Beogradske novine

:■:«/ . - • • Broj 51, 22. februara 1917.

RDSlla.

Ministarsko vijeće u Car&kom Selu (Naročiti brzojav. „Beogradskih Novina' 1 ) Siirich, 21. februara. • Kako ,,Times“ iz Petrograda javlja, odrzače se još u toku ove nedjeljc u Carskom Selu mindstarsko vijeće, kojemu će predsjedati sam car Nikoia. Ovoin vijeću pripisuju veliko umitarnjo-političkd*značeuje. Veliki knez Nikolaj Nikolajević. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Ziirich, 21. februara. ,,R j e č“ donosi vijcst, da će veliki kuez Nikolaj Nikolajevič dati ostavku na položaj kavkaskog vice-kralja. ‘ O polltičkoj zavjeri u Finskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Goteburg, 21. februara. „Handels og Siofarts Tidning“ doznaji iz Haparande, da su u već javJjcnoj otkrivenoj političkoj zavjeri u Finskoj upletena preko 100 lica.

Rot u Rumunjskoj. Tešfco bombardovanje Galaca. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) • Berlin, 21. februara. „Lokaiianzdger'* javlja iz Malino-a: ,,Novosti“ .iinaju iz Jaša ovaj brzojav: Posijednjih dana je otpočcia jaka paljba protiv Galca, u kojoj su najviše učestvovali teški njemački topovi. U samom Galcu i u njegovoj okolini na rastojanju od deset vrsta razoravanjc je straliovito. Teško su stradala utvrdjenja i spojna postrojenje, naročito na jugozapadu tvrdjave stemlja je na mnogiin mjestima čftat metar duboko izrivena i granatama preoraua. Galačko pristanište je sa svim porušeno. Svi pokušaji, da se noću uspostavi brodarska veza izmedju Renija i Galca ostali bezuspješni uslijed obazrivosti njemaekrb stražarskih odjeljenja. Posljednjh je dana neprijatelj upravio vrlo tešku vatru i protivu pristaništa u Reni, da bi dohvatio ovdje prikupljenu đunavsku f!otilu, koj'a je dijelanično natovarena municijom, a lieprijateljskim zatvaranjem Dunava prikiještena u Reniju. Vazdušna borba izmedju Ismajila i ušća Sercta po.većava se.

l?a]novilB brzojsvne vijeiil. Gerard kod Poincai ća. Kb. Paris, 21. februara. Mavasov ured javlja: Bivši američki poslanik u BevVnu O e r a r d. primljcn ]e u poneijeijak poslije podne od predsjeđnika Poincarca u audijenciju. — Oerard je u utorak na veče oiputovao u Španilj. nmrMinn mT «<• ^8TOaag«r^f?iKga».f uri itgfl Crđđ I oRsiia PoHraiutni loiiti u Ksosmaa. Juče je prije podne od N’jegove Preuzvišenosti gospodina glavnog gu.vernera u Beogradu svečanirn govorom odlikovan i pozdravijen jedan pogranični lovački bataijon, koji se na rumunjskom frontu uporno i bezprimjerno lirabro borio, te s uspjeliom odupirao nadmočnijim napadima.- U svom je govoru isporučila Njegova Preuzvišenost junačkim borcima pozdrav Njegovog Veličanstva cara i kraIja, koji je doznao za slavno držanje ovoga bataljona. Njegova Preuzvišenost je upozorila na to, kako je taj Previšnji pozdrav odlikovanje, koje je naj-

više priznanje za svakoga hrabroga vojnika. Njegovo Veličanstvo imalo je i samo prilike. da sebi stvori sud o djelima pojedinih 'četa. Svaki momak bataljona može da ovo odlikovanje protegne i na svoju ličnost. Njegova Preuzvišenost zaključila je’svoj govor odušcvljenlm usklikom ,,Živio!“ Njegovom Veličanstvu caru i kralju. Pogranični su lovci učinili utisak pravih ratnika, čvrstih vojnika, odlučnih izraza, na kojima se još raspoznaje patnja iz prošlih borbi. Bataijon je na kraju sveČanosti defilovao pred Njegovoin Preuzvišenosti. a iz svakoga je pojedinoga lica izbijao veseo ponos, što im je u dio pala toiika čast. Mii csiasi zu Ssi'jtMjku. U posljednje vrijeme pronosi se glas, da naš list stiže u Svajcarsku bez oglasnog dijela. Obavještavaino gradjanstvo, da naš iist u potpunom o b i m u, d a k 1 e 1 s a s v i m a o g 1 asima, redovno stiže u Svajc a r s k u. Dom za sirotir.ju u Nikšiću. Sa C et i n j a brzojavljaju, da je u N i k š i ć u osnovan đoin za sirotinju, u kojem za trajanje zime naiaze utočišta i opskrbu djeca, nenroćni starci i lica, koja su nesposobna za rad. U tom je domu već smješteno 170 takve sirottnje, no ostm ovili dobijaju hranu i na stotine dmgih iica rdjavog inaterijalnog stanja. Dom se izdržava dobrovoijnim prilozima stanovništva iz Nikšića i okoline i prilozima časničkog zbora u Nikšiću. 0 predaji dušeka i jastuka. U vczi sa naredboin, koja je objavljena u našem listu-, stavlja se do znanja gradjanstvu, d ai se imaju predati po odredjenoj cijeni za otlcup samo oni po kućama pretekli dušeci i jastuci, za koje su to organi c. i k. policijske kcniande pri svome obilaženju po stanovima izrično naredili. Rok za predaju produžuje sc do 16. marta tek. god. Nova zemljoradnička zadrtiga u Crnoj Gori. Krajem prošle godiue dozrela je misao u Donjo-krajskoj opštini (blizu Cetinja) za osnivanje zcmljorađničke zadruge. Pokretači i osnivači ove dobre i korisne ustaj nove prirediše prvi svoj glavni sastanak 24. deoembnr pr. god., kada su i pravila zadmgc potpisana; tonie sastanku bio je prisutan kao izaslanik c. i kr. okružnog zapovjedništva nadpomčnik Kacilec, sudija u oblasnom suđit. Poslije odobrenja i potvrde pravila od straue okmiuog zapovjedništva, — Donjokrajska zemljoradniČka zadntga je u nedjeljtt 11. ov. mj. u prisutnosti gg. jindricha R a š e kaa i Milutina T a t a r a, bivšeg načelnika poijoprivređnog odjeljenja konstituisana ovako: Upravni ođbor: Prcdsjednik odbora, koji je u isto vrijeine i predsjeđnik zadmge Luka L. Spađijer; članovi: Jošo R. i v a n o v i ć, Mićo A. I v a n i š e v i ć, Pero Dj. će r a n i ć, Luka S. M i 1 o š e v i ć; .sekretar Joko S. Ivanišević; blagajnik Stanko B. I v a n i š e v i ć. Nadzorni odbor: •Predsjednik Savo F. 1 v a n i š e v i ć; članovi: Fiiip M. S p a d ij e r, Nikot S. 1 v a n o v i ć, Vido V. M i I ošević, te Milutin N. Popović čiaji i se-* kretar odbora. Novi zađmgari upisuju se u kanoclariji uprave u Donjem Kraju. Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog ureda od 20. februara: Prijavljeno 70, ođjavljeno 26, preseljenja 35; u hotelima prijavljeno 117, odjavljeno 134, ostalo u hotelima prijavljenih stranaca 184.

ueprestano svijctlo i toplinu — energiju. Nadaije znamo, da ni naše Sunce ne mirnje na jednom mjestu, nego putuje brzinom od neko 20 km u seloindu spram jcdtic točke u zvježdju, nazvanom Herlcules. Kad bi dakle naše Sunce intalo centralni položaj u svemiru, to bi ga poradi toga s vremenom napustilo. Ali ipak, kako god bilo veiiko i jako naše Sunce, kakogod ga nadrnašria druga poznata (Arcturus n. pr. premašuje veličinom nekoliko desetaka tisuća naše Sunce) i još nepoznata sunca u svomiru — njihova se cnergija gubi. Odilazi u bezkonaćni prostor — u nepovrat. No ne samo to." Ako ta energija i ne propadne, ne nestane, nego se zaustavi u našem svemiru, za koji držimo, da je ipak kraj sveg neizmjcrnog broja nebeskiii tjelesa ograničen, ona se u tom ograničenom, nsizmjemoin carstvu izjednačuje. Mora zato doći vrijeme, kad će sva svemirska tjeiesa imati u sebi jednako energije, kad no ćc postojati onakova rpzlika, ka<j što jlostoji danas n. pr. izanedju naše Uadne Zemlje i vrućeg Simca. Što će biti onda? KraJ sve vanredno velike koiičine energlje u pojedinim tjelesima svemirskim, ne ćo moći biti više na njima života, rada i gibanja. Nastupiti će vječna smrt — konac svijeta. Jer iivot i rad mogu senjetiti. i podržavati samo onda, kad postoje razlikc u encrgiji. Toplina stavlja u gibanje parostrpj samo zato, jer prelazi na nje«nu sa vruće vode u parnonr kotlu na biadnu vodu u idadilu. Suncc radja život na Zemlji samo zato, jer njegova enerjrtja, njegova toplina sBazi sa usiiaoog

Sunca na hiadnu Zemlju. Čim se jeđnoni te razlike izjednače — energija se rasula; ona je ncinoćna i svczaniii ruku, ne možc viši stipiti u akciju, ne možc više stvarati rac i živol. Zato imade život i svijet svoj kci.a kao što je morao imati i svoj početak, kad su se uspostavilc razlike u energiji, u toplini, što je vladala na pojedinim svemirskim tjclesima! Ali — što je onda, ako jc svijct 'beskonačan, neograuičen s obzirom na prostor i vrijeme? Sto je onda, ako je moguće, da se u svemiru zbivaju takovi proccsi, da ne može nikađa doći do potpunog izjcđnačenja u encrgiji svomirskih tjelesa? Zar i onda ima život i svijot svoj konac, ođnosno i svoj početak? Zamislimt se malo u ta pitanja kod našib šctnja večerujih, kad ham oko luta po lijepom zvijezđauom nebu nad nama!

H«U POniSTSK. Latinska azbuka u turskom jcziku. Iz Carigrada brzojavljaju: Osnovan je Jedan komitet, koji se sastoji od univerzitetskih profesora, medjti njlma 5 i a Goek Aep-beg, Redžep Asmi-beg 1 0 i e s e, a kojcmu Je svrha da prousi uvodjenje iatinlce u turskom Jezlkti. ,,I k d a m", koji sc od svlju turskih hstova najviše zauzima >.a Ideju uvodjenja latinske azbuke, donosi ovom prilikom po, novno članak, ii kojem izriče nađu, da će se ta Ideja u skoro' vrijemc i ostvaritl.

Beocradske Novine

četvrtak

HaroEfna pflvretfo. ’ nesovanje povrtnlh nsadu za sadjenje. I iduće prolječe načiće naše povrtare na poslu, da svoju grudu zemlje zasiju u prvom redu povićem, kako bi sebi osigurali što je moguće bogatiju •žetvu u životnim srestvima, koja u našoj kuliinji u ratnim godinama igraju najglavniju ulogu. Svako će težiti za tim. da dodjtf što prije do novog povrća, pošto je zaliha prošlogodišnje žetve većinom utrošena. To se, razumije, može postići jedino što je mogućo ranijim sadjenjein, ali je i ono skopčano sa opasnošću. Ako se. najme, upotrijebi slabi biljni materijal (rasadnici), koji nije sposoban za otpor, u stanju je jedan jedini mraz da uništi cio proljetnji usjevni rad. S toga je neopliodno po. trebno, da se samo dobro očvrstale biljčice presade u slobodne jeje. Dalje je pctrebno. da se upotrijebe samo krupne i več jako razvijene biijke, jer samo takve daju jamstvo za uspješno dalje razvijanje. Takav se blljni materijal pak dobija samo tada, ako se obrazovao dobar sistem korjena, a to se opet postizava presadjivanjem biljki u dobu klijanja. Najbolje jamsttfo za odgajivanic snažnih biljki pruža podjubreni rasadnik. Ali svaki posjednik vrta ne raspolaže s takvim. naročito ne gdje je prostor vrta ograničen i hladovit. U ovim slučajima, ako se ne predpostavi, da se rasad kupi u vrtarnicaina, može se pomoču sar.dučića za zasijavanje odgajiti vrlo dobar biljni materijal. U tu svrhu se upotrijebl običan sandučić, načinjen od nerendisanih dasaka. Visina sandučića za zasijavanje je dovoijna 8 do 10, za presadjivanje 12 do 15 cni. Veličina se upravlja prema potrebi. ali se, radi boijeg rukovanja, preporueuje da sandučići ne budu vcći od 75 cm. u kvadratu. Na dnu sandučića se izb.ušu rupe, da bi voda mogia dobro oticati. Sandučić za zasadjivanje se tiapuni iakom pjeskovitom zeinljom, dokle se onaj za presadjivanje inora napimiti dobrom. zagnojenom zemljom. U sandučićima se zasije sjeme, ali ne suviše gusto. Zatim se, prema vrsti povrća, pokrije, za 'k -—1 cnu visoko, dobro parpsijanom zemljom, pa se ova malo njibije. Tađa se zemlja lakim zalivanjeni održava u umjesenoj viagi. Pošto klijanjč dosta naglo uapreduje, ako zemlja nije iziožena jakoj svjetlosti, to se sanduč'ć stavi na tamno mjesto dobro provjetrenog prostora. Aii čim se na zamjetku primijeti zeienkast dio, sandučić se mora iznijeti na dnevnu svijetlost. — Sad treba da otpočne čvršćanje i to time, što se prozori dotičnog prostora đrže preko dan otvoreni, da bi $yj§ž vazduh mogao ulaziti. samo sejipču prozori zatvaraju. Jakoj sunčanoj švjetlostl zametci se ne siniju izložiti. Vrijeme je tacia, da se vodi briga i o čvrščanju rasčenja, i to time, što se tijesno izniknutl zametci razredjuju; na taj se načm oni rnogu jače razvijati. Kad biljčice osim prvih listića dobiju još dva ili trl, onda treba pristupiti presađjivanju (pikiranju). U tom se razumije obično presadjivanje sjemenjaka. ali se u isto vrijeme sasjecaju i glavni korjeni. Mlade i nježne biljčice pažljivo se pomoću jednog đrvceta izvade iz zemlje. Sasjecanju korena je posljediea, da se sistem korena jače i bogatije razviia i grana. Pojedine se biljčice presade u rastojauju od 5 do 6 cm. u rasadnom sandučiću, ali im se prije toga spreini zašiljenim drvcetom maia rupa. Zemija se zatim iako pritisne uz biijčicu, a pošto se cijelo sanduče tako zasadi, dobro zalije. Dalje se njegovanje ograničava na redovno zalivanje i na dalje očvrščavanje biijki. i to na taj naein. što se sandučići koiiko je moguće 'dše izlože svežem vazđuhu. Čeprkanjern zemlje zašiljenim drvcetom sprijeeava se obrazovanje tvrde kore na površini zemlje. Poslije ukorjenjavanja možc se po kadšto vršiti sitno djubrenje, koje bitno doprinosi dobrom napredovanjtt biljki. Posiije nekoliko sedmica su se pojedine. biijke već toiiko razvile, da se može pristupiti rasadjivanju u otvorene leje. I tom prilikom se mora vrio obazrivo postupiti pri vadjer.ju biljki iz sandučeta, svaki se tada može uvjeriti od kolikog jc povoljnog uticaja" sasjecanje giavnog korijena i koliko je ono povoljno uticalo na dalji razvitak cijelog sistema korjena. Rasadjivanje se niora vršiti sa cijelokupnim korjenim busenom. i blagodareći snažno razvijenim sistemom korjena nastaje ttkorjcnjavanje u otvorenoj leji tako brzo, da biijka na svome novome mjestu snažno i brzo đalje napreduje. Ako se biljka bude njegovala, ako se spriječi nicanje korova oko biljke, ako se zemijište bude s vremena na vrijeme opkopavalo, i pored redovnog zalivanja za vriieme suše po kadšto zaiivalo i tečnim djubretom, onda se — ako ncbl kakav izvanredni slučaj naatupio — možc • raćunati sa svim pouzdano sa bocatom i ranom žetvom* povrća.

Kolfko je stoke z a klano u Hrvatskoj 1 Slavonlji god. 1914. 1 1915.? U g^. 1915. zaklano je: U iupaniji bjelovareko-križevskoj: govedi 4791, teladi 4S61, ovaca 1178, koža 48, svinja 7708; u županiji zagrebačkoj: govedi 14.453, teladS 7055, ovaca 5200, koza 64, svinja 17.942; u županiji modruško-riječkoj: govtdi 3884, teladi 3151, ovaca 8253, koza 1376, svinja 1094; u županiji virovitičkoj: govedi 3011, teladi 2146, ovaca 2123, koza 74, svinja 5169; u županiji iičko-krbavskoj: govcdi 2900, telaJi 2798, ovaca 14.519, koza 2530, svinja 1056; u županiji srijemskoj: govedi 4811, teladi 3068, ovaca 15.518, koza 65, svinja 10.311; u županiji varaždinskoj: govedi 1987, teladi 907, ovaca —, koza —, svinja 1750; u žnpaniji požeškoj: go\ , edi 4839, tcladi 3949, ovaca 2404, koza 699, svinja 6238; u Zagrebu: govedi 12.873, teladi 10.346, ovaca 3200, koza 24, svinjif 28.732; u Varaždinu, Osijeku i Ziemunu: govedi 7429, teiadi 5050, ovaca. 17,598, koza 1, svinja 18.502. Ukupno: govedi 60.978, teladi 43.331, ovaca 70.193, koza 4881 i svinja 98.502 komada. Godine 1914. zaklano je: govedi 82.440, teiadi 75.490, ovaca 66.310, koza 6292 i svinja 161.996. • U god. 1915. uvezeno je izvan Hrvatske 75 govedi i 873 ovce. U Osijeku je zaklano i 145 konja (god. 1914. 209). Ukupno je zaklano stoke godine 1915. svega zaklano ukupno 392.528. Prema tome zaklano jc godine 1915. za 114.643 grla stokc manje, nego godine 1914.

Osiguranje Daimacije mesoni. Citamo, da je namjesništ\X) Dahnacije preuzclo u svoje rukc opskrbu Dalinacije mcsom. Na pazarima samo će naroeito vladino povjerenst\o moći kupovati stoku uz određjcne cijene, a ono će ga zat in preprodavati mesarima, koji neće smjeti dobivati, pri prodaju općinstvu, više od ođredjenog procenta. Ako vlasnici stoke, ne bi htjeli prodavati istu, ona će biti rekvirirana. Jedan će se dio dovoziti i iz Bosne. Cijenc će stod biti od sađa umjerene, jer jc vlasnik dužan da stoku proda vladi, te je isključena konkurencija. Namješništvo ee nad§ daj će se ovim načinom dovoljno opskrbiti Dalmacija mesoin i da će cijene srazmjerno biti umjerene.

Razne lil’estl. * O caru Wiihe!mu. (CarWilhelin kao stolar. Njetnački car protivu upot r e b e s t r a n i h r i J e č ). Poznato Je, da se car vVilhelm u nilrno doba često pred podne zabavijao drvodeljstvom; carica često prisustvuje 1 posmatra svoga muža kako priIježno radi. Kada je na posiu, car Wiilielm ima na sebi lovačkn uniformu. Medju ostalim car Wilhelra ima još jednu odliku: on je i protiv upotrebe stranih riječl. Malo Je poznato, da Je car Wilhelm od svoga stupania na prijesto bio uvek vatren poDornik izbacivanja stranih riječi; to se je već prve gcdine njegove vlade pokazalo, kada su izbažene strane riječi iz jclovnika za carskom trpezom. Aii je 1 na drugoj strani car \Vilhelm dao izraza svojoj odvratnosti prema stranim riječima. Tako se zna, da o’naj. koji upravlja carskim automobilom ne nosi naziv ,,šofera“, već ga zovu ,.Wagenfuhrer“ iii ,,Gber\vagenfiihrer“. Medjutiin jako pada u oči izbacivanje stranih riječi u vojnom jeziku. I na tome' poijti car je učinio izmjenu. On Je već 1889. god. izdao carsku naredbu, po kojoj se na mjesto stranih izraza uvode novi. Od tada je izbačena iz upotirebe riječ ,.Tarrain“, a mjesto nje kaže se ,,QelSndc“. A odmah posiije toga uvedena su njemačka imena za oficirske činove. Tek od cara Wilhelma H. datiraju se imena: ,.Fahnenjunker“, ,,Fahnrich“, ,,Oberleutnant“ (u injesto „Premierleutnant"), koia su i danas u upotrebi. Kritične godiue. Kađ nastaje preokret u čovjek o v o m o r g a n i z m u. Kada kod žena nastaju promjene u đobu, cne postaju nešto nervozne i neraspoložene, ponekad uzbudijive i nepodnošljivc. Kažc se. tada da su u krttičnoj ili „opasnoj starosti.“ Zapaženo je: da i kod ljudi postoji silčan odnos i ijekart čak šta više tvrde. da se „opasna starost" kod čovjeka podcjenjuje; što je uzrok đa jedan od četvorice ljudi postaje pri krajn četrđesetih gođina upoia invaliđ. Otkuda je to? Na to pitanje iako je odmah odgovoriti: Uslijed neumjerenosti u svima slvarima. U ovom slučaju neumjerenost znači samo to, da čovjek u opasnom dobu, kada stupa u četrdesetu godinu, svodi pravila svoga života na iste norme, po kojima ga je vodio kao mladić ili čovjek u prvim muškirn godinama. Ali kolfka razlika postioji izmedju konstrukcije jednog mladića rd dvadeset i jednog čovjeka ođ četrdeset godina, najboije se možc pokazati na njiliovom nepodjednakqjn savladjivanju malih bolesti. Ako jediiog dvadesetogodišnjeg čovjeka uhvati kijavlca, ona obično ne trajc dugo. Aii teško onome koji ima četrdescti Kod njcga u tom slučaju nastupa grozničavo stanje, nervi se uznemirc, bilo lcunepravilno f postaje za IJuđe u godinama najstrašnija bolest: bcsanica. 0 \tj oo-

. Strana 8. javu IJudi obično objašnjavaju „neđo* statkom kretanja" koje njlhov način života sobom đonosi. I oni treba da sa revnosno odadu gbnnastid, da bi ttme nadoknadiii izgubljeno. Smatra sc, da je Jedan čovjek, kojl ima četrdeset godina i koji je zauzimao izvjesna injesta u životu, treba da bude oslobodjen od dužnosti, koje mu njegov poziv nameće, da bi na taj način mogao naći dovoljno vremena da se temeb’no opo-> ravi. Aii je najgore to, što se telo i duša ne mogu zajedno oporaviti. Duh jedno^ čovjeka od četrdeset godina sasvim je miadalački, ali teio nijc, zato je duhu potrebno sasvim drugo razonodjenje nego li telu. Otkuda će on preduzeti duga pješače-. nja lli će na automobiiu projuriti mnogo 'milja, da bi zadovoljio svoju dušu; aii lia muke svo,ga sirotog tela on ne misli. Svaki čovjek obično u minutu uz-j dahne vazduli 16 do 18 puta. Kf>d starog sporta treba taj broj da se popne na 22 do 26. Ako se hoće ovaj maksimum daprekoraČi, tada je sport nezdrav. To što čovjek za vrijeme gimnastike uzima u sebe viSo Vazduha no obično, jeste prva koi rist gimnastike. Druga svrha sporta jeste povećanje radinosti srca, što ima za posijedicu bolji i praviltiiji tok krvi. Sa svega toga ijudirrta u kritičnom dobu treba preporučiti gimnastiku. Osim toga oni treba da što češće piju vodu kako bi timc doveii u red rad bubrega. Zabr a na posmrtnih daća u Srijemu. Jedna korisna naredba, Županijska vlast (okružno načelstvo ur.); u Vukovant izdalo je naredbom od 5. febniara 1917. broj 8716 ž. o. ovu naredbu: ,,Na području ove kr. županijske oblasti vlada još uvijek zao običaj t zv. posmrtnih daća i posmrtnih gozba. Ovaj slučaj ima više zlih strana i loše posljedice kojima treba na put stati. Tako se posmrtne daće obavljaju u istoj sobi u kojoj rar-, t\'ac leži, što se neTnože u sklad dovesti. sa čuvstvom pieteta, a još manje sa zdravstvenim propisima, jer se jelo u mnogo slučajeva kuva u istoj sobi a pripreinijeno, tjesto poredja i rasteza oko mrtvaca po krevetima i drugom pokućstvu. Poznato je nadaije, da se upravo kroz karmine razne, teške priljepčive bolesti šire kao kolera, dizenterija, tifus. Osim toga troše se kođ takvih prilika životne namirniee, kojih dmgi u ovo tako teško doba nemaju u većoj mjeri. Uslijed toga a na pređiog jedne kr. kot. oblasti (sreskog načelstva ur.) nalazi ova županijska oblast za shodno ovinie zabraniti održavanje posmrtnih daća i posir.rtnih gozbi. Ova se ođieđba ima svestrano obnarodovati, a svaiđ prekršaj iste 1 ima se strogo kazniti zatvorom do 14 dan» i giobom do 200 kruna". Zi'tifilčns objBue. Objava. Na osnovu zapisnika, što ga je c. i k. zapovjedništvo polieije r Beogradu vršiio, odredjuje se. da se d u š e c i i j a s t u c i i t. d. u kojima se vuna na.azi, životinjske dlake. da nojdoctiije 28. februara o. g.Jinaju dostaviti centrali sirovina intendanture vojne glav,, gubernije. Dostavljen materijal biće na temeiju procjene isplaćen. Primanje tih stvari biće svakog utornika, četvrtka i petka, u vremenu od 8 sati u jutro, pa do 11 sati prije podne, u stovarištu vune centrale sirovina, savska obala u zdanju voinog zavoda za kože. Sve. od strane c. i k. zapovjedništva policije u Beogradu zapisani dušeci, jastuci i t. d. koji do 28. februara o. g. ne bi bili predati, biće bez ikakve Isplate oduzimani, a dotični sopstvenici najstrože kažnjeni. Beograd, februara 1917. god. Središte sirovine c. i k. intendanture giavne vojne gubernije u Srbiji.

Objava, Pogledoiu na sada postojeću oskudicu u mlijeku. kao i na postojeće sadašnje izvanredne teškoće za nvoz mlijeka u Beograd, >e usiijed jako smanjene svakidašnje koiičine niliieka, mora da se prislupi novmn uredjenju mliječnih obroka. S toga se ovim odredjuie slijedeće: Na nidtere, koje doje djecu do jedne godine siarosti, a koje.o tome moraju da se iskažu liiečničkim uvjerenjem, pada prema količini nahodećeg se mlijeka dnevno ’/* litra mlijeka od osobe. Dnevna količina mlijeka za sve ostiife osobe. koja rnoraju iiječničkim uvjerenjem da se iskažu, da su jako bolesne i da im je inlijeko neophodno potrebno iznosi na glavu i dan l i 4 liira. Karte za primanje miijeka izdaju se lsključivo satno na osnovi Iiječnićkog uvjerenja u gradskoj u|»avi, Jugovića ul. broj 1. Opštinske prodavnice nilijeka izdavače ovo samo uz prikaz rečene karte. Ma kakve vrste primanje odnosno davanje miijeka kaznimo je l kazniće se kako davalac tako I primaiac sa 200 do 1000 kruna glcbe, a ako ova ne bi mogla da se utjera, zatvorora od 20 dana do tri mjesecn. I.iječnička uvjerenja za dobijanjc fcarata za inlijeko izdavaće se od 20. do 27. februara 1917. u građskoj upravi. Svi u Beogra-du nalazeći se i za vrSenje prakse ovlašteni IijeČnlcl imaju pravo, da izdaju rečena uvjerenja. C. 1 k. zapovjedništvo mosne branc 1 grada Beograda kao okružno za* povjedništvo.