Beogradske novine

Beosradske Novioe

16. marta

Strana I.

Boj 73, Demleija franctiskog mtnistra rata. Kb. Basel. 15. inarta. Iz Parisa Javljaju. da je miniatar rata Liantey predao ostavku.

Enjleskd I kolontje. Položai u IrskoJ. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Rotterdam, 15. marta. Vojni zapovjednik u Irskoj izdao jc naredjenje, prema kojemu sc irskkn posJanickna zabranjuje, da putuiu u svoje izborne kotareve.

Rdt u RumunjsKoj. Rusko-runninjska vojska sprenma za ofenzlvu. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Lugano, 15. marta. „Idea Nazionale“ javlja: Ruinunjska vojska je preuredjena i spojena sa ruskom vojskom. KraJj Ferdinand se nalazi u krugu svojili vojnika. U J a š u vjeruju u s k o r u p o b i e d u, jer je tuska vojska strahovito naoružana i to ne samo za obranu, negoiza ofenzivu. General Brusiljcv, koji je ozdravio, več je primio vrhovno zapovjedniStvo. Rumunjski vojnlri protivu jevreja. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Malmo, 15. marta. Iz jednog izvještaja, koji je izašao u kišinjevskom listu ,,D r u g“, vidi se, da je posljednjiii dana bilo velikih izgreda rumunjskih časnika i vojnika protiv ruskih jevreja. Mnogi su jevreji teško zlostavjjeni. a neki su šta više na mrtvo isprebijani. Ruski ološ. koji se brzo pridružio izgredima, cpljačkao je jevrejske trgovine. Ruska policija nije ništa preduzimala protiv razuzdanc i pobješnjele rumunjske solđateske. Jevreji grada K I š i n j e v a uputili su 'žalbu ministarstvu. Odredjena je jedna komisija, obrazovana 1z ruskih i irulmunjskih časnika, koja će ispitati dogadjaj. Piišieni Nijeinci. Kb. Berlin. 15. niarta, Ruinunjska je vlada odmah na poeetku ulaska u rat zadržala dever Nijemaca, namješteuih kod njemačkog ureda za ratno kupovanje- zabranivši Im, da otputuju ti domovimi u zajednici sa njemačkim carskim posianikom. Pregovori, koji su se u pogleđu toga vodiii sa rumunjskom vladoin, urodili su sada povoljnim rezuttatoin, te su ovi namještenici pušteut. Prema jednom brzojavu iz Haparanda, nalaze se oni več u Švedskoj. 17. Hrvotshe I Basne. Odlikovanje generala Sarkotića. Njegovo Veličanstvo suitau podijeiio je zemaljskom poglavici Bosne i Hercegovine generalu pješadije Sijepanu banunu S a r k o t i ć u konturni red Medžidije sa zvijezdom n briljantirna. Promjene u upravi osiečkog hrvatskog nar. kazaiišta. Kazališni odbor proveo je zbcg smrti ravnatelja Dragutinovića n upravi kazališta ove promjene: Vrhovna uprava povjerena je društvenom tajniku odvjetniku dru Josipti H o r n u, ardstički upravitelj opere i operete kapelniku Poliću, artistička uprava drame dramaturgu prof. I v a k i ć u, a administrativna uprava kazatišne pisarne MMovanoviću. Mjesto ravnatelja neće ove sezono popuniii Prihođ zabave hrvaiskih društava u Saraievu. ZemaJjskl poglavar gcncral pješadije Stjepan barun S a r k o t i ć je kao pokrovitelj dobrotvorne zabave hrvatskih društava od 1. februara učinio ovaku odredbu o raspodjeli čisiog prilioda te zabave: 10.000 K je doznačeno zakladi za udovice i siročad poginulili vojnika. a ostatak od 3512 K 98 lielera je doznačen zakladi u ratničke spoineiiike u Sarajevu i u Mostaru. Crad I ohollta. tla vellhom tisu. Preko zinic dosta sc bio ućutao naš Veiiki Trg, ili kako ga narđdski zovu, „veiika pijaca“, ČUa je graja u mirno dob* neki put u posijcdnjim svojim akustičkim talasima dopiraia čak u svečanu tišinu noi.ili slnšaonica beogradskog univerziteta. Pod ovogodišnjom neobićuom masom snijega bila je donekle zaspala i „velika pijaca“. Sada pak, kada sc niožc reči, — bez uzroka, — da jc strašna zima za nas samo još jedan ružan, i prije svega hladan san, vidimo, gdje se i Veliki Trg budi na nov život. Opet se na sve strane čuie gias piljarica, koje preporučuju svoju robu, „prvog kva!iteta“, „uvek taze“, „najjeftiniju na celoj pijacc“. Mimo i dostojanstveno sjcdc „patriclji" bcogradske pijace, naše Zemunkinj'e. Njima |c ispod dostojanslva, da u opšte nudc svoju robu. „Ta dvajs‘ godina sam ti ja na

"Juk ovGj ptjaci", s ponosom veli gospa Kata, koja 9e izvalila pod svojim džinovskim „klŠObranom“ kao neki \dadar iz starog doba na prijestolju, izdajući vojnički kratka naredjenja svojoj sinovici i ostaJom ,,osoblju“, što sJužl mušt'erlju. Kad vam samo staue redjati, koliko današnjjli akfivtiih i bivših mfnistara spada u njene stalnc mušterije, i to ,,još kada je bio sekretar treće klase i odiazio sa momkom sam na pijacu“. Zbilja vele, da je ona na „velikoj pijaci'* stekla dvijc-tri poveće kuće u zemunskom gornjem gradu. Pa ,,snašc“! Bo’me, one su sada mal‘ ne još ponosnije od ,.patricija“ — Zcmunkinja. „Brate, gospoja, ako ti je skupo, a ti nemoj uzeti, sutra ćeš‘ mi sama nudiš više, a ja neću da dain; što da no pojedem sama piliće, niože mi se!“ Ove prkosne riječi možete svakog Časa čnti. Zbilja, „inože im se“. Ako se i ranije seljak uvijek upliodio sa nekim prirođjeniin ponosom, sada, pri današnjoj povećanoj cijeni životnih namirnica, još jc više digao glavu. Još sada, kada ide proljeće, njiliova ,,sezona“, koj‘ će kao oni, a naročito kao o n e. Manji beogradski nianufakturni trgovci i trgovci sa „nirnberškom“ robom, kako glasi lijepi stručni izraz, već veselo trljaju ruke, kada pomisle na te mušterije, na ,,snaše“, koje su sada ,,parajlije“, pa ne pitaju ,,pošto“, več sanio ,,da li imaš“. Dolc su se ranije cenjkale po tri sata, sada im je svaka druga riječ ,,Da platiim, brate“. Čovjek se čudi, kada sada gleda seljanke, kako mirne du5e; daju svakodnevno trgovcima suiric novaca, oko čijeg bi izdavanja ranije u seljačkoj kući riješavao formalni „porodični savjet“. Dok stu ranije gkdalc, da sve što treba za njih za jeio, ponesu od kuče, da ,,ne daju džabe pare Beogračićima", sada iii vidimo gdje odlaze i u veće kafane na ručak, i to ne tek onako, nego sa crnim vinom, kolačima itd. Prezrivo sada prolaze mimo ,,]’a-Marka“ čajdžije,; to je za beogradsku sirotinju — oue idn u lcafanu. Sa visine giedaju skromne tezge pijačnili trgovaca — u čaršiji ima nmogo večeg izbora i ijepših stvari, pa „šta košta, đa platim, brate, može nam se!“ Da da, može im se... Godišnjica dnevnog izdanja. Danas se navršuje godina dana, od kako su „Beograđske Novine" otpočele đnevnod a izlaze. One su jedva poslije tromjesečnog postanka učinile taj Itorak naprijed, i od tada su u velikom obliku saopštavale đnevno svoje vijesti Beogradu i unutrašnjosti zemije. Od tada su za punih 365 dana mališani svojom vikcm objavljivali izlazak lislta i s lijime pod niišicama jurili kroz ulicp, a isto tako đugo su strojevi i čovječiji mozak stvaraii proizvode, koji su, kao savnemena potreba, neđostajali Beogradu, od kako su c. 1 k. čete grad uzele u svoje i-uke. Nije sada vrijeme, da se priredjujc prosiava. A najmanje može to da čini jedan list, koji se, ravan jednom časovniku koji neprekidno radi, nalazi u sve većem razvojti, te kao mlađo poduzeće ne smije ni za trenutak zastajati. Potrebno je samo istaći gođišnjicu i zbir posvršavauog rada, koji je u tim mnogiin đanima iz cijelog svijeta, putem štampe, saopštava svima i svakome. Cma slova jsu objavljivala te vijesti, a mališani su ih rasturali. Tako je prost postao zakon jednog lista. Novo veliko doba, kojc je otpočeio skoro prije tri godine, teče dalje. A štampa, iist želi da ide u korak sa brzim tokom bitisanja, dogadjaja, lica, koja se dnevno pojavljuju i čarobno nestaju. „Bcogradske Novine“ su beroki toga doba. Njihov glas odjekuje u cijcloj zemlji i javlja šta je novo, već godinu dana, jednu godinu, koja bi se mogla udvojiti prema obibiosti dogadjaja. Vojno-liječničko izvještajno veče. Sutra u subotu 17. maria u 6 sati u veče biće u časničkoj menaži c. 1 k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda pod predsjedništvom gospodina stoierrog lijtčnika dr. Jiraneka deveta 9jednica. Gospodin stožemi liječnik držaćc predavanje o „Obnovi porodićnog života poslije rata“. Gospoda ča.nici i činovnid kao i njihovi porodični ilanovi ovim se ljubazno pozivaju .ia učestvo\anje u ovoj sjednici. Da se jave predsjedništvu opštine. Radi prijema novčanih uputnica potrebno je, da se gospodinu dr. Voji Veljkoviću, prcdsjedniku opštinc grada Beograda jave: 1. Toina Gjurković, svestenik iz Željeznika; 2. Jovan Dimić, sveštenik iz Mirijeva; 3. ilija Savkovič, sveštenik iz Višnjice; 4. Pavle M i 1 o š e v i ć, svešteuik iz Velikog Seia; 5. Gjorgje P. Protić, svešteiiik Iz Ripnja; 6. Porodica Aćima Sckuiića, sveŠteuika iz Belogj Potoka; 7. Porodica Aleksandra P r ž i ć a, učitelja; 8. Panta Kuzmanović, ekonom iz Beograda. Svi ovi mogu sc radi prijeina novca svakoga dana oil 9 do 12 sati prije podne, kao i od 3 đo 5 sati poslije podnf u urcdima prcdsjcdništva opštinc grada Beograda prijaviti. U siučaju, da sc koji od spomemitili nalazi u unutrnšnjosti, pofiebrm je, dn pošaijc svoju tačnu adresu. Beogradski orfeum. Danas biće prva prcdstava novoosnovanog beogradskog orfetmva u prottorijam*

bivšeg Boulevarda. Ulaz je u Knez Miletinoj ulici. Karte, koje su još preostaie, prodaju se na dnevnoj blagajni orfcuma, hotel „Opera", od 9—12 prije podne i od 2—7 poshje podne. Osobito je interesantnaprva tačka rasporeda: telepatska predstava dvojice Camiliosa, koji pogadjaju bez dttljega promišljanja svaku niisao. Ova je tačka naišla na sveopšte dopadanje svuda, gdje se do sada izvodilo. Kietanje stanovništva. 15. marta prijavljc-uo 91, odjavljeno 37, seoba 43; u hotelima prijavljcno 112, odjavljeno 96, ostalo u hotelima prijavljenih 220. Narodaa priureda. Pravila za natadjlvanje žlvine. Ako hočemo da dobijcmo i što više i što bolje piliće, moranio se pri nasadjivanju kokošiju držati ovih pravila: a) Vrijeuie za iiasadilvanie. Kokoši valja našađjivaii samo n prolječe, dakle u mjeseeu martu, aprilu i maju. Moku se i docnijih mjescca kokoši nasadjivati, ali takvi pilići ne smiju se ostavljati za priplod, već se imaju upotfrijebiti za klanje ili prodaju, jer ova pilad ne stigne da se do zime potpuno razvije, te i zimske hlađnoće ne može lako izdržati. *■' b) O kvočkaiuaKvoeka treba da je siarija i mirnija. Za nasadjivanje su nesigurne kokice od godine dana. Najbolje su za nasadjivanje kokoške od dvije godine, i to iz dva razloga: prvo, što su marIjive ležilje, a drugo, što se raskvocaju. Dok se kokoš dobro ne raskvoca, nc treba je nasadjivati, inače lako može ostaviti nasad i ponovo pronijeti. Kokoš ne tireba silom nagoniti na ležanje. Kađ se kokoš ne da nasaditi, znači da tome mora biti nckog uzroka. A on je često u odlici pojeđinih rasa, da se slabo ili nikako ne razležavaju. Ove su kokoši dobre nosilie, te u toine i leži uzrok, što se ne razležavaju. Nasadi li se ovakva kokoš nasilnim načinom, napustiće gnijezdo i nasad prvora zgodnom prilikom, a ako to nc uzmogne, polupaće jaja, a I od zaostalih tcško da će se i iz svakog drugog pile izleći. Poređ cve, štete će biti 1 u tome, štt> takva kokoš ne će nositi najinauje deset sedmica, za koje bi vrijeme svakojako snijela do 40, pa 1 50 jaja. Kad god je mogućno, treba jcdnovremeno nasaditi po dvije I vige- kokošaka. Izvedeni pilići će se predati jeđnoj ili dvjema kvočkama, da sve ne dangnbe u nosivu. Cestio se od kyočke oduzimaju pilići i predaju kvopki za gajenje, a pod prvu se meće iiov nasad, da i mega izvede. 1 ako se ovakb radi, mi ovaj način ne bismo preporučšli, jer nalazimo da je neprirodan, pa i nečovječan. Svakog dana Iežilja mora blti četvrt sata van gnijezda. Koja ne bi htjeia s-ama ustafi, treba je dići, inače neće biti dobro ni za ležilju ni za nasad, jer će kokoš oboljeti, a jaia će se bez čista vazduha ukvariti. Prije nego se kokoš metue da leži, valja je pod krilima zaprašiti sumpornim prahom, pepelom ili praškom protivu buva. Kvočka sama miješa jaja, te joj za to ničija pomoć nije potrebna. c) Gnijezdo za nasađ. Mjesto za gnijezdo treba da je mirno, zakionjeno od vjetrova i sun* čane pripeke, da je sumračno i da nije suviše vlažno, nitl mnogo suvo. Pod gnijezdom vaiia metnuti za 2—3 prsta viažne zeinlie, i zaprašiti ga sumporom ili pepelom. Blizu gnijezda treba da je sud za vodu i za hranu, a osim toga u krajti, gomila pepela ili suva pijeska, da se kvočka proleprša, kad sa nasada ustane. Gnijezdo ne bl trebalo da je muogo utolegnuto, već neka je više ravno. Ako je više gnijezda u blizo, treba šh prcgraditi tako. da kvočke nc vide jedna drugu. d) Jaja za nasad. Najbolja su jaja za nasad od dvogodišnjih kokošaka; od mlađjih ili starijih legu se slabi pilići, a osim toga teško se pile. Što je manja kokoš 1 hladnije vrijeme, i broj jaja za nasad treba da je manji. Nikako ne treba da je veći od 14 kod manje kvočke, niti pak od 16 kod veće. Pod ćurku se može ostaviti 25 do 30 kokošijih jaja. Jaja treba da su srednje veiicine; ali nikako u jednom nasadu ne smija biti i srednia i krupna i sitna jaja. Sto su skorija jaja, u toliko su bolja za nasad. Starija jaja od tri sedmice nijesu za nasad; isto tako nijesu za nasad ni dutfSčka, a uzana jaja, uiti sa prstenotn po sredini, s vrlo tankom niti sa vrlo debelom ljuskom. Prije nasadjivanja valja ostaviti jaja 24 sata na promajnom mjestu. Ako smo ili dobiii sa strane, o*ida moraju biti dva fiana đa bi usisala vazduha I vlage. Prije nego se stavc Jaja pod kvoč-

ku, treba ih oprati u mlakoj vodi l obrisati suvom krponi. Ako sc koje jaje razbije u gnijezdu, treba ga izbaciti, a ostala. uprljana jaja oprati i ostavlti opet u gnijezdo. Poslije 8—10 dana valja jaja ostaviti nekoliko minuti u mlakoj vodi, a zatiin ih oprati i opet u gnijezdo ostaviti. Ovako treba raditi i pred lzvodjenje na 2—3 dana. Tom prilikom valja izvršiti ogled na jajima, da bi sc vidjelo iz kojih će se izvesti piiad, a koja će ostati mučak. Za ovo (reba metnuti jaja » vodu, i koja se ne miču — mućkovi su; iz ostalih pak koja se miču, izvešće se pilici. Mućkove treba baciti. Pri cvom opitu valja biti pažljiv, jer se m jže izbaciti i koje jajc, iz kog b: se izvelo pile. I prije nasadjivanja treba vršrtl ogled, da bi smo doznall iz kog će se jajeta izleći piie. Treba saino jaje uzeti u ruku i iznijeti prema suncu, pa ako se vidi čisto i bistro bjelance, a žumance odvojeno i kao s jedtiim zrnom, onda je jaje dobro za nasad, jer je to zrno zametiik. — V. Povišenje cijeua za biljne proizvode tia račun životinjskih proizvoda* Iz novog privreduog nacrta, koji je sastavio predsjednik njemačkog ureda za prehrami, pl. Batocki, za trgovanje ea žetvom za godinu 1917./18., vidi se, da nastajc u prehraubenoj politici temeljiti preokret. Nastupiće regulirajući sistem cijena ii to povišenje cijena za biijne proizvode na račun životinjskih. Glavni je cilj kod toga da se što viže sačuvaju žitarice. Jasnim se ukazuje novi sistem iz slijedećega razmjera sadašnjih 1 budućih cijena iita. U zaporđ su navedene dosadašnje cijene, a uz njih nove: Raž (220) 270 maraka, pšenica (260) 290 maraka, ječam (280 do 340J 270 mk., zob (280) 270 mk., po metričkoj centi. Za krunipir uslijedit će takodje povišenje, kao i za žito. Dosad je stajalo 100 kg\ '4 »nkt, a od sada će biti ustanovljenai djena sa 5—6 mk. Dakako da se ne dada zamisliti povišenje cijena žita, a da te ne sniže cijene marvi. Cijena od 895 maraka za dvostmki cent goveda snizit će se na 165 maraka, a kod svinja ispod 80 kg. snižit će se djena za 20 po sto, dok kod svinja iznad 80 kg. za 25 po sto. Prema tom novome programu proračunan je tjedni, trošak za živež za jednu osobu (prva brojka naznačuje dosadašnji, a druga u buduće): 1900 grama kruha (64) 72 feniga, 4 funte krumpira (27) 35 feniga, 4 funte repe (24) 20 feniga, 187 grama žećera (11) 14 feniga, 150 graina govedjine (69) 59 feniga, 100 grama svinjetine (35) 27 feniga; ukupno (2 marke 39 feniga) 2 marke 27 feniga. Pruski državni povjerenik za prehraiiu drž. podtainik Michaelis razvijajući svoj program spomentio je, da popis zaliha od 15. janu«a nije podao onaj rezultat, kojem su se mr.ogi nadali. Osobito glede žita i hljeba trošilo se više nego li je dozvoljavao interes općenitostL Biće potrebno, da se zatvore mlinovi i da se uČini neka zajednfca glede žita, aJi glavno da se kod toga postupa stmčnjački. želimo li, da zalihe u zemlji posluže općenitom dobru, tad se moraju ukloniti svi inogući obziri protiv daljih ograničenja u poIjoprivredničkim krugovima.

Roziie vljestt

Porast zločiua u Petrogradu. „Novoje Vremja" javlja: Pod predsjeđanjem peiirogradskog gradskog kapetana generala Balka održana je konferencija zastupnika petrogradskog ređarstva i tajnog redarstva, koja se bavila pitanjem suzbijanja ziočina. koji se neprestiano umnožavaju. Ustaiiovilo se, da se u Petrogradu šire provale poput epidemije i da samo redarstvo nije dosta jako, da se bori protiv toga. Odlučeno je upozoriti kućevlasnike, da sami pođuzmu poto-ebita sredstva, da zaštite svoje kuće protiv provala. Uvijek naučnik, Slavni prirodnjak B i f o ii prejeo se jeđnom na nekoj gozbi, i cijele noći mučile su ga neprijatne misii. 0 snu mu se javi neko čudovište. slično kravi. Ono se lagano prihliži naučnikn, otvori njušku i proniumia: „Došao sam da te prožderem'. Prkodnjak promjeri živolinju oštrim kritičkim pogledom i odgovorl hladno: „Rogovi, kopita i rep, ti me ncćeš pojesti, ti si bi!jožđer“. To reče, okreiie se na drugu siranu, i cijele ga noći nijesu više uzncrnirlvali čudni snovi.

Junačne žene odlikovane žeijeznim krstoni za zasluge. „hmsbruker Nachrichten“ javljaju: Prošle godine, u boroaina proiivu Ta* lijana u odsjekm J u d i c a r i a naročito ' su se odlikovale žene iz opštine Oreto svojiin junačkiin djelima u snabdljevanjn naših četaživotnimnamirnicama i municijom. Sad su :e žene odlikovane željeznim krstoni za zasluge.

Posliletmje firzojavne vllestl. IzvjestaJ bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 15, marta. Maćedonsko boflšte: Na zapadnoj je obali prcspanskog jezera krvavo odbijcno više neprijateljskih navala. N'eprijateljsko je :op* ništvo žestoko bombardovalo naše položaje zapadno I sjeverno od B i t olja. Više je neprijateljskih grupa pokušalo uznaprcdovati uzduž isločne obale prespanskog jezera, no bile su velikom vatroin našega topništva natjerane u bijeg. Južuo od O j e v> gjelije protjerali smo Jedno neprijateljsko izvidničko odjeienje,^ Jedna je engleska četa sa inašinskim puškama pokušala uznapredovaii u seretskoj nizini protiv seia K o I p r u e, ali je bila protjerana našom vatroni. Ruinunjsko bojištc: Nišfa naročitoga. Sjedrtfta pruskog poslaničkog doma. Kb. Berlin, 15. marta. U jučeraštijoj sjednicl pniskc-g pf j* slaničkog doma uzeo je riječ njemački državni kancelar pl. BethmannH o 11 w e g I osvrnuo se ti prvom redu na izvjesne smjerove u zemlji, koji bi mogli da u Inostransivu Njemačku prikažu kao nejedinstvenu. Njemačka je složna i jedinstvena 1 ništa ne smije da pomuti to jedinstvo. Što se tiče proširenja pruskog izbornog reda, to Je njemačka državna vlada već više put-a upozorila, da će do toga proširenja doći. To je medjutim zadaća^ koja će se morati riješiti poslije rata. Danas nije vrijeme za to, da zvučnim frazarna govorimo o tome. što se ima dogoditi poslije rata. Svako zna, kako stt velike I teške ove zadaće. Nodoproširenja će izbornoga redtt svakako doćl. To se već sađa može na umirenje zemlje da Izjavi. Na koji način, o tom cemo raspravljati kad se uspostavl mir, a dotle treba da švl zajednički složno I jedinstveno sve učinimo, kako b! ovaj rat pobjeđnlčkf završili. Eksplozija u Oueenslandu. (Naročiti brzojav; „Beogradskih Novina") ~f K6in, 15. marta. Prcina new-yorškim je vijestiina došio u kanadskoj tvornici eksplozivnih tvari u Queenslandu do Ktrahovite ekspiozije. Steta iznosi 80 milijuna maraka. Tvornica je posvema razorenat I u th-ornici baruta ,,Haskil“ u Ne\v-Jersey-u došlo je do eksplo« zije, uslijed koje je uništeno cijeio mje« sto. Eksplozija je bila tako jaka, da se trelnja zemlje osjetila 100 milja daleko. Burne demoiisiraeije protiv Engieske. (Naročiti brzojav. „Beogradskih Novina“) Berlin, 15. marta. „L o k a I a n z e i g e r“ javlja iz Stockholma: Petrogradski su nemiri bili velikim đijelom uperenl i p r o t i v E n g 1 e s k e. Pred Cngleskim je poslansttvom došlo do bumih demonstrađja, te su na zgrađi poslanstva razbijeni ninogi prozori. Pred t zv. skiadištem Lady Buchanan. gdje se skupljaju darovi za vcjnike na frontu skupiia se ogromtia masa svijeta, koja je skladište unišiila, sanitetski niaterijai pobacala na ulicu 1 spalila. Poslanik Buchanan već je pripremio sve za slučaj, da rnora ostaviti Petrograd. Za taj je slučaj najmio nekoliko stanova u H e 1 sin g s f o r s it. \ Razorenl željezaieki most preko Newe. (Naročiti brzojav „Beog-rad. Novina“). Stockitolm, 15. marta. Stockholmski list „Dagens N y li ater“ javlja: Ruski su revolucionari digli u vazduh željeznički most preko Newe, koji spaja rusku i evropsku željezničku mrežu. Vojnici nijesu htjeli, da pucaju u svjetinu. Zvanltne sblava. Gr. br. 271-6. 1917. OBJAVA. Starateljski sudija c. i kr. okružnog suda u Valjevu, odjeienje za gradjanske sporove, objavljuje, da je Miiivoje Tađić, bivši stanovnik u Sarbanima, umro E4. avgusta 1915. bez zavještanja. Pa pošto se nezna mjesto prebivanja Živorada Tadiča, kao zakonitog nasljednika, to se objav* Ijuje, da mu je od strane starateljskog suda postavljen za kuratora Milutin Avramović. Rečeni nasljednik se ovim ujeđno poziva, da računajući od danas pa za godinu dana treba da izjavi, da li želi činiti upotrebu od svoga prava nasljedstva. U protivnom slu* čaju provešče se bez njega rasprava o nasljedstvu. Valjevo, 26. februara 1917. Sud c i k. okntžnoc zapovjedništva, gradjansko odjelenje. -