Beogradske novine

Bro! 44.

15. febroar« 1917.

Baogradske Norfne

Ccfvrtsk

Strm %. „

Bke 3, prođaje iećerlema 2, ikembareke il, Speditereke 1 1 radionica ieSira 1 konccsiia, Kror djelovodnl rapisnik projlo je projlog mjeseca raključno 227-, predmeta (od No. 1 do No. 2278). Od ukupnog broja zavedenih predmeta na upravno (administrativno) odjelenje doiazi, prema gore izloženom 453 predmeta, a na sva ostala odJelenja 1852 predmeta. Ovdje nije uračunat broj irdatih uivjerenja za putnice, koji se izdaju u upravnom odjelenju, a o kojiina se vodl zaseban djelovodni zapisnik i registar. Naplaćeno jc u ovom mjesccu ukup* ho na ime opitinskih pristojbi 1313,13 kruna, a na irae državnih pristojbi 900 kruna. Od 23. prošlog mjeseca počelo je pre«na taksenoj tarifi broj 2 izmijenjene pristojbene tarife naplata državne takse u 2 krune na ime svih uvjerenja, koje izdaje opština graia Beograda. Prodaju taksenih maraka vrši sama opština grada Beograda. U ovoin mjesecu, a za mjesec februar izdato je 1198 uputnica za 686 litara mlijjeka od kojih su stalne uputnice za 752, a privremene uputnice 446. Od ove količir.e izdatoga mliieka pada na prvu prodavnicu mlijeka 105 litara, na drugu prodavnicu 84i/ s litara, na trcću prodavnicu lOOVi litara, na četvrtu proiavnicu 98i/ s iitara, na petu prodavnicu 42*/* litara, na Sestu prodavnicu 131 litar, na sedmu pro(davnicu 18'/* litara, i na osmu prodavnicu 305 litara mlijeka. U isto vrijeme izđafo Je 1277 uputnica za bijclo brašno od kojih su stalne 667 a Jednomjesečnih 610. Novl gradjanskl zemaljsk! povjerenlk prl vojnoj glavnoj gubernlji u Srbijl, odjelni predstojnik pl. Kussevlch. r Novi je grad anski povjerenik, odjelnl predstojnik pl. K u s s e v i c h rodjen ,1854 god. u Buđimpešti. Srednje je škole svršio u Budimpešti 1 Požunu; tehničke studije svršio je na tehničkoj školi u Parisu i narodnoj pclitehnici u Zaricliu. Poslije toga se praktično usavršavao kod željezničkih radova u Švajcarskoj i Njepiačkoj 1876. i 1877. god. PreŠavši na službovanje u trgovačkom i prometnom ministarstvm, dodijeljen je 18S9- ugarskim državnim željeznicama. U tom je svojstvu bio najzad saobraćajni upravnik u Steinamanger-Szombathelyu. U tlužbi je ugarBkih državnih ieljeznica bio do 1912. gođ., koje je godine postavljcn za od/elnog' pređstojnika bosansko-hercegova'ke zemaljBke vlade u Sarajevu, gđje je zauzimao mjeBto upravnika gradjevinskog odjelenja. Za s\oje }e velike zasluge kod velikih vojničkih transporta povodom skadarske krize u 1913 god. odlikovan orđenom željezne krune 11. reda, a početkom mu je ove godine podaren i komanderski krst Leopoldovog ordena sa ratnom dekoracijom. Novt će gradjansko zemaljski povjerenik stići ovih dana u Beograd I primiai dužnost. Vojno IJekarsko veče. U subotu 17. o. m. u 5.45 sati u veče biće, pod predsjednišjvom nadlijećn;ka dr. B 0 h m a u c. i k. pričuvnoj bolnici ,Brćko“, sedma sjednica. Program: viši liječnik dr. R. Lehner: o sudsko kemijskoin istraživanju. Nadliječnik dr. H. Ra ubiček: o Chininpropylaxi. Krebinje stanovništva. Izvještaj prijavnog odjdjenja od 13. februara: Prijavljeno 57, odjavljeno 22. selidaba 22; u hoteiima prijavljeno 127, odjavljeno 139. ostalo po hotelitna 169. ■ Hsfoanajrli/reiis. Racllsnoinii cbrafia zemija l s njom vezsRi mcderni Rie.oSL (Svršetak). Za vrijenie niog bavljenja u Srhiji palo nii je u oći, Ja je gotovo polovina zemije, koju sam propuiovao pod vodorn.Uva se zemlju može obraditisamo u slučaju ako obori velika suša, koja vodu upije ili je isoarl. Inače ne. lspltujući uzroke ovome došao sam do zaključka. da pojedincima ovu šietu nanose neregulisane rijeke. U ovome vidim nebrižljivost države prema zemljoradmčkom staiežu Kolilco bi država više produciraia, kad bi se ovo snažno i muljem nadjubreno zemljište, koje je za privredu izgubljeno.obrauila 1 učinilo upotrebljiviml Zar ovo nije lakomnna bezbrižnost i ravnodušnost? Kako ćemo posbedice ovakvog nemara ukloniti I stanje pobcljšati? U prvom redu mora sc država odnosne dotične viasti pobrinuti, da rijeke dobiju pravo koritcf i da se regulisanjem obezbijcdi slobodno oticar.Je vode. Mali posjednici mogu se udružiti i jcdnom stručnom inžinjcru povjeritl, da oblast koja plavl prosjecanjem kanala spase i dovede u upotrijebijlvo stanje. Ako pri ovomc budemo onako uradili. kao što ste sad uCinill s putovima, koštaće vas vrlo malo pošto se cijevl za kanalizaciju mogu jevtino kupitl. a I inžinjerski troškovi ne bl teško padali pošto se snose zajednički. S obzirom na to šlo mnogo zemlje leži neproduktivno. bezuslovno je potrebno izvršenje ovih radova. Koliko ste Srbi Još zaostali u poIjoprivredi, najbolje svjedoći nemanje temlloradničkih maštna 1 sanhraćainib

srestava — što nije inoralo biti, osim toga već napomenuto neznanje, ravnodušnost I nemarnost prema svakoj kulturL Vaši su plugovi l danas drveni. Jedan sam takav plug vidio u Aleksandrovcu i ne čudim se što je rad sa njim tako rdjav. Izgleda. da je ovakov plug rukotvorina samog domaćina, Jer cjeav pluga kao i pojediul diJelovi bivaju prosti i nesavršenl. Crtak je bio potpuno uspravan; raonik ne stojaše u postepeiom nagibu nego ležaše skoro vodoravno; plug strašno dugačak, glomazan i težak; jaram toiiko širok, da dva jedno pored drugo zapreguuta vola stajahu u razdaljini 1 do l 1 /* m. U cjeiini plug bijaše tako zdepast l nevješio napravljen. da Je njega sainog bilo teško vući, a kamo li njim orati. Pri oranju ovim pliigotn učestvovalo e 4 « ovjeka. Jedan je vodio govedu. drugi je tjerao, trećl je sjedeo na p,ugu, ua oi on bar kojekako prodirao u zemlju a četvrti držao za ručice pluga, da plug ne bi pao. Ovim je Izvanredno veliki teret jadne govede još više otežan. Pitatn sad, kakva je razlika ovdje izmedju covjeka i zivotinje? Zar se nije čovječijl razum malo uzctigao uad životinjskim? Plug gvozdenjak ili sindžirlija trajniji je 1 opravniji, ore dublje lli pliće, hvata uže ili šire. Njegova daska prevrće tako zemlju. da ono što je bilo aoIje mora doći gore. Osim toga mogu inu se u nuždi dodati naročiti dijelovt. ponioću kojih se i drugi poslovi mogu vršiti, kao ogrtanje krumpira, prašenje I t. cL Temeijni se poslovi mogu vršiti samo savršenim i mođernim spravama. Vašu zaos'.aiost dokazuje još oskudica mašina za sijanje. drljača za njive i drljača za livale, bez kojiii se raeior.alni rad u polju ne rno/e zamisliti. Sprave. koje ne lmate 2 hog kažnjivog nemara, mogli biste ucHiživanjem nabaviti jevtino I lak). Kalco je danas polcžaj zemijoradnika j.ovoljan, ne mogu se prirniti kao opravdanie mkakva Izvinjavanja 1 Izgovori. Morain pomenuti Još pojedina društva koja se sja’no razvijaju, Llagosranje pojedinaca i naroda unapredjuje, i uzdižu ekonomskt položaj cijele zemlje. Takva su društva: „Društvo zemljoradnika“, „Kreditno društvo* 4 , “Društvo za potrošnju*”, „Društvo za osiguranje stoke" 1 t. d. Ova društva pDtrebna -u za to, što Je fizička i duhovna snaga pojeđinaea nedovoijna za postignuee veeili ciljeva te je potrebno uđru.'.ivanje. S druge s'rane cva društva ogranićavaju pojedine naše sarnožive I zelenaške Idižnje. „Društvo zemljoradnika" isključivo se zanima zemljoradničkim poslovima. Ona ćini. da lakše i jevtinije doj .cmijoradničke artikle, nabavlja takve artikle iz inostranstva, umanjuje podvozne troškove, garantuje za besprimjerni kvalitet materijala I naručenih artikala, izvještava zemljoradnike o stvarima, koje su njima nepoznate. snabdijeva zemljoradnike uz innjereuu eijenu moderniin mašiiiama, za raeijonalnu i modernu zcnilioradnju neophodno potrelme. Ovo je društvo zemljoradnieka crkva, koju treba što ćešče pohoditi, koja nam donosi duševni rnir i zađovoljstvo, lcoja nas bogati znanjem. unapredjuje naše biagostanje i osposobljava za dalji rud. 1 kreditna društva po’ooljšavaju i uvećavaju materijalno blagosianje naroda, dajući mogućnost sirotinji, da se u nuždi ne obrača zelenašima, koji bez srca iskorišćuju nezgodu siroiinie, tra-, žeći visok interes ili druge teške nalc| uade, i kad siroti dužnik na vrijeme ne može platiti. oni s radošču vrebaju priliku, da rnu prodadu kućicu, zunlju I stoku, da time sebe obogate, a sirotinju bace u propast. Cilj je ovili društava da sirotinji pozajtnljuju novac po niskoj stopi in.eresa i da od seljaka, koji hoče da štede- primaju novac na šisdiiju sa umierenim interesom. Ositn toga ott! daju obavještenje o papirima od vrijednosti i o ostalim stvarima. koji su s njinta u vezi Drušiva za po iOŠuj:i iirapredja'u JoŠ v’šc nego gore poiinn i e u« vi re materijalno blagostanje nari J. 1 , naoavIjajući životne namirnicc na veiiko I iste u zdravom stanju uz malu zaraau ustupajuči stanovništvu. Unosnici ovog drušva uživaju 5% Intercsn, a na kraju godine dobijaju 3% provlzije ne u gotovom novcu već u robi, koju po s' - ojoj volji mogu izabrati. Osim toga ovakvo društvo. prodajući samo za gotov novac, odvraća uarod od iakotnislenog zaduživanja. Najnovije Je „Društvo za os!gu r anje stoke", koje je dokazalo već veliku korisnost, a osnovano ie u svim većim kulturnim državama. Njihova je glavna korist u naknadi štete- koju izazlvaju ćeste hoicsti životinja. Ako npr. neki siromašan čovjek ima samo jednu kravu, koja zbug kakvog nesrećnog siučaja ili bolesti osakati ili ugltie, onda on ne može kuplti drugu, te materijalno propada. Društvo za osiguranje stoke inta zađatalc, da malom novčanom naknadom to sprlječl. Osiguranje stoke vrši se na taj način što 1 ili 2 člana toga društva procžjeiie stoku dotičnog lica i zatim u glavnu knjigu zapišu, kakva Je stoka. koliko je stara i koliko je procijenjena. Osim tnaa u ovu se knilvu bilieži i ci-

Jena, koju vlasnik označi. Sredina Izmedju obiju cUena uzima se za pravu cijenu. Kad se ovo svrši sopstvenik plaća ulog od 2—3% godišuje. Sta dobija on u naknadu za ovo? Ako stoka oboli i on to na vrijeme dostavl, neće plaćati ništa marvenom ljekaru za priJegled, dobiće bespiatne IJekove. Ako pak životinja, pored sve njege sopstvenika. lipše, dobija odmah u goiovom '/« utvrdjene cijene. Ako se žlvotinja u nuždi zakolje sopstvenik opet dobija l 4 cijene. aJl sav dobitak od zaklane životinje pripada društvu. Ranije se mogla osigurati samo goveda, a danas se primaju za osiguranje još konji i svinje, ali samo uz veču proviziju, pošto je i rizik veći. Ove su ustanove od osobite korlsti po sirotinju, jer one služe njihovim Interesima l štite investirani kapital od sviju opasnosti. Ovo što sam kazao o zemljoradničkim društvima služiće kao kratka orijentacija. Veće objašnjenje daću svakome, koji mi takvo objašnjenje u mojim sJobodnim časovima zatraži. Najzad ne tnogu, a da ne prokritikujem neke rdjave običaje, koje sam ovdje opazio, u pogledu reda, ćistote i štednje. Ovo u toltko prije, š f o sopsfvenc mane niko sam ne otkriva, samo ako one mogu koristio poslužiti onima, koji su svjesno ili nesvjesno takvim manama opterećeni. Oni se moraju boijem poučiti. U pogiedu vrijednoće rrimjetio sam, da muškarci u Srblii ne vole mnogo rad. Mrtogl za rad sposobni muškarci zanimaju se trgovinoin. ma da za trgovinu jiemaju duhovnih sposobnosti niti rutine l poznavanje posia, S toga su oni za soiidnu trgovinu štetni, pošto oskudicu trgovačkih sposobnosti naknadjuju zelenaštvom. Osim toga veći dio muškaraca ljenstvuje u mjesto da svoju vrijednoću udvostruči i na taj način ratom Izazvanu štetu popuni i naknadi. Dok pak muškarci Ijenstvuju, žene rade njihove poslove, njeguju i hrane domaće živottnje, oru l kopaju, dotle Ijudi provode vrijeme u nreani. saranjuiući svoje zdravlje, zaglupijuju od jake kafe l rakije. Ovo ga čini divljaćkim i ubija mu interes za kuituru. Seljak nije rodjen za meann I za trgovinu, ncgo za ašov i plug. i poslovica veli: ,,Z!o je kad obućar počne mijesiti kolače, a kolačar pravitl ObUĆU.“ -„3 /] Kod ženskog pola primjetio sam naprotiv veiiku .okretnost i vrijednoću. Pured kučevnih radova žene prave odijeio za čianove porodlce. pietu čarape i predu. Sto pak one inoraju raditi teške poslove, to svjedoči o kultumoj zaostalosti srpskog naroda pošto su ljudi smzili ženske do ropstva 1 prema njima se ponašaju ltao prema robinjama. Zena ]e pozva,iia. da održava kućevni red I čistoijbii'’l da vaspitava djecu, a ne da ra'dj rtjpske posiove, koji njenu snagu prelaze, škode njeno.n ženskorn izgledu. narušavaju njeno zdravlje. Sve je ovo od velikog uticaja na njen porod. Sto se reda i čistote u kući tlče stanje je uopšte nezadovoljavajuće. Za čistoću ulica, dvorišta I ostalih mjesta takodje se malo brinulo. U pogledu štednje moglo bl se mnogo poželjetl. Uzrok Je tome što je dragi Bog raznim dobrima obilno obdario ovaj narod, te može živjeti raspikućski. . U jednoj sam kući npr. vidio ćilime, koji su bili po'puno upotrjeblievL da leže kao krpe po patosu, ma da su vrto dobro plaćeni. jer su od štofa. U drugoj sam kući vidio otprllike deset koia tikava, koje nijesu spremljene pod krov već rasturene stoje po dvorišiu. te ih stoka po svojoj volji zagriza i iede. A I zašto da ne bi. kad lh je Bog tako obilno dao? Kad bi se pak tikve u kakav zatvor siožile i racijonalr.ije upotrijebljavaie trajaie bi duže. Veći dio domaćih životinja nema propisne štale. One švrljaju noću po dvorištu. Zivina sijeditjući divljem instiktu noćiva po drveću. Ovome je uz- | rok liienost, ravnodušnost i raspikuć- j sko gazdovanje. Zbog ovoga životinje se noću kradu l zbog hladnoćc troše mnogo masti, da bi održale toplotu tijeia. Spavajući na polju kokoške ne nose toliko Jaja. Kad bi se one držale u štali ranije bi pronijele. Kako su pak jaja zimi skuplja. to bl zemljoradnik Iniao duplu korist. Vaspitanje djece ne vrši se kao Sto treba. Djeca su divljačna, bez srca, nepobožna. Nedostaje iin svaka svijcst o strahopoštovanju. Od takve djcce postaju ioši gradjani. Nabrojane mane 1 nedostaci spriječavaju racijonalnu obradu zemlje i napredak biagostanja, zbog ćega njiliovo istrebljenje najtoplije preporučujem. 2eiju za redom, vrijednoćoin i znanjcin morate ojaćati, da bi sie znanjem i materijalnlm blagostanjem osnažili naciju. kojoj pripadate, i na taj način izdiglt na stupanj Istinski kultumog naroda. Ugušite u vašim srcima sve ono, što je prouzrokovalo vašu propast. Oplemenite vaša srca Ijubavlju prema bližnjem, ulijte vašoj djecl iijepa i plemenita osjećanja, koja će oplemeniti srce, čovjeka. narod i povesti Je sigurnoni blagostanju. Sve to mož.e Još da buđc, Još nije dockan!

Novl novac s likom cara I kralja Karia. Početkom će se mjeseca marta stavld u promet novl novac sa slikom cara i kraija Karla. Srebrni će novac biti dvoi Jedno krunaši sa poprsjem Njeg. Vellćanstva, a uz to će se kovatl i nova vrst novaca t. zv. pol-kruna&i (50 helera) iz •rebra, takodjer ta slikom cara i kraija Osim toga doći će u promet, u rrešto manjoj količini, novi zlatni novac po 10, 20 1 100 kruna Učešće čeha u ratnlrn zaitnovitna. 8 mllljardi kruna! Kako javljaju češki listovi. utvrđjeno je, da su Česi u došadašnjih pet austrijskili ratnih zajmova ućestvovali sa čltavih osam milljardi kruna.

Zvosltns oDJaoSc S. Br. 2362. " , t 7 OBJAVA. Kaiamnenje bagiuja ii Keogradu. Na osnovu naredbe c. i k. vojne gfavne gmbernije u Srbiji, odjel- 4, br. 4467, tačka 5. od 26. Juna 1916. naredj’ije se: Sva djeca, koja protivu boginja nisu još kalamnjena, dalje ona djeca, kojima se kailamnjenje u prošloj 1916. god. nijc primilo, i sva ona lica, koja ne mogu uvjerenjern utvrditi da su kalamnjena, moraju se podvrgnuti kalamnjcnju. Kalamnjenje će se vršiti bcspLatno u vremenu od 1. do zaključno 31. marta u gradjskoj ambuianti u Beogradu, Kralj Milanova ulica br. 61, svakog dana izmedju 9 i 12 sati prije podnc. Llca, koja bi se poslije 1. aprila zatekia bez uvjerenja o kaiamnjenju boginja, kazniče se poiidjski novčanom kaznom do 300 kaina, ili zatvorom do 30 Idana, C. i k. zapovjedništvo mosne bra ie I grada Beograda, kao okražno zapovjedništvo. OBJAVA. Objavljuje se, da se sve rekvirirane količine komine ovim ag ašavanjem za slobodne i da se ostavljaju vlasnicitna za pečenje rakije. Ko bi htio peći rakiju, vaija rađi toga da podr.ese naiiežnoj c. i k. financijskoj straži prijavu u dva primjerka. U prijavu treba staviti: 1. Kolićinu komme, određjene za pečenje i količinu išćekivane rakije odatle i njezinu jačinu. 2. Da li ćc vlasnik zadržati od rakije, Ito je misli dobiti, godišnji iznos od 50 litara radi svoje upotrebe ili će ust’.ipiti cijelu količimt uz naknadu od 2 K 20 h od hektolitar-grada voinoj vlasti. C. i k. flnanc i ka straža ođrediče dane, kada će se izvršiti peienje rakije. Po završenoin pečenju vlasnik će odmah prijaviti toj straii dobivenu količinu rakije. Vlasnik jc ovlašćen, da može zadržati 10 litara od dobivene rakije bez trošarine. Količina, odredjena za svoju potrebu, pođvrgava se trošarini i otuda se ima poiožiti u roku od osain da.ta 05 helera od lifta rakije ispod 25° 1 t K 30 h za onu preko 25 u jačine na kasi Opravnog odjeljenja c i k zapovjeiJnišiva mosne brane i grada Beograda, u protivnom konfiskovaće se sva kolićina. Oni što irnaju pravo krčmenja rakije i koji bi je sarni želili peći, dužni su učiniti korak zbog izuzetnog odob.eiija za zadržavanje veće kohčirie rakije kod upravnog odjelenja c. i ic. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda, koje će donijeti odluku o torae i izvršiti naplaht troš»* rine (c. i k. žetvena ceutiala, naredba Br. 882/1916.: 2 K 60 h od iicktolitar-grada). Ko protivno postupi prema propisima ove objave, kazniće se u smisiu objave c. i k- žetvene centrale, Br. 822 O. A. Beograd, 26. januara 1917 C. i k- zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda kao okružno zapovjedništvo. B3zne jfljesil. Dosjetljiv ljekar. Bio neki bogat seljak, siiom-boicsnik. Ncvaca irnao k'o ,,blata“, pa rnu nije bilo stalo do onih nekoliko kruna, što je morao da daje za ljckarske posjete. Šta više, on je svaid put pokazivao „gospodinu doktoru” svoje blagostanje i drugim načinom. Za svake posjete bila tu prava gozba... Nu došao je rat. Scljak se bogataš dodušc još nije izliječio, uvijek ga još nešto boljelo, iii u rtenjači, ili bud šta... Ljekar, starina neki, koji se prije tivijck ljutio na tog silom-bolesnika, sada je u ratno vrijeme vrlo rado posjećivao toga sel.'aka. Nije to bilo možda zbog pov'Šene ljckarske tarife, nego zbog one IIJepe gozbe... No i ta je jednoga dana izostalu — Nema više, znate rat je... LJekar se malo namrgodio. no prigovorio nlje. Jednoga dana opet pozove seljak l]eIrara. Ljekar dodje i nadje seliaka u postelji. — Boll me noga... gospodine doictore... reumatizam.,. jao ... nbiče me... Ljekar pogleđa 1 namfifl čeio, — šta je, za Boga, je li opasno? — Boga mi, opasno... Imate ii sianlne? i

— Ima, ima, kako ne bi bilo... ođ* rrati seljak i naredl svojoj ženL da do« nese što više može. ( Žena posluša I donese onako divno parče. — Je H dosta? npita nplašena žena. — Privremeno dostaje, reče Ijekar, amotavši slaninu u svoj — džep. A sada donesite maio vode I stavite svom mužu obiog... Ja ću medjutim sutra opet doćl prigledatl...

PGSlUednle brzoiavne oljest!. PotopUenl brodovl. Kb. Rotierd»;n. 14. fcbxuara. Potopljeni su dalje: talijansk! parni brod .,E > d a r. i a“ (3172 tone), te tngleski parnl brodovi ,,S U a k e s p e« a r e“ i ,,I r 1 a u c“. Kb. Lugano, 14. februara. P o t o p 1 j e n I su. talijanski parn! brod ..Avanti 1 ' (.7/7 tone).-{ arni brod ..Chianda" (39S0 ionaV ka-. 1 talijauskl Jedienjak „Torride” (i?5:i tona). „ Kb. London 14. februara. Reuterov ured javlja’ Pngieski su parni brodovi „foreiund" i „Brissens” potOpljeni. Kb. Kopenhagcn, 14. februara. Ritzanov ured javlja: NorvcŠkl je pami brod ,,Bel!ax“. koji se nalazio na putu iz Frederickstadti za Francusku sa tovarom gradjcvnog drva, p o t o p« I j e n u sjevernoin moru od jedne nje« mačke podmorniee. Ne zna se za sudblnu kapetana i 7 ljudi posade. Napad njetnaćke pndmornice na Irancusicti obalu. Kb. Paris. 14. februara. Mlnistarstvo ratne mornarice sa« opštuje: 12. februara u 5 sati poslije podne ispaiila ie jedna ncpr’jateljska podmomica 6 topovskih hiraca na obalu u blizini ušća \ d o u e r a. Obalne su baterije na podrnonm ti ctvcrlle va« tru, iza čegd je po Jn.ornica, pngodjena odmah prvim ltiv;eir„ brzo uromla. Pet je lica pogodjjno medju kn,.iina 2 teš« ko ranjena. Stvarna je štcra ne/na;pa. Taiijanskl vazdušni napad na Pulj. Kb. Rim, 14. februara. „Agencija Stefani" javlja: 11. fe« bniara napala je jedna skurina naših pomorskih letiJica uivrdjeno mjesto Pulj. Letilice su s vidniin uspjehom iz« bacile eskplozivne I zapaljive bombe na arsenai i brodove. Sve su se naše letllice povratile. 12. feruaba u 5 sati u jutro napala je jedna skupina nepri« jateijskih letilica na B r i n d i s i 1 bacila na to rnjesto nekobko bombi. koje su pogodile jednu privania kucu i sanitetski voz br. 45. Tri su gradjanska iica i ć vojnika 1. turinske sanitetske čete ranjena, medju njima 2 tesko. Ovoj se vijesti sa mjerodavne stra« ne primjećuje: U stvari su 11. februara napale trt neprijateljske ietilice Pulj, no u more i na obaiu izbačene liombe niiesu nanijele nikakve štete. tii nikakvih gubitaka. Odnosno našega napada na Brindisi upućuje se na siužbeno izvješće c. i k. zapovjedništva rarue inornarice. kcje je o tom naj^adu lzdano. Nagrade za potapljaitie podmoruica. Kb. Paris, 14. februara. Poslaru'k je Andre Lefevre u komori jx)đnio zakonski predlog, ko;im se vlada poziva, da učini potrcbne m.'ere, lcako bi posada svakog savezničkog ili neutrainog' broda, ’koji bi potopio jednu neprijateijsku pođmorn'cu, b.la nagTadjena sa po'a milijuna franaica. Nestašica ugija u Norveškoj. (Naročlti brzolav „Beogradsklh Novlna".) Bcrlin, 14. februana! Iz Kristijanije javljaju: Nestašica je uglja tolika, da je osudjena na nerađ gotovo cijeia riuarska fiota Norveške. U san;oj se Kristijaniji dnevno pogoršava ne« stašica ugija. Ljudi počin : u, da rnše stare drvene kuće u gradu, kako bi dobili materijal za loženje. Nepoznata epidcr.ri.ui u Riisiji. (Naročiti brzojav JBcograđskib Novina".) Kopenhagcii, 14. februara. Posljcdnje ruslce novine, koje su stigte u Kopenliagen, donose opšime vijesti o nepoznatoj zaraznoj bolesti, koja se kako smo već javili — prije kratkog vremcna pojaviia u Ros'.ovu na Donu. U prkos toga, što je cenzura o’diaštrila mnoge vijesti, razabire se, đa je ova epidemija zavladaia već i cijeloin jekaterinoslavskom gubemijoin, gdje od nje umire nebrojeno mnogo Ijudi. Ljekari su spram te nepoznate bolesti posve nemoćni. Bolesnici umini pod znakovima, koji se opažaju kod kugc. Na čitavom sc tijclu pojavljujtt gnojni otoci. Bečki tramvajsk! rminet n?ie obustaOj’en. « Kb. Beč, 14. febrtiara. Prema zaključku konferencije stranačkih predstavnika bečkog gradskog vijeća, ne će se obustavljati promet bečkog električnog tramvaja. Djelcmićno će se promet ograničiti samo od 12 sati u podne do 5 sati j-oslije podne. (Prema torne treba ispraviti našu vijest pod naslovotn .,/iina” u maloiii Dodlistku. Od. UrJ