Beogradske novine

Strama 2.

10. novembra 1916.

BeoKradske Novlne

Petak

3roj 2S9.

m a z a m i r. Ne predleži još potvrda ©ve vijesti. Na ovu vijest podsjećaju švajcarski llstovi na ono. što je javila madridska ,,D e b a t e“ o posredovanju za mir španjolskog kralja A1 f o n z a, kao i na činjenicu, što je obustavljena petrogradska ,,R j e č“. jer je pisala o uslovima mira. a spominje se razgovor ruskog ministra mornarice O r i g o r ov i ć a sa urednikom ..Beseler Nachrichten“. Mogućnosti mlra. (Naročitl brzoiav „Beogradskih Novina'.) Berlin, 9. novembra. h r b 1 a *t t“ dotiaša na ;stu članak pod naslovom likvidacije rat a?“ lanak ,,B a s e I e r N a c h, u kojem se veli: Sve štc i govori o mogućnoa, nesmijedasepris m i s I e n a p r i č a. Trešamo na predlog jedne n o v i n e. koja traži od torazuma, d a o b j a v e e t e z a m i r. Isto pred)rema kojima se r a s p oR u m u n j s k o j iznenađa p r o m i j e n i 1 o. Osobito asnički krugovi su jateljski raspoloi a R u s i m a, pa danas i j e n j e u R u m u n j bilo protivjednog m i r a. I iz Italije dolaze sovi o odstupanju r o m, što se može smaptom. Više nego značaj,'Manchester Guar'Vinskom ratu: Govoreći aiše: Današnji naš i može da postane »aveznik — vidi p a n. list veli na posljetku, da SujciJtt trtrznja Etigleske prema Njemačkoj mora dovesti đo sporazuma Njemačke sa Rusijom. Posljednjtt^u sedmice pokazale, da se ovaj proces počima razvijat i ili je d a p a č e v e ć zna'ino p ošao napred. Njemačka i Rusija kao saveznici — to nikako nebi prij a 1 o E n g I e s k o j.

Austro-Usarska. Politička audijencija Kb. Beč, 9. novembra. Njegovo Veličanstvo je danas primilo u audijenciju podpredsjednika gospodskog doma kneza Schonburg-Hartensteina. Novi austrijski poslanik u VVashingtonu. Kb. Beč, 9. novembraListovi javljaju: Austro-ugarski poslanik u Sofiji, grof Tarnowski. biće naimenovan za poslanika u Washingtonu. kovu pobjedu kod Raclanice (4. aprila 1794. g.) i oslobodjenje V a r š a v e i V i 1 n e. No kao što je to i u istoriji drugih nesretnih naroda bilo u takvim sudbonosnim momentima pojavi se razdor. Plemstvo se otvoreno izjasni protiv ukidanja kmetstva (u Rusiji nazvanog ,,kreposnog prava“), koje je Kosciuszko u svojoj proklamaciji narochi bio obećao, pa na to seljaci odrekoše dalje vodjenje borbe. Osim toga, pored Rusa i Prusa stupiše u akciju i Austrijanci. Kosciuszko bude tučen od Prusa kod Szekocinya, a kod Zonczeka od Rusa. Najzad ga u bitci kod Macieczovica (10. oktobra 1794.) potpuno satre proslavijeni ruskl generalisim S u v a r o v, jedan > d najvećih vojskovodja, sviju vremeaa. U toj borbi. Kosciuszko i sam bude ranjen I zarobljen. Prusi udjoše sa zapadne strane u Varšavu, a Suvarov adje sa istočne strane u tvrdju P r a g j, gdje po zauzeću grada Izvrši čuveni otcclj, koji je imperatrica K a t a r i n a oaia ovjekovječiti u jednoj vrlo poznatoj slici od jednog uglednog umjetnika. 8. novembra kapitulirao je ostatak poljske vojske Radozyca. U oktobru 1795. god. zaključiše, a januara 1796. god. Izvedoše Rusija, Pruska i Austrija treću podjelu Poljske. kojom je razđljeljen i poslijednji ostatak nekada moćne i velike kraljevine. Pruska dobi Podlahiju i Mazoviju s Varšavom- Austrija Malu Poljsku s Krakovom, a Ru»ja Litvu: Finis Poloniae! (Svršiće se).

Ifjematka. Grof Zeppelin kandidat za Relchstag. (NaroCitl brzojav ..Beogradsklh Novina'.) Berlin, 9, novembra/ „Vossische Zeitung" javlja, da će grof Z e p p e I i n kandidirati za poslanika u Reichstag u izbornom kotaru dr. Liebknechta u Ost-Havelandu.

Francusko-engleskn ofenzlva. Portugalske čete u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Zurich, 9. novembra. „Neue Zuricher Zeitung" javlja iz H a a g a, da su posljednih dana iskrcane u Bordeauxu portugalske čete. Engleski regruti u Francuskoj. Kb. Paris, 9. novembra. Po ,,Petit Parisien“-u ne mogu se njive u izvjesnim predjelima Francuske obdjelavati, jer se na francuskom zemlji?tu izučavaju engleski regruti.

Rusijo. Brusilov traži pomoć. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'*.) Munchen, 8. novembra. Engleski časopis ,,New Age“ (Novo đoba“) donosi jedan interviju sa generalom B r u s i i o v o m, koji veli. da mu je netnhiovno potrebno pojačanje u teškim topovima i municiji, pošto neprijateljsko lopništvo prosto kosi njegovu pješadiju. Na taj je način, veli on, Rusija od početka rata izgubila blizu š e s t m i 1 i j u n a 1 j u d i. Ruski gubitci. Kb. Berlin, 9. novembra. Sa ruske se granice javlja: PosIjednja se objava K i j e v s k o g središnog izvještajnog ureda završuje sa cjelokupnim gubitkom od 1,879.288 poginulih, ranjenih i nestalih vojnika od 1. iuua 1916. Broj ranjenih, nestalih i poginulih časnika porastao je na 11.531. Gubitak letača povisio se na 55. Medju novo poginulim višim časnicima nalazi se 1 general, 3 pukovnika, 1 potpttkovnik. U gubitcima najviše učestvuju: garda. 4. i 7. sibirski zbor i finski strijelci. U objavi ima već podataka i o četama, koje su se borile u Dobrudži. Vidi se, da su Rusi imali znatne krvave gubi'tke u ovim borbama i da je malo Rusa zarobljeno. I ruska momarica ima znatnih gubitaka, i to: 26 pomorskih časnika, 25 podčasnika i 200 mornara. /

Rot so Runtunjskom. Ruska pohvala maršala Mackensena. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Berlin, 9. novembra. „Lokalanzeigeru 0 javljaju iz Stockholma: „Ruskija Vjedomosti" pišući o borbama u Dobrudži hvale vojne sposobnosti maršala M a c k e ns e n a, koji je imao za zadaću, da brani Bngarsku od ruske provale, p a j e i z obrane prešao u najuspješniju o fe n z i v u. Rusi i porazi Rumunja. Kb. Beč, 9. novembra. ,,R u n d s c h a u“ javlja iz Stockholma: Ruski listovi objašnjuju poraze Rumunja prekorima na adresu Rttmunjske, da bi time oprali Rusiju. Vojnički saradnik ,,R j e č i“ G. T. objašnjava poraz Rumunja u Dobrudži slijedećim momentima: Pri izvodjenju njihovog sistema utvrdjenja Rumunji su se rukovodili time. da će se braniti protivu jednog neprijatelja, koji će sa sjevera napadati. U toj su predpostavci podignuta utvrdjenja kod Czema Vo’ de, od kojih je najjača tvrdjavica naperena protivu Rusije. Topnička paljba na Dunavu. (Naročiti brzojav »Beograciskih Novina«; Basel, 9. novembra. Švajcarske novine donašaju vijesti prema m i 1 a n s k i m talijanskim listovima, prema kojima se od n e k o 1 i k o dana čuje na više mjesta naDunavu vrlo žestoka topnička pal j ba.

EnjiesKn i kolonlje. B Oskudica kromplra. Kb. Rotterdam, 9. novembra. Engleska nacijonalistička stranka usvojila je u skupu držanom u donjem domu, odluku, kojom se izjavljuje da su nerodica krompira i skakanje cijene ove izazvali ozbiljnu krizu, protiv koje treba preduzeti brze mjere.

Borbe u Moćedonljl. Joffre I Cadoma. Kb. Berlin, 9. novembra. Po vijestima iz Lugano sastali su se u blizini talijansko-francuske granice Joffre 1 Cadorna. Tom priIlkom kao da se raspravljalo o vojniin

u P r s< s m br e t vl s ) lei 1 o i 2 n a silt ž e j as k z a zna T i 1 trat no j d i a o N n e i sut R U:

preduzećima na istoku i o datjim ofenzivama na francuskom i taliajnskom frontu u cilju olakšavanja pred tzećitna na istoku.

Krizn u Grtkoj. Bankrotstvo Venizelista. Kb. Lugano, 9. novembra. Po saopštenjima iz S o 1 u n a potvrdjuje se, da je držanje Italije onemogućilo priznattje privremene vlade. Jedan članak lista „Corriere della S e r a“, kojl konstantuje vojničko i političko bankrotstvo Venizelista. izaziva u Solunu neprijatno izne ndjeuje.

Itolljo. Aspiracije Italije na Malu Aziju. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Lugano, 9. novembra. Taiijanska štampa u posljednje vrijeme bavi se mnogo sudbinom Male Azije, pa izriče mnijenje, da Italija mora svimsrestvimadanastoji, da Mala Azija bude poslije rata t a 1 i j a n s k a. „Oduševljenje za rat“ u Italiji. Kb. Lugano, 9. novembra. Zvanični list talijanske vlade donosi već po t r e ć i p u t naredbu vlade o kaznama onih, koji povredjujući sebe nastoje, da se riješe vojne dožnosti. Poslijedna se naredba odnosi na a k t i v n e v o j n i k e, pa zadržaje u sebi i kazne za one, koji vještački prouzrokuju sebi razne b o 1 e s t i. .

Rot no moru i pod morem. Pitanje grčke vladeKb. Amsterdatn, 9. novetnbra. Grčka vlada tražila je od Njemačke obavješ’tenje o uslovima. kojih se imajtt brodovi pridržavati, da ne bi bili napadnuti od njemačkih podinornica. Žrtve podtnOmica. Kb. Paris, 9- novetnbra. .,M a t i n“ javlja iz Marseille, da je parobrod ,,Mombador“ potopljen. Posada je spašena.

Grad I oKoiica. Rad opštint sroda BeoRrada. (Nastavak). Ostale takse predvidjene su sa 115.900 kruna za ove mjesece: Sanitetske takse predvidjene su sa 5200 kruna ukupno ili 1300 kruna mjesečno; taksa na desinfekciju stvari sa 50 kruna mjesečno ili 200 kruna ukupno; prihod od kupatila sa 200 kruna mjesečno ili 800 kruna ukupno; prihod od klozeta sa 200 kruna ukupno ili 50 kruna mjesečno; prihod od iznošenja kućevne nečistoće sa (000 kr,una mjesečno ili sa 4000 kruna ukupno. Na ime prihoda od grobljarine unijeta je svota od 8600 kruna za ove mjesece i to na ime taksa od grobova i grobnica i sanduka po 2000 kruna mjesečno ili 8000 kruna ukupno i na ime taksa od Jevreja eškenaskog obr p ca 500 kruna ukupno. Mjerina na trgovima i stanicama predvidjena je sa 1000 kruna mjesečno ili ukupno sa 4000 kruna. Na itne klaničnih pristojbi unijeta je svota od 96-000 kruna ukupno ili 24.000 kruna mjesečno i to na ime pristojbi od opštinske klanice po 18.000 kruna mjesečno ili 72.000 kruna ukupno i kno prihod od prodaje cuboka 6000 kruna mjesečno ili 24.000 kruna za ove mjesece. Pristojbe od privrede raznolike su. One se sastoje iz pristojbi od zgrada i zemljišta, od taksa od parkova i vrtova i taksa od kupatila. Cjelokupan prihod od ovih taksa predvidjen je sa 8960 kruna za ove mjesece. Takse od zgrada i zemljišta predvidjene su sa 2600 kruna ukupno ili sa 650 kruna mjesečno. Na ime zakupnine zgrada po 500 kruna mjesečno ili 2000 kruna ukupno i na ime zakupnine kioska po 150 kruiia mjesečno ili 600 kruTia zo ove mjesece. Kao prihod od parkova i vrtova unijeta je svota od 360 kruna za ove mjesece ili 90 kruna mjesečno i to kao prihod od sjedišta na Kaletnegdanu po 50 kruna mjesečno, što čini ukupno 200 kruna i kao prihod od kioska na Kalemegdanu po 40 kruna mjesečno ili 160 kruna za ove mjesece. Kupatiloi ima da donese 6000 kruna za ove mjesece ili 1500 kruna mjesečno. Razni prihodi dijele se na kazne i druge slučajne prihode. Predvidler.i sn sa 2400 kruna za ove mjesece ili 800 kruna mjesečno. Na ime raznih upravnih i krivičnih unijeta je mjesečna svota ođ 100 kruna ili ukupno 400 kruna. Na ime slučajnih nepredvidjenih prihoda unljeta Je mjesečna svota od 500 kruna ill za ove mjesece svota od 2000 kruna. Proračun prihoda ishrane grada Beograda predvldjen je sa 640.000 kruna za mjesece septembar, oktobar, novembar I decembar« $to člnl mjesečnđ

180.0(10 krttna. Ovaj dio proračuna dijel: se na prihod obrtne zaklade i prihod cd bruto zarade na prodaju robe. Od obrtne zaklade na nabavku hrane i ogrijeva predvidja se svota od 300.000 kruna ukupno. Od bruto zarade na prodaju robe predvidjena je svota od 340.000 kruna ukupno ili tnjesečno po 85.000 kruna i to od prodaje brašna mjesečno po 70-000 kruna ili ukupno 280.000 kruna; od prodaje mlijeka 8000 kruna mjesečno ili ukupno 32.000 kruna; od prodaje šećera i dr. po 6000 kruna mjesečno ili ukupno 24.000 kruna; i od prodaje drva po 1000 kruna mjesečno ili 4000 kruna ukupno. Cjelokupni prihodi po redovnom proraćtinu predvidjeni su za mjesece do kraja godine sa 1,571.307.73 krune, a prihod po proračunu isltrane sa 640.000 kruna, što dakle iznosi svota od oba prihoda od 2,211.307.73 krune za ove mjeseee. Iz ovoga pregleda vidi se da su cjelckupni prihodi opštine grada Beograda za ove mjesece u svoti od 2,211.307.73 krune, a cjelokupni razhodi za iste mjesece 1,895.333-39 kruna. Preina tome preostaje višak za prenos u iduću godinu kao obrtna glavnica u svot : od 315.974.39 krune. (Svršiće se). Geološko ispitivanje Srbije. Ekspedicija, koju je ugarski geološki državni zavod u Budimpešti izaslao radi geološkog ispitivanja Srbije, a koja se početkom oktobra bila krenula na put, svršila je za sada svoj'posao i prikupila vrlo bogat materijal, koji će sad podvrći brzom preradjivanju. Jedna grupa, kojoj je bio na čciu dr. pl. Sonnt a g, a kojoj je bio pridodat i rudarski inžinjer glavni nadzornik Arpad Z s i gmondy, radila je u oblasti ibarske doline, na Rudniku i pograničnom zemIjištu, druga je grupa radila u glavnome u okrugu valjevskom. Njoj su pripadali agreolog Emerik T i m k o i geolog dr. Erih J e k e 1 i u s, koji je imao da ispituje stijenje i rude sa geološkog gledišta. I ako je ispitivanje, po sebi se razumije, vršeno na naučnoj osnovi, ipak je glavna pažnja obraćana na praktičnu primjenu nadjenog materijala. Radovi, koji su sad poslije petnedjelnog trajanja okončani, bili su potpomognuti povoljnim vremenom, a učesnici ekspedicije su svuda gdje su dolazili bili svesrdno predusretani i potpomagani od strane vlasti. Srpski bolesnici u Tunisu. Hervejeva ",,V i c t o r i e * donosi upravo skandaloznih podataka o prilikama, koje vladaju u tuniškom lazaretu, rezerviranom za srpske bolesnike. U lazaretu stoji 400 kreveta, a čitavo uredjenje mu je takovo, kako piše'francuski 1 i s t, da u njem moraju zdravi oboljeti, a ne bolesni ozdraviti. Glavni liječnik, mnogim visokim redovima odlikovani Francuz, postupa sa srpskim vojnicima upravo brutalnom bezobzirnošću, Za njihove se patnje i ne brine. Ali ih zato i radi najmanjega prestupka kažnjava teškim disciplinarnim kaznama. Danomice se dogadja, da vojnike bolesne od malarije, kazne radi vežu užetima uz krevete, a da ni ne govorimo o drugim kaznama, što ih taj ne čovjek znade izmisliti. Pomor je u toj bolnici neobično velik.^ Izdavanje dozvola za izvoz kod središta za saobraćaj robom. U posljednje se vrijeme medju beogradskim trgovcima pronio glas, da je izdavanje dozvola za izvoz kod središta za saobraćaj robom za robu iz monarhije postavl,eno na novu osnovu, pa da roba, koja još stoji na raspoloženju ostaje rezervisana za nekoliko kao u neku ruku monopolisanih firmi. P r otivno tim glasovima saopštava se, da svakotrgovačko preduzeće, koje ima koncesiju, ima pravo da molbom zatraži kod središta za saobraćaj robom izdavanje dozvole zaizvoz za robunjene s t r u k e. Ako ovo središte raspolaže dotičnom robom, molioc će još u toku istoga dana dobiti traženu d o z v o 1 u.* Kretanje stanovništva u Beogradu. 8. novembra 1916. prijavilo se 129 osoba za stanovanje u Beogradu, 39 osoba su se odjavile, a 70 su promijenili svoj stan u samom gradu. U hotelima se prijavile 88, a odjavilo 96 osoba.''Za sada stanuju u hotelima 165 osoba. £g Bjegstvo dječaka sa Banjice.^^Sfc-S3 ? !• C. i k. vojna uprava je bez sumnje u najboijoj namjeri ustanovila na Banjici radionice za dječake. U prkos tome, što je tamo tim dječacima sa svim dobro i što su odgovarajućim zanimanjem otrgnuti bitandženju, ipak pojedini od njih laćaju se bjegstva, jamačno po nagovoru nerazboritih srodnika ili prijatelja. Takve bjegunce redarstvo iznalazi i opet dovodi na Banjicu. Ali protiv onih, koji nagovaraju dječake na bjegstvo, upotrebiće redarstvokazne a popotrebi i druge političkeadministrativne mjere. Dignuti brod. Javljaju lz Novog Sada: Ovih dana dignut je srpskl parobrod ,,Mač v a“. koji je podržavao prije rata pro-

met medju Beogradom i Radafcveer* pa je potopljen od našega topdltva' Brod je provizrono popravljei, • drigi srpski zaplijenjeni parobrod ,jBeograd“ sad ga vuče u Budi**ešu. da se konačno popravi na škverovima-

narodna prlureda. Peti austrijskt ratni zajam. U jučeranjoj sjednici nadfcofnoj pdbora državnih dugova već je *inistar financije Marek učinio s«opitenje o obliku predstojećeg p e t o g r a tn o g z a j m a. Po tome je' finaodjska uprava. kojoj je 4. t. raj. bio saopšten rezultat tada održanog savje»c«vanja konzorcije zajma, donijela već ©dlukn 0 tim predlozima. Peti ratni zaja* biće u izvodjenju u glavnome sličai četVrtom ratnom zajmu. Oh če se kao i onaj sastojati iz 5 i po postotnih obveznica- koje će se amortizirati u roku od četrdeset godina, i iz 5 j j,o postotnih blagajničkih obveznica sa rokom od pet i po gpdina. Prema tonte su kao rokovi za isplatu (kao zakljuČni) izabrane godine: 1957. za obveznice i 1922. za blagajničke obveznice, dokle je u svoje vrijeme za prvi rami zajam bila izabrana godina 1920., za drugi godina 1925., za treći goding 1930- i za četvrti godina 1922.—56., odnosno godina 1923. Odluka u korist dva tipa, jednog sarazmjerno kratkog i jednog đužeg roka- odlično je oprobana kod četrrtog zajma. Tada je na sedmogodišnje obveznice upisano 2147,928 milijunt kruna, a na obveznice, koje se imaju najdocnije 1956. isplaji'ti 2346,634 /nilijuna kruna, dakle ukupno više nego li kod trećeg zajma, na koji je aplsano 4203.062 milijuna kruna. Drugi ratni zajam je dostigao 2688.322 krane. a prvi 2200.747 milijuna kruna. Ođ prva četiri ratna zajma dobijeno je .eć oko 13,534 milijuna kruna. Početak upisa, koji će vjerovatno opet četiri nedjelje trajati, očeknje se da će biti prvih dana đruge po1 o v i n e idućeg mjeseca. Pri vanrednc velikim tražnjama za ulaganje- bogatom novčanoirt trgu, koji se opaža i kađ je cijena novcu niska, već se sad pouzdano računa, da će uspjeh novog ratnog zajtna biti s j a j a n tako, da će nadmašiti dosadanje uspjehe. Poštanske štedionice i financijski zavodi, koji s njima zajednički rade, učnile su se već predhodne prprente još n toku prošlog mjeseca. i to tako opredljer/fno i obazrivo, da će se radovi na prltavi zajma, odmah čim upis bude objavljen„ moći preduzeti. U koliko se cio narod, svaki štedljivac, svaki kapitalista, industrijalac. a što bi se prema stečenom iskustvu prilikom upisa ranijih ratnih zajmova s pravom moglo očekivati i želiti. i poljo-privrednik, bttdu pokazali svjesni svoje državljanske dužnosti, u toliko će se neprijateljskom inostranstvu i netftralima pojmljivije predočiti, da je naš cJo narođ čvrsto odlučan, da u ovim vdikim vremenima izvrši svoju đužnost prema đržavi. Bečka burza. Kb. Beč, 9. novembra. Newyorkski izvještaji. po kojima izbor H u g h e s a za predsjednika nije ni malo siguran i da posljeđnji izborni rezultati na dalekom zapadu Amerike idu u prilog jamačnom ponovnom izboru Wilsona, pridontjeL' su uzdržljivost na burzi. Bilo je relacija u željeznim i oružnim dionicama. Manja potrošnja mesa u Bud'mpežti. Iz izvještaja. što ga objavila nprava grada Budimpešte se vidi, da se potrošnja govedjeg mesa u Budimpešh znatno s trt a n j i 1 a. Dok je tečajem prvih devet mjeseci prve godine rata potrošeno u Budimpešti 70.000 grl* stoke, prošle godinc 39.000, ove je godine potrošeno samo 20.000. Jeftini volovi u Bosni. U Bosni su u najttovije doba dokinuti bezmesni dani. Ta je odredba uslijedila radi toga, što je u posljednje vrijeme dotjerano toliko stoke na trg, da se u opšte nije mogla da proda. PosIjedica je toga bila. da je živa vaga stoke spala od 6 kruna po kilograma na 1 K 80 fil. do 3 krune.

Rczne vljestl. Bračni par sa 56 djece. Jedai iz - * Vjestitelj liječničkoga društva u Bečd piše o neobičnom slučaju opažene prekomjeme plodnosti. Talijanski liječnik Dissanti javlja, da je u mjestu Pugano (Italija) jedna seljakinja, kojoj je tek 40 godina, a rodila je već petdeset ' šestero djece. Većinom su bilf frojciviše puja četvorci, a jednoč dapače šestorci. Od sve te djece živi samo jeđna kćer, koja je prva rodjena, !J* ® otišla u samostan, da ju ne M o««* 1 * ista sudbina.