • pored toga, što izmedju Španije, Francuske i Engleske postoje duboki zajednički interesi, ipak neutralnost Španije ostaje nepokoljebiva. Maura je dalje rekao, ako se tradicijonaina poiilika Engleske i Francuske, koja je od 'ri stoljeća na ovamo išla na to, da od Španije stvori jednu nemoćnu državu i da njeno propadanje za sebe isKoriste, iz osnova ne izmjeni, naše će feškokće biti do krajnosti zaoštrene i Španjolci će morati uviditi potrebu, da u drugim zbliženjima i savezima pot r aže srcdstva za obranu opstanka Šoanije. Naša je dužnost da pokoienjima očuvamo jednu potpuno slobodnu Šraniju. izbor zgodnog časa za odluku mora se vladi ostaviti. Dotle javno mnijenje Španije mora biti na sve spi emno. Kralj pregovara. K. B. Lyon, 15. septembra. ,,P r o g r e s s“ javlja: Španski pailamenat je sazvan na 27. septembra. Kralj je prekjučer jedno za drugim primio francuskog i engleskog poslanika i s ujtma proveo u podužem razgovoru.

Krlzn u Grfkoj. Dlmltrakopnlos kod kralja. K. B. Atena, 15. septembra. Kralj je zvao Dimitrakopulosa i pitao sa je, da li bi se primio sastava vlade. Dimitrtakopulos primio je ponudu u načelu. Danas će biti primljen kpd kralja. Pošto se bude sporazumio s kraljem, on će razložiti poslanicima sila sporazuma svoje namjere pa će prema tome saopštiti kralju svoju konačnu odluku. Nov kabineL (Naročitl brzojav „BeoEradskih Novina".) Stockholm, 15. septembra. „Navasov ured“ javlja iz Atene: Dimitrakopulos primio je uslovno predlog z? obrazovanje kabineta. Dr. Streit protiv sporazuina. K. B. Lugano, 15. septembra. „Corriere della Ser a“, a na osnovu londonskili izvještaja iz Atene javIja, da je u sadašnjoj krizi glavni kraljev savjetodavac bivši grčki poslanik u Beču i bivši ministar spoljnih poslova dr. Georđius S t r e i t. Kampanja protiv sila sporazuina još traje. Kralj neće da opšti sa Vcnizclosom. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Zurich, 15. septembra. Iz Atene se javlja, da se grčki kralj nije dalje sa Venizelosom savjetovao. Za subotu je kralj sazvao krimski savjet, u kome će učestvovati svi političari Grčke, izuzimajući Venizelosa.

Borbe na zapadu. Francuski lzvj*štaj. K. B. Paris, 14. septeinbrii. Tri sata poslije podne: Sjeverno od S o m m e Francitzi su odbili u toku noći Bekoliko njemačkih pokušaja napada na iužnoj ivici kote 76. Prema izvještajima, koji su prispjeli jučerašnje ogorčene protuaapade u ovome kraju vršiia je jedna divizija, koja je navrat na nos dovedena sa Verduna. Južno od Somme neprijatelj je npravio nekoliko uzaludnih pokušaja protiv raznih tačaka našeg novog fronta. Južno od Chaulnesa pri jediiom od tih napada jedno je neprijateljsko odjeljenje, u iačini od priiike jedne čete uzeto pod vatru i skoro je potpuno uništeno.

svom mogućom nečistoćom i puno najrazKčitijih insekata. Žedni vojnici ipak nas prvo ponudiše vodom, kad se ini ne usudismo da pijemo tu grozotu oni su se kao kurjaci bacili na kofu. Pili su pili. Sve su ponovo spuštali onu čupavu torbu od ru»a n bunar. S prijateljskim osmejkom gledali su ih Turci. Oni i nomadi Tatari dobro podnose ovn vodu, koju su isto takvu pili njihovi pradjedovi. Ali što se riitnunjskih vojnika tiče, nije čudo, što su odmah poslije prvih dana boravka u ovom kraju, generalu Culceru javljeni prvl slučajevi trbušnog tiiusa... Grad Dobrič, u kojemu nas je dočekao aam stari general, dosta nas je iznenadio. Usred neplodne ilovače, pašnjake, pustara i bagrema, naišli smo na čisto evropsku varošicu. Bugarski gradić sa većinom jednospratnih kućica, za koje bi se isto tako mogto reći, da ih je podigao kakav njemački palanački arhitekta. U ovom neznanom dobrudžanskom gradiću, sjetih se nekih donjo-austrijskih palanaka. Svaka od ovih jednospratnih kućica bila je čista i uredna, sa monotonim ali potpuno ispravnim krovom od crijepa, škriljca ili etemita, švaka je imala svoj balkon, na proizorima zavese i cvijeća, mrko obojena čista kapija sa električnim zvonom, nad kapijom uzidain ukrasi... U kafanama evuda gramofoni, koji sviraju po ubaciva»ju jednog „dvajsparca”, u berbemicama šišaju sa mašinom. Kad hoćemo da kupimo što, ne nalazimo istočnjački bazar, već evropsko palanačko dućanče, u ko-

Na desnoj obali Maase bez teškoća smo odbili dva njemačka napada na nove francuske položaje u šumama V a u x i C h a p i t r e. Na ostalom dijeln fronte noć je prošla na miru. K. B. Paris, 14. septembra. 11 sati noću: Sjeverno Somm e proširili smo naše položaje na dijelu našeg fronta, koji se nalazi prema C o m b 1 e s u i zauzeli smo na juriš jugo-istočno tog mjesta majur Le P r i e z, neprijateljevu oslonu tačku. Bilo je vrlo živahnih djelomičnih borbi sjeverno i južno Bouchavesnesa. Mi smo potpuno održali sve što smo zadobili. L' borbi ručnim granatama napredovali smo istočno od B e 11 o y-en Santerre. Sa drugog fronta nema ništa da se javi. Eksplozija fabrike municija. K- B. Paris, 15. septembra. Listovi javljaju. da se u Bayonneskoj barutani dogodila ekspiozija, koja je pričinila vrlo znatnu štetu. Poginula su dvojica a ranjeno je njih dvadeset.

Austro-Ugarska. Pozivi pučkih ustaša u Ugarskoj. K. B. Budimpešta, 15. septembra. Izašla je naredba budimpeštanskog magistrata, prema kojoj se imaju javiti ugafski padanici, obaveznici pučkog ustanka, koji su na superrevizijama nadjeni za sposobne, i to obaveznici godišta od 1872. do 1884., i oni koji su rodjeni poslije 1884. 10. oktobra. Njemaćki narodni savez. K. B. Beč, 15. septembra. „Deutsche Nachrichten" javljaju: Poslije debate o izvještaju predsjednika G r o s s a o radu predsjedništva, na plenartioj sjednici skupštine njemačkog narodnog saveaa primljen je prijedlog, kojim se traži sazivanje carevinskog vijeća, zatlm prijedlog u kojemu se kritikuje ograničenje slobode štampe načinom na koji se riikovodi cenzurom. Osim toga je predsjedništvo pozvalo, da se kod vlade zauzme za osnivanje središnjeg državnog ureda za narodnu ishranu i snabdjevanje. Najzad je saopšteno, da se i poslanici njemačke radničke stranke, koji su na vojnoj dužnosti opet konačno vfaćaju u sastav saveza. Previšnja kabinetska kancelarija odgovorila je na poedravni brzojav, što ga je savez bio uputio caru. U odgovoru se veli da Njegovo Veličanstvo zahvaljuje njemačkom narodnom savezu za nov dokaz njegove požrtvovane vjertiosti, ljubavi i odanosti. Sudbina Stanislava. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Krakovo, 15. septembra. „Gazetta Poranna“ javlja, da je grad Stanislav prilikom poslijednjih bojeva mnogo propatio. Mnogi metci, kako austro-ugarski, tako i ruski, pali su u grad. I Toranj zgrade opštinskog vijeća povrijedjen je. Austrijsko topništvo moralo je da u nju gadja, jer je nepobitno utvrdieno, da je rusko topništvo imaio na njoj osmatračnicu. Ugarski sabor. Nastavak jučeranjeg izvještaja. K. B. Budimpešta, 15. septembra. Po ponovnom otvaranju sjednice nastavlja svoj govor poslanik G i e s s w e i n (kršćansko socijaina stranka). On za izbijanje svjetskoga rata okrivljuje sadašnji diplomatski sistem. Poslanik S t e r e n y i (ustavna stranka) izjavljuje, da privredni ititeresi zemlje zahtjevaju, da se primi Andrassyev prijedlog, i zagovara tijesnu privrednu vezu sa saveznicima. Grof Batthyanyi (Karolyieva stranka) izjavljuje se protivu srednje evropskog privrednog saveza, pošto je tim savezom dovedena u pitanje privredna budućnost

jemu nas služi čisto izbrijan kalfica u ,,sako“-u i sa polusvilenom mašnom. Gazda, pun čovjek, debeloga vrata, sjedi za ,,nacijonal“ kasom, kfatko ošišane kose, onako „pruski" nosi šaren prsluk, na kojemu se vidi debeo zlatan lanac od sata. Pored njega leži na stolu imitirana panama. Ustaje malo začudjen ovom evropskom posjetom, i — na skoro čistom njemačkom jeziku pita nas šta želimo. Takvi su u ovom kraju Bugari — radni i željni napretka. U prvi mah grdno razočaraju stranca, ali to im je baš ponos. Oni se trude da ne budu istočnjaci, vrijedni su, korespondiraju samostalno sa Bečom i Peštom, prodaju Singerove šivaljke ,,u komisijon", a posjednicima u okolini moderne kosače i vršalice. Njihovo manufakturno stovarište podsjeća na sličnu radnju, recimo, u Linzu. Moram reći, da je rumunjski general Culcer jako griješio, kad nam je, četvrt sata poslije ove naše šetnje po gradu, rekao, da Rumunji ovamo dolaze u civilizatorskoj misiji. Bugari, na koje sam naišao izmedju Balčika i Dobriča, do duše me nijesu baš očarali. Ali, što je glavno, bili su vrijedni i umjeli su nečega stvoriti. A vezu sa Evropom, ako ju dotle nijesu imali nije im donio ni general Culcer. On je tada, za vrijeme „velike šetnje“ u ljetu 1913. g., imao pune ruke posla da spasava svoje vlastite rumunjske vojnike od nesretnih pojava, koje su pratili ovo njegovo „mirno nadiranje" — tifusa i kolere!

Ugarske. Oslm toga austrijsld krugovi, koji su za ovaj privredni savez jednovremeno žele dugoročnu privfednu nagodbu sa Ugarskom. Najzad govornik zazire od pangermanskih težnji. Na kraju svoga govora grof Batthyanyi tfaži uklanjanje ministra spoljnih poslova, ministra vojnog i ministra predsjednika, pošto su oni izgubili povjerenje. Slijedeća sjednica sutra. NjemaCka. Zauijenik načelnika glavnog stožera. K. B. Berlin, 15. septembra. Dosadanji prvi zapovjednik glavnog stana general-lajtnant F r e y t a gLoringhofen naimenovan je kabinetskom naredbom od 12. septembra za zamjenika načelnika glavnog stožera cjelokupne vojske.

itDliln. Talijanski izvještaj. K. B. Rim, 12. septembra. U odsjeku izmedju Valarse i izvora potoka Posine neprijatelj je pokušao poslije žestokoga bombardovanja napad na položaje, koje smo zauzeli 10. ov. m. Ovaj je nadad odmah odbijen, a javlja se i za nove manje uspjehe naših četa na Valarsi i u gornjoj dolini P o s i n e. Protjerali smo neprijatelja uz teške gubitke u omanjim bcrbama u Laktuci (dolina Travenense) na padinama Cima Bocche (dolina Travagnolo) i na Sljem (Kmu). Na S o č i nije bilo značajnijih dogadjaja. Jedan neprijateljski letač bacio je bombe na S v. P e t a r Gorički, ali nije pričinio nikakve štete.

Borbe u Haćedoniji. Francuski izvještj. K. B. Solun, 14. septembra. Zapovjedništvo istočne vojske javlja: Od Strume do Vafdara traje sa izvjesnim prekidima topnička borba, pješačke borbe nema izuzev predstražarskih puškaranja. Zapadno od Vardafa srpske čete nastavljaju nadiranje.One zauzeše bugarske utvrdjene položaje izmedju KoviIja i Vjetrenika, a znatno su napredovali u pravcu Kajmak Halana sjevefo-zapadno od Ostrovskog jezera. Poslije ogorčene borbe, koja je neprijatelja stala teških gubitaka, zauzeše Srbi visove zapadno od kote 1506. Njihova prednia odjeljenja stigla su do padina M a 1 k a n i c e planine. U oblasti južno od 0 s t r ov s k o g jezera vode se borbe povoljno po nas. Kod Kafnovica oborili smo jednu neprijateljsku letilicu.

Rusljo. Ruski ratnl tzvještaj. K. B. Petrograd, 13. septembra. U oblasti Rige fazvila se znatna letačka djelatnost. Južno od JfeizupolUa spriječeni su pokušaji protivnikovi da predje preko Bistrice. U šumskim Karpatima, na gornjem toku Crnoga Czeremosza neprijatelj je upravio uzaludan napad na visove što smo ih zauzeli. U Baltičkom moru naša je mornarica 9. u večer uspješno gadjala ribarske ladje u Irbenskom tjesnacu. Nekoliko od njih natjerano je, da se nasukaju na obalu. Smjenjivanje Stiirrnerovo. K. B. Stockholm, 15. septembra. Stockholmski dopisnik berlinskog ,,L okalanzeiger a“, saznaje iz petrogradskih činovničkih krugova, da se tamo uporno održava glas, da će Stfirmer napustiti svoje dosadanje mjesto i preduzeti mjesto poslanika u Londonu. Sturmer je preko reda bio pozvan kod cara u glavnom stanu, a poslije povratka izjavio, da će uskofo otići za poslanika u London, gdje će imati da izvrši važnu misiju.

Rflt na moru i pod morem. Potopljeni norveškl brodovi. K- B. Christianija, 15. septembra. Norveški parobrodi „Kongring” i „Lodsen* potopljeni su. Uslijed gubitaka zadnjih dana norveško ratno osiguranje pretrpilo je gubitke u iznosu od 9 3 |« milijuna skandinavskih kruna. Zrtve podmomica. K. B. Bem, 15. septembra. „Petit Journal* javlja, da je jedna njemačka podmornica potopila veliku jedrilicu „Evropu'.

tirett i oKslics. Proglas. Drugovl! Svaki onaj, koji je na polju časti pao (za cara i otadžbinu, ostavio nam je sveti amanet, da ne zaboravimo njegove mile i dr&ge. Putujući ratnik, što sam ga ja u tu svrhu podario, u najkraćem roku će napustiti Beograd, da otpočne svoje putovanje. Posljednji koncerat u čast ratnikovu, koji će biti u dvorskoj bašti 17. septembra od 4—5 sati po podne, da će nam svima priliku, da damo vidljivog dokaza o svojoj požrtvovnosti. Kao god naši drugovi na frontu sa svojom krvlju, tako i mi svojim požrtvovanjem žeUmo da šti-* timo domovinu. Dodjite svi, jer skromnim darom od jedne krune od eksefa poslužićete kao rodoljubi našoj miloj otadžbini, — kao vojnici poginulim drugovima, — a kao Ijudi Bogu. K ar 1 o pL Ballasko, c. 1 k. natporučnik.

Katollčka služba božija. Sutra u nedjelju, 17. septembraslužiće se: 1. UKonakuu 8 sati sv. misa za vojništvo, kojoj imade pristup i gradjanstvo. 2. U župskoj crkvi (Poslanička ulica): u 8 sati služiće se sv. misa za Skolsku djecu, u 10 sati srpsko-hrvatska propovjed i pjevana sv. misa, u 5 sati po podne večernja. U rsdne dane je prva sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 sati. Protestanska služba božija. Sutra u nedjelju neće biti protestantske službe božije zbog odsustva sveštenikovog. Knpovina krpa. ZapovjedniŠtvo mosne brane i grada Beograda izvijestilo je opštinu grada Beograda, da su nadležne vlasti ovlastile na kupovinu krpa u Beogradu Heinriclia F1 e i s c li e r a i njegovog podagenta Ljubu K o s t i ć a. Oni će iinati isključivo pravo kupovine krpa od gradjanstva i prema tome im vlasti neće činiti nikakove smetnje. Gradjanstvo im prema tome može prodavatl krpe, kada oni započnu sa kupovinom. Prodaja brašna. Sve prodavnice brašna opštine grada Beograda otpočele su od jučer prodaju više vrsti brašna. Sada imade u pr.odavnicama tri vrste brašna. Pored kukuruznog brašna, koje se prodaje po 60 helera jedan kilogram, prodaje se pšeničnobrašno za hljebpo 90 helera i b i j e 1 o brašno odlične kakvoće po 1.30 kruna. Opštini je zagarantovana potrebna količina brašna za gradjanstvo grada Beograda : opština će opskrbljivati gradjanstvo bez prekida i bojazni, da će gradjanstvo osjetiti oskudicu u trašnu. Skopljanska ulica. Radovi na opravkama Skopljanske ulice, koji su vršeni već od duljeg vremena, potpuno su završeni. Ova je ulica bila jedna od najoštećenijih za poslijednjih borbi i inače velikim saobraćajem iskvarena, pa je sada dovedena u potpuno i ispravno stanje. Opravkom ove ulice u glavnom su završeni skoro svi radovi na opravkama oštećenih i iskvarenih ulica u Beogradu. Nesavjesni hljebar. Zdrastveni nadzornici opštine grada Beograda uhvatili su posljednjih dana njekoliko hljebara, koji su prodavali hljeb sa nepropisanom težinom. Evo ovih nesavjesnih ljudi: Jovan Milojko v i ć, Djordje Sofronijević, Nastasije N i k o 1 i ć i Vasilije J o k s i mović Svi su ovi kažnjeni opomenom od strane opštine grada Beograda i opomenuti će prvom idućom prilikom biti najstrožije kažnjeni, a svakako biće im oduzete koncesije. Neka je ovo opomena njima i drugim hljebarima, koji bi pokušali da prodavaju gradjanstvu hljeb nepropisane težine.

Mnc prM. Prlvredno sianje Sveđske. (Svršetak). Jedno vrlo važno pitanje za švedsku narodnu privredu leži u nabavci materijala za gorivo, naročito kamenog uglja, čija je nabavka upućena na inostianstvo. (Domaća nabavka uglja, koji za sve svrhe nije upotrebljiv, iznosila je godine 1914. oko 366.000 t.). Od početka rata prijetio je često puta prekid u nabavki uglja i time je bilo zastoja u industrijskom radu. Godine 19(5., najviše je Njemačka podmirivala Švedsku ugljem. Nedavno je radi eksploatacije jednog djela bogatog ugljenog majdana na Spitzbergenu osnovano jedno švedsko društvo. S pogledom na takvo stanje stvari već se od prije njekoliko godina uzelo u ocjenu pitanje o iskorišćavanju treseta (Torfmoor), koji je na raspoloženju, te je to pitanje sada postaio mnogo važnije no ikada do sad, ali se na tom polju, i pored državnog potpomaganja, nije došlo do praktičnog rezultata. I pokušaji, koji su od prije njekoliko godina na ovamo preduzimani, da se dodje do jevtinog sulfi-spiritusa (iz oticanja Zellulose-industrije), nijesu još imali uspjeha, ali ih valja sjiomenuti. Jedna je od važnih činjenica podizanje postojećih vodovoda u zemlji; krajem godine 1915. modernim postrojenjima iskorišćena vodena snaga iznosila je oko 885.000 turbina k. s., dokle se 85.000 turbina k. s. nalazi u podizanju. O švedskoj industriji postoji sada za 1914. god. statistički materijal, prema kome je broj industrijskih postrojenja iznosio 9695, a broj činovnika u njima 397.707. Neposredna pokretna snaga u njima, zajedno sa električnim motorima, iznosila je 964.147 k. s. Vrijednost za prodaju gotovih proizvoda cijenila se na 2.16 milijarde kruna, što prema god. 1913. čini manjak oko 3 i po milijuna kruna. Prema kolićini pak manjak je morao biti mnogo veći i samo je uslijed visoke cijene i vrijednosti niže označen. Može se pretpostaviti, da će rezuitat u god. 1915. biti znatno povoljniji. Polet u mnogim granama trgovine i industrije u toku prošle godine i povećana tražnja većeg dijela važne proizvodnje švedske industrije pripisuje se mnogo tome, što nema njemačke konkurencije; mnoga su se preduzeća podigla baš povodom rata, za

Brof ■9 1 druga su se opet uslijed njega izgledi pogoršali, pogoršala se mogućnost njihovog razvitka i opstanka. Svakako je rat i u privrednom životu neutralnih zemalja stvorio neredovno stanje, i kad se u Švedskoj o rezultatu zarade može reći da je zadovoljavajući, ne treba previditi, da se u učinak na pojedine grane zarade pokazuju velike nejednakosti. Računa se istina s time, da će promjene, koje su nastale u trgovini, prometu i proizvodnji — bat djelimično ostati stalne. Carinski prihodi, koji su za državne financije vrlo važni, podbacili su znatno predračun za god. 1915., na ime za 17.3 milijuna kruna. Carinski prihodi iznosili su (u milijuna kruna):

1915.

1914.

1913.

56 16

59-94

71-36

čist prihod:'

1915.

1914.

1913.

43-21

47-68

59-64

pri čemu treba uzeti u obzir, de je i u toku 1915. bilo djelimićnog ukidanja carine (na žito). Svakako se sa opadanjem carinskih prihoda daje zaključiti i dalje »manjivanje dovozs. Snabdjevanje zemlje životnim namirnicama, koje je uslijed engleske blokade od početka rata vrlo važno, vlada je postepeno uzela u svoje ruke i obrazovala je čitav niz pododjeljenja državnih komisija za životne namirnice. —

Poslijednle Orzojnvnevijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 15. septembra. Zapadno bojište: Vojna skuoina maršala prijestolonasljednika Rupprechta bavars k o g a: Jednako kac u posljednim danima trajao je i dalje topnički boj izmedju Ancre i Somme. Pokušaj jakih engleskih snaga, da s boka napadnu na naše istaknute položaje južno od T h iepvalla nijesu uspjeli. Jednako n.jesu uspjeli snažni lrancuski napadaji pješadije, koji su bili pripremljeni s osobito jakom bubnjarskom vatrom, a imali su zadaću, da prodru naše položaje izmedju RaucourtaiSomme. Neprijatelj ]e pretrpio vanredno teške gubitke. Majur L e P r i e s, zapadno od Rancourta ostao je u rukama neprijatelja. istočno od B e 11 o y a i južno od S y e c o u r t a odbijeni su djelomični neprijateljski napadaji. U uspješnim vazdušnim borbama svalili su kapetan Bolcke i poru< ll nik Wintgens dvije neprijateljske letilice. Vojna skupina njemačkog p r i j estolonasljednika: Naknadno se javlja, da smo na 13. septembra zapadno od Souvillea izgubili dijeiove naših prednjih položaja, ali smo iste ove položaje u noći nakon vrlo cgorčene borbe opet zauzeli. U večer je izbio jedan snažan francuski napad protiv naših položaja na frontu Thiaumon t—FI e u r y, ali je neprijatelj odbijen. Istočno bojište: Front maršala princa Leopolda ba \ arskog: Nema nikakovih dogadjaja. Front generala konjice nadvojvode Ka r 1 a : U cdsjeku Narajowke i istočno od njega poduzele su njemačke i carsko otomanske čete uspješne ispade. U Karpatima odbačeni sn Rusi na zapadnim padinama Czimbros 1 a w a, gdje su se bili približili »ašim prednjim položajima. Jednako sn zauzeli u jučer opisanim bojevima eapadno od Capula položaji, koje te neprijatelj bio zauzeo. U E r d e 1 j u stoje njemačke i austro-ugarske čete u uspješnoj borbi sa neprijateljerr jugo-istočno od H a t s z č g a. Balkansko bojište: Vojna skupina maršala M a c k e ns e n aSavezniČke čete slomile su u ponovnim napadima odpor neprijatelja i odbacile ga iza linije Č u z g u n—K ara Omer. Kod Kara Omera pao je princ Friedrich 'A' i 1 h e I m H e s s e ns k i Broj zarobijeu ka u svim ovim bojevima zajedno sa zarobljenicima k Tuirakana iznosi 28 600 Ijudi. Maćedonsko bojište: Poslije vrlo krvavih borbi zaposjeo je neprijetelj Malkanicu. U području Mogljenice- planine odbijeni su neprijateljski napadi. Istočno od Vardara izbačena su engleska odjeljenja, koja su se bila ugnjjezdila u prednjim njemačkim rovovima. Prvi zapovjednik glav.iog stana pl. Ludendorff. (Princ Friedrich Wilchelm Hessenski pripada starijoj liniji kneževske hessenske porodice, koja nije b Ja vladajuća, pa je bio najstariji sin prmca Friedricha Karla. Pali je princ stajao u 23. godini života i bio je kralj. pruski porućnik u thflrinskom ulanskom puku broj 6. Ured. „Beogr. Novina*.)