Beogradske novine

Strana 2.

29. novembra 1916.

Beojtrađske No

Srtleđa

Bro| 2 W.

r

FRANJO^OSI^RVlTj

lz Scbdiibnnma u carski dvor. fStmiiti brzo/sv »Beogradskili Ncviaa«J Beč, 27. novembra. Prvi od poslijeđnja dva svečana fckta, prije no što će zidovi stare carske grobnice da priine smrlne ostatke pokojnog cara, izvršen je danas preno8om velikog pokojnika. Franjo Josip I. je poslijednji put prevalio put od nje'govog ljetnikovca u carski dvor. . Mnogo prije prenosa tijela carejvog bijaiiu sve ulice, kojima je sprohrod imao proći, prepune svijetom, !dok je u samom dvoru sve bilo spremJjeno za prijem tijela carevog. Odmali ije dvorsko sveštcnstvo pristupilo blagoslovu tijela, koje je počivalo u crnoiomotnoj i zlatom opervaženoj škria ova opet u jednoj bogato iskićemoj metalnoj škrinji, koja je bila pofstavijena na katafalku, zastrtom crinom čohom. Neposredno prije 10 sati de dvorsko sveštenstvo opojalo tijelo jcarevo u prisustvu Njihovili VeličanIstava, članova carske porodice i ostaiUi visokih ličnosti, koje su iičest\ r ovale ijj sprovodu. Po svršenom opijelu pristupiše ■dvorski lični lakcji, da podignu škrinju. flo je bio dirljiv oproštaj od dragog po^odičiiog starešine 1 opšte ljubljenog gospodara, f tada poneše škrinju, pred kojoin je išlo sveštenstvo i koju su s iobe strane okružavali plemički dječatel s buktinjama, da je postave na mrivačka kola. Kao najbliži mrtvačkim kollma u Ssprovodu bili su: vrhovni dvorski upravitelj knez Montenuovo, oba genei'alna adjutanta grof Paar i baron pl. (VVolfras, kao najbliži iz okoline pokojnoga vlađara. Tačno u 10 sati kreuuo se sproS rod, koji su predvodile dvije đvorske ahačkc sluge s fenjerima u ruci. Ovijpia je slijedovao jedan eskadron konjice, ovitna kola s dvorskiin posluži.'teljima, pa dvorski komesar na konju, fcatiin odvojeni dvjema dvorsklm jahačkim slugama, koji su takodje nosili fenjere, četvoro crnih dvorsko-državpih kola, upregmitiii sa po šestoro konja, u kojima su sjedili: krilni adjutanti, oba generalna adjutanta, oba kneževska komornika careva i najzad vrhovni dvorski upravlteij knez Montenuovo. Za ovima su dolazila crno drapirana mrtvačka kola, u koja bijaže upregnuto osam konja, vodjenih od dvije dvorske jahačke sluge. Jednu stranu mrtvačkih- kola flankiralo je osam momaka c. k. tjelesne garde, a drugu osam momaka kraijevsko-ugarske tjelesne garde. Sem toga pratili su mrtvačka kola s obe strane po šest tjelesnih lakeja, a za kolima su slijedovali: po šest jahača c. k. I kr. ug. tjelesne garde sa po jednom šaržom na čelu. Ovima slijedovahu, odvojeni dvjema dvorskih slugama, dvoje dvorskih kola s komorničkim osobljem pokojnog [Veličanstva i jedan eskadron konjice. Bilo je 11 sati, kad je sprovod prispjeo u carskl dvor. Tamo ga cčekivalm na poslaničtiim stepenima najviše dvorske šarže i kapetani garda, ugarski dvorski maršal, dvorski službenici i dvorsko sveštenstvo. Dvorski poslužitelji i lakeji digoše škrinju 8 kola i po ponovnoni svešteničkom blagoslovu preneše Je u crno obloženu dvorsku kapelu. Ispređ škrinje koračahu dvorski pjevači, pjevajući pogrebnu pjesmu ,,Mlserere“. Za Škrlnjorn su ille gorc poinenute visoke ličnosti iz najbliže okoline pokojtioga cara, za ovima Njihova Veličanstva car i kralj Karlo i carica i kraljica Zita 1 članovi najvijgf.g vladalačkog dorna. Sa ponovnim osvećenjein tijela Pokojnikovog, podignutog na sto radi ugleda, svršila se ceremonija prenosa pokojnikovog iz Schflnbrunna u carski dvor u Beču. Vrata dvorske crkve 2 atvorena su, da se sutra opet otvore I propusti publika, da još iednoin vidi svoga Ijubljenoga vladara. Dvorska Žalost u Ugarskoj. Kb. Budimpešta, 27. novembra. Današnji broj službenog lista javlja: Prenia previšnjoj naredbi odredjena je za P ok. Njegovo Veličanstvo cara i kralja ranju Josipa I. dvorska žalost od šest mjeseci, računajući od četvrtka, 30. novembra 1916. godine. Ova šestomjesečna Žalost dijeli se na ove tri kstegorije: prvih dvaju mjeseca, t. j., do 29. januara 1917. godine biće (ekoivana najdublja đvorska žalost, slijedećih dva mjeaeca t. j. do 29- marta duboka 1 posljeđnjih dva mjeseca, t. j. do 29, maja takozvans manja žalost.

Učesnid u svečanostima pogreba. Kb. Beč, 28. novcmbra. U svečanostima pogrcba u Beču učcstvovaće slijedeči v'adaoci: Kralj bavarski Ludwig III. i kraijica Maria Terezija, bavarska vojvod. Marija Josefa, ud. vojvode Karla Tcodora bavarskog, saski kralj Fridridi Avgust, saski prijesto!onasl,cdnik Jolian Oeorg, bugarski kralj Ferdinand, bugarski prijestolonasljednik Boris i princ Ciril, veliki vojvoda badenski Friedrich II, veliki vojvoda Fridricb-Franz od Meckfcnburg-Sclnverina, braunšvajgski vojvoda Ernst Avgust, vojvoda Kario Eduard od Sachsen Coburg i Gotiia, knez Adolf od Seiiaumburg-Lippe, vvfirtembcrški vo,voda Robcrt i Marija Immacuiata, knez Wilcheim i knjeginja Adelgunđe od Hodienzollerna Sigmaringen, vojvoda Bemhard od' Sachsen Meiningena, vojvoda Ernst II. od Sachsen-Altenburga, vojvoda Erast Oiinther od Schksvvig Holsteina, vojvodkinja Dorothea, knez Fridrich od WaIdek-Piemonta, knez i knjeginja orl Turn i Talciisa, daijc turski prijestolonasljednik, princ Don Alfons d‘ Este, španski infant Ferdinand, infantkinja Donna Marija de Lovidle, šveđski kralj Gustav Adoif. Erns od Ktnnberlanda je bolestan, pa s toga ne može učestvovati. Spanjolsko izasianstvo. Kb. Madrid, 28. novembra. Na svečanosti pogrcba u Beču oiputovali su kao kraljevi izaslanid: Lnfant Ferd i n a n d, glavni poboČnik kraljev S i 1 v estre i jedno izasianstvo pješaČkog pnka, koinc je preminuii car i kralj bio glavar. Sa izaslanirima sc kralj oprostio na samoj željezničkoj stanici. Holandsko izaslanstvo. Kb. Haag, 28. novembra. Izvanredno izaslanstvo, koje će kraljicu zastupati prilikom pogrebnih svečanosti, otputovalo je za Beč. Saučešče Iješkog biskupa. Kb. Skadar, 27. novembra. Lješid biskup, Monsiguore Dumcu, uputio je ministru spoljnih poslova, barunu Burianu u ime svoje i u ime potčinjene mu dijeceze i sveštenstva prilikom smrti Njegovog Veličanstva brzojav, u kojemu izražava saučešće cjelokupnog stanovništva. U odgovoru, ministar spoljnih poslova zahvalio se na toj izjavi. Zavještaj pok. cara i kraija. Kb. Beč, 27. novembra. Medju zavještajima, što ih je ostavio pok. car. i kralj odredjene su vrlo velike svote iz njegovog privatnog imanja za ratne dobrotvorne svrhe. Dvojici njegovih ličnih gardijskih poslužitelja, Ketterlu i Schambaueru, ostavio je po 250.000 kruna. „Najuzvišenijem dobrotvoru Poljaka". Kb. Beč, 27. noveinbra. Medju nebrojenim vjencima koji su do sada položeni na odar pok. vladara, naiazi se vjenac poiožen od strane uprave poljskog jubilarnog doma u Beču, na čijoj traci stoji natpis: „Najuzvišenijem dobrotvoru Poljaka".

Rtrt $o RumunjsKom. Zagroženi Bukarešt. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Malmd, 26. novcmbra. Rumunjska štampa je u prvim trenutclma uspjeha u maloj VlaškoJ prosto zanijemila. „0 p i n l o m a“, iist koji u J a š u izlazi, saopštava, da su protlvu T a n g uJiu udarali teški njemački merzeri, protivu kojih razorhih topova rumurijsko topništvo nije moglo ništa učiniti. Saveznici bi trebali da najbržim putem pošiju teško topništvo za z a g r o ž e ti i B uk a r e š t. Stanje u Đukareštu. Kb. Bern, 28. novembra. .,Bund“ piše: Bukareši je pretvoren u pravi ratni logor. Polovina stanovništva je napustilo prijestonicu. Skupoća sve više raste. Zapovjednik Bukarešta je objavio, da svi časnici, koji po ulicama jako u oči padaju, ako se u Bukareštu ne bave službenini posloni, odmali otputuju iz gra f Ja, „Kratko ali jasno“. (Naročiti brzojav J3eogradskib Novina“.) Stockholm, 27. novembra. Vladin list „Viitorul" donosi slijedeći komentar: Neprijatelj napreduje na svima vlaškiin frontovima.

Krizti u firtKoI. Sporazumni poslanld kod Venizelosa. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«i Stockholm, 25. novembra. Ovamo je preko Petrograda stigla privatna vijest, da je ruski poslanik u Ateni knez Demidov, sa cjelokupnim

osobljem, premjestio svoje zvanično sjedište u Sol un, njemu će uskoro slijediti i britanski poslanik. Francuski posianik ostaće jol neso vrijerae u Ateni, radi svršavanja dipjomatskih poslova :porazuma. Venizelos I atenska vlada. Izjava kralju vjernih časnika. (NaJOČiti brzojav »BeogradskJh Noviaa«/ London, 25. novembra. Prema jednom brzojavu „Timesa", iz Atene, dopismk lista „Nea Helas“ je razgovarao sa Venizelosom o mogućnosti izmirenja sa atenskom,vlađom. Vemzelos je rekao, da se on toine ne nada, aii bi bio zadovoljan, kad bi Atena odustala od svih reakcijonarnih mjera i od toga, da goni one, koji hoće da se pridruže nacijonalnom pokretu. V e n i z e 1 o s je pokazao dopisniku sadržinu jedne izjave, koju su potpisali kralju vjerni ćasnici. Om se n ome obveznju, da drugove, koji su pnšli naci-, jonalnom pokretu, neće u buduće priznavati ni kao starješine ni kao podćinjene, pa ni onda, ako bi vlada preina njima bila popustljiva. Ćasnici izjavljuju na časnu riječ, da bi om prebjeglice po zakonu kaznili. Kriza na vrhuncu. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Amsterdam, 27. novembra. Sve vijesti iz Atene saglasno javljaju, da je kriza izmedju vlade i sporazuma dostigla svoj vrhunac. Cijela će se vojnićka stranka silom odupreti lzdavanju topova. Časnicl odiučno riješeni na otpor. Venize 1 isti hrabre admirala. (Naročiti brzojav J3eogradskih Novlna“.) Lugano, 27. novembra. „Corriere della Sera“ javlja iz Atene: Nova nota admirala Fourneta, čija je sadržina dijelom već poznata, a koja je predata grćkoj vladi 24. t. m., cijeni se u kral,u vjernim krugovima povoijno, i to kao znak slabosti Fournetove. Kako se govori, grčki časnici su odlučno riješent na svaki otpor. 1 u stanovništvu se opaža izvjesna uznemirenost. Vojska se u kasaniama nalazi u pripravnosti. Mnogpbrojne patrole grčltih mornarskih vojnika krstare ulicama. Kralju vjerni listovi hrabre vladu i stanovništvo na otpor. Vemzelistički listovi pozivaju Francuskuda postupi bez ikakvog obzira. ,,Asti“ "savjetuje Fourn e t a da zernlju giadju savlada. Austro-Ugarski protest. Kb. Beč, 27. novembra. C. i k. vlađa uložtia'Je protest kod francuske, engieske, ruske i talijanske vlade protivu načina, koiim je postupano sa poslanicima Austfo-Ugarske i njenih saveznika, alyeditovanih kod kraljevskog grčkog dvora. O tomo protestu izvještene su vlade saveznih i neutrahiih država. Prijevod prctestne uote glasi: ,,,C. i k. vlada saznal^ je, da je francuski zapoviednik udruženih pomor'skih snaga sila sporazuma u grčkim vodama pod prijctnjom da če upotrijebiti siiu, natjerao c. i k. poslanika u Ateni, kao i tamošnje diplomat. ke predstavnike država, koje su u savezu sa Austro-Ugarskom, daije osoblje njihovih poslaustava i kotlsuiata, da napuste Atenu. Ovo nasilje, kojim se opet umnožava broj povrijeda medjunarođnog prava od strane sila sporazuma, jasno dokazuje, da ove sile bez prekida gaze nogama najsvetije principe mcdjunarodnog prava. Austro-ugarska vlada najenci'gičnije protestvuje protivu opisanog postupka, koji predstavlja porugu načela nepovrijedivosti poslaničke i atentat na suvcrena ptava jcdnc ncutralnc države. Orćkl obranbeni savez protivu nasilja sporazuma. (Naročiti brzojav »Bcogrndgkih Noviua*; London, 27. novetnbra, „Weekly Dispath* saznaje iz Atene, da će adntiral Fournet u nuždi posjesti Atenu, ako vlada ne pristane, da preda oružje i topove. Rojaliste izjavljuju, da će se oni oduprijeti predaji oružja. Na Hymetusu vidjeni su topovi, Na stanici je podijeIjeno oružje pričuvi, koje ima do 10,000 ljudi. U toku noći stnješleni su pričuvnici u razne kasarne. Požarnici su cijele noći krstarili po gradu, pod izgovorom da gase požare, a u stvari su oni dijelili oružje. General Papulos, koji je nedavno zbog svop antivenizelističkog držanja bio opozvan tz Janina, obrazovao je 25. t. m. u jutru obranbeni savez. Svi su časnici pristupili tome savezu. Pokret za obranu pojačale su vijesti o porazima Rutnunja. Pričuvnici hoće, da se povuku u unutrašnjost zemlje, izvan domašnja mornarskog topništva, da vode gerilski rat.

Novi zahtjevi sporazuma. (Naročiti br«Ojav »br<, ,i-<J»„in f,oviaa«i Lugano, 26. novembra. „Corriere deiia Sera“ javlja iz Atene: Pošto je vlada odbila zaiitjev o predaji oružja i municije, otpočela je izinedju admirala F o u r n e t a i francuskc vlade živahna razmjena brzojava. Jućcr je admiral prisustvovao sjednici svih poslanika sporazumar koji produžuju da stvar posmatraju sa čisto vojničkog gledišta. Medjutim čete, koje su otišie iz S o 1 u n a, otp če'e da zaposjedaju neutralne zone, grčka vlada odugovlači sa povlačenjem svojih četa, ona prije svega zahtj^va, da se izvršc neke izmjene u prostransivu zone. Oovori se. da l iđicuzi još triže, da grčke čete u T s s 1 1: j i.'koje će se tiorati povući u P o! (• •• <■ n e z, osta •; topove i municiju. — M'iL se, da će se te čue tuinu protiviti i n sb.čaju ako bi Lm i ram kralj uaredio da predadu oružje. Auslro-ugarski poslanik u Kavall. (Naročiti br/Ojav »beogrjdsKih Nov,na > Beč, 27. novembra. Prema naknadnim vijestima i ausiro-ugarski poslamk na atenskom dvoru g. Szilassy je sa ostalim poslanicima i konsularnim činovnicima prispjeo u Ka v a 1 u. Odiuka grčkog kralja. Kb. Haag, 28. novembra. Iz Atene se javlja: Kralj i kraIjica su odlučili, da ni po koju cijenune pristanu na izdavanje vojničkog naoružanja.

ftsntusKti. Tajna sjednica komore. Kb. Paris, 28. novembra. Tajna sjednica komore otpočeće sutra. 41 govornik se prijavio da se uvrsti u spisak za debatu. Prestojeća izjava francuskog kabineta o stanju. (Naročltl brzojav „beogradstđh Novina“.) Ženeva, 27. ttovembra. Ministar predsjednik Briand po nagovještenju ujeda za štampu prilikom odgovora na jednu interpelaciju o spoijnjoj politici, pozdraviće novog ruskog ministra predsjednika kao pouzdatii stub četvornog sporazutna, ali će odbiti da se izjasni o dogadjajima u dumi i o dubokim uzrocinta vojničkih promjena u petrogradskom glavnom stanu. Odnosno cjelokupitog stanja Rumunjske ministar vojni Roques ograničiće se na čitanje izvoda iz najnovijih izvještaja šefa inisije Betlielota.

Rusiju.

O padu Štirmerovom. 'Zbog poljskog pitanja? (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Milano, 26. novembra. Prema saopštenju „Corriere della Sera“, riiski krugovi u Rimu dovode pad S t i r m e r o v u toliko u neposredmi vezu sa p o 1 js k i m p i t a n j e m, što je S t i r tn e r, i ako protivno svotn ubjedjenju, Poljsku istakao kao pitanje spoljne politike, u koje su se čak umješaii i sami saveznici Rusije, mjesto da je zastupao gledište, da je tt poljskom pitanju jedino R u s i j a nađležna pa lako da ne dozvoli đa se u njega neko i sa stranc miješa. Trepov I Aleksejev. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«; Ženeva, 26. novembra. Listovi, koji stoje bliže ruskom poslanstvu u Parlsu, smatraju mlnistarsku protnjenu u Rusiji kao lični uspjeh gencrala Aleksejeva, koga jc i prije potpomagao bivši ministar saobraćaja Trepov. Da li ćc Trcpovu poći za rukom da u dumi obrazujc jednu pouzdanu vladinu sirankn, o tome parlski iistovi ništa ne govore, *•,. Rekonstrukcija ruskog kabineta. (Naročiti braojav »Beogradskih Novma t Stocklioint, 27. novembra. Kako petrogradska ,,B i r ž e v i j a V j e d o tn o s t i“ javljaju, duma se moraia zbog jako razdraženog raspoloženja odložiti; držanje ministara vojnog i mornarice još je uvećalo razdraženost. Poslanicl očekujtt odlučnti rckonstrukciju kabincta, pa da tek onda pristune savjetovanju o opštem stanju. t ltaiijo. Tlttoni otputovao. Kb. Paris, 28. novembra. Tittoni je otputovao u Rim. »I ■■ 11 ■ !■■—■< - V >£ * < 1?'- — — *

Grad i okoiico. Zasijavanje imanja. Naredbom c. i k. zapovjedništvs mosne brane i grada Beograda, a sbodno naredjenju vojne glavne gubernije u Srbiji, imaju se već sada prijaviti sopstvenici svih imanja radi zasijavanja proljetnjim usjevima. S toga opština grada Beograda poziva ovim sve sopstvenike imanja iz gradskog područja, da se najdalje do 15. decembra tek. god. irnaju prijaviti ekonom no m odel jenju grada Beograda radi podnošenja potrebnih podataka i upisa raznog poljoprtvrednog sjemena, potrebnog za zasijavanje. U toj prijavi tma se taćno označiti: a. ima li podnosilac prijave k.tkvoga sjemena, b. u kojoj količini; i c. koja mu je količina i kakvog sjemena još potrebna za zasijavanje. Niko ne smije tražiti veću količinu sjemena, već samo onoliko, koliko mu je potrebno za zasijavanje njegovog imanja. Ovom prilikom nemože se skrenuti dovoljna pažnja pol^oprivrednicima, kao i ostalim gradjanima na veliku važnost, koju predstavija zasijavanje polja uljanim proizvodima, od čijeg će obdjelavanja privrednici imati veliku materijalnu korist. Žetva uljanih proizvoda unosiće privrednicima velike sume u njihov prihod, što treba imati na umu prilikom zasijavanja polja i njiva. Potrebno sjeme, kao: p a s u 1 j, si t na proja, lan, suncokret sočivo bundeve i tikve dobiće privrednici kao i gradjani u opšte u odredjenim količinama kod ođeljenja zazasij a v a n j e vojne glavne dubernije po utvrdjenim cijenama. Skreće se pažnja privrednicima, da se biagovremeno obrate za potrebnu količinu sjemena i sa najvećom pažnjont u svoje vrijeme obradjuju polja, koja će im donositi velikih koristi. Pomoć za novembar. Sve priznanice (do broja 5410) za pomoć za novembar izradjene su i mogu se odmah dobiti u uredima za ovjeru pot pisa činovnika, umirovljemka i umiro vljenica svakoga dana od 8 —12 časovz prije podne. Prilikom prijema priznanice treba imati uza se i prijavnicu („žutu"), koju izdaje redarstvo, radi utvrdjivanja indenjičnosti. Pomoć se odmah zatim i izđaje na blagajni okružnog zapovjedništva. Prodaja miijeka. Da bi se gradjanstvu olakšala kupovina miijeka, koja je usiijed kratkoće dana i zimskih nepogoda u poslijednje vrijeme nešto otežana, gospodin gradjanski povjerenik pri opštim grada Beograd? izdao je naredjenje, da se od 1. decerm \ bra učini izmjena u vremenu, kada treba početi sa prodajom mlijeka. Tako će se od 1. decembra prodaja mlijeka obavljati od 7 časova u jutru, u mjesto od 6 časova, kao što je bilo do sada. Sve prodavnice miijeka dobiie su o tome potrebno naredjenje, a gradjanstvo se obaviještava o ovoj umjesnoj naredbi. Selidba. Kancelarija ekspoziture peštanske Madjarske komercialne bai.ke, kao i središnje uprave monojKila petroleja i spiritusa c. i kr. vojne uprave u Srbiji, nalazi se od 26. dliovembra o. g. u ku_. : MihajTova u lica br. 50. Kretanje stranaca. Izvještaj prijavnog ureda od 27. t. mj. prijavljeno 90, odjavijeuo 30, preseljeno 62, u gostionicama prijavijeno 105, odjavljcno 67, ostalo u gostionicama priiavlje nih stranaca 179. Žeijeznička veza Beograd — Skoplje Mitrovica. 24. ov. inj. uspostavljena je opet žeIjeznička vez.i Bcogiad-Skoplje-Mitrovica. Veza iz i za Beograd ovako je uredjena: Polazak jz Beograda u 12 sati noću, iz Skoplja u 2 sata 21 čas po pođne, iz Prlštine u 8 saU j 7 oasa u veče, piis[>ijcce u Mitroviou u 9 aati i 17 časa u veče. Polazak iz Mitrovioe u 6 sati i 50 časova prijc podne, jz Prištine u 8 sati i 3 časa prije podne, iz Skoplja u 2 sata i 9 časova po podne, prispjeće u Beograd u 4 sati i 10 časova prije podne,

UPiSUJTE PETIRATIIIZIJH. KOJIPK02I UAJAR PRIPLOB - II OLOŽEKU GLAVRICU. -