Beogradske novine

Strana 2.

13. januara 1916.

Beogradske Novine

Subota

Broj *'

MMKnćKi. da u medhmarudnom poSlovanjii 1 potpunol ravnopravnosti zaiedniCki porade na riiešavaniu velikih indtumlh problema.

Ođ$ooor sporazumnlti slla na (Oilsonovu notu. Kb. London. 12. januara. Odgovor spora z umnih sila na Wjlsoaovu notu izjavljuje mišljenje, da je a ovom trenutku nemouuće doći do zadovoljavajućeg tnira. Sporazuinne sfle izjavljuju stoga, da će rat svc dotle prođužiti, dokle ne postignu one uslove za mlr, koje su sebi kao cilj postavBL Nota oprovrgava svakl smjer o težnP za polltičkim uništenicm Njemačke t njenlh naroda.

Fffi u RumuRjskoj. Naredba generala Brusilova. rNarnčiti br/oiav Beo^riđskih Novinasi Amsterdam, 12. januara. Kako „Standar<J“ doznaje, uputio je general Brusilov rusko-ruinunjskoj vojsci zapovjest, kojom se vojnici posivaju, da po svaku cijenu drže svoje položaje u Moldaviji. Ovu je zapdvjest objavio vojnicima general B j e 1 a j e v. Radi pojačanja moldavskog fronta dovedene su vojske generala Kaledjina i Lesinskog iz Volinije u Moldaviju. Istovremeno stavIjena je pod pojačani vojni nadzor cjelokupna oblast južno i zapadno od Dnjestra. Još jedna ocjena „Ruskog Invalida* 4 . (Naročiti brzoiav „Beoirradskib Novina* 4 .’ Stockholm, 12. januara. „Ruski Invalid" veli, da položaj moldavskog fronta u innogome ima za sad sličnosti s vojnim po'iožajem od 1789. godine. Ruske su čete težile da održe Seretsku liniju, koja je biia neophodno potrebna za zaštitu Besarabije. Tada je preduzet napad u Vlaškoj, ali sad se pokazao taj položaj kao nepodesan, jer neprijatelj, imajući u rukania Erdelj, onemogućava svako ofenzivno krefanje. Zagrožavanje Besarabije. (Naročiti br/oiav ■•Beogradskih Novina ) Stockholm, 12. januara. Poluzvanični list rumunjske vlade „Lndenpendance Roumairie“ ovako piše 0 stanju: Moldavski front je zauzećem Braile od strane Nijenraca došao u sasvim novi položaj. Oni ne zagrožavaj« samo rumunisku Moldaviju, nego : onostranu rusku dunavsku obalu. Dovoz životnih namirnica je za savezne vojske onemogućen, tako da je potrebno naglo povlačenje. Pesimistična ocjena stanja u Rusiji. (Naročiti bivojav ■Beogradskih Novina«! Slockholm, 12. januara Zvanični ruski vojni list „Ruskij 1 n v a 1 i d“ ocjenjuje stanje na rumunjskom frontu ^rlo p e s i m i s t i ć k i. ^ Kuski južni iront. (Nar&Čiti brzoiav „Beogradskib Novina’ 4 .) / Munchen. 10. januara. „Mfinchener Zeilung" javlja iz Zuricha: „Tagesanzeiger il saojišiava. da će padom Fočšana nastupiti opasnost za ruski južni front, ali da će ta opasnost postati stvarna tek padom Tenćncija. Bombardovanie Galca. (Naročiti brzoiav ..Beogradskih Novina'.) Berlin, 10. januara. „Nationalzeitung" javlja sa ruske granice: „Odeski Listok javlja iz Renija: Jma već 60 sati kako se Galac bombarduje teškim granatama kako sa dobrudžanske strane. lako i sa juga. U gradu su izbili mnogi požari. Liektrične su veze poremećene. Misli se da će Galac u toliko kao tvrđjava odgovoriti svojem cilju, što će ruskoj protiv ofenzivi, za koju su pripreme već okončane. poslužiti kao jaka bočna zaštita. ■ General B r u s i 1 o v nalazi se lično u rumunjskom glavnom stanu i upravlja protiv operacijama, koje će biti od velikog obima. Cijelo runiunjsko bojište }e sada stupilo u odlučno stanje. Ne tiče se više toga, da se održe dijelovi rumiinjske oblasti, nego Rusija štiti na S e r e t u velike dijelove svoje v 1 a s tite oblasti. Padom položaja na Seretu, koji su vanredno izvedeni, neprijatelj bi imao skoro sasvim slobodan ulaz u Besarabiju. Na frontu se sada ualazi kralj Rumunije, general B r u s i 1 o v. general Berthelot i general A1 e k s i j e v. Odbranom Galaca upravlja general S a h a r o v. Galac je bogato snabdjeven topništvom i municijom: svi pokušaji neprijatelja da predje Dunav biće vjerovatno osujećeni. Grad R e n i trese se od užasne grmljavine teških topova, koji bombardnju neprekidno galačka utvrdjenja. Stanovništvo sluša sa strahom, naročito s večeri, strahovitu topovsku grmljavinii. Iz Renija su se sa one strane Dunava već vidila neprijateijska konjička izvidnička odjeljenja.

Krlzn u GriRo!. Prijem ultimatuma. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Lugano, 12. januara. ! Još nema zvaničnih vijesti o odnosu I Grćke na ultimatum sporazuma. „Corriere I delia Sera* javlja iz Atene, daje jedan

sekretar grčkog ministarstva spoljnih poslova sinoć u 6 sati predao podtižu notu grčke vlade talijanskom poslanilcu, kojom se usvajaju sve tražbine četvornog sporazuma. Juče u podne i odinah posiije ponoći bilo je po atenskim ulicama demonstracija, kojom su prilikom nmogobrojne osobe živo protestovaie protiv ultiinatu ma i tražile njegovo odbijanje. Pismo VVilsonu. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novina '.) Rotterdam, 12. januara. „Telegraaf” javlia iz New-Yorka: Kralj Konstantin uputio je Wilsonu pismo, u kome iznosi pregled nepravdi, učinjenili Grčkoj, te izjavljuje svoj pristanak na pokušaj predsjednikov u korist mira. Kralj veli, da on zastupa dtlšu Grčke u borbi protiv bezobzirnih i beznačelnih sila, koje osudjuju njegov narod na smrt od gladi. i

EorifE u flofedoiiiji. Ruske čete na šolunskom frontu? (Naročiti brzojav vBeogradskih Novma«; Kopenhagen, 12. januara. „Berlinske Tidende" javlja iz P arisa, da je generaLS a r ra i 1 u konferenciji u R i m u zahljevao za jednu uspješnu ofenzivu znatna pojačanja, koja su mu jeđnoglasno odobrena, a koja će se sastojati naročito iz ruskih četa.

RllSijn. Teški položaj u Riisiii. (Naročiti br 70 jav vBeogradskih Novina»; Koln, 12. ianuara. Prema vijestima iz Kopenhagena, uslijedila je odgoda dume pod osobitim okolnostima. Veliku je pažnju izazvalo, da su socijaliste odlučno ustaii protiv Trepovljevih ratnih clljeva: osvojenje Carigrada i Dardanela. Prije nego li je došlo do zaključne sjednice. objelodanjen je carski ukaz, koji je na sve političke stranke djelovao kao grom iz vedra neba. Partaje su bloka time pretrpjele odlučni poraz. Rusija na pragu nove godine stoji u znaku potpunog rasula na svim područjima javnoga života. Izgledi su u budučnost loši: glad se sve to jače osjeća, a na frontama napreduju čete središnjih vlasti pojačanom snagom. iTrepovljev pad. Francuski komeritari. (Naročili br/oiav ■ Beo!jradskih Novina«; Ženeva, 12. januara. U pariškim krugovima. koji opšte u ruskom poslanstvu, smat.ra se otpuštanje Trepovljevo i Ignjatij e v 1 j e v o kao neizostavno. od kad je S a z o n o v primljen u audijenciju kod cara. Naimenovanje G a 1 i č i n a i K u Ič i c I: o g ne smatra se nikako kao rij ješenje konflikta sa strankama u dumi Po nagovještajima, koje su dobili petrogradski dopisnici, predstoji u ministarstvu spoljnih poslova reorganizacija evropskih 1 azijatskili odjeljenia. Nepovoljne vijesti o stanju na bojištu u Petrogradu. (Naročiti brzojav „Beozradskib Novtna“.) Haag, 12. januara. ,,Daily Chronicle'* javlja iz P et r o g r a d a, da se u prijestonici i u unutrašnjim gradovima rasturuju nepovoljne vijesti o ratnom položaju a naročito c borbama na sjevernom krilu. Svijet se morao prošlog petka zvaničnim saopštenjem umirivati, da bi se spriječilo dalje gomilanje svijeta po ulicama. Francuska. .ledan Humbertov članak. Kb. Paris, 12. januara. Senator Humbert tvrdi u .,Le Jou:nal“-u, da sporazummm siiama nijc još pošlo za ntkom, da u njihovim akcijama postignu stvarno jedinstvo. Zadovcljavaju se sarno sa starim ntjerama, jer se oskudjeva u odvažnosti za nove odluke. Trebalo ,‘e nekoliko nedjelja da sc odgovori ua notu Njemačke >' neutralnih. Kako onda da se izvedu bt'70 ratni smjerovi? Kod protivnika ide sasvim drukčijC; Sporazumne sile idu svaka svojim vlastitim putenr. Nisu dovcijne konferencije, nego samo poslojano uredjenje. Ni jedno ratno pitanje n'je riješeno u korist sporazumnih siia. Zaiosni rumunjski prizor nebi trebao da se ponovi. Sporazumne siie .trebaju nov udarac. na koii se protivnik sprema, da svom siiom cdbiju.

nojnovile Urzoiavne vijesti Džavid-bej u Berlinu. Kb. Beriin, i2. januara. Turski ministar financije D ž a v i db e j prispjeo je ovamo. t grof Benckendorf. Kb. London. 12. januara. Ovdašnji ruski poslanik, grof Benckendorf umro je. Sudbina Belgije. Jedan njemački glas. I.EUIAON l]!5J?pFjb03g» AEf(VJq UlJOJEN) Berlin. 12. januara. U „Deutsche Korrespondenz“ razložio je profesor Hans D e I b r fi c k svoje gledište o belgijskom pitanju. On

odbija mišljenje, da sigurnost budućnostl Njemačke zavisi od vladavine nad B e1g i j o m.

Grnti l oKslicn. Dar siromašnim djacima. Gospodja Poleksija pok. Milovana Marinkovića biv. upravnika Uprave Fondova, priložila je o Božićnim praznicima 40 kruna, kao svoj prilog za siromašne djake sviii osnovnih škola u Beogradu u spomen svoje rano preminule djece. Ovaj lijep primjer za svaku je pohvaiu. Požar u Šapcu. Piše nam jedan prijatelj iz Sapca: Prije nekoliko dana izbio je požar u jednom krilu ulanskih konjušnica i uskoro je uzeo toliko maha, da je inogao grdne štete počiniti. A!i ojjreznost i od•i đuika Pradića i Knež e v i ć a stadoše energično na put požaru. Prilikom je gašenja još i osobito požrtvovanje pokazao redov Josif T u r j a n o v i č, koji je bez ohzira na urnor i mskoiiko zadobijetiih opekotina radio na gašenju sve dok opasnost nije otkionjena, pa je tek tada otišao u bolnicu. Svo gradjanstvo želi šio skorije ozdravljenje ovome primjernoni mladom vojniku, koji je svojom odlučnošću doprinjeo- da se gradjanstvo sačuva velike opasnosti. Za sve je vrijeme prisustvovao radovima oko gašenja i ovdašnji komandant mjesta konjički kapetan g. N a g y, koji je poslije pohvaiio one, koji se istakoše ovom prilikom i tako spriječiše, da plamen ne zahvati veće razmjere. Traže se. Predsjedništvu opštine grada Beograda potrebno je da se jave radi prijema novčanih uputnica imencvane: 1. Je!a Relje Djordjevića, sreskog načeinika iz Kosjerića; 2. Kosara GJigorijević, telefoniskinja u Šapcu. U slučaju da se ne nalaze u Beo'gradu, potrebno je da pošalju svoju tačnu adresu. Izgubljeno. Katarina i< 1 i e m a n u izgubila je 7. januara jednu crnu ručnu kožnu torbicu i u njoj novčanik s izviesnom sadržinom i priavnom listom. — F. Anker, Knez Mihailova ul. izgubila je svoj pasoš. Kretanje stanovništva. Izvieštaj prijavnog ureda od 11. januara 1917. prijavljeno 85, odjavljeno 43, seoba 44; u hotelima prijavljeno 83, odjavljeno 73, ostaje 213 u hotelima prijavljenih. Njega visokih voćaka. (Svršetsk). INjega korjena. Korjen voćaka kao što je poznato, pribavlja voćki hranu iz zemlje, i zato mu treba pomoći da tu radnju vrši pravilno, bez smetnje. Valja ga njegovati tako, da se što više razgrana i da ima na raspoloženju dovoljno vazduha, vode i djubreta. Vazduh je korjenu potreban za disanje i da bi ga imao na raspoloženju, valja zemIju u obimu krune češće obradjivati ašovom ili motikom i to čim se primjeti da se zetnlja stvrdnula. Najbolje bi bilo, kad bi se mogla obradjivati cijela površina, a da to na rodnost voćaka ima veiika značaja, kazuje i ona mudra izreka našeg naroda: ,,ko u šljivaru travu kosi, taj rakiju prosi“. Voćkama u tom pogledu mnogo pomaže i držanje svinja po voćnjacima, jer ove rijući neprestano, održavaju zemlju više manje u trošnom stanju. U zemlji je preko zime leglo raznih insekata i njihovih čaura, te je i sa te strane obradjivanje zemlje pred zimu i rano s proljeća, neophodno potrebno. No trošna zemlja ne doprinosi samo pravilnom disaaju korjena i unlštavanju insekta, već jc u stanju da pribere i očuva potrebnu vlagu, jer kroz trošnu zemlju voda se isparava mnogo sporije nego kroz tvrdu. To je osobito važno za prisojna mjesta, gdje je vode i inače malo a isparavanje veliko. Da se prikupi i očuva što više vlage u zemlji dobro je da se u obimu krune nanese sloj zgorjela djubreta, koje će u isto vrijeme a naročito kad se u obradjivanju izmiješa sa zemljom poslužiti i za djubrenje. Obradjivanjem zemlje unlštavaju se i korovske biljke i na taj način stavlja korjenu vočke na raspoloženju i ona hrana koju bi upotrijebile te biljke. Ako je suša, onda, gdje god je to mogučno. treba i češće zaiijevati, naročito pred cvjetanje i po zavezivanju ploda. Ustajana i riječna voda bolje su za ovaj cilj od bunarske vode. S toga, što se zentlja poslije izvjesnog vremena isposti, jer se hranljivi sastojci troše na obrazovanje drveta, rodnih pupoljaka i plodova nedostatak u hrani valja naknaditi djubrenjem. Najčcšće se iz zemlje isctpt azot, fosforna kiselina i kalije te zato u svakom djubretu valja da ima ovih sastojaka u dovoljnoj količini. Ispitano je, da djubre. u kome ima u izobilju azota, utiče kod voćaka na stvaranje drveta i lišća, a djubre u kome ima dosta fosforne kiseline i kalija da utiče obratno na stvaranje plodova. Za djubrenje voćaka odlično je djubre kompost (mješanac, pripremljen od

otpadaka iz kujne, inesanka (rogovi, dlaka, paponjci, kosii i dr ) i imanja. jer u takom djubretu ima dosia azota. Pri pravljenju kornposta, (pravi se na površini zemlje) na sloj zernlje dodje sloj otpadaka koji se pospu krečom i pepelom. zatim opet dodje sloj zemlje i tako sc.tlalje radi dok kompostna gnrnila ne dostigne visinu od 1—1.5 m. I)a bi zgorjetanje bilo jednačij„. kompost se od vremena na vrijeme prekopava i kvasi vodom ili pištevinom (osokom). I stajsko je djubre, naravno žgorjelo, odlično za voćke, jer je u stanju da naknadi cio nedostatak u lirani. Pištevina (osoka) koja se dobiva od stajskog djubreta takodje je vrio tlobra za djubrenje, no samo pri toni treha paziti da se razblaži sa ravnom količinoin vode jer kad bi bila bez vode, nagrizia bi žile voćaka. I ljudski izmeti razrnućeni u vodi, dobri 'su za djubrenje vočaka. Pri samom tljubrenju vaija paziti: da djubde dopre u onaj sloj zemije u kome je najveći broj žila, da se djubrenje vrši i to od noventbra do rnarta čvrstim djubretom (komposcom i s'.ajskim) a od marta do juna tečnim djubretom — pištevinom Hi razmućenirn djubretom. Kad je djubre čvrsto. treba ga izmiješati sa zemljom oko debla voćaka, koiiko kruna doseže, ili zenilju otkopati j:a njeno mjesto popunL' djubretom. U tom slučaju, za svaku voćku u doba njene rodnosti, biće dovoljno 100—150 kgr. komposta ili 50—100 kgr. stajskog djubreta. Poslije 4—6 godina, treba ponoviti djubrenje. A kad se voćke djubie tečnim djubretom. trcba oko debla u obimu krune, ašovima ili naročitim svrdlovima iskopati više rujra u dubini od 40—50 cnr. i u ove sipati toga djubreta. Na jednu voćku, đovoljno je 3—5 kanti. Ovo djubrenje djeluje brzo, j>a ga zato valja ponoviti vcć poslije 2. ili 3. godine. Ako se želi da se ntjecajem djubreta osnaži i saina voćka, t. j. da razvije što više žila, onda treba ovako raditi: u obiinu krune, valja iskopaii jarak dubine i širine po 50 cnt. presjecajući *vc žile na koje se naidje. pa zatiin jarak ispuniti djubretom koje je prije toga izmiješano sa zemljom. U tom slučaju žile će žudno prodrijeti u podjubreno mjesto i na njima će razviti innogo korjenovih dlaka, ,sisalica“. te će se voćka pošto je u stanju uzimati više hrane, brzo osnažiti. 1 djubrenjem voćnjaka. naročito šlj.vara, torenjem postiž^ sc lijepi rezultati. U novije doba upotrebijava se vještačko (mineralno) djubre i za voćke. Kad se želi pojačati porasi voćke, uzima se čilska šalitra; za osnažavanje voćke i jrorasta kalijev hlorid, a za pojačavanje plodnosti: superfosfat, fosforno brašno i Tomasova zgura. Prema 'ome šta se želi postići, upotrebljava se jeđno ili drugo djubre. Na 1 hektar voćnjaka Francuzi upotrebljavaju smjesu :J superfosfata 320- 4<>> kgr., čilske šaii:»e 80—100 kgr., gipsa 240—290 i kalijeva hlorida 160—190 kgr. Ta smjesa, vele, đjeluje podjednako i na jiorast* i na rodnost voćaka. Superfosfat unosi se u zemlju s jeseni a čilska šali.ra i kalijev hlorid, koji se brzo rastvaraju — s proljeća. Na slučaj, da je voćka bujnog rasra i da se nije mogla. oslabiti podesnim orezivanjem njene krune, i razvodjenjem grana, može se ona oslabiti a s rim natjerati na radjanje i na jedan od ovih dva načina: 1. Od prilike na 1 metar dalcko od debla na proljeće ogoliti žile i ostaviti ih tako da prestoje cijelog ljeta. Uklanjanjem zemlje, glavne žile, izlažu se utjecaju vazduha i svjetlosti, kojima se kod žiia pričinjavaju znatne srnemje u njihovoj radnji; time sc oslahliava kod voćke tjeranje hujnih mladara a u isto vrijeme potpomaže i razvijanje rodnih pupoljaka. 2. U proljeće odgrnuti zemlju okolo voćke u širini krune, naranjavati (izbosti) ogolićene žile, pa odgrnutu zemlju vratiti i poravniti. Ovo je sredstvo mnogo snažnije od navedenog t. j. njime se još brže postiže rodnost voćaka. Samu radnju treba izvršiti smotrcno i u doba, kad se voćka potpuno razvila, jer se inače može ova lako da poboli. To su u glavnom napomcne o njezi voćaka odnosno o njezi krtine, debla i žila svih visokih voćaka. (Poljopr. Kal. 1914). — D —

Američki ratni dobici. Prema jednom saopštenju „Manchester Ouardian“-a porastao je u poslijeđnje tri godine broj Amerikanaca. koji su imali prihoda preko jcdan milijun dolara. od 44 na 120 lica: svi ti povećani dobici potiču o»i ratnih nabavaka. Opozvane porudžbine. Sporazumne države opozvale sp ranije učinjene ratne porudžbine u Americi u iznosu preko 100 miiijuna dojara.

Rozne uijeiti. Promjena vremena. Skoro svake godine i u svako doba godine čućete, kako se po neki ljudi iščudjavaju o nastaloj promjeni vremena, te završuju s uzvikom, da ne pamte ovako

ili onako vrijeine u ovo ili ono đoJv* godine. Kad tako govore stari ljudi, ?:je im se ni čuditi, jer u starijim godinama obično počinje pamćenje da izner^etava čovieka; ali jeza divno čudo, da> ailadii Ijudi tako govore. Medjutim, dovoj^n je jedan ietimičan pogied na bilješke » ptomjeni vremena iz prošlih godir.a, i»a da se stekne uvjerenje, da se zaćudjava^aći skokovi u promjeni vremena đe&praju skoro svake godine. Ne prodje godnaa, a da se od nekud ne ćnje, da su za vrijeme zimskih mjeseca tamo i!i ‘msmo cvjetale voćke, a ljeti da je bilo ^iraza ili snijega. Tako smo mi ovdje 2. janaara imali grmljavine, dakle u srijed arae, kad mu vrijeme nije, a skoro dobra ’poiovina zime bijaše slična proljećn. Hk -e toj okolnosti po rnalo iščudjavamo, aii već iduće zime, malo će ih biti, koji će se toga sjećati, jer razni dogadjaji a prirodi i u našem životu nagomilavajM * u tolikoj mjeri, da pokraj njih zaboravijamo na stvari, koje su protekle, ne ostavivši na nama nikakve osjetne tragove. Otnd je jamačno i potckla izreka „marina za fo, kao za lanjski snijeg", kojom hoćenao da iskažemo, da nas se izvjesna stvar f»i »alo ne tiče. Bakteriološka manija. lstraživanje izvjesnih predmeta pogledu bakterija, koje se na ili ti a-jima nalaze, postala je kod nekih ijudi prsva manija. Tako jedan francuski baktefrotog, koji oćito ima i suviše vremena na raspoloženju, ispitao je tu skoro razne sorte francuskog novca i našao je u kgbnom centimetru niklenog novca 140.000, bakterija, na srebrnom 160.000, a na ztatoom 220.000, na bronzanom čak 760.000. isti bakteriolog, ispitujući gomilicu pijes-.a, kojom se njegov petogodišnji sir.čić zabavljao, našao je u njoj bakterija l,30p.00C od difterije, 2,450.000 od mrasulja, >00.000 od boginja, 900.000 od srđobolje, 620.<X)0 od tuberkulose i 4,100.000 raznih drugih bakterija. I za divno čudo, dijete je pokraj svega toga bilo potpuno zdrairo ! Sniježni nasipi protiv kuršua» Prilikom zimske vježbe švedske vojske činjeni su razni opiti sa sniježnim nasipima, da se vidi, koliko mogu da odoljevaju neprijateljskoj vatri, te je atvrdjeno, da su kuršumi iz pušaka ■ odstojanju od 250 metara prodirali samo 1 i po metar u nasip od smrzlog s«ijega ; da je dakle takav nasip ođ najriSe 3 metra debljine dovoljan za zaštitt protiv neprijateljskih kuršuma. Čovjek bez sna. Opšte je mišljenje, đa ćovjeh. ne može da živi, a da ne spava. Medjutim je u Parisu u prvoj polovini prošlog stoIjeća živio deceni jama jedan pravozastupnik, koji nije nikako spav'ao, a bio je potpuno zdrav. Kao mlad čovjek živio je normalnim životom, pa mu je padom jedne tribine razlupana lobanja tako »ilno, da mu je iz nje virio mozak. Protiv očekivanja ljekara on poslije duge njege potpuno ozdravi, te je dočekao duboku starost, samo nije nikad spavao, a vršio je neprestano nortnarnim tokom sve svoje poslove. I ako je poslije stnrti podvrgnut ljekarskoj obdukciji, uzrok nespavanja nije se mogao nikako objasniti U našem 20. vijeku, kada je više no ikad „vrijeme novac“ ne bi bilo zgoreg da ima što veći broj takvih vrednih Ijudi kojima nije potrebno spavanje. PoslijEtinje itrzojgvoevDesn. Sporaziinttl odRovor UIIsodb. Izvod iz odgovora četvornog sporazuma na notu Sjedinjenih Državi Kb. Paris, 12. januara. Odgovor savezničkih vlada na ao:upredsjednika WiIsona navodi u glavmm slijedeće: Udružene su vlade savjesno cazmatrale notu Sjedinjenih Država, iiriajući u vidu ozbiljnost časa, u kojemu je podnijeta. Umjeće da cijene plemenitost osječaja, kojima je ona zadahnu:a. Naročito je simpatičan prijedlog ;a stvaranjem lige naroda radi spriječavanja sukoba. Saveznici su zadahnuti željom da završe rat, kojemu jc kriva Njemačka. Ali ini je nemoguće, da već danas sklope mir. kojl bi im zagaraatovao pokajanje, vaspostavljanje I garancije. Saveznici su svjesni velikih patnji, koje rat donosi zaraćenim kao god i neulralnim, ali one moraju skidati sa sebe odgovornost za nj. Sa zadovoljstvom konstatuju, da američki korak ne stoji ni u kakvoj vezi sa predlogorn za rnir središnjih v!g,sti. Dalje se navode optužbe protivu Njemačke i njenih saveznika o povrijedi belgijsko-luksetnburške neutralnosti, surovoj upravi nad okupiranim krajevima, posiupanju sa zarobljenicima, pokoljima Jennena i t. d. Ratni su ciljevi save z nika, veii se. poznati: vaspostavljanje Srblje. Belgije, Crne Gore I Rumunije. kao i odšte ta. Napuštanje svlju okuuiranih obinsfl Po pravednom popravijaniu svlju šteta; reorganizaclja Evrope. garanclje za pravedan mir. naročito za poštovanje prava svlju malih 1 velikih uaroda; «aistrože ostvarivanje principa narodoosti- uklanjanje Turske iz Evrope IM. Nemjere ruskog imperatora odnosno P«Upoznate su. Ne želi se raskomađanje Njemaćke na njene sasiavne dflelove, ali unlštenje pruskog niilitarteauL, u opšte mlr na podlozl slobode i pravde.