Beogradske novine

islazf?

dnevM m jotro, ponedjeljkom posllje podno.

• liimii 1 ■ m- . , B#4e4e«tii*e4cM*lu>lkr*- Q | [ MvriA Mi p. ■ HrretalKj-Stavma*, MHercofovtal • «• C«Mi •* «h hmM of p«M)« . . . tf 1 |

Pr«tp1ata: aa 1 ajcMt ■ Beofnuia t ■ I ■« canko 1 kraJfevafcJti <eta H Mh • HrreHhof-Stevoofil, Bat^HwH|Hhl 1 Deigiar«f KMI 1 tsvca rrog pođrega . . . Kh—

IraMRnt BEOORAD, VMKmti

tUa «L M. Totefoa broj 67. — Vprmm^ Hih aflm aL hraj H. Tolefo« brof «

Godina II.

RATNI IZVJESTADI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 20. novembra. Istočno boltšte: Front general-pukovnika nadvojvode K a r! a: Operacije protivu Rumunjske teku i daije prema planu. Sjeverno od C a mpolunga odbijeni su žestoki napadi. Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarsk og: Nema značajnijih dogad ; aja. Talijansko I jugoistočno bojište: Nema značainijih dogadjaja. Zamjemk glavara generalnog stožera pl. HOter, podmaršal. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 20. novembra. Zapadno bojište: Front prijestolonasljedn'k -i R u pprech ta bavarskog: Topnička je vatra juče u glavnom bila slabija. žešća je bila samo na objema obalama A n c r e a. Propadoše uz velike neprijateljske gubitke napadi, koji su pred veče povedeni izmedju Serre i Beaucourta kao i protivu naših položaja južno od M i r a um o n t a. Borbom ručnim granatama naša je pješadija izbacila Engleze iz zapadnog dijela mjesta Orandcourta. U protivnapadima, koji su vodjeni prošle sedmice. zarobljeno je 22 časnika i 900 ljudl. a zaplijenjeno 34 mašinskih pušaka. Francuzi ponova pokušahu da sa sjevero-zapada prodru u šumu S t. Pierre Vaasl, ali su odbijeni, tna da je napad, poveden svježim snagama. bio pripretnljen jakom vatrom. Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog. Pri velikoj hladnoćl. koja je vladala, bila je borbena djelatnost svukuda neznatna. Front general-pukovnika nađvojvode Karla: Naše operacije protiv rusko-rumunjskoj fronta nastavljaju se po planu. U svakodnevnim uzaludnim napadlma sjevero-istočno od Campolunga Rumunji iscrpijuju svoje izmiješane je'dinice. Balkansko bojište: Front maršala pl. M a c k e n s e n a: U Dobrudžt i duž Dunava do o 11 i n s k o g pristaništa (istočno od Silistre) topnička vatra. Maćedonsko bojište: Posjedanje novih položaja sjeverno od B i o I j a izvršeno je neometano od protivnika. Nove njemačke čete prispjele su u borbenu oblast. Na mo gljenskom frontu odbili su Bugari srpske nalete kod B a h o v a i kod T uš i n a. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Mostupanle u OlašKoj. Njemačke i austro-ugarske čete u Ru* munjskoj rade vrlo ozbiljno. Ta listovi sila sporazuma još su se prije kratkog vremena hvalili, kako je, zahvaljujući rumunjskom otporu i ruskim pojačanjima. — koja je Rusija dala na jedvite jade, — zaustavljeno nastupanje središnjih vlasti. No ratni planovi središnjili vlasti nijesu pređvidjali nikakve avanture- nikakvu strategiju .,na riskir“. No teškoće dovoza ratne potrebe sviju vrs a :za bor'oenog fronta a preko planinskili prelaza teško prohodnih još i u mirno doba, iziskivale su brižljivih priptema, prije no što je mogao biti izveden odlučni udar. Zbilja je impozantno, kada se posmatra kako nadiru te čete. kako se- ostvaruju njihov! uspjesi sa računskom tačnošću i kako se uvijek postizava baš or.aj rezulia'. knji se je i očekivao. Ko može tako računati. tako raspolagati svojim snagama. taj doicazuje, da on povjereni mu materijal još čvrsto drži u rukama i da nije tačno tvrdjenje o nekoj iznurenosti središnjih vlasti, o kojoj je govorio predsjednik dume R o d z j a n k o. Da li će, s obzirom na tako precizne uspjelie. vojskovodje sila sporazuma još jednako računati kao sa sigurnom činjenicom sa istrošenošću središnj'ih vlasti? Od 1. novembra zarobljeno je u borbama na rumunjskom zemjjištu 20.000 R u m u n j a, t. j. oko 20 bataljuna. Časnika je zarobljeno medju ovim brojem od prilike jedan na sto. Mašinskih pušaka ima 72, znači od prilike jedna od svake samije. Topova ima 26, t. j. od prilike jedan top od bataijuna. Kad se uz te brojeve još ima u vidu, da se i mnoge municijone kare nijesn mogle izvući, vidi se da su udružene aus.-ugar. i njemačke čete. kao što izgleda. obuhvatale po

čitave pojaseve rvjmunjskoj zemljišta, a na njima sve rumunjske čete, koje su se tamo nalazile i koje više nijesu mogle izmaćl. No kao naročjto važatt momenat u današnjem izvještaju pada u oči, da su udružene čete već dostigle željezničku prugu Oršav a—K r a j o v a. Kao bujica kroz provaljeni nasip izHva se saveznička vojska u vlašku ravnicu i priprema lošu sudbinu Rumunjskoj. napuštenoj od njenih sebičnih prijatelja. Doduše su R u s i silnim protivnapadima. kao iEnglezi i Francuzi razvijanjem svojih napada na S o m m i pokušali da vežu svoga protivnika na istoku i na jugu. Rezuitati su sasvim ništavni, napadači su zadobili ovo i ono selo, ovaj ili onaj vis. To su tnožda bili uspjesi u malim ratovima minuloga doba, kada se još borio bataljun protiv bataluma sa po kojim topom, a ne danas, kada se bore jedtta protiv druge ogromne vojske. Pa čak ni takve uspjebe nijesu protivnici bili u stanju da svuda održe. Tako su Nijemci na printjer kod S a d 11 i s e I a povratili izvjesne položaje i potpuno nepokoleblijvo održali svoje redove. Naročito povoljno za središnje vlasti stoje stvari na S o č i, gdje su austro-ugarske čete u vipavs k o j dolini povratili položaje, koje su Taiijani tek onontad bili osvojili po cijenu ogromnih gubitaka. U srazmjeni prema tome stanju stvari jesenji rad Sarrailove vojske, kojoj je kao što izgleda, najzad ipak bilo dosadno bezposleno sjedenje u S o 1 u n u. nije ništa mnogo više nego jedna zanimljiva predstava za Parižane. Rad. što ga vrše štabovi središnjiit vlasti, precizan je i dobro procijenjen. S toga se može sa sigtirnošću računati da i napuštanje Bitolja nema naročitog vojničkog značaja.

Rnt sn RumunjsKont. Njemačkl glasovi o nainov'jtm borbama. >. Kb. Berlin. 20. novcmbra. ,.M o r g e n p o s t“ piše o uspjesima austro-ugarskih i njemačkih četa prilikom probiajnja u vlašku ravnicu, da su Falckenhavnovoj vojsci bila postavljena dva zadatka, na ime prvo, da se protjeraju Rumunji iz Erdelja, a drugo, da se borba prenese na rumunjsko tlo, pa da se neprijatelj tamo slomi. Oba su zađhtka. veli list. u prkos velikim teškoćama. sjajno riješena. ,,L o k a I a n z e i g e r“ piše, da je ovo nastupanje korak po korak kroz

neprohodne planine isto toliki podvig kao s i b i n j s k a bitka. Ovo nadiranje izaziva 'izglede. koji sporazumu stvaraju velike brige- Ofenziva Sarraileve vojske itnala je to da spriječl. No. uprkos napuštanja jednog dijeia zadobivenih uspjeha u Maćedoniji, tnože se reći, da to nije pošlo za rukom protivnicima središnjih vlasti. Pritisak na rumunjskom frontu. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novin -) Ztirich, 19. novembra. „Corriere della Sera" javlja iz Bukarešta, da je vojnička potnoć saveznika za Runtuniju još uvijek nedovoljna. Svi listovi utvrdjuju, da neprijatelj nije do sad ni jedan puk sa rumunjskog bojišta povukao, naprotiv pritisak prema rumunjskim ravnicatna postaje sve jači. PcijsktJ Kntljčvini Izjava francuske 1 engleske vlade. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novina - *.) Bern, 19. novembra. (Ođocnjeno). Havasova agencija objavljuje slijedeći brzojav, koji su ministri predsjednici Briand i A_squith uputili ministru predsjedniku Štirmeru: Sakupljeni u Parisu u konferenciji pročitali smo sa zadovoljstvom u ruskoj štampi objavljenu izjavu, kojom carska vlada protestvuje protivu nove povrijede medjunarodnog prava i medjunarodnih ugovora, koju su počinile Njemačka i Austro-Ugarska, i protivu njihove drskosti, da obrazuju novu državu od oblasti, koju su one zaposjele i iz sfanovnišftva te oblasti rekrutuju jednu vojsku. Nama je milo, što je Rusija, prezirajući smicalice naših neprijatelja, staviia iluzorni karakter tih obećanja u pravu svjetlost, i što Rusija, koja je u početku rata narodima, koji žive u tim poljskim oblastima, dato obećanie, danas svečano ponavlja prije dvije godine objavljenu nepokolebimu carevu odluku, da će izvesti autonomiju Poljske. Mi se iskreno radujemo toj plemenitoj odluci vlade njegovog veličanstva ruskog imperatora u korist jednog naroda, s kojint nas vezuju stare simpatije i čije će obnovljeno ujedinjenje biti glavni elemenat buduće evropske ravnoteže. Mi se osjećamo sretnim, što možemo izjaviti, da se potpuno slažemo sa gledištiina carske vlade, kojima je cilj sreća starog poljskog naroda. Austro-Ugarska. Ministor finnncije HareK oratnom zojmu l Itampa. Ministar financije M a r e k je upis na peti ratni zajam uzeo za povod, da prvi put dodje u dodir sa prestavnicima štainpe. Slijedećn jednom pozivu, urednici narodne privrede bečkih Ustova i bečki prestavnioi štanipe u krunskim zemljama bili su prošlog petka kod ministra finanoije, koji je gospodu pozdravio slijedećim riječima:

Ja sam vas, gospodo, pozvao da s vama razgovorim o petom ratnoin zajmu. Pojave u toku rata u uvećanoj mjeri su nas poučile, da je štampa jedan vrlo važan organ države, koji neposredno utiče na široke narodne mase; države u onom višem shvaćariju. koje u njoj ne vidi jednu birokratsku kastu, nego uredjenu narodmt zajednicu. S toga ja s vama. gospodo, govorim kao prestavnik jedrtog državnog organa sa prestavnicima drugog Jržavnog orgatta. Ako smo ohojica svjesni o tome, da u ovim teškim borbama naše domovine financijska uprava i štampa imaju uporedne zadatke- onda je tneni nepotrebno, da vam se obraćam i apelujem na gotovost vaše potpore, jer fjam potpuno uvjeren o tonie. da čete vi, kao i kod ranijih zajmova. kao državljani prinijeti i stavibi u službu države vaše najbolje znanje i svu vašu novinarsku sposobnost, da je domogncte. da i dalje ratuje. Vi znate. gospodo, da je vlada uklonila nrnoge smetnje u kojima se štampa do sad nalazila. Sve smetnje ukloniti biće svakako moguće tek onda, kad tnirno doba nastane. Ali se miru možetno približiti tek tada, kad učinimo sve napore. da vojnički postanemo jaki. Vojnička snaga traži financijska sredstva. Ta sredstva može samo narod dati- Da se narod na to podstakne u najvećem je obimu stvar štampe. I tako dolazitn ja do zakljttčka. da povoljan ishod ratnog zamia neće samo približiti miru državu i darežljive narode Austrije, nego će 1 štampi povratiti siobodu štampe a time i organ kritike, koji je, po mome shvaćanju državnoj upravi potreban. Ja se prema vama. gospodo. nalazim kao čovjek koji hoće i prema državi i prema svojim gradjanima da ispuni potpuno svoju dužnost; koji fako isto i kod vas pretpostavlja onu po sebi razumljivu Ijubav i požrtvovajije za državu, koju mi svi, 1 to svi od reda. imati moratno. da našu domovinu, od čijeg bitisanja zavisi i naše bitisanje, održimo pobjedonosnom. Veliki ttspjesi, koji su u ranijim zajmovima pomoću štampe postignuti, pojačavaiu moju nadu, da će vaša potpora osigurati uspjeh i novome zajmu. PRESUDA NAD dr. KRAMARŽEM. Vrhovni sttd odbacio žalbtt. — Presuda postaia izvršna. Kb. Beč, 20. novembra. Danas je vrhovni đomobranski sttd pod predsjedništvom podmaršala Krayse donio presudu po žaibi pro-

Podlistak. KoKo Je u Londonu. Štr veli o današniem Lottdonu jedna gospodia Iz ŠvedskeMa da smo tek tu skoro opisali utfske jednog neutralca o svome putu u London, donosimo u izvodu i nove zanimljive navode jedne gospodje, koja je šest godina živjela u Londonu, pa je sada došla nairag u Stockholm. Jedan njen bliski rodjak, saradnik stockholmskog „Aftonbladeta“ razgovarao je sa njome o sadašnjem stanju u Londonu. Ml donosimo ovdje samo najglavnije dijelove njihovog razgovora. „Moje prvo pitanje, veli novinar". biio je o tome. je li se London u toku rata promijenšo na svoju korist ili na svju štetu. Prirodno je, da je moja rodjaka prvo povela razgovor o temi, koja je njtt kao damu najviše intcresovala. nainte o tome kako je rat uticao na život engleskilt gospodja. ■•Mi u Švedskoj, rekla je ona, nemožemo sebi u opšte predstaviti. kakav je stvor engleska ,,lady“. Ona po cio božji dan ništa ne radi. i to prvo zato, što neče da radi. a drugo. ,,što je to tako red“. Taj ,,red“ naime zahtjeva, da i najmanje svoje potrebe engleska gospodja ne svršava sama, vcć da to čint posluga. A oio život engleske gospodje ispunjen je zabavama i društvenim sastancima. No sada b» rar tome nienom

životu učinio kraj. Naime posluge nema. odnosno ima je samo za vrlo velike plate a i ta posluga ne valja. Valja naime znati da je sav onaj ženski svijet, koja je upUćen na rad volio da zauzme mjesta, koja su se ispraznila odilaženjem muškaraca u rat. Svuda po kancelarijama, na tramvajima, omnibusima, da i ne govoramo o fabrikama i kafanama. Naime može se slobodno reći. 'aa u Engleskoj slabo u opšte da ima i miadjih kelnera muškaraca. Ovo n'ije toliko zbog toga što su engleski kelneri otišli na bojište, već više s toga š;o je ogroman dio londonskih kebiera bio n j e m a č k e narodnosti. U opšte može se reći da je donekle pogrešan pojam, da je Engleza srazmjerno malo otišlo u rat. Možda mi neće svijet vjerovati, ali mogu reći đa sam tt samom P a r.i s u vidjela više muškaraca riego li u Londonu!" .,To me zbilja čudi- rekao je nevinar“, i moje je uvjerenie bilo, da je Engleska još puna mladjih ljudi. Nego reoi ti meni, kakav stt utisak na te učinili engleski vojnici? „U koliko sam ih ja mogia vidjcli utisak nije bio Bcg zna kakav. Neznam da li ne griješim, ali sam nekako instinktivno osjećala, da, kadgod engleska vojska učini kakav podvig, da se on nema zahvaliti pravim Englez i m a, već K a n a d j a n i m a. A u stralijancoma ili njihovim kolonijalnim trupama. Eto sjećam se kad ie ohoren nosliednji zeuoelio. Ja

sam gledala kad je pao. !šla sam u društvu sa svojim bratoni. koji je po osjećajima postao potpuno Englez, pa je naravno ludovao od rađosti, kada je video gdje zeppelin pada. Odmah je počeo da ini drži čitavo predavanje o valjanosti, hrabrosti i sposobnosti engleske vojske. „Čekaj da vid'mo prvu, je li onaj, što je oborio zeppelin, u opšte pravd Englez. I zbMja, ubrzo se čulo da je avijatičar, koji je oborio njemački vazdušni brod, bio je 1 n d a c. ofioir anglo-indijske vojske". ,,A kako je raspoloženje u Engieskoj prema saveznicima?" ,.I to je čttdna stvar. reče ntoja rodjaka. Ranije na pritnjer, prije rata, sjećam se da se svijet sviju društvemih siojeva nije mogao sit nesmejati se F r a n c u z i m a. Francuzima su prikačivane sve moguće smješne osobine. Sad na protiv, u toku ovog krvavog rata, Francttzi su u očima Fngleza postali najltrabriji 1 najvaljaniji narod na svijetu. O R u s i m a medjutim Englezi su počeli da govore kao sa neke visine. „E pa Rus . . veli se sa značajnim sleganjem ramena. Sto se Bclgijanaca tiče, to izgleda da su ih u Londonu već prilično siti. ma da se redovno svakog utornika skupljaju prilozi za njih. VaIja znati. da je London pun belgijskih bjegunaca, medju kojima ima mnogih, koji ne vole nikako da rade, a ttživaju u tome da se jednako jadikuju. žale, proklinjući svoju Iošu sudbinu". „A T a 1 • i a n i?“

„Pravo da ti kažem, o T a 1 i j a n im a u Londonu u opšte niko ne govori a ako bi neko nešto pomenuo Taliianc, to bi učirrio samo riječima: „Ta šta su Talijani do sada u ratu uradili!“ Poslije toga došao je razgovor na jednu od glavnih fema, naime na pitanje o opštoj skupoči. Pokazalo se, da su u Londonu cijene za najveći dio dnevnih potreba mnogo više, nego što se do sada misl'ilo. „Naročito sve vrste robe, reče moja rodjaka, koje su ma tt kakvoj vezi sa pamukom strašno su poskupele. Njih kupuju satno još bogati ljudi da nekažem samo još milijunari. No skupoća vlada d u drugim granama; tako je na primjer v u n a jako poskupela. Rttkavice postale su luksuz prvoga reda, dok je prije rata svaki- koji je iole litio da bude .-ljudsk'i obučen“ nosio rukavice. No najviše od svih artikala poskupio je ful; skupljeg fula vidjela satn samo u P a r >is u u prolječe 1915. gođine. naime tamo je tada koštalo obično kltipće fula 1-25 franaka. No najintercsantnije je posmatrati kako Englezi nadoknadjuju one artikle, koji su se do rata dobavijali skoro isključivo iz N j e m a č k e. Tako na primjer p e ć i i v a t r a 1 j i. Peći i vatralji koji se izradjuju u Engieskoj prosto su neupotrebijivi. Oni se kvare poslije nekoliko dana. Slično je sa dugmetima za rnblje. A kada bi Englcztt primiatilt kako će onL s obzirom da tu

neophodnu potrebu u njemačkitn artiklima, povešbi privredni rat protiv .'jemačke, onda bi dobili čisto engleski odgovor: Pa baš to je dokaz za niskost njemačke kulture i za njihov bijedan život, kada su Nijemci j stanju da za tako jadnu zaradtt izradjaju te predmete" „Cijene životnim nanrirnicama u posljednje su se vrijeme mnogo popcle. Cijene za čaj i šećer prosto su ogromne, dok se čokolada i razne marmelade još trtogu nalaziti u jeitinijim cijenama. I puter je postao vrlo rijedak, te širi krugovi u glavnom upotrebljavaju skoro satno margarin. Tek onomad su opet nzdate nove naredbe o ograničenju izradjivanja kolača“. Urednik je na to postavio svojoj rodjaci pitanje, koja je bila pojava u Londonu, koja je na nju učiniia najlošiji utisak. Ona je odmah odgovorila: „Najodvratnija pojava. koju sam u posljednje vrijeme vidjela u Londontt, bcz suntnje je ogromno razvijanje p ijančenja kod ženskih. Kao god što pričaju da svijet u Njemačkoj stoji ,.u redu" pred trgovinama životnih namirivica. tako engleske žene stoje „pn dva i dva“ pred prodavnicama rakiječekajući da dodju na red. Djecu za to vrijeme ostavljaju kod ijudi, kojima je jedini posao, da za malu nagradu čuvaju djecu- dok im tnajke piianče. Po eneleskom ie zakonu naime

\