Beogradske novine

25. oktobra 1916.

Beogradske Novlne

Srijeđa

Strm 2 .

Broj 253

PORAZ RUMUNJA U DOBRUDZI.

J \Caiia-Orme^ OolMICu/aajylul

\CiulniH

aLtn-j

Idigi-mita I °Viteinu6)jlub* Hiitu

idfPč/e}-

'Utarar'

§Mangait8L

mkjg*? mađunlar/ tMjjJh , / J 9 Ku»Buiiarf °ia/J^J\ tbnriinJsOfDr ° j\o °l ° y ’.mdiiHi Hujudiih i OuJ&#<> ' 'Jmhiar I "ViSjit,

MuzuBei

ČMtSChuh #&bo, o £

duier'PtirJuK

\ 0 l4đins ohlamanj

vianduh

Pnaradi,

EshiDiumeja

&M660

&**£*!"

Dobrudžansko bojište:

vojnog izaslansiva geuerala 13 e r t li e1 o t-a, naglaSava, da sc izaslanstvo ograničavalo saino na posmatranje i provjcravanjc rada, pa da je time odb'lo, da prljni na s e ncposrednu odgovornosl. Jzvješiaj izbjegava, da sc pobližc izjasnl o neposrodnim prtsljedicama njzgode n Pcmudži, koju rumunjski glavni stožer potpuno priznajc. "P e t i t P a r i s l e n“ poku.šava, da iiniiruje uznemirene duliove u Parisu. Veli, da sc na boulogneskoj konierenciji, kojn ja biia posvcčena Orčkoj i Rumunjskoj utvrdila p o t p u n a j e tl n o d u § n o s t s i i a sporazuma u svirua pitanjiiua. Drugi poluzvanični glasovi pozivaju Rumunjsku, da se ne daje pokoiebati u svomc povjerenju u neumorno staranje četvornog sporazuma za nju. ^zhiljna ocjena položaja u Dobriidžl. (Narofitl brzojav »Beogradskih Novina«! Ženeva, 24. oktobra. Vojni kritičar "Tempsa" i drugi fiancuski vojni kritičari, dobro upoznaii sa piilikama u Dobnidži, izražavaju svoju ii a j v e ć >i z a 1 ) r i n u t o s t, cdnosuo neposrcdnili posljedica Mackensenovc ofcnzive. "Temps" nalazi, da sit ::-.ko-rumunjske snagc, kojc sc sada tamo nalaze nedovoljne za obranu linijc Černa Voda—Konstanca. Nađa se, da će makar još u dvanacstom času n o v a r u s k a p o .i a č n i a pnpraviti kritični položaj. Isto je tako zabrinuta pariška štampa zbog zagrožavauja Kimpolunga i dolinc )3nsc, gd.ie Ruinunji sami priznaju, da se naiaze n povlaeenju, a da pri torne ne označavaju raspolažu li kakvom oslonom tačkom na tome odsjekn. Ruski sad o položaju. (Naročiti ■ brzo:av »Bcogradskili Nov » . ) Stockholm, 21 oktobra. Iz Petrograda javljajii Pukovnik Šumski iznosi u “Botscu Zcitiingu“ vrlo pesimističmi ocjenu v'.jnog položaja Rnmunjske. Olakšavajuče ofenzive, preduzete od savczmka — piše ovaj poznati voini stručnjak — nijesu mnogo koristiie. Rtmmnjska ie s’abiia nego ikada. Rumtinjskoj vojsci je ootrebna neposredna pomoć protiv generala Falkenliayna, , 1 a b? izbjegla potrun siom. Frdelj Je za sad tcži.šna tačka sviju frontova. Ako Rumunji bndu ovdje suzbiieni, o n d a m o l e n e p r ij a t e I j d a *• a ? v i j e c i o i s t o č n i f r o n t. Ako Pusi b '.dtt potiićeni, onda saveznici ne mogu mn go đa vćme. Povratni učinak f ra!icjsko-engieske otenzive jc na rnskom frouu u i.,'štc sa s v im neznatan. Usn jesi s u *ak o n i Š t a v i, da vodstvo tjemaeke vojske čak nije biio j r.rmdjeno, da lamo usrcdsriicdi većo vojne m:ise. Strah za petrotelske'izvore. (Naročiti brzojav „BeoKradskih Novlna“.) Zcneva, 24 oktobra. Francuska štampa pol azuje veliku uznemircnost povodom razvijanja vojnih operacija u D o b r u d ž i i ti E r d e 1 j ii. “E cho d e P a r i s“ 'trahuje, da bi bogati izvori petrolejn u Rumnniskoi mogli rasti šaka N’ije^ cima. NaglaŠava, da se u Koasianci • alaze ogromna stovarišta potroleja, dok n idira 'je ge’te’ala Falkenhavna dovođi ti opasn st pe^troiejski izvor n prećealskoj doiini.

Umorstuo šrofs StflrsKžur. Zamjenik njemačkog cara na pogrebu. Kb. Beriin, 24. oktobra. NjemaČki car je naredio, da ga pri pogrebu umortnog niinistra-predsjednika grofa Stflrgkha zadu a n emački poslanik u^Beću pl. Tschirsky i BogenErancuska štampa o umorstvu Sturgkha. Kb. Paris, 24. oktobra. Francuska se štampa u ocjenjivanju odnosećeg se na umorstvo austrijskog ministra-predsjeonika grofa Stflrgkha, drži više rezervisana i daje izraza uvjerenju,.da to umorstvo neće imati nikakvih političkih posljedica.

Krlzn u Grikoj. Držanje kraija Konstantina. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«/ London, 23. oktobra, „Reuterov ured'* javlja iz Atene sa potpuno pouzdane strane, da je kralj pristao da preduzme sve mjere, koje su potrebne za osiguranje Sarrailove osnovice, ali ne smatra da je zato potrebno povlačenje tesalijskih Četa u Pelopones. Poslije ovog je francitski vojni izaslanik povukao svoju notu, da mjerodavnim mjestima dostavl kraijeve primjedbe. Raspust grčkih pričuva. Kb. Atena, 24. oktobra. Grčka je viada primila na sebe formalnu obavezu, da svoja udruženja priČuvnika raspusti i da 15. novembra otpusti kućama vojne obveznike, koji stoje u doba starosti izinedju 32. i 40. godine. Obveznici za godinu 1916. neče biti pozvani. Italija protivu Venizelosa. (Naročili brzojav „Beogradskih Noviaa".) Lugano, 23. oktobra. n T r i b u n ;t u obraća se protivu zauzimanja štampe siia sporaznma u korist priznavanja Venizeiosove vlađe od strane sila sporazuma. Venizelos n e može naćipriznanje u italiji, jer je svojim govorima u Lamosu i Mitileni jasno pokazao, da je njegov program još uvijek isti imperiaiističko-iie 1 enski radi proširenja Grćke u Maloj Aziji, a s druge strane što grčki narod neće o njemu ništa da zna.

Austro-Ugarsivđ. Odllkovanje Halh-bc«Ovo. Kb. 13eč, 24. oktobra. Njegovo VeUčanstvo car i)rimio je u audijenciju turskog mimstra spoljniii poslova Halil bcga, tc nu je tom priiikom podario veiiki krst Lcopoldovog ređa.

Rusijfl. Rusl odvukii I-I.U00 djece. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Poznanv, 22. oktobra. ,,K u r v e r P o z n a n s k i“ javija, da je petrogradsko odie'jcnje za bjcgunce izdalo s p i s a k d j e c c onih bjegunaca, koje sti Rnsi priiikoni svoga povlačenja na sve strane rasniriii. Po toin spisku nalaze sc .jo za\'od : ma prcko 14.000 poljske dje; e, koja su prilikom odvlačenja . ?. g u b 11 a s v o j e r o d itelje, ili či.ii su roditelji usiHed bol"sti iii oskudice imirli.

Bor&e u KsteifonijL Smjenjivanfe Pašićevo? (Naročiti br.ojav »Biogradskih Novfna«; Rottcrdam, 23. oktobra. »Daily Telegraph- javlja iz Firenze, da se u srpskim poslaničkim krugovima raspravlja o rekonstrukciji srpske vlade, pošto vlada nepovjerenje prem a g. P a š i ć u. Vell se, da na njegovo m esto trcba da dod^e kakav iski>«n > dlplomata. HtJt na moru i pod moreRi. Potopljen parobrod ,,Fortuna“. Kb. London, 24. oktobra. Kiko .Reuter' javlja, potonuo je nizozensski paroorod „Fortuna*, Sedam ljudi od posade spasao je jedan stražarski brod. Uprava mzozemsKOg biodsrskog dioničkog društva javlja, da je brod potonuo uslijed udara na jednu minu.

Gr&fl I OKOIKO. Hspldtfl poreze.

Prije nekoliko dana završena je naplata poreze u Beogradu. Prirodno je, tia je poreza tražena od onih lica, koja su bila potpu o osigurana, tia islu tnogu platiti bez ikakvog uštrba po svoje finansije I svoje irnanje, kako pokretno i nepokretno. Poreza je razredjena samo na vrlo imućne i bogate Ijudc, koji

i danas svojim glavnicama 1 radnjama zaradjuju veće svote novaca. Porezn je razrezavao odbor cd 12 članova, Koji su sastavijali vrlo poznati beogradski trgovci i zanatlije i ljudi sa inače velikim povjerenjetn i poštovanjem u g.radjanstvu. Ovo je inoralo biti i uslijed toga, što kratkoća vremena nije dopuštala redovno zakonsko razre/Jvanjc poreze i da bi se ipak posao na vrijeme i što pravlčmje izvršio, gospodin gradjanski povjerenik pri opštini grada Beograda odrcdio je aaroć'ti odbor, koji je i izvršib ovaj razrez poreze. Formalni razrez državne poreze slijediće tek docnije, kada carsko i kraljcvske vlasti uvedu svoja odjeijenja za redovno razrezivanje državne poreze i stoga će licima, kojirna o\aj odbor br.de rasporcdio eveutulano manjii svotu no što je njihovo pravo stanje, fciti ostatak naplaćen naknadno, dok će licinta, koja sađ'a b’idu jače optercčena, višak biti priznat kao tiplata poreze za 1917. godinu. Imajući na iittlu, da sada pcrez tnogu platiti samo vrlo imućai ljudi, porez i nijc razrezivan na cjelokupno stanovništvo grada Beograda, optcrcćenje je obulivatilo samo jedan dio gradjanstva grada Beograda na imc imućnijeg, ko.ie jc u stanju da u srazmjerno kratkom vremenu može i uplatiti rasporedjemi svotu poreze. S drugc strane morala sc imati u vldu i velika skupoća živoia i u opšte jaka privredna-trgovačka tlcpresija, koja vlada u Beogradu i kcja je naravno prirodna posijcdiea svjetskoga rata, te sc je zato namjenio mora!o sasvim izostati od ovog cp/erečavanja sva ona lica, čiji prihodi ne prelaze svote, kojc su neophodno potrebne za održanje lične egzistencije. Ovim sc razrezivanjem gledalo da se postigne što veća pravičnost, tako da razrezivanjc odgovara svom postavljenoin zadatku, aii kratkoća vremena za izvršenje ovoga nosla, nije dozvoliia, da sc sa više sistcma ud.ie u ovaj posao. Opštc prijavljivanje prihoda za porezivanje moraio je izostati, 1 zato se moraio n glavnotn rukovoditi saino ličnim poznavanjem Ijudi. Spi.- ak plataca obaveznog priloga za sirotin.ii, koji je naplaćivala do sad opštma, mogao je poslužiti samo za pcla/. iu tačku rada, ali nije nijuko mogao bitf poazdano mjerilo spdffobtjiosti opterećivar.ja državnom pore^Htn‘‘zatim su srazmjeriio jače opterećeiie c-iic radnje i trgovine, koje su za vrijeme rafa po sknplioj cijeni prodavale svoju robn, i na taj način iz rata izviačiie posebvu dobjt, dok su rađnje koje su ratnim dogadiajima oštećene, iii. manje opterečene ili su sasvim pošteđjene ođ poreze. Ođ 1708 rađnji, koliko ih drtnas po dobivenom obavještenju ima otvoreniii, porezano je samo 948, a 769 sasvim od ovog poreza pošteđjenp, ijer nribodi njiiioviii vlasnika, ne prel»zff>mi tiinnin potreba za održavanje nijinoiiili porodica. Porezano je svega 70 vlasn’ka zgrada a svi ostali oslobodjeni su o”oga poreza, bilo zato što ne primaju n kakve lcirije, biio zato što suiria prihoda takcdje ne prelazi minimum potreba za njiliov život. Mora se izjaviti, da su sada izvjesna lica razumije se po sticaju prilika mnogo većim svotania opterećena no što bi u redovnom porezivanju bila opterećena, dok su drgga isto tako bogata korislila se bilo osnstvom iz Beograda, bilo nepoaiavanjem njiliovog stanja od strane s'amog odbora, tc su tako sasvim izbjegli snošenje poreziva- j nja njihova bog.vsfva. Od činovnika i umirovljenika nije ni jedno ldce porezano, niti se pomišljalo na njili. Ođ zanatiija je porezan jcdan minimalan broj i to tako malim svotama, koje su oni u stanju zaraditi za jedan đan. PriSog. G. Leon K a r i o dao je zapovjedništvu c. i k. redarstva 30 kruna, da ih ono prema nahodjenju upotrijebi u koju dobrotvornu svrhu. Zipovjedništvo redarstva predalo je taj novac beogradskom sirotinjskom domu, kojemu je pomoć potrebna. Vrijeme u zemiji od 8 . do 14. oktobra u Srbiji. • r U sedmici od 8. do 14. oktobra vladalo je usvim okruzimalijepoi toplo jesenje vrijeme. Noći su bile hladne. U čačanslConi okrugu'bilo je djelimično jakih mrazeva. Nove legitimacije. Pošto je istekao rok takozvaniin bijelim legitimacijama, koje su do sada važile, lo je opšiina grada Beograda dala u izr du nove legitimacije za iduće mjesece. Te će legit!maci|e važ.ti od 1 . novemora i to za mjesece novembar t dacembar ove godine i za cijelu iduću godinu. Legitimaci,e biče dovršene ovih dana, tako da će kotarevi (reoni) st ći da ih do prvog idnćeg mjeseca razdadu gradjanstvu. Prodaja kafe. u Daje se na znanje gradjanstvu, da prodavnice životnih namirnica opštine grada Beograda neće prodavati nekoliko dana kafu, naime dok ne budu izradjene nove Jegitimaci.e, o kojima danas na drugom mjestu javljamo. Od sad će se kafa davati samo na osnovu legtiimacija za životne nam'nrce.

Narodna prlvredo. Posletinjl popls ijuđstva n SrMJI. (10. jula 1916.) n. P r v i popis ljudstva u Srbiji bio Je 1834., z«tim su od 1846. slijedili dalji popisi; posljednji je bio u godini 1910. Do godinc 1884. nije baš cjelokupnost stanovništva u njcgovim razniin statistiČkirn odnosima bio predmet popisa, nego je glavni cilj po,.isa bio u tome, da se utvrdi broj poreskih obveznih lica muškoga spola, da bi se time moglo ocjeniti blagostanje zemljc. Tek od godine 1884. vršen je popis ljudstva prema opredijeljenjima statističkog kongresa od 1873. u Petrogradu saobrazno popisu u drugiin državama, dokle jednim zakonom od godine 1890., nije bilo liai'edjeno, da se svake p e t e godine vrši popis ijedstva, a time u vezi i da se i utvrdi brojno stanje stokc. Prilikom posljednjeg popisa utvrdjen je priiično znatan priraštaj stanovništva Srbije. Od 1890. do 1895. umnožilo se stanovništvo sa 6.9%, od 1895. do 1900. 1 1900. do 1905. sa po 7.8%. U goditii 1910.,

kada Je popisom utvrdjeno 2,911.701 stanovnik, iznjeo je prtrašćaj prema 1905 , već oko 8.3%. Sa predpostavkom te količine prirašćaja Srbija bi u starim grauicama imala u godini 1916. u redovnim prilikama 3,170.000 stanovnika, od kojih bi na područje, koje se sad nalazi pod austro-ugarskom upravom došlo od prilike 1,700.000. Kako je 10. jula u austro-ugar. skom zaposjednutom području (bez arbanskih okruga) prebrojano 1,218.027 stanovnika, to izdazi, da se praina izračunatom broju stanovnika, smanjio broj sa 480.000 lica, ili sa 28.2%; ali prema popisu od godinc 1910. broj se stanovništva stvamo smanjio samo sa 22.3%. Arbanski okruzi, koji su tek god. 1913. pripaii Srbiji no mogu se uzeti u obzir, jer se popis ljudstva od god. 1910. nije u njima vršio. Znatno opadanjc stanovništva Srbije od godine 1910. posljedica je, po sebi sc razumije, u prvom redu, ratniii zapleta, u kojima se zemlja od tog vremena neprekiđno nalazila, i teških ratnili zaraza, kojima je znatan dio stanovništva podlegao, i njzad lSnogobrojne manje ili više dobrovoljne promjene mjesta življcnja, što lako isto stoji s ratom u vezi.

Opadanje i porart prema 1910.

Okrug Bcograd-

muS.

1910. žen.

ukupno

muš.

1916. žen.

ukupno

muS. aps. post.

žen. aps. post.

ukupno. aps. post.

grad

51.112

38.764

89 876

17.578

30.330

47.908

33.534 65 6

8.434 21 7

41 968 46-7

Beograđoliolica 15.874

15.213

31.087

9.869

J 5.067

24.936

6.005 37-8

146

6.151 19-6

Beogradoi>rug 68.562

61.166

124.728

39128

58.741

97.869

24 434 38 4

2.425

3’9

26.859 21-5

Čaćak

71.189

67.722

138.911

49.130

65 653

114.783

22.059 30 9

2.069

24.128 173

KraK u i cvflc

96.741

91.196

187.937

63 539

91.922

155.461

33 202 34-3

726

0-8

32 476 17-2

Krušcvac

115 085

109.182

224.267

84.356 112.299

196.655

30 729 26-7

3.117

27 612 12 3

Gorni Milanovac 43.783

41 557

85.340

28.985

41.044

70.029

14.798 33-8

513

I’2

15.311 17 9

Šabac

121 742

116.533

238 275

63 774

97.795

161.569

57.968 47 6

18.738

160

76-706 32-1

Smederevo

72.800

70.416

143.216

47.777

69.477

117 254

25.023 34-3

939

1-3

25.962 18-1

Užice -

74 950

71.813

146.763

47.765

66,296

114 061

27.185 36 2

5.517

7.6

32.702 22-2

Valjevo

81788

75.860

157.648

46.814

70.688

117.502

34 974 42 7

5.172

6-8

40.146 254

Ukupno"

808 626 759.422 1,568 048 493.715 719 312

1,218.027

309 911 38 3 40.110

350 021 22 3

Mitrovica na Kosovu Novi Pa .ar .... Prije, olje ....

UUu'ino . .

23 185 35 672 18 071 76.926

22.727 36.074 19.755 78.556

45.912 71746 37.826 155.4S4

Cijelo c i k. zaposjedmito područje . . .575.643 797.868 1,373.511

Prelazečl na podatkc 0 rezultatu pojedinih popisa ljudstva, osnova je popisa 0110 gradjansko stanovništvo, koje se do roka popisa doista nalazilo u mjestu. S njoine će se 11 đaljcm toku sravniti staiiovništvo po srpskom popisu od 31. đecembra 1910. 11 njegovim raznim odnosiina. Pri tome sravnjenju prema .podatcima od god. 1910. pokazuje se u štarim srpskirn okruzima (arbanski se ne mogu uzeti 11 sr’avnjenje iz već napomenutih uzroka) cjelokupno opadanje — kao što je već navedeno — sa 350.021 lice, ili 22.3%. Opadanje 111 u š k 0 g stanovništva iznosi 309.911 lica, dalcle oko 38,3% i znatrio je veće nego I( ženskih lica, kod kojih ono iznosi 40.110 lica ili 5.3%. Ove činjenice ne trebajn nikakvog daljeg objažnjenja, jcr su ratnim dogadjajima dovoijno osuovane. U opadanju muškog stanovništva ne

učestvuju svl okruzi podjeđtiako. Najveće opadanje pokazuje na prvom nijestu grad Beograd (65.6%, za njim dolazi Šabac sa 47.6% i Valjeva sa 42.7%. Izgleda, da jc društveni slojni odnos stanovništva u tim okruzima bio u time ođ uticaja, aii i tok ratnih operacija. N a j m a n j e 0 p a d a n j e u ljudirna pokazuje Kruševac sa 26.7%. Ojradanje ženskog stanovnistva objašnjava se iseljavanjem, a i prirodnim smanjivanjem uslijed ratnih zaraza. Najveće opadanje i u ženskom stanovniŠtvu opet je utvrjeno 11 g r a d u B e 0 g r a d u ( 21 . 7 %) i u Šapcu U 6 %); dva okruga, Kruševac i Kragujevac, pokaauju, istiua 11 a veliki, ali ipak neki p r i r a šć a t ženskih sa 2 . 8 %, što se svakako ima o'ojasniti doseljavanjem neobveznika vojliih, dakle 11 glavnome ženskog stanovništva. (Svršiće se).

Mnične objave. Obja va. Radi opšteg znanja se objavljuie, đa je 1. Seljak K o 1 a r e v i č Miloje, iz Ostružnioe, presudom potpisanog z 3 povjedništva, kažnjen zatvoioni od 6 mjeseci, i 2. seljanka Živka Nastićiz Žarkova, zatvoron: n.i 20 dana s toga, što su pšenicu, koja im je izričuo za usjev data, satnljeli. C ; ' povjedništvo mosne branc i grada Beograđa, kao okružno zapovjedniš;v.>. • OBjAVA. Sud c. i k. zapovjedmši va •tiosuc brane i grada Bcograca dozvoiio je firmi ,,Farbwcrke vorni. Meister Luclus Briining 11 Hoechst a'M.“ obnovu njezinih robniii žigova, urtnokolisanih kod biv. srpskog trgovačkog su.a 11 Beogradu pod br. 21933/1904. od 3. novenjbra 1904.—21934/1904. od 3. novembra 1904. i 30571/1905. od 7. dccembra 1905. za«frajanje na daljib deset ( 10 ) godina, računajuć od uotićnili istekavŠih rokova i to od 3. novembra 1914. i 7. decembra 1915. s.’sključiviin pravom upotrebe za pođritčje c. i kr. vojne glavne gubernije u šrbiji. Pravo upotrebe prostire se - 1 . na marku 21933/1904., koja ee se upotrebljavati utisnuta u farbarske materlje i!i kao etiketa na bocama kanonima, sant'ucima, buradima, u kojhna se naia/e 1 0 je, kao i farmaceurski proizvtfli 1 kemijski preparati za loiografiranje: 2 . na marku 21934/4904 koja će se upotrebliavati kao etiketa za proizvođe fabrične: boje 1 to ntisnuti ili šfampana i a b-ca^a, kartoninia, sair’ucima, hu••'’di’na, u kojima sc alaze ti proiivođi kao i na inđigo-pre \nrate raznje bo;.e i veličme; 3. na ,r, arku 30571/1905. Py“ koji se Hpntrebliava za iz r adu farmaceutsk h 1 kem'jskih preparata. Beograd, 5.^oktobra ’9i6. Dr. Heppes m. p. suđski biljcžnik.

Rflzne ullesti. Akcija za opskrbu ratnih invalida u Bosni i Hereegrtvini. Dne 12 . ov. mj. obdržavala se je n svečanoj dvorani zemaljske vlade pod predsjedništvom Niegove Preuzvišenosti zamjenika zema!jsk»ig po'glavara dra Karla Unkeliihussera, vodišnja sjednica odbora akoje za opskrhu ratnih invalida. Osim podpredsjednl-

ka, odjelnog predsto mka dra pl. Frangeša, prisustvovaii sit ovoj sjednici jošte predsio'iiik sauitetskog odsjeka zemaijske vlade dvorski savjetnik dr. pi. C u r i n a I d i, saoitetski šei c. i kr. vojne Komande, štabski nadliječnik dr. WoIigang, te gospoda: vakufski direktor Šerif Arnautović, direktor zemaijske banke Vuko Djukić, gradski fizik dr. Milan Jojkić, nadrabm dr. Moritz L e \v y, asistenuii ‘ijeCnik đr. Hamdija Karamehmedovi;'’, Avram Đ. S a 1 0 m i tajnik ove akcije, vladiii tajnik dr. Stjepan F 0 d 0 r. Nakon pozdravljcija prisutnih i verificiranja zapisnika prošlogodištije konstituirajuće sjedmee daje Njegova Preuzv.išenost, zamjenik zemaljskog poglavara kratak pregled 0 dosadanjem radu ove aircije, te se sjeća sa riječima priznanja i livaie velike požrtvovanosti pueanstva. koja se je kao i 11 a drugirn poljima ratne skrbi takodjer osobito pokazala i pr' ovoj akciji. Nadabe priznaje Njeg. Preuzvišenost veiike zasiuge odjelnog predstojnika dra pi. Frangcša za organizaciju i sprovadjanje ovc akcije kao i zasluge vladma tainika dra Fodora, čijem se ncumornom i puiiom svjesne inicijative odlikovanoni r.v du irna zalivaliti, da ie osnivaujem invaliđnog fouda, koji danas iznaša već preko jedan i po .niiijuna kruna, osigurana materijalna podloga ?a daijnji rad ove akciie. Sa tonlim riječima bvale sjeća se Njcgova Pre uzvišenost i domaćiii novina, koje su ovu akciju najpriprav nije poduoirale svakom prilikom. Nakon toga čita odjdnl predstojnik dr. pl. rrangeš izvješće 0 radu u proš’oj poslovroj godini i razlaže ovo izvješće potanko. Sva razlaganja kao i predlozi N'jegove Preuzvišenosti u pogledu sprovadjanja skr bi za oboljelc 11 a oluć'ma. te upotrebu sredstava, koja stoje na raspolaganju, primaju svi prisutni odobravajući sa zalivalom na znanje. Na mjesto premještenog stožer nog nadliječnika dra Matuscike bira se u odbor na novo stožerni nadlb'ečnik dr. Wolfgang, doklo se evi ostal> Članovi ponovno biraju. Izvješće 0 radu objavićemo, P°” što je i za širu javnost od vc'.ikog «iteresa, kroz kratko vrijeme u potpiJ' nom opsegu.