Beogradske novine

Br. 258. BEOGRAD, ponedjeljak 30. oktobra 1916.

Izlazl:

tfnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje s e:

■ Hrvatskol-Stavsnfjl, BosnlHarcegovlnl I DalmadJI po od 8 b Izvan ovog podrufja . . . 12 h

Pretplata: za 1 mjesec ■ Beogradn I ■ krajevima zaposjednutkn od carsko I kraijevsklh čeU K 1*50 n Hrvatskoj-Siavonijl, Bosaif riarcčgorini i Daimacljt K2*40 Izvaa ovog područja . . . K3 —

=-a Oglasl po cljcmku. — -. . UrednUtvo: BEOORAD, Vuka Karadžfća ul. 10. Telefea broj 67. — Uprava. prlmanje oglaaa I pretplate: Kneza Mlhajla ul. broj 88. Telefon broj

Godina II.

Dalje uspješno prodiranje u Dobrudži i u sjevernoj Rumunjskoj. — Poginuo kapetan Bdlcke.

RATNI IZVDESTADI. Izvješta] austro-ugarskog generalnog stožera. Kb. Beč, 29. oktobra. Istočno b''”5te: Front konjičkoe generala nadvojtfode K a rIa: Zapadno od 0 r š a v e zauzeli smo izHenadnim napadom visine, koje vladaj'u ovim mjestom. Južno od V6r6storonya (Crveni Toranj) klanca, sjeverno od Campolonga i južno od Predeala zadobile su austro-ugafske i njemačke čete prostora nakon vrlo ogorčene borbe. Na istočnom frontu Erdelja nema nikakvih osobitih dogadjaja. Front maršala princa L e o p o 1 d a •b a v a r s k o r: Zapadno od Lucka i na Stocho'd u podržaje neprijatelj vrlo živu topničku vatru. Kod S z e 1 w o w a preduzett p]ešadijski neprijateljski napad u g u š e n j e u svom početku. Jugo-istočno bojište: Na primorskom frontu povećava 'se neprijateljska topnička vatra bacalama mina. Istočno od Gorice i na Krasu neprijateljska je pješadija preduzela izvi’djenja protiv naših položaja. U T i r o 1 u je nepiljateljska vatra znatno oslabila. Jugo-istočno bojište: U Arbaniji je položaj nepromijenjen. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin 29. oktobra. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u p prechta bavarskog: Engleski napadi, koji su se poslije Jake topničke pripfeme razvili Izmedju Oueudecourta i LesBoeufsa, najvećim su dijelom suzbijeni našom topničkom vatrom. Tom su prilikom topničkim pogotojma razorena dva oklopna automobila. Docnije dvije neprijateljske čete istočno od Les Boeufsa prodriješe u naše prednje rovove. Tamo se još yodi borba. Na istočnoj obali Maase borba je s vremena na vrijeme dostizala znatnu žestinu. Istočno bojište: Front maršala princa Leopolda bavarskog: Rusi su obasipali žestokom vatrom cljelu Iirrfiju Stochoda, najžešće zapadno od Lucka. Ruski napad preduzet u_šumskoj oblastl istočno od S e 1 v o v a skrhan je našom pregfadnom vatrom. Front konjičkog generala nadvoj.vode Karla: # Na istočnom erdeljskom b'ojištu nema ničeg novoga. Južno od tomoskog klanca naš je napad dospio do A z u g e. U prkos neprijateljskom otporu postignuti su usPjesi u pravcu Campolunga i dalje aa zapad. Balkansko bojište: Front maršala pl. M a c k e n s e n a. Nema značajnijih dogadjaja. Mačedonsko bojište: Jugoistočno od Cernalija (u zavijutku Crne reke) propali su neprijateljski napadi. Prvl zapovjedni« glavnog stana pl. Ludendorff.

Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 28. oktob.ra Maćedonsko bojište: Južno od Prespanskoga jczera dnšlo do izviđničkih borbi. Zapadno od željezničke pruge Bitolj — Lerin traje vrio žestoka topnička vatra. Na koljenu rijeke C e r n e odbili smo nekoliko srpskih napada. ; Jednako niijesu uspjeli napadi u manjim odjeljenjima protiv visine Dobro Polje i na selo Tušln. Uz obje strane rijeke Vardara traje slaba topnička vatra. Na podnožju B j e 1 a s i c e planine i na frontu S t r u m e slaba topnička vatra i nikakovi osobiti dogadjaji. Na obalama Egejskoga mora vlada mir. Runiunjsko bojište: U Dobrudži progonimo i dalje potučenoga neprijatelja. Naše su čete brzim progonom ustanovile, da se neprijatelj brzoi u neredu povlači prema pontonskim mos t o v i m a kod Hirsove, Brajile, I s a c e-e i T u 1 c e-e. Most kod Hirsove je razoren još na 26. ov. mj. Naše prednje čete su zaposjele liniju 0 s t r o v o južno od Babadaga. U posljednja dva dana zarobili smo do sada 800 n e p r i j a t e 1 jskih vojnika, zaplijenili 7 t o p o v a, 5 municijonih kola i vrlo mnogo komorskih kola. Na obali D u n a v a traje s vremena na vrijeme puščana vatra. Zaposjcli smo istočno od S i 1 i s t r e jedno ostrvo. ;Kb. Sofija, 29. oktobra. Maćedonsko bojište: U predjelu prespanskog jezera živahna topnička djelatnost. Odbili smo protiv napad neprijateljev izmedju željezničke pruge Bitolj—Lerin 1 C e rj; e. Odbijeni su novi napadi neprijateljevi na zavijutku rijeke Černe na frontu niemačkih četa. U dolird M o g 1 j en i c e i istočno Va r d a r a slaba topnička vatra. Na zapadnoj obali V a r d a r a kod sela Stojakova živahna topnička vatra. Na obali Egejskog mora vlađa mir. U Dobrudži je produženo gonjenje neprijatelja. Dovedeno je novih 500 zarobljenika, tako isto je zarobljena tclefonska grnpa 4. sibirskog vojnog zbora.

SarroilGoo pismo. G o r k o, a 1 i i s t i n a. U posjednjem smo broju donijeli brzojavno u izvadku pismo zapovjednika četa sila sporazuma u S o 1 u n u, gcnerala S a r r a i 1 a, koje je on pisao jednom svom drugu u Francusku, da sebe opravda zašto njegova ofenziva na Balkanu nije do sada imala nlkakovih uspjeha. I „Berliner Tageblatt" donaša ovo plsmo u cjelosti. Ponajprije se general Sarrail tuži na kakvoću svojih četa, na veliki front, razne b o I e s pa veli: „Kakove čete stoje meni na raspoloženju? Od babilonskih vremena nije svijet vidio veće mješavine. Da su to barem sa vojnog stanovišta izvrsne čete, ali vam ja mogu da kažem, đabičitavusvoju v o j s k u dao za t r e ć i n u onih junaka, koji danas prolijevaju svoju krv na Sommi ili kod Verduna. Čini se, da je ncko promišljeno poslao meni ovu vojsku. Izuzev rijetke časne iznimke sve su naše čete ovdje i bijeiih ljudi i crnaca ispod svake kritike. Najgori su gad bijeli i crni Englezi, od kojih se osobito ističu N ovoseelandijci i Australci, koji ne mogn da kriju, da su potomci teških zločinaca, koje je Engleska do godine 1866. dcportirala u one krajeve. Discipline ne poznaju ovi ijudl, niti se ova može od njih zahtjevati. Oni sebe smatraju slobocjnim Englezima, koji mogu da rade što je njih volja. Ovo malo Rusa, koji su ovdje vrlo su me neugodno iznena-dilL Ako se ru-

ske vojske bore jednako u Rusiji i ako tamo nijesu bolje, mogu samo d a ž a 1 im Ru siju. Pogane ku k avice su talijanski vojnici, koji bježe bijedno pred Bugarima i dadu se pobiti od mnogo slabijih neprijatelja. Od Portugalaca sc nadam mnogo, oni činevrlo neprijatan u t i s a k. J e d i n e č e t e, k o j e v r i j ed e su Srbi. Oni su dapače jedini, koji su dosada postigli neke uspjehe prema Bugarima. Na žalost su ove čete bijednl ostanci one jake srpske vojske, kojoj su Nijemci i A u s t r i j a n c i m o r a li da priznaju junaštvo. Osim toga je položaj ovih četa, koje su izgubile svoju otadžbinu očajan i samo je još mržnja prema Bugarima, koja ih podržava.“ Sarrail spominje još pogibao, koja mti prijeti od Grka, da mu ne padnu za ledja, O'velikim poteškoćama opskrbe i veli na kraju: „Naravno vi ne sinijete da predate javnosti ovo moje pistno, jer ue ću da sijem neslogu medju saveznike, koji mi ne bi h’tjeli da oproste, što sam ovako i s k f en o o p i s a o njihove čete, koje im u ostalom ni malo ne služe na čast. Englezi bi sigumo bili tcško povrijedjeni, kađ bi znali kakove su g a d o v e skttpili u svoju vojsku, jednako bi se ljutili i Talijani, jer sada je pojmljivo, zašto c i j e 1 a talijanska vojska nije u stanju, da skrši neznatne snage Austrije n a S o č i i u T i r o 1 u, što više đoživljuju poraz za porazom. Ali vam dozvoljavam, da sadržaj ovog pisma saopštite medju prijateljima i da tta t a j n a č i n d o z n a n a r o d, k o j i s u tt z r o c i, što ja ne mogtt da postignem kakove uspjehe.

Borte u Ifaćedsniji. Nove taiifanske čete. Kb. Rim, 29. oktobra. Agencia Stefani javlja, da je u Solunu iskrcan nov talijanski odred, koji je simpatično pozdravljen.

iskustvima sa bojišta, u što većoj mjeri obavješten o potrebama operativne vojske. t Kapetan Boelcke Poginuo najuspješnijl njemački letač po obaranju 40. letillce. Kb. Berlin, 29. oktobra. U toku jedne vazdušne borbe 28. okt. sudario se kapetan Boelcke sa drugom jednom letilicom pa se pri spuštanju iza njemačkih redova skrhao i ostao na mjestu mrtav. Tek 27. okt. bio je oborio svoju 40. neprijateijsku 1 e t i li c u.

RusKa oienzivo. Prestanak borbene djeiatnosti u Galidji. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«J Basel, 29. oktora. „Baseler Nachrichten" javljaju iz Petrograda, da ruski vojni kritičari pripremaju javnost na dulju stanku borbene djelatnosti u Galiciji. Ukomentarima o ratu ruskih vojnih kritičara R umunjska se u opšte više i ne spom i n j e. Nestašica municije u Rusiji. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novitia".) Lugano, 29. oktobra. „Corriere della Sera“ javlja u jednom brzojavu, koji joj je stigao iz Petrograda, da Rusija nema municije, pa se radi ove činjenice može o Č e k i v a t i stanka u ruskoj ofenzivi. Iz istih je razloga sigurno, da R u s i j a nećemoći da pomogne Rumunjskoj u Dobrudžl, a i ni protiv austro-njemačke vojske.

Kfizo u Grčkoj. Pomoć narodnoj vladi. Kb. London, 29. oktobra. „Observer* javlja, da je „Alliance" riješila da solunskoj privremenoj vladi stavi na raspoioženje 400.000 funti sterlinga. Materijalna poiuoć Venizelosu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Berlin, 29. oktobra. „Vossische Zeitung“ javijaju iz Amsterdama, da su prema vijestima lonđonskog ,,Timesa“ zaključile sile sporazuma, da provizornoj Venizelosovoj v 1 adi u Solunu doznače materijalnu pomoć od deset mllijuna franaka.

Rot sa RuntunlsKoin. Plijen u Konstanci. (Naročiti brzojav »Beogračlskih Novina«; Frankfurt, 29. oktobra. „Frankfurter Zeitung“ javlja, da je u Konstanci zaplijenjeno preko 200.000 tona p e t r o 1 e j a, što predstavlja š es t i n nornmlnog uvoza Njemačke u mirno doba. Osim toga je nadjeno 40.000 tona b e n z i n a, kojeg su bile sile sporazunia kupile na štetu središnjih vlasti. Srpske izbjeglice iz Rumunjske u Rusijl. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«! Stockholm, 29. oktobra. Pr'ema vijestifha, koje su stigle iz Odese, stiglo je tamo mnogo srpskih p o r o d i ca, koje su se poslije sloma Srbije bile nastanile u Turn Sever i n u. Kukanje gospodina Diamandi-a. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novina“.) Rotterdam, 29. oktobra. Rumnnjski poslanik u Petrogradu gospodin D i a m a ndi izjavio je jednom holandskom novinaru: „Niko ne m č z i n e p r e z i r e t o 1 i k o R u m ii n j s k u k o 1 i k o N j e m a č k a. Iz mržnje, a i da pod svaku cijcnu uzdrži vezu izmedju Berlina i Carigrada skupila je Njemačka veliku vojsku protiv Rumtinjske, da nas uništi. Saveznici moraju da uvide veliku dobit, koju bi imala Njemačka lcada bi njoj pošlo za rukom, da zaposjedne Rumunijsku: u Rumunjskoj le ž i ž i t o o d d V i j e g o d i n e, a i silni petrolej. Za to moraju saveznici preduzeti sve, da spriječe pi'odiranje Njemačke i Austrije u Rumunjsku. Riimunjsku ne smije da stigne sudbina Srbije. Rumunjska imade ugovor sa Rusijom i ovaj s e ugovor mora da izvrš i“.

H ] o m o ć h o. Novi ministar vojni. Kb. Berlin, 29. oktobra. Wolffov ured javlja iz vrhovnog glavnog stana: Car je povjerio ministru vojnom, generalu-leutnantu W i 1 d pl. Hohenbornu zapovjeđništvo nad jedniin vojnim zborom na zapadnom bojištu, a naimenovao je za pruskog ministra vojnog zapovjednika XIV. rezervnog zbora, generai-Ieutnanta pl. Steina. Ova je promjena diktovana potrebom da ministar, koji je nadležan za donešenje vojnih odluka u pozadini, bude, z*hvaljujući svojim

Otpušteni revolucijonarni činovnici. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Ženeva, 29. oktobra. „Matinu“ javljaju iz A t e n e, da je tninistarsko vijeće donijelo zaključak, prema kojem se otpuštaju iz svojega zvanja svi oni gfčki državni činovnlci, koji su su pridružili revolucijonarnom pokretu. Demonstracije pred poslanstvima. (Naročiti brzoj'av »Beogračfskiii Novina«; Ziirich, 29. oktobra. Prema brzojavu „Ruskoje Slova“ iz Atene, opetuju se dnevno pi'ed poslaustvima sila sporazuma b u č n e d e m o ns t r a c i j e, osobito pred t a 1 i j a n s k i m poslanstvom. Isti demonstranti priredjuju manifestacije pred ruskim poslanstvom.

Krlzo no doljnjem istoKu. Predstoje zapleti izmedju Amerike i Japana. Kb. Berlin, 29. oktobra. Zastupnik Wolffovog ureda javlja iz New-Yorka: Theodor Franscript objavljuje uvodni članak, koji je izazvao svestranu pažnju, a u kome se veli, da Amerilca stoji neposredno pred krizom na daijnjem istoku. A razlog toj krizi, vell on, nije ni A m e r i k a, ni K i t a j, već jedina Japan. Japan je dospio do odsudne tačke u svome nacijonalnom životu. Pisac se poziva na pisanje nekih japanskih časopisa, koji ističu ličnot novoga japanskog ministra predsjeditika, grofa Terauhija i naglašavaju značaj njegovog dolaska na vladu. On je, veii se, u Japanu još prije njcgovog dolaska na vladu označavan kao čovjek budućnosti.

EnRIesko I Kolonije. Utlsak Greyevog govora u Americl. Kb. Berlin, 29. oktobra. „Lloydov ured* javlja iz NewYorka pod 26. okt.: Greyev govor o izvojevanju mira naišao je u američkoj štampi na povoljan komentar, pri čemu se naročito s pohvalom pominje što se Grey u svome govoru uzdržavao svake oštrine.

Rot no moru l pođ morem. Euglezi nezadovoljni ishodom posljednjđ pomorske borbe. London, 29. oktobra. ,,DaiIy Mail“ u uvodniku o posljeđnjoj poittorskoj borbi u kanalu La Manche, a pod nasiovom „Nemio glas“: Borba se svršila povoljno po Nijemce. Što se nas tiće, ne možemo baš tvrditi, da smo zadovoljni ishodom.

Rnzne vijestl. Opet ta „oskudica u duvanu“. Kao što smo javili već jednom, pojedinci preduzimaju na svoju ruku „vrlo energične mjcre“ protiv oskudice u duvanu. Tako smo izvijestili čitaoce za onog strašnog pušača, što je ovih dana ,,evakuisao" pola vagona raznih cigareta i duvana, ,,đa mu se nadje“. Sada opet u ,,N. W. J.“ čitamo za jednu ženti, — ime neka joj je sačuvano docnijim pokoljenjima, neku Anu Maclta iz Bubenča u Češkoj, kod čije je kuće padjeno ,,samo“ 25.000 pakla čluvana, spakovanih u 41 baltt po 500 komada. Policija je ovoj nezvaničnoj filijali duvanskog slagališta ušla u trag, kada ga je jedan čovjek litio povećati sa još tri baie, što ih je unosio u kuću. Iz vijesti se još ne viđi, je li žena bila namjerna da sa ovitn duvanom trguje ili je li tnislila da će joj u toku dugačkih zimskih večeri dolaziti tako mnogokrojna muška posjeta, i to sve sami strašni pušači... Zinta i francuske kolonijalne čete. Kako javljaju francuski ltstovi, na osnovtt mišljenja vrhovnog vojnog ljekara francuskih kolonijaltiih četa, dra. Bussieresa, riješeno je da se francuske afrikanske čete već sada izvuku iz borbenih redova, pošto kao stanovnici ekvatorijalnih krajeva ne mogu podnijeti evropsku zimu. Oni će se prenijcti kao i lane u naročite logore za odmor tt tople krajeve južnofraiicuskog primorja, dok ne nastupi za njih „nova sezona“. Tako će sretni Arapl i crnci šetati po divnoj rivijeri, dok će njihovi bijeli drugovi i dalje danju i noću izdržavati uragansku artiljerijsku vatru na Sommi i kod Verduna. Šljiva rodila po drugi put. „Hrv. Riječi" pišu iz Kukuljanov a kod Bakra (Hrvatska): Ovdje ima jedna šljiva, kojoj plod dozrijcva krajetn jttna, poslije opet cvjeta, a u ovo đoba ponovo radja plod, velikl kao lješnik. Cttdan je to izgled, dok su okolna brda snijegom pokrivena. Opijuut u Francuskoj. Kako francuski listovi javljaju, ratne su prilike donijele jeđmi novu o i pasnost za francusku fasu, čiji su izgledi u budučnost ovim ratom i onako vrlo mračni. Kako ti listovi javljaju ,,uvezeni“ kineski 1 a n a m i t s k4 rađnici u fabrikama mtttticije ttbrzo su svoje irancuske drugove naučili svome strašnom nacijonalnom pofoloi — pušenju opijuma. Kao što je poznato pušač opijuma pada u zattos, za vrijeme kojega ima raznovrsnih sladostrasnih predstavki. No ako ovaj porok pribavlja nekoliko prijatnih časova, on strahovito razorava organizme i izaziva naglu degeneraciju u krugovima gdje se stalno vrši. Pušai? opijuma i njegovo potomstvo što no kažu .,ne valja ni Bogu nl ljudima 11 . Stoga je ffancuska vlada naredila najstrožije suzbijanje ove nove nesreće. Do sađa je policija po većim fabričkim gradovima uhvatila mnogo lokala, gđje se pttšio opijum, uhapsila obavljačc tih radnii i zaplijenila velike kolićine opijuma. Osnovan nov veliki španski list. Kako iz Madrida javljaju, osnovan je tanto nov politički list najvećega obima pod imenotn ,,L a N a c i o n ‘ (Narod ). List se osniva kao glavni organ odbora za održavanje španske neutralnosti, a osnivači stt mtt vodje španskog iicutralističkog pokreta, markiz P o 1 a u s e j a i književnik P u j o 1, koji je u počctku rata bio ratni dopisnik na raznim frontovima.

Zvonltne cbloue. O b j a v a. Na temelju odluke suda c. i kr. ntosne brane AS. 2259/1916. ziv. odredjuje se u stvari ostavine pokojne Savke K r u n i ć javna dražba pokretnina nalazećih se u gostioni „Mali Vojnik* za 13. novembra 1916. i slijedeće dane u 9 sati prije podne. Na prodaju dolaze sve pokretnine, koje se sastoje iz kafanskog i ostalog kućnog namještaja, pa će se najboljem nudiocu uz gotove novce odtnah predati. Dražba će se obdržavati u gostioni „Mali Vojnik*. C. i kr. redarstveno zapovjedništvo.

Ifekj