Beogradske novine

Br. 71. BEOGRAD, srijeda 14. marla 1917.

Izlazit

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojadinl brojevl: U B»ogr><!. I u krsjMtiu raporJ.đnutJai »v •• I kr. Cgti po cljinl od .... 0 ha!»ri U HnratikoJ-SlnonlJI, Bosnl - Horcajorlnl I DalmielJI po cljanl otf 10 holora Irraa nq pmtruCJa pa cijonl aO. . . . tf Itetera

Mjeaečna pretplata: U Baofrađci I a krali«laa rapojJodnuUm U .. 2" * k, j “ °°J** I otapnu poita. . K f' U Boograpu oa dostaraai u kuku . ... K r &u U Ur.atako J -SlavoniJI. Ooaaj - Horr^^J j * Ijl

Oalmaclrl

K 2 00

U oitallm * rajaulma Auatr a-uaarH>e manarMja K 3 U inostraontvu K 4 50

— Ofllasi po cljenlku.

UrodnlStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Tolefon broj 83. Upravo I prlmanjo prefplato TopliCin venao broj 21. Tolefon broj 25. Prlmanje oglasa Knazo Mlhajla ul. bro] 38.

Godina 111.

Rotnl Izvještojl. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč. 13. marta. Istočno boliAte: U prosioru Jtižno i jMočnc od B rz e z a n y a bilo Je više jjoduzeća u prednjim položa.lima, koia stt nam dotiiiela uspjehe. Sjeverno su od željeznice, koja vodi od ZI o c z o \v a u T a r n o p o 1. privele naše napadne čete iz ruskiii rovova tri Časnika, 320 vojnika i 13 maŠlnskih pušaka. U V o 1 i n 5 j i nastupila ie .iača borbena djelalnost. Taliiansko bojište: Topnička je borba 1 borba minarna ua vlsoravni K r a s a i u dolini V i p ay e trajala cijeli dan i noć. Na C i m i d i C a s t a b e 11 a odbijen je jedan slabiji talijanskl napad. Jiigo-istočno bojište: U zemljouzu izmedju o li r i d ’skog i prespanskog jezera suz■bila su austro-ugarslca, n.iemačka i bugarska odjelenja jedan francusk! nrepad. Zam|etilk glavara genefalnog stožera pl. H 5 fer, podmnrSal. Dogadjaji na moru: Pred zoru 13. o. rnj. napala je jedJia od našili poinorskih letačkih eskadra vojn<ička postrojenja A v 1 o n e i sa vldljivim uspjeiiom izbacila 11 a njih bombe u ukupno] tcžini od 200 kilograma, Opaženi su prostrani požarl. Sve sti se letilice povraiile neo.štečetie. ZapovjedniStvo niornaticc.

Refirilaielisiij poiivnl«. Sile sporazuma i mnogi njihovi različni prijatelji doista niiesu previše razmazHi. središnje vlasti. Biee skoro trl godine, od kađa naši »eprijatelji, vodjeni velikom mržnjom, izvraćaju sve ono što se kod nas dogadja. Već je prvi dan raita iskorjenio kod lieprjjaielja središnjih vlasti svaku sposobuost za objektivno razmatranje, i sveo cijelo mišljenje i osjećanje u ludilo, koje oni smatraju patrijolizmom, tako da se i onim muževima, kojiina se prije morao da prizna pravedan sud i jasan pogled, počela da poriče svaka sposobnost. Tako su nastale najraznovrsnije bajke o grozotama „barbara 11 , na koje se ne vrijedi ni obazirati. Svaka se službena ili privatma vijest štampe, koja je goPodiistsk. Stjepko Ilijić: Zasrev I njezoua oHoiica. 2. Savremeni prikaz. Današnjl Zagreb prostire se na podnožju pitomog i šuinovuog S 1 j em e n a, koji je jedan ogranak julskih •Alpi. Plodnom njegovom ravnicom sa južne strane protiče S a v a. sa sjevera stere se čak đo Š e s t i n a i R e m cta, sa istoka pak svc do Sesvotske općinc i po svom krasnom prirodnom položaju i uredjenju, spada mcdju prve gradove Anstro-ugarske monarhije. Putnik izlazeći iz krasnog i veličanstvenog državnog kolodvora, (željezničke stanice), ćisto se zapanjl otbčuda i iznenadjenja, kad prvi put stane nogom na zagrcbačko tlo i kud mu pred začarcnim vidom puće najednom jedan od najveličatisfvenijih prizora, koje može ugledati čovječije oko. Pred njim dakle osvane najednom ubavi trg Fran j e .1 o sni a sa prekrasnhn njegovim parkom tskićenim umjetničkom rukom. optočcnim zelenilom i zakićenkn svakovrsnim cvijećem, na kraju kojega diže se ponosno U in j e t n i č k i p a v i 1 j o n. taj klasjčni čuvar radova našili amjetnika na Kistu i dlijetu. Do paviljona diže se spomerik našega velikoga pjesnika Petra Preradov ća od čuvenog kioara R e ii d i ć a; nzduž trga Franje josipa, uz krasnu aleju, koja se proteže u ncdogled. dižu se Starćevi- ć a dom. paiača zaslužnog s v e t o-

Njemačke podmornice ponovno potopile 35.000 tona. Bombardovanje vojničkih postrojenja Avlone.

vorila o poštcnim i vrsnim djelima pojedinaca u državama središnjih vlasti, obasipala grdnjama i sprdnjom, jednom riječju u logoru sit sporazumnah sila povlačili po najgadnijem blatu imcna liaših najboljiii, najsavjesnijih prvaka i vodja. Središuie su vlasti svagdje pobijedile 11 a bojištima, a sporazunme su sile nastojaJe, da ,,pobjeđjuju“ pomoću laži i podlog izvraćanja istiine. U sred takovog raspoloženia, na koje smo već bili privikli kao na nešto, čemu se ne može izbjeći, probila je iznenada jedna sunćana zraka. Organ talijanskih naoijonalista konstanttije od jeđnoin, da ie barun Conrad Hotzendorffski čovjek, koji bl morao Cadornl služiti kao lizor. Bivši je šef glavnog stožera anstro-ugarske vojskc stvorio u pogranično] obrani monarhiije jedno veličanstvetio djelo; majska je ofenziva protiv Italije bila sjajno organizovana, a napad kojl se kroz sedmice pripremao, izveden prema osnovi I snažnom žestinoin. Tako piše spoincnuti talijanski list- koji u isto vrijeme izvodi, da se ovakovom vrsnom vojskovodji mora stavlti na suprot jcdan nepregledni Ijudski materijal, ili drugim riječima: ženijalnost se maršala Conrada inože Izjednačiti samo još lievidjeuom brojčauom nadmoćf. Ove su riječf tali.ianskog llsta. jedno priznanje. One sadrže iednu iivaIu, koja dvostnikom snagom pada na tezulju, kada se izriče od najomraženijcga neprijatelja monarliije u času, u kojem je cijela duševtia snaga Conrada Hdizendorffskog postala slobođnom za jednu liovti zadaću. I ako se mora imati na umu, đa Italija ne preza ni pred jednim sredstvom. kako bi pomoću publicistike napela do skrajnih granica obranbenu snagu svoje zemlje- to ipak ueograničeno ostaje ii svojoj snazi činjenica gore spomenute pohvale. Sve da organ Ualijanskih liacijonalista sa širokom kičicom hoće da izmalja strahovitc shke i da se u lu svrhu posluži barunom Conradoin: sve da se iičnost ženijahiog vojskovodje s one strane tirolskih klisura spominje jedino u svrhu, kako bi se vlasti:i:n zemliacima ttlio strah u kosti, to je ipak i u ovoj

mctodi izrečeno jeđno priznanje za sposolmost i zasluge blvšcga šefa c. i k. glavnoga stožcrr, koje nc treba naročitog komentara. Sajato sc dicca dadu zastrašivati jeduiin fantoinom. Jedau cijeli narod treba jačih argumenata, koji ntogii da osvjcdoće. « Zato je pohvala, koja je izrečena sa jednc uvažaiie talijaiske stnue t našem Conradu činjcnica, ‘.oia će izazvati vcsclo zadovoljstvo u die>oj monarhiji. Od kada.se vode ratovi. vrijedilo je uvijek priznanie, ! zrečeno iz ustiju neprijatelja, kao tcšto najvišega što niože pasti u dio feduom vo.iiiiku. Takvo je hvalenie jv.lna pozitivna vrijeđuost čije ’e značenje fo veće, šio je više zendja, iz ko.ie to hvalanje dolazi. zaražena lieugasivom tnržnjom. Možda je ovaj speeiiahti shiea.i jcdan tihi simpton zato, da se kc.d našili neprijatielja počinje probijati razumijevanje za stvarne velltino vremena, a možda ie to saino pojedinačnn pojava, kojom Italija u svom strahopočicanju Conradu Hotzendorffskom odaje počast. Bilo kako bilo: Mi se radujemo toj polivali iz nepiijateljskih ustijii zhog onog rijetkog čovjeka, koji je svu svo.iu snagu, sve svoje osjećanje, srce i dušu, u'ožio za srećhu nudućnosf Austro-Ugarske monarhije.

toSrtHmen! imdmornižk! r«t. Rad podniornica u Sredozeninom tnoruKb. Berlin, 13. marta. \Voliiov ured javlja: U Sredozemuom moru su naše podniornice potojiile šest parnilt brodova i osain jedreliiaka ocl ukupno 35.000 tona. medju njima 17. februara francuski transportni parni brod -,A t h o s“ 12.000 tona, kog su pratili razorači. na kome je bio jedan bataljun Senegaiaca i olco liiljadu kitajskih municijonili radnika. 27. februara jedan naoružani pračeni transportni brod od 5000 tona, 3. ntarta jedan naoružani parni brod od 5000 tona, 6. marta talijanski parni brod ,,P o r t o di S m y r it a“. 7. tnarta jedan naoružani praćeni transporlni brod od približno 5000 lona. Glavar ađmiraiitetskog stožera mnrnnrice.

Njeinačke podinornice u hidliskoni oceanu. Japanski brodari jiovisuju brod a r i n u. Kb. Stockholm, 13. niarta. „Ruskija Vjcd ornost i“ javliaju iz Vladivostoka: Povodom vijesti, da su se u Jndijskom oceaitu pojavile neprijatcljske jiodniomice, japanski su brodari povisili brođnrinu. Postradali holatidski brodovi. Kb. Haag, 13. marta. Hoiandski parni brođ „Arrcs“ torpedoean je od jedne njemačke podmornice na ušću rijeke Taio, 70 milja daleko od Bareire. Po dobivenom izvještaju posada je spašena. Hoiandski parni brod „Ys ti o o m“, o kome je u svoje vriieme javljeno da je torpedovan, stigao je’juče dobro očuvan u Dixmuyden. Potopljeni brodovi. Kb. Christianija, 13. marta. Potopljen je parni hrod „La rfo! s te t“ u Sjevernom inoru izvan opasne zone. Parni brod ,,Asdi'ie n“ sa : 3940 tona, putujući iz C h r i s t i a n i I j e, takodie je potopljen u Sjevernom i moru izvan opasne zone. Jedrenjak | ,,S p a r t a“ sa 2285 tona potopljen je j izvan Sjevernog mora. Potopljena ie i ! jedrilica ,,F i I a“ sa 750 tona. izgledl nMnifanoi pamnstnititos ntr*. „Deutsche K. riegsnachi richten* 4 pišu: Prije od prilike dvije godine izjavio je Rudvard Kipling, da se čovječanstvo šastoji iz čovječjih bića i od — Nijemaca. To nas ne treba da uzrujava. Već od dvije i po godine ‘ ovamo prikazuju se Nijeinci pred cijelim svijeitom kao Iudjaci, pa je svaka njeniačka nijera bila uvijek nrikazivana kao „posljednji oča.iui čiu jednog ludjaka". No poslije svakog ovakog posljedujeg očajnog čina uvijek je do, lazio jedaii dalini „zadpji očajni čin“, | a iskustvo pokazuje, da ovo Juđilo rrije j bilo nikada više razboritije nego u času, kada su mu psihologi londonskog ; Fleet Strceta porieali razum. Neograničeni podmorničkt rat jedna je zrelo i u svim detaljima brižno pripremljena mjera. Hindenburg i sigurno nijc čovjek, Icoji govori u vjc1 tar, pa kađa on veli, da ntožento sve posljedice objavljene zabranjene zone preuzeti na scbe, to će svakako to i ođgovarati stvarnosti. Čini se, da se Englezi više ne osjećaju najprijatnije u svojoj kući. Prirodno je, da vodeći krugovi liastojc umiriti duhove. Najbolje su bile uposlene oko toga, da nadju 1 ccMr-tJr B—bp—3—b—P————MP— ggs

jeduo obranbeno sredstvo protiv velikc opasnosti. koja prijeti Velikoj Britaniji, naročito šro se tiče snabdjevanja sa živežnim namirnicama. Da li se liašlo to sredstvo, o tom se ne zna ništa. Jedino, šta Englezima os.aje protiv vclikog broja potopljcnih brodova, jeste samo — nada. Oštri izrazi kao „poludjeli prusizam“. „rnorska knga“, „gusarstvo" mogu doduše zadovnl.iiti taštini pojedinih novinarskih „veličina“, no ne mogu da podignu ni .iedan potopUeni brod, ne niogu da donesu nikakvib novih zaliha živežnih namirnica. A Ta .ie zalilia u Engleskoi postala tako malenom, da Englezi niRako' ne mogu đa ravnodtišno gledaju u najbližu budućnost. Mi se ne ćeino upuštati ti procjenjivauja, .na da se ona utvru ti podat'ke .,Economista“ ili drugih poljoprivrednih ergleskih stručniiv . listova, pošto se štednjom mogu poi stojeće zalilie na neko vrijeme produ1 žiti. a naše nas vlastho iskustvo ttči, koliko se dade postići jednom sistematskom jtodjelom živežnih namirnica. Šta sigurno znademo, jeste činienica, da se u mirno vri.ieme u Englesku moralo uvoziti pet šestina svih živežnilt potreba, pa da je za vrijeme rata prije umanjena ncgo ii povećana zasijana površina Engleske, premda je # stajalo na raspoloženju slotine liilinc’a 1 hektara najboljega žitnoga zemljišPt, koje je služilo samo za jtašu stoke. Za Englesku je prosto nemoguće da poinnoži vlastitu produkciju ži\ r otnih nalnirnica, pošto u zetnlji netna potrebne | radne snage. Sve to "iše napredujnća industrallzacija oduzela je poljoprivredi innogo liudl, a postojeći engleski sisrem. koji raditicima onemognćuie, da im se položaj popravh, primorao je mlade liude. da se isele u ! Sjedinjene Američke Države i tako izi giibe svaki osiećaj za staru domovinu. li srazmjerii je prenta Njemačkoj englesko iseljlvanje tipravo neizmjento i veliko. Položaj je takav, da je Engieska. što se tiče prehrane 'svojega stanovništva najvećiin dijelom upučena na prekomorski dovoz, a ako se taj dovoz otieinogući. ouda zn Engleskii nastaje takova opasnost, da se veća ne da zamisHtf. Oduzimanje najbolje narodne krvi zbog iseljivania već je počelo izvršivati svoj it'ieaj na sveopšie zdravlje. Tako je na primjer broj duševno bolcsnih znaćno poskočio. Do sada nije Englcska trp.jela nikakVe ttestašice životnih namirnica. Kod visokih transportnih cijena uašlo se irš ttviick dovoljno neutralnih brodova, koji su se usuđjivali da Englcskn opskrbljuju sa žitom i mesom. Sada ir.edjutim ne stoje više tr nikakvom sraz-

j e r o 1 i ni s k o g k n j i ž e v n o g d r u š t v a i ninoge lijepe palače izgradjene svakovrsnim stiiovima, tako da izgledaju kao golpmi uzorei za proučavanje umjetničke arhitektonske harmonije. Zapadno od trga prostire se sada, poput nekog boulevara, prekrasna Mihanovićeva ulica, to omiljelo zitnnje šetalište u sunčanom prisoju svih Zagrebčana. Na kraju trga Franje Josipa. prostire se A k a đ e m s k i ? rg, pi kojcmu se diže ozbiljna palača .1 n g o s 1 avenske akadernije znanosti i unijetnosti. U prizemlju te jtalače nalazi se a r h e o 1 o š k i m u z e j. gdje uz razne vrlo dobro sačuvane starine grčke, rimske i egipatske uinje:nosii. uz razno starinsko oružie, novce, kipove i t. d„ nalaze i slikc. koje predstavljaju banove i vehnože. hrvatske. Osim svega toga invi tu boga:a zbirka raznih ratnih trofcja iz minullh ratnih godina, koji nam p jsvjedoćuju lirvatfko junaštvo u svim vrcmenima i vjekoviina. U istoj palači nalazi se i S t r o s s m a j c r o v a g a i c r i j a s 1 i k a, koja rnože služiti z» ponos i ures gradu i koja posvjedočuje fini uinjetnički ukus Hrvata. U toj čuvcnoj galeriji uz nekoliko dragocjenih slika starih klasičniii inajstora iz dobl' talijanske renesanse (Tiziano, Rafaello, Paslo Veronese i t. d.) uaiazi sc bogata zbirka dotnaćih umjetmka. Tu nalazimo izvrsnih radova M a š i C a, B ukovca, M e d o v i ć a, R e n đ i ć a, C r n č i ć a. V i d o v i ć a. F r a n g eš a, Č i k o š a, Meštroviča i dr. tu je dakle usredoročeao gotovo sve. ono što je hrvatska umjetnička ruka

izradila od doba svoga jtreporoda, pa do dana današnjega. Palača Jugosiavenske akademije je čuvarica tradicije hrvatskoga narodu, shranište njegove histor.je i njegove umjetnosti, ona je u neku rukti hram, koji čuva spomen prošlosti i ulijeva u svako lirvatsko srce nadu u bolju njegovu buđućnost. Na istočnoj strand Akademije, di.'.e se palača ,,M a t i c e H r v a i s k e“. tlog najzasluženijeg književnog društva, koje je od svoga opstanka, pa do dana današnjega objelodanila sihio obilje raznovrsnih kn.iiga svake ruke, koje šire knlturu i civilizaciiu po lirvatskom narodu. Na domaku akademskog. prostire se ubavi i veličanstveni Z r i it s k i t r g. bo u neku ruku središte eleganttiog zagrebačkog svijsta. Ljeti. u hladu divne aleje. sgrne se tu mnoštvo naroda, da skiue s glaye teške hrige živo/ta i da se malo razonodi u tigodnom i lakomišljetrom ćavrgljanju uz svirku vojne glazbe, da napase oči ita elegantnim i ukusnim toiletama aristokratskih datna, da se u riječ dakle naužije svega onoga što tttu elegantni Zagreb tnože pružitii. Pred palačom Akademijc na južnoj strani rcse Zrinski trg nekoliko mramornih poprsja glasovUih umjetnika i junaka: Tu je poprsje kneza Krsta F r a n k o p a li a koji jc poginuo braneći Varaždinsku tvrdhvu 1527. gođ„ onda Nikole J u r i š i č a. herolčkog bratiitelja Kiseka (1515), Andrije M ed u 1 i ć a (Lo Schiavone) glasovitog unijetnika. Julija Klovija (Clovius), čuvenog sitnoslikara. koii je uz Benve-

nufca Cellima, jedan od najVećih mnjetnika te vrsti na cijelom svijetu. Ti radovi sti djclo vrlog našeg vajara Ivana Rcndića. ■ N'a istočnoj strani log trga, isdee sc s u d 1) e li a p a 1 a č a i ona h r v a t s k e h i p o t e k a r n e b a n k e, na zapadnoj pak glasovita palaća bartina Ljudcvita V r a n y t z a n y a u stilu renesanse. Ta palači, koja je valjda jeđinstvene te vrste u ciielom Zagrebu, te odaje duboko mnjetničko shvaćanje arhitekta koji jr* je sazdao, doživila je nažalost ti ovim teškini ratnim vrenienima svoju krizu. Bila je naime prodana, ueđavno obogaćenom lifcramu Hafncru, koii ju ie pvciidesio za hotcl i naravno po svom plutokiatskoin uktisu pokvarin umitarni'.t razdiobu a oličenjcm ozbt'Ijnosr i strogos: starinskog pročelja. Ove je godine Zriitski trg proslavio p e d e s e t g o (l I š n i i c u svoga opstanka. Idući ravno ulicom M a r i j e V alerije, lijepim i clegantnini sokakom na kojcniu sc diže strogi hram gradske izraelitske (jevrejske) op.šrinc, stupiš ua prostrani J e 1 a č i ć a t r g, koji je neka vrsta prometnog t trgovačkog centruma grada. Ju.rorn kad stupiš na Jelačiea trg unadne ti odma u oko silna vreva raznćlikog svijeta, sve se to zgrne, da namiri dnevne potrebe prehrane, da nakupuje zelenja, voća. sira, maslaca i inih životnih uamirnica, što je sve prostrto, ko na obilnoj golemoj trpezi, na veiikom trgu. Tu se zgrnu scljanke sa bližnje okolice u svojcm,šareiiotn i čistom narodnom odijelu 1 pTodavr.i'i , : : ; Miske produkte,

I tii sc razviji život i na svoje vlasti:e oči gledaš urodjcitii l urbn za cgzistenj ciju, koja se 11 a osobiti način razvija u 1 ovim kriiičnim vremcniina. Nad svom ! tom niasoni, nad svottt toin vrevotn i mjtšavinoni, visoko se diže s p om e n i k Jelačićabana- podigmit još godine. Slavni han u hero.iskoj pozi i ii potpmioj banskoj unifornv. sjcdi na svom bi.iosn'.m gjogat.i i innačkim kretom ruke sabljoin pokazuje na sjever. Sj.omenik je salivcn od tuča, strog jc i impozantan i ulijcva počitanje i poštovanie svakomn koii ga promaiira. Oko Jelačićeva trga nižu se krasI ne palače novijega štila. Tu se križajn raznc ulice i sokaci. Spram sjcvera put • te vodl spram K a p t o I a, I) u g o in * ulicom idcš u gornii grad. idući ! spram istoka ulaziš u .1 h r i 5 i ć e v u j uiicu, gdjc se uzdiše zgracla glavne pošte. skrcncš 1i spram iuga doktziš ii ' Oajcvu ulicu. no ako te put naitese 1 spram.zapada eto te u ilicn. tu nnj i važniju ulicu Zagreba, može se reći žUu Kucavicii ciicloga grada. Ilicom, koja sc prote/e gotovr ita dva kiiometra u duljini, prola/e dvoje tračnice elpktričnog tram\vaya, kojl se itiače pruža po svini važnijint dijelovima grada. S obje strane Hice nanizane stt krasne palače i krasni hšteii, tu je hOtel „Caru austr ! jskotTiu“.' 1 „Orand hotcl". „Eovaćki rog“, .Hotcl Royal“, elegantna kafana .,Corso“. gdje se sakuplja zagrcbačka ci'ta. m kafane ..Bauer“ (Cro Uia“. „Mediil'ć" i ti d., tu je i spomenik slavnotn narođnom pjevaču fra Andnji K a č i č u. podignut od patrijotskog zagrebačkog op*