Beogradske novine

Ftrana 2.

20. decembra 1916.

Beognđske Novhte

Srijeđa

BroJ 809.

Engleska dopušta prolazak grofu Tarnowskom. Švajcarske vijesfi. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«/ Basel, 19. decemara. Kako javl’aju švajcarski listovi, en glesko se ministarstvo spol nih poslcc^j ri.ešilo, da pristane na slobodno putO j van;e novonaimenov8nog austio-ugarskog ambasadora u Washing onu, grofa T a rn o v s K o g, na njeguvo novo mjesto opredjeljenja. Zvanično potvrđjivanje vijesti. (Naročitl brzolav „Beoaradsklh Novlna ’.) Amsterdam, 19. decembra. .Reuterov ured* javl a: Na traženje Sieđinjemh država odobrilo je ministarstvo spoljnih poslova slobodno putovanje austro-ugarskom ambasadoru, grofu Tarnowskom. Rnt sn Runninjskom. Dosađofnjf plljen u RutrtunJsKoJ. Pad Bukar'ešta -f slom Rumunjske nije se do duše mogao u sporazumnim državama prikriti, ali se sad zato poknšava, da se utučeno raspolužcnje etanovništva time ublažl, šro o f atupa tvrdl, da je rumunjska vmska još uviJek nenačeta I da je pobjeJ! tcu dopao neznatan plijen. „Peilt Parisien" Ide Čak tako dalrko, da tvrdi. da Nijemci nlgdje nijesu naišli na plijen. S toga će bitl na mjestu, da ovdje izncsemo, šta su sve zadobile pobjedonosnc čete rredišnjih vlasti u zarobljenicima 1 ratnotn plijenu. Do 10. decem'*a zarobljeno je 145.000 Rumunja, međju ovima 1600 časnika, (a po vojnim izvještajima od 12. I 13. decembra taj je broj narasao za daljih 14.000 Ijudi). Zaplijerijeno Je 422 poljska topa (od ukupno 8fl'), koJe je Rumunija početkom rata Imala), 24 (od 60) teških poljskih topova, 361 (od 500) mašinskih pušaka, 200.000 (od 400.000) pušaka. BroJ plijcna u Bukareštu sa tamo nadjenim arsenalskim stovarištein, topništva t tamošnja jcdica rumunjska tvornica baruta nije prilikom konstatovanja gornjih brojeva uš!a u obzir. Ni malo nlje neznatan plijen u prenosnim sredstvima, I -o: 137 (od 700) lokomotiva, 4000 (od 18.000) Željezničkih vagona. Zaplijenjene su ogronme količme hrane i osialih roljoprivrednih proizvoda, petroleja t t. d„ pošto večl d’O hrane Još nije bio ovršcn I što Rumunji u svom povlačenju, koje Je ličilo na bjegstvo, nijesu imali vremena, da te zalihe sistemadčno unlŠte. Cak I veliki magazini sa hranom Iz prošle godine, koju Je Engleska bi'a kupila, ostali su netaknuti. I velika Industrijska postrojenja u petrolejskom predjelu kod Campjne l Ploeštl-a ostala su večim dijelom reošiećena ili samo za vrlo kratko vrijeme neupotrebljiva, takc, da će se u -»koro otpočeti s njihovlm potpunim lskorišćavanjem. Naravno, da neprijate'.jska štampa krije od svojih čitaiaca taj -ezultai rumunjskog ratnog pohoda, ali ne mo-

2e potpuno negiratf, kako e pokušava „Petit Parisien“. U tim stvarima Je ruska štampa već poštenija, kao što se to vidl iz „Berner Bund“-a. koji donosi slijeđeći s r av Iz ruskog lista „Rječ": „Zauzeće Srbije pružilo je NjemačkoJ ,sam/ jednu željezničku prugu za Cari-Vau, a sa osvojenjem Rumumje doh : ćć Nijemci rri pruge. Osim toga stavlia se Nijemcima na raspoloženje gigamski dunavski vodeni put za č?te i '’stali prevoz. Ofenzive od So'u.ia kao da će se sporazumne sile za svagda odreći. A pošto će Nijemci naći a Rumuniji velike zal'he hrane kao i izvo.e nafte, pa 1 rudnike bakra i nikla, 'o se može reći. da je pobjeda nad Rumnnjskom naj veća nesreća po če'vorni sporaznm. Borba na rumunjskom boj'šiu je odlučujuća u ovom ratu'* Ti navodi ,,Rječi“ kizuju nam bolje nego gore iznijeti br vevi cjelokupnu veličinu t zamašnost pohoda središnjih vlastl u Rumuniji. Englesko-ruske požarne komande. (Naročiti brzojav tBeogradskih Novina-/ MalmO, 19. decembra. Iz jednog ratnog izvješta;a u »Ruskom Slovu’ iz Rumunjske proizlazi, da u rusko-iumunjskoj vojsci postoje sistematski ured.ene požarne komande, koje se sastoje iz ruskih kozaka i engleskih pionera, a zadatak im je, da pri odstupanju zapale sva važnija mjesta, industrijska 1 poljoprivredna preduzeća. Djelovanje engleskih požarničkih komanda uslijedilo je na naročitu željulondonske vlade, koja nema pouzdanja, da bi kozaci sami povjereni iin zadatak mogli izvršiti. Požarničke komande imaju naročitinalog, da unište sve zalihe 2 i t a. Pošto engleski pioneri kod ovoga svoga posia ni najmanje ne štede ni doinaće stanovništvo, pritužila se rumunjska vlada službeno kod engleske vlade zbog ovoga postupka.

pnjeđiog za mir. Amerika kao posrednlk. Predaja njemačke note bez posebnog potražlvanja. Kb. Paris, 19. decembra, (Havas-ova vijest). Ministarstvo spoij.nh poslova javlja: Ovdašnje zastupstvo ujedinjenih sjeveroameričkih država predalo je ministarstvu spoijmh poslova od njemačkog državnog kancelara nagoviještanu notu njemačke vlade. Njemaćka nota, koja nije ništa drugo, do od državnog kancelara u njegovom govoru od 12. decembra pročitani tekst, sadrži samo opšti prijediog bez oznake ikakvog pozitivnog potraživanja. Predaja je izvršena bez komentara. Nesugiasica inediu državacio sporazuma. Pokret za mir svuda napred u j e. Kb. Beč, 19. decembra. Stockholmski dopisnik „Neues NViener Journala“ javlia svome listu: Sva saopštenta, koja od saveznih dr-

žavn stižu u London, upozoravaju na činjenicu, da je pokret za mir iza ponude središnjih vlas'.i p o s v u d a znatnoporasao. U mvo e sastavljenom engleskom kab : ncrn već došlo do neiporazuma, kaivu ima da sc shvati korak središnjih vlasti. Uiresi'o bi odbijan'e ponude za mir duvelo do krize koliko u Londonti. tol ko j u Parisu. Jedan je ugiecini član gorn.eza doma izjavio, da se „nikad medju državama sporazuma ne b» .nogla postići jednomišljencsi u jednoTi odgovmi, koji bi isključivao dalnje pregovore. Kad bi pak moralo dući Jo toga, đa bi sporazuni morao svojo fcrmulirane mirovne aviete iznijeti prcJ javnost, i nda bi postale neizbježivane kabine:sl<c krize, jqr bi tada r.azlika izmedju iniolstarskihMrtvora i službenc formuliran'h mirovnifruvjeta bila i suviše očiglcdna. Naši su neprijatelji u času Kad 'u nam punudili mir, siaviii i nešto dinamita pod min’starske stohce”. Predsto) ća iziava Lloyd George-a o pooudi središnjih vtasti za mir. Kb. London, 19. decembra. U sjednici je đonjeg đoma navljostio ministar ftonar L a w, da će vj ro a no ministar predsjednik L!oyd George biti u stanju, da još prije odgode engleskog parlamenta dade siužbenu izja u engleske vlade na ponudu središhjih vlasti za mir. Prema izjavi Bonar Lawa, danoj u istorn času, nada se enHeska vlada. da će se parlamenat moći o-goditi već 22 . o. mj. (Naročiti brzoiav »BeograđsHh Novfna«/ Zurich, 19. decembra. „Neue Zfiricher Zeitung" javlja iz Haaga: Mišljerije, da će Lloyd George prije svega zahtijevati objelodanjenje njcmačkih uvjeta, biva sve više vjerovatnim. Dogadjajitna se u dumi, gdje ie ponuđa za rnir prosio odbijena, ne smije pridavati odveć velika važnost, pošto je držanje Lloyd Georga j e d In o mjerodavno. Riješenjc frr.neuskih sociiaiista. Za uspostavljanje medjunarodnih odnosa. Kb. Paris, IS. decembra. fffavas-pvo saopštcnie). Kongres sodjalisfičkih udruženja šeineskofe departmana raspravijao je pjianje o uspostavijanju medjunarodnih odnosa izmedju ratujućh i neutrainih zema'ja. te Je sa 10 026 glasova protiv 409 glasova primio niešenje, koje uzima u obzir mogućnost uspostavljanja medjunarodnih odnosa, naročito u pogledu pre'^vora o miru a pod uslovom, da se ođ N.iemačke 1 njezinih saveznika podnesii jasne i opsežne osnovice. Držame belgijskc vfnđe. Kb. Haag, 19. deccmbra. Antwerperski dop!s\k lista „M.tasbode“ :s'ičc miroljubiv'e nade hsig jsskog naroda Belgijska vlada nije ve/ana ni ’undjnskom Izjavcm solidafn«sti, ni pitanjem o prestižu i z a k IJ učenjc inira je moguce. ako se prlzna suverenost i nezavlsn o s t L e 1 g j e. Kralj želi, da se <*mngući d' dir trmedju bclgijske vlade u Le Havre i čianova ko’nore, koji se nolaze u r e?gij: Posredna Izmjena misll ? Kb. Kopenhagen, 19. decembra. »Politiken“ piše: Ako bi se produžiia krvava borba na bojištima i ako bi se pokazalo da je netnogu.e dovesti u

tok pregovore o miru, onda time još nije kazano, da su raspravljanja o miru prestala. Kako engieski hstovi izvode, izlaz je stvoren, da svaka grupa označi svo e uslove i da prijed ozi izazovu protuprijedloge, te da se na taj naćin otpočne posredna izmjena misli, ko a bi postepeno mogia približavati protivmke jedne drugima. Izjave za m?r u talijanskom parlamentn. (Naiočitl brzoiav „Beogradskih Novma“J Lugano, 19. decembra. U talijanskoj su komori držala jučer dva socijalistička poslanika govore u rrilog miru. Niko u komori nijc protestirao, a nije bilo ni demonstracija. Značajno cnglcsko prlznanje. (Naročitl buojav »Beogrndskih Nov.na./ Haag, 19. decembra. Poznati engleski politik Ashmead B a r t h I e 11 objelodanio je u „S u nd a y Times u“ 3. decembra jedan član’koji je svratio na sebe veliku pažnju. U tom članku označuje pisac sadanji rat kao vel ki neuspjeh za sporazumne države. Bilanca sporazuma nije ohrabrujuća. Nakon onoga, što se je dogodilo u Belgiji, Srbiji i Rurnunjskoj ne može sporazum da se naJa još kakvome novom savezniku. Mi srno počinili — veli pisac — cijeii niz teških političkih i diplomatskih grješaka, kakve se ne pamie u istoriii ijedne nacije na svijetu. Za neuspjehe u Turskoj, Bugarskoj I Orčkoj n'jesu odgovorni samo engleski državnici, već I generali. Zatim Rarthlett usporedjuje gem'jalnu strategiju i vodjenie rafa centralnih vlasti sa smiiešnim konferencijama spnrazmna, koje uvijek iznova u bombastfčnoj formi ufvrdiuju jednodušnost sviju saveznika. Kako !i su hrzo Niiernci shvatilf situaciiu iza rumunjske objave rata! Kako god mrzimo našcg neprijatelja. ne možemo da se ne divimo njegovoj strategiji I hrzini u stvaranju odluka. Po mniienju su Barthlctta Izgnbili na značenju i fraze o prusk n ft militarizmu i one o slobodi mora. Usiijed izgrad'enia streliačkih rovnva rat se ie preživio. Iznmom podmomica pak nema engleska prevlasi na moru više me sigurnosti. kako se je to priie smafralo. S time se č'ni »nlcama mo-ra engleski narod đa pomirl. M?r s giedišta pr<vr3dnog stanja. Kb. Stockholm 19. decemiira. ,,DagbIa1et“ donos! na uvodnnm mjestu pod naslovom „Mirovna n-aiineja'* čhnak profesora Cassela, n kojem se Lincć.’U osialoga veli: Kod postavljania ćj odgovora na itiirovnu ponudu sporazum morati da sravni vlastita pomoćr.a sredstva sg gospodarskom oipornnm snagom središnjih vlasti. — Pisac upozoruie, da je NjemaJkd osvojeniem Rumunjske os'gurala svoJu potrebu n*. žitn do buu-ice žetve, pa onda nas’avija: Is:iua ie, privredna je snaga Njemačke, ra/omljivo, nazadovaia. Njemačka je posta'a siromašnija, ali o Iscrpljenju pomoćnih srnd'šia* va zemije 113 može bni ni govora. Kako se pak ima s Englcskom? Ona *c u velikoj mie’-i upućer.a na uvoz. a taj Je sada vrio otešćan. Zal’i.3 sn Sjeverne Amerike i Argeniine dalcko ispod prosjcKa Engleska — financiiski s-nb cijelog spo.-azuma — Im.il i u ticd’iu, koji Je svrš o s 2. decc-moM, izJaiaka u iznosu od *• milijuna fut’d., a lo je svota, koja nadmašuje mo: Engleske. <)stale su cržavo. sporaziima stale >š go-

re. FraucnsKa mora za svoj državnl dug da godišnje plaća 2 i po milijarde kamata. O f nancijskom položaju Rusije i l.aiije niie vrijedno m gov ritj. Svjetski rat «siromašu/e takcdicr i neutralce Ovo će žalosrn osircir.ašenje cijcloga svljefa činiti mirovnu poiraž? bu sva.sim dar.om sve nužnijom. Burne scene u ruskoj duml. (Naročitl brzoiav .Beogradskih Novlna“.) Stockholm, 19. decembra. Naknadno se doznaju još neke pojedinosti o sjednici dume, u kojoj se Trepov izrekao poznati svoj programni govor. Poslanik je Kerenski rekao, da nova vlada ugušu,e svaki slobodni izražaj mišljenja. Moramo šutjeti, jer se onima, koji hoće da kažu istinu, silom začepljuju usta. Duma ne može više ništa da spasi. Poslamk je Skobelev izjavio, da Rusiju spopada drbtavica. Na t veća se je Oj asnost, najveći neprijatelj poiavio sad u samoj dumi, a to je Trepov. Poslanik je Suchanov oznaćio Trepova kao agenta reakcije i osudjivao stanoviš'e, da se rat niura da vodi do pobjedničkog završetka. Suchanovu je oduzeta njeć, a, jer se nije htio da pokori, bio je brahijalnom silom odstranjen iz dvorane. n ] e m o f Rn. Položaj na bojišt’ma. Kb. berlin, 19. decembra. Wo!ff-ov biro javlja U , tkos k>'5l I prolokanim putevima naša gonjenja neprijatelja u istočnoj Vlaškoj napreduju. Ostatci rumunjske »iojske gone se u četvorougao od jedva SO kilome'.ia širine, kc'i zaokružuju sa istoka dunavske ritine. sa zapada gorsKi masiv Karpata, a sa sjevera rijeka Sereu Slabo ima izgleda, da će rumunjsk.i vojska na tom uzanom prostoru, 1 oji prosiieca rijeka Buzeu moći da dade otpora, od kad su gomoci tu rjekj u širokorn frontu prega/ili. Jedini grad u tom prodjelu, koji je još u pos'cdn Rumunja, jeste Rimnicui—Sarat. Oradc.vi Braila, Galac i Eočani pripadai/ geografsk' i strategijskf već seretskom položajn. U Dobrudži su Bugari otjernli Ruse južno od Babadaga. Frnnt savez.nika postigao je dak e najveće rnoeuće 'kraći* vanje od 90P kilometarn. Položaj na zapađnom frcntu je, kađ se 'zuz.mo miesne borbc nepromijenien. Nadiranja Francuza kod Verduna je samo poli’ička demonstiacija i ne mcže imati uttcaja na opš’l položaj. Bilanc gooine 1916. ne će se za Francnze nczna’ni'»i mjesnim uspjehont ni u koTko popravhf. Poslije mnogom esečn h borhi 1 preteških francuskih ' engleski gubifaka os'ao ?e front u Francuskoj 1 Belv fji. Iznzev minimalne prcmjene, u de-* cembru 1916. onaj isti, koji :e bio 'i decembrn 1915. t Genera! pf. Fabeck. Kb. Berlin, 19. decembra. 16. o. mj . nmro je genera! pješađije pi. Fabeck. glavni zapovjednik jedne vojske, u sviti I. grenađirskog puka pješadijskog, vitez orđena „pour le merite''.

Krlza u Grfkol. Energični koracl protiv Venizelosa. Kb. London 19. decembra. Reuter javlja iz Atine: V I a d a k r aIfa Konstantina izdala je zap o v j e s t, da se Venizelos uhapsi.

sada moratrlo da se ograničimo na iskaze spašenih očevidaca, kojl nijesu svagda dovoljno pouzdani. Po tlm lskazima dogadjaj se ovako zbio: ,,Britannic“ je plovio brzinom od dvanaest čvorova na sat. Skoro svi putnici bili su pri doručku, kad od Jeđjtoni ne baš žestoka eksplozija zađrma brod. Tanjiri popadaše sa stolova, svi poustajaše, ali većina opet sjede za stolove, jer ne znadjaše, šta se dogodilo. Jedan časnik, koji Je tim povodom poveo razgovor s kapetanom o zroku potresa, uvjerava, da je kapetan odmah rekao, da ne sumnja, da je brod torpedovan. Drugl jedan časnik tvrdi, da je vidio, kako su se dva torpeda ustremila na kljun broda. Mediu putniclma ne bijaše ni traga od uzbnn j. Bclničarke su siojale ili sjeđele u grupama u salonu. kađ u Isti udje iedan sani:etski Časmk, rekao im prosto: „Gospodie, bolje bl bilo da se požurite!“ Najstarija medju njima ne htjede prije ići u brod za spasavanje, dok ne btjahu sve na okupu. Tek kad su ove Jov/'dene u sigurnost, pristupilo se spasavanjn muškaraca, kojih je bilo oko 709 na hrodu. Velikl dio muškaraca, koji re nalazio n donjim kablnama, niie mogao Ja 'zidje na paiubu, Jer su stepenice odmah po eksploziji izgorjele. Stražnji dio brođa počeo js da tone, pa oošro su mašine biie nepovredjene, kapetan je pokušao, da brod natjera u sp’id, rli u tom poče i prednji dio brod.i naglo da tone. Brod Je neprestano davao signale o nastuplvšoj opasnostl, a čunovi za »pasavanje blli su spremni I sve je išlo t> najboljem redu. Ali brod }e fako na•glo tonuo, đa nfje više bilo vremena

za siiaženje stepenicania sa palubebr> da u čunove za spasavanje. Još je ostalo 2l‘0 muškaraca na palubi 1 njima je dovikivano, da skaču u vodu, no ovl su pretpostavili, da bacaiu splavove u vodu I da na ove skaću. Tada je nastupio najžalosniji trenutak. Fropelcrl ,,Britannic“-a bili su na '.stoj visini I hvatahu svojim lopatama sve, što im je došlo u blizinu: čunove, splavove, plivajuće Ijude. Za tonuć'm brodom pojuri voda naglo u njene prazue prostorije, napravfo se vrtlog, kojl je s\ e oko sebe privlačio i bacao u provalu. Propeleri su se još okretali, a njihove lopate su kosile Čunove i Judc, da su dijelovi njihovi bacani daleko u vis, od , kuda su opet padali u vodu Biod je u početku katastrofe daivao i signale becžič. teleg. pa Je dobio 1 odgovore. all je čudnovato da je jedan englesk! razorač na pufu za spasavanje dobio bezžlčnom te'egrafijom protrvnu naredbu, te time prcmasio cilj. Ko je dao tu probvnaredhu ? Na ovo pitatije teško da će se ikađ moćf s pozhivncšću odgovoriti. HALI PODlfSTAR. 50-godišujica otkrlća Jeiač?£evog spomenika u Zagrebu. 16. decembra o. g. navršilo se 50 godina, što je u Zagrebu podignut spomenik slavnom hrvatskom banu Josipa grofu Jetačiću. Akclja se za podizanje spomenika povela odmah iza banove smrtl (20. V. 1859.), Nakon 7 goditia sabrala se dobrotvornim prinosima svota od 105.000 forintl I tada je Dovjereno kiparu Antonu Domlnlku F e r u k o rnu u Bečn, da Izradi spomenik, kojl

bi prikazivao bana J e I a č 1 ć a na konju u hrvatskom narodnom odijelu, što ga je ban nosio prigodom svoje instalacije (5. VI, 1848.) sa golom sabljom u ruci, 19. oktobra 1866. dopremljen je spomenik u Zagreb, a 22. novembra iste godine bio je spomenik sasvim postavljen i pokrit do dana svečanog otkrića. 16. decembra 1866. je uslijedilo otkriće. Sav Zagreb bijaše skićen trobojnicama, a sila svijeta sa /vih strana Hrvatske, prolazila je ubcania. Fred spomenikom stajaše povrstanu vojska, medju njom jedna divizija banovaca. Tiibnna se osu dostojanstvericima i pc.siamcima, sve u sjajnoj odori, mediu njiiria 1 biskup S t r o s s m a y e r. Za Kratko vrijeme dodje ban sa carevim posianiknm, generalom Bellegardom 1 zastupnikoin dvorske kanceiarije. ’Jtješenovićem. Biskup Kralj uz asistenciju pcsveti spomenik, a onda padoše zastori uz svirku I gruvanje topova, I prekrasni kip na osnovu od moslavačkoga granita pojavl se pred očima općinstva 156 godlšnilca Kaćićeve smrti. U subotu, 16. ov. m). napunilo se ravno 156 godina od smrti slavnoga našeg pjesnika Andrije K a č i ć a - M i ošića. Interesantna pojava na bečkoj univerlifeft ,,Reichspost“ donosl o srazmjem slušatclja na bečkom unlverzltetu u zimskom tečaju 1915.—16. ove podatke: Jurldički je fakultet pohadjalo 1463 slušatelja; od tih su bila 632 !x Gallclje i Bukovlne naproti 831 studenta lz ostalih austrijsklh zemaUa. Kod Ulozo-

fa je taj srazmjer stajao 412 prema 670, a kod medecinara 596 prema 416. Budući da je od slušatelja iz ostalih austrijskih pokrajina tek jedna 'rećina njemačke narodnosti, nastao je interesantan slučaj, da su sada po prvi put Nijemci na bečkom univerzitet« dospjeli u manjinu. Produkcija kiijiga. Odkako Je otpočelo štampanje ovakvo, kako se danas vrši, Izdato je do 1914. god. u cijelom svijetu 11,638.810 komada raznih knjiga. Produkcija kniga naročito je od 10. vijeka, godine 1700. na primjer, izdato je od priiike 10.000 komada raznih knjiga. Medjutim godine 1887. taj se broj penje na 100.000. Od 1900. do 1908. gođine izđava”o je prosječno 174.375 komada raznih knjiga gođišnj& Polltlčka cenzura — bloskopa. Kako savjesno Švajcarska vodi računa o neutralnosti. Poznato je da od sviju neutralnih dršava, a nema ih, dao Bog ni mnogo, Švajcarska valjada najstrože pazi da ni u kome slučaju 1 pogledu ne povrijedl neutralnost. Tako su sada po naredbi švajcarskog saveznog vijeća u svima većim gradovlma sastavljene censume komisije za kinematografe. Ovim je komisijama naredjeno, da spriječe prikazivanje sviju onih filmova, koji bi imali tenđenciju da vrijedjaju ili omalovaiavaju jednu ili drugu zaraćenu stianu.

KcjnovUe Hrzsjavne vijestl. Sastav nove vlade. Kb. Beč, 19. decembra. Vijećanja se za sastav nove austrijske vlade nastavljaju. Kod toga se uzima obzir na opći politički položaj. Pred odgodotn engleskog parlamenla. Kb. London, 19. decembra. U danas održanoj sjednici engleskog parlamenta izrazio je Bonar Law nadu, da će se parlamenat moći odgođiti ‘22. o. mj. Novo bi zasjedanje imalo započeti tek u februaru iduće godine.

GfBd I OKOilCO. KollKo Beosrod pojede Itlebo ? Blagođareći marljivom radu u takseno-tarifnom odsjeku opštine grada Beograda imamo tačne podatfte o utrošku hljeba i brašna u Beagradu. Kao što je poznato Beograd se dljeli na 15 kotareva (rejona). koji se staraju o snabdijevanju brašua i hljeba gradjanstva i koji vrše pažljivu kontrolu o pravilnoj poirošnii brašna i hljeba I spriječavanjn zlouporreoa sa hljebnim kartama. Kotarevi Izdaju i hljebne karte, vode strogu komrolu o tačnlm podatcima prilikom prijema Istih, i staraju se, da se njinta ne koriste oni, koji nemaju prava na is'e. Hljebnih karata ima trojakih: redovnlh, privremenih I rezervnih. Ređovne hljebne karte su one, koje dobijaju svi gradjani radi svoje »shrane f itna 1b velikili za odrasie 1 malih zs djecu to Jest cijelib I polovina hUebnfh