Beogradske novine

Boj 92. Grof Dohna-ŠelMen okrstaHb nju n W. O krstarenju pođmorntce ..Mo,w e“ priča groi D o I: n a - S c h 1 odien ovako: linao sam sreću, da već prvoga dana našež krstarenia uočimo jedan parni brod. To ie bio. kao što je već poznato, parni brod „Voltaire". Teško je bilo raspoznati nui narodnost, .pošto brodovi sad više ne plove pod razvijenom zastavom, pa se narodnost broda može poznati samo po bojama samog broda. Ja sam dakle čekao da predje noć, a za to vrijeme prikučio sam se ,,Voiitaire“-u na 4u0 metara. Dadoli znak da brod stane i uništih mu stanicu za signaliziranje, kad primjetih, da je pckušavao da bežičnom telegralijoin traži pomoć. Docnije sam učinio brod bezopasnim. Poslijednji brod. koji sam na soin putu uzeo, bio je jedan parni hrod, koji je nosio 7000 tona uglja iz Anierike za Italiju. Ovaj mi je brod bio od izvanredno velike koristi. Najprije me jc morao pratiti, te sam od njega uzeo uglja, koliko m> je bilo po;rebno za našu ,,Mowu“. a zatitn sam ga pretvorio u pomoćni brod, na njemu udesio stanicu za beŽičnu telegrafiju i povjerio ga vodstvu mornarskog časnika W o 1fa, koji je onda na svoju rnku mnoge đragocjene brodove uništio. Do polovine decembra funkcionisala je reiegrafska stanica na brođn ,,M6we“ izvanredno dobro. Dobijao sam ređovno dnevne ratne izvještaje, novinarske vijesti i za mene odredjene zapovjesti. Ali što sam se više biižio afrikanskoj obali, a za t5m amerilcanskoj, to je sve teža postajala služba bežične telegrafije zbog električnili nezgođa, tako, da sino u drugoj poto'.dni decenibra ostali bez izvještaja. Tek 1. januara počeia je žica opet da fuakcioniše i mi radosno doznadosmo za povratak ,,Yarowdale“. 0 sukobu s jednom jako naoružauom engleskom pomoćnom krstaricom priča grof Dohna-Schlodien ovo: 2elio sam, da izbjegnem sukob s tim brodoin. pa mi je naizad to i ispaio za rukom, jer se na viđiku ukazao jedan engleski rrgovački brod. koji je krstarica držala za ,,M6wu“ i napala ga. Vidio sam, kako su grauate padale u neposrednoj blizini broda. Oonjenje je produženo, pa su na posljetku isčezla oba brotla iz vidokruga. U povratku je Atlantski ocean pru: žao sa svim pronnjenjenu sliku. jer nijesmo na cijclom putu vidjeli ni jedan brod, dok smo u polasku na put naišli od prilike na 25 brodovn. 0 sukohu s pamim brodom „0 t ak i“ priča grof Dohna-Schlodien ovako: Na moj poziv da stane, ,,Otaki“ se stavio u odbranbeni položaj i međju nama se razvi žestoka borba, koja je trajala nekih 20 minuta. 2a lo vriieme pogodili smo neprijateljski brod iz našili topova 25 puta. Do duše i naš je brod pogodjen od neprijateljskl'i granata tri puta. Na oba broda pojavi se požar. a naš krstaš dobi dosta opasnu rupu. Na žalost veči dio naše posade zadobio je ozlijede od požara. djeiiimčio vr!o teškc. ’ako, da su od togu tnnrli jeđun podčasnik i šcst mornara. Na bredu ,,Otaki“ biio je mnogo više teško ranjenih. Njegova posada mora t; na rosljetku da sc spus'i u čamcc za spasavanjc i da k nama dopiovi. Svcg* ih primismo *>.-> ljudi. na je brodarski lilečr.ik imao prvili d.ina pune ruke posla. Preko Isiandiic pribllžavao sam se njemačkoj obali. Prvi lijemački brod, na koji sam naišao, bijaše jedan ribarski brod, koji nas niie odmah poznao, te je signalom tražio da stanemo. Najzad srno se sporaznmjdi. A kako sam srećtio dospio u otad'/binu i kako sam u njoj priinljen, već je dovoijno poznato.

Grad l oKoilca. Riiuokatolička služb.i Božja u Veiiko] scdmici i na Uskrs. N a V e 1 i k I Č e t v r t a k (5. aprila): U 8 sati u jutro pjevana sv. misa. N a V e 1 i k i n c t a k (6. apriia): U 9 sati obred Velikog pctka. postavIjenje sv. groba i nieniačka propovijeđ. U 5 sati poslije pcdnc Iamentacije. N a V e I i k u s u b o l u (7. aprila): U 8 sati blagoslov vatrc i vode, zatira oko 9 sati pjevana sv. misa. U 5 sati poslijc podne uskrsn.iće sa svečanoin procesijom. N a p r v i d a n U s k r s a (8. aprlln): A) U konak u: a) U 8 sati u jutro sv. mlsa za vojlilštvo; b) U 10 sati pjevana sv. misa I taiijanska propovijcđ (,,Fax vobis, ego suin, Hnllc!tija!“) za talljanske zarobUenike. B) U žu psko j crk vi: a) U 8 sati tllia sv. mlsa; b) U 9 satl tlha sv. ittisa; c) U 10 sati njentačka propovijcd 1 svcčana sv. misa; d) U 3 sata poslijc podne večernja. N a d r u g i d a n U s k r s a l9. aprila): A) U kottaku: U 8 satt sv. mlsi za vojništvo. B) U župskol crkvl; a) U 8 satl sv. misa; b) U 10 satl srpsko-hrvatska ptoliovtjed 1 svečana sv. misa; c) U 3 sa»n posiile podne večernja.

Srijeda ITtOPČ!DERiI Bio je pr\'i april, dan, ka?da se obično ništa ne ispunjava, i koji nas sviju često i pošalje u aprilili. Ovaj prvi aprilski dan htio sani, tia provedem u polju, u šmni na čistom Vazduhu, i otišao sam u divni T o p č i d e r. Proijetni poijetarac atgodno Ijuljuška grančice, pun tramvaj za tramvajem jttre za ovo divno šetalište BeograJjana, gdje, kako radnici, tako i oni, koji za 6toloui rađeći cio dan, traže u svežem šttmskom vazduhu, u polju i šttmi slatkog odmora poslije napornog šestodnevnog rada. Drvećc počinje da lista, pr\’i se pttpoljci jorgovana širo; ijubičica Veselo dižc svoju skromnu plavu glavicu. Sva su šetališta ptuia njepih i otmeuih dama, promdjanih sa vojnim i gradjanskim licima. Još kako je bila nedjelja, u tramvaju se ttije nioglo dobiti mjesta, a i najzabftčenije staze bile su pune. Perivoji, bašte i vrtovi se obradjuju, zasadjuju i urcidjuju. Sve diše jeđuim novim životom, sve se krcće, svc gordo dižo jglavu. U topČiderskoj kafani čuje se neki stari gramofon, pored koga ipak zveče čaše i flašo idobrog župskog vina, poted sve ,,je f t i n oće" uslitžnog kafeđžije. Ncrvi paviljon podignut od vojnih vlasti, uredjen iia najmoderniji način i ukrašen sa rijetkoin brižijivošat, čeka na pr\ r e lijepe danc, pa da primi tt svojim udobnim prostorijama drage goste. Sve je divno, svježe, novo, pa o\ a svjcžina godi i oku i dušt. Sunce svojfni toplim zradnia oipočinje, da otkravljuje i zagrijava i 6tara srca, pored miadih moma i svežih momaka. Prestali 6u i (Ogrtači da sg nose. Mogli smo već vidjeti dame u proljctnjim blttzama i elegantnim kostimima. Dneta se zaodijevaju sa novom zclenorn odjećom, sve bijo jctdnitn novittt životom, \ia. kao da se i ljudi u ovoj svježini preporodjavaju; jer iza onih tamnih zimskih (dana, ovi proljetni tdani puni stmca i vedrine i ina fjude veoma lijepo i ugodno utićtt. Voćke protjeruju pupoljke, u poiju već niču zelene trave, a u širmarktt skače kos i zeba. Khtpe i stolice ža ugodno cđmaranje postavljene, čekajtt (da prime umoriif šetače. Svc su staze veoma lijepo uredjene, očišćene i uđešene. Po oze’enelim brežuljđma Košutnjaka, vidimo zatnorenu mlatdež, kako se hitro vere, iražeći poljske cvjetke ljubičicu i divno žutog cvijeća jaglička. Ruke su pune zumbuia i dntgog divnog poljskog cvijeća. Sa jeđne staze se euj’u melotdični zvuđ flaute, na kojoj neki đobar vještak kroz frulu žalje pozdrav svojoj dragoj. Sve je pohitalo na ćist vaahth, Jer sunce i čist vazduh najbolji i jesu Ijekari. Tamo u polju, u šutni, tamo je zdhtvlje, tarno jo život. Topčider je nesumnjivo jedno od najijepših izletišta Beogradjana, gdje eovjek svježi, krijepi 1 lljelo i dttšu. KoucCrat Steffi Hegyesi u Zetuuun. Kako nam iz 2emuna javljaju, postigfa je na koncertu u subotu gdjica Steffi H e g y e s i veliki umjemički uspjeh. Odabrana publika obasipala je uinjetnicu poslije svake pijese najobilnijim odobravanjem. Teška koloraturna arija od AI a b i j e v a (gdje je ona podražavala pjevanje slavuja), naišla je na osobito dopadanje. kao i nmiljata „Uspavanka" od Milana R e i z e r a. Na kraju je> otpjevala poznati koloratnriii valcer ,,PoIjubac“ od A r d 111 i-a sa vclikont bravuront. Na glasoviru ju je pratio poznati zagrebački pijanista Dragntin S i m o n, koii jc takodjo postigao velikcg uspjeha u svojoj L i s z t ovoj solo-pijesi „raratitelir*. Tražc se radi prijetua uovca. Radi prijema novčanih itpmnica, potirebno je da sc javc gosp. P e t r on i i e v i ć u, krojaču, sa radniom u Knez Mihajlovoj ulici broj 39, niže imenovane porodice i to: 1. Porodica Milovana M. M a rk o v i č a, vojnog kapetana; 2. Porodica Antonija J. M a r k ov i ć a, poručnika; 3. Porodica Milutina O b r a d o v 5ć a, vojnog intendanta; 4. Porodica Pavla P a v 1 o v i ć a, potporttčnika; 5. Porodica Svetozara K. Todorovića, rezervuog kapctana; i 6. Porodica dr. Marije SavićHotlor, Ijekara. Umoliavaju sc imenovano porodioe, da priiikom dolaska za novac, poncsu sa sobom i redarstvene legitimacije, radi utvrde indentićnosti. U slučaju, da se nalaze u unutrašnjosti, da pošaljtt svoju laćmt adresti. Izgubljedo. 27. pr. ntJ. I z g u b 1 j e n a jc na ptttu od Kaicmcgđaua do Rajićeve ulicc jedna r u Č n a t o r b i c a veličine od prilike 12 X 18 ctn. Torbica Je ukrašena ziatožutim perlama, ima zlatožut okov i iste takvc lančice za nošenje. U ltjoj je bio novčanik od jelenove kože sa dvijc novčanlcc od po dcsc: kruna i više itovčanica od po dvijc i jednc krune kao i nešto nlkleneg novca, itkupno oko 28 do 30 kruna, daljc jedna bijcla čaura s olovkama i Jcdna ženska džepna marainlca, sa vezenim tiglovima. Nalazač se moli, da torbicu, koja kna vrijednosit za ljubitelja takvili stvari, prcđa uz nagrađu c, i k. redarstvcnom zapovjedništvu.

Beograilske Novino

4. aprila 1917.

Izvještaj prijavnog urcda. 2. aprila prijavlieno 97, odjavljeno 30, seoba 50; u liotelima prijavljeno 92, odjavljeno 88, osiaJo u hotelima prijavjjenih 239 stranaca.

fflprliska šala. Porljekio apriiskih šaia. — Jcdan papinski dekret i njcgovc posijeđice. Budjenje inarkiza Grautona. — Ver»aljski dželat. — Rdjave šaie. — Dvonožui ntagarci. Porijeklo aprilske šale, koj'a je poznata bez sumnj'e već od više stotina goijina, zavijeno j'e u tamu i potpuno jc goto\x) neobjašnjeno. Englezi, Franaizi i Nijemci iivo su tragali za porijs-kioin ovog običaja, ali ni do danas nisu usjjeli, da utvrde ništa baš tačno. Čitava inala vojska istraživača i naučnika tragala je i preinrala po starim rukopisima, pa je došhi do rezultata, do koga se pri takviin fstraiivanjima često dolazi, našao je čftav niz porijekla oprilskih šala. Fler Belingen tvrdi: da taj običaj varanja potiče oti starog običaja H e b r ejaca: JeVreji su imali običaj, da se našale tako, što nekoga, koga hoće đa naljute ili pecnu, žalju bez ikakvog razioga od jednog do drugog poznanika, 6amo da bi ee što više zamorio. Tako su primjera radi Hristosa — siali o:l Herodosa do Pifata i od Kajfasa do Anasa. Računskim je putem utvrdjeno, da su takva laganja bila praktikovtuia piviii dana mjeseca aprila u rpomenuto doba. Drugi istraživači pokušavaju, da poriJeklo aprilske šale objasne na dnigi prostiji način: oni misie, da je običaj slanja ljudi ti pcđvafu posljcdica novopojavljenog proljeća; kad profjeće dodje sa svojim toplim suncem i blagim povjetarcom, čovjeka obuzme volja, đa se šali i da ira'o protjera vrijetne u bezbrižnom živolu, Sasvim drukčije otuda zvuči Rimtotovo objažnjenjc*. On prića, da je jednom jedan Triolski patrijarli pozvao o Uskrsu na ručak papu; u ono doba p;ipa je još mogao, Ua ide van svoga dvora. Ali je papa baš na dan Uskrsa trebao da budc u Franaiskoj i krsti kraljevu kćer. Otuda je odlučio, da svoju posjetu patrijarhu učini ncžio ranije. Prvoga dana aprila, Jednoga petka, dodje u kuću svoga domaćina, gdje se toga daita, pošto je bio post, Tiije jelo nteso već riba. Papa je 6a elašću jeo odiične pastrme (forele), ali so desi, da mu za vrijeme jela u grlu zastauo iniala fcbšt, fcoja se tek drugoga jutra mogia izvaditi. Papa je onda tvrdi Rinitot —i/Jao naredbu, da se u patrijaršiji Akviteja prvoga aprila ne smeju jesti ribe, pa makar prvi april padao baš i na sam petak. Daige godine prvoga aprila stanovmci Friola stanu jsdni dmgima s!ati na poklon ribo. To je naravno bilo u šali, pošto 6e ribe nisu smjele jesti. Tako je otpočelo varanja c „aprilskim ribam a", te se otuda u Italiji aprilska šala zove ,,pesce d’avšto odgovara francuskom „poisop d’avril“. A ako ko nfje zadovoljau ni s ovim tumačenjem aprifske ša!e, on č« se možda zadovoijiti ovim: Vojvođa Franjo od Lotringije bio je kod Luidvika XIII. pao n nemilost i u Nansi-u uhapšen. Ali nm jednoga dana uspije, da hikavstrom prevari svoje čuvare i da pobjegne; prepli vao je Mertu i došao u sigurno mjesto. To je bilo I. aprila 1034., to su Lotrinžani rugajuči se govoriii, da su Franatzi ,,čuvali ribu“. Iz toga izlazi, đa je apsi!ska šala ugfeđala svijeta godine 1634, * * * U ranije doba aprilska je sala igrala u životu sasvim drugu ulogu, no što je sad igra. Saljivčine i lakrdijaši nisu iinali samo svojo zvanične službe kod kraljeva i kneževa, vcć su svoje grubo Sale unosilr u sva društva izmišljajttći za prvi aprii najludje trikove. U ktići gospođje de Rambule, najljepšam i najduhovitijem oentra, oko koga su se skupljali velikani francuskog rcnesausa, nisu se satno klepali stiitovi, žaptitalc sentiinentalne sanjarije, već se imaio sntisla i za jake ša!e, što je jeđnoga dana osjetio na svojoj koži i markiz od Oram o n a. Markiz je neobično rado jeo pečurke, te je jednoga dana, kad jo ničavao kod „obožavano Klclijt", jeo od svoga najinilijeg jela toliko, da sc morao povući iz društva pfije vretnena. Njegov pokvareni stomak ntu nteđjutim nije smetao da zaspi kao top; a vesele preeioze narede svojim kavaljeritna, da mu svuku ođijelo, koje su ove veselo damc svojim nježnim prstiuma prekrojile: panlalone su stjcsnili, a prsnik suzile. Kad se u jirtnt tnarkiz probudio i hteo, da navuče svoje pantalone, nijo :nogao da uđje u njih, jer sn bile i stiviše tijesnc. Jedan njogov zabrimiti prijatolj iznenadjeno reče: — Ta za Boga što si tako blijcd ?! Gle, ti-»i sav naduven i otekao! Da nisi bolestan ? —* Da, jučo -sam jeo suviše pečuraka, odgovori markiz, fcoji je bio premro o<d stralia; 6voje odijelo sad više nc mogu da navučom! — To je, Boga mi, vrio ozbiljan siučaj. To jo vrlo teška bolest, reče drtigi jedan, nabravši čelo. Marldz sumnjaju6' u svoj dug život dozovo ljekara i notara, pa i samog svcštenika, želeči da sa svijetom raskrsti. Ljekar đodjo sa svim svojim đostojanst\ v om razumijo se, da je i on znao za šahi pregknla ga temeljno i najVai uplašenoni bolosttiku prepiše rccept, kdji jc kađ se sa laiinskog prcvcdc, glasio -

„Uzmi makaze i oparaj iavove na pantalonania i prsniku". Cesto se dešava da onaj „ko drugom •-* jamu kopa sam u nju pada". To *e jednom dcsilo čuvenotn književniku i crtaču Anri Monijeru, koji je svuda bto poznat sa svojili aprilskih šala. On je jednoga dana vklio gdje u jednoj restauraciji lta buletaru gjedi neki dostojanstveni ugledan čovjek i 6 najvećiin apetitom ruča. Monitr dozove konobara, pa mu tajanstvcno đošapne: Vidite li onog gospoidina tamo? Eto, to je ver6aljski dželat. —■ Sto mu grornova! vikne konobar i otrča da to ispriča gostioničaro. Ovaj tvjestan svoje dužnosti pridje onom vaijanoni gospodinu, pa ga energično zamoii, da nikatd više ne prekorači prag njegove ratlnje. Na kraju je jošdodao: —< Mogli bi vas poznab', a to bi mi nmogo naškodik). — Kako to? zapita onaj zaprepašćeni gospodin. Pa vl kao versalj«ki dželftt, Sta sam ja? Ko vam je to rekao? Eno onaj gospociin za onim stolom prema vašem. Ovaj gospodin baci na Montera dug, značajan pogled. <— Da, tako je! Ne rnogu jjoreći, da nisam dželat, rekao je »riim. Onaj me čovjek gasvim dobro jx>znaje, jer sam mu ja na ledja udario usijano gvoždje, kad su ga kao višestnrkog ubiar poslali na robiju u Banjo. Otuda 'Monier nije bio malo 1 prijatno iznenadjen, ka,J su ga posle neko!iko ttrenutaka na vrlo ,,nježan ,< način kbacili iz gosliortict*, koja je bila đupke ptma najotmjenijeg svijeta, Aprilske su ša!e vrlo česio bile portavijane. Tako je jedna od najklasičnijih ša!a poručivanje raznih liferanata sa istim predmetima na Isto mesto. Ova prilično gniba šala vodi porijeklo iz 1840. gcđipe i nju jo uveo jedan pariški „originai", gospodin od Sen-Krika. Sva je njegova pojava biia pnoiačuuata na to, da izazove pažnju okoline. Stalno je dolazio na bulevar u pratnji jednog lakeja, koj’i je i u kafani nepomično rtajao iza njegove stolice. Sen-Krik bi potom poručio dve porcije sladoieda, koje je najvećim marom feručio u svoje čizme. Jedrtom je 1. aprila svinta moguam kupalištima u Parizu izdao nalog, da ntsi: u 4 časa po podne u njegovoj kući spreme toplo kupanje. U po!a četiri ovaj je šaljivčina zatvorio svoja vrata, pa je sa najvećim uživanjem posinatrao prizore, koji str se tačno u 4 sahata počeli odigravati pod njegovim prozorima. Jedno za d ruginr rtizali *u noseći poručc-nih kada 6 (tnšcvima, pa se »tanu obraćati portinr, koji iii je sležući ramenima posmatrao kao kakve buda!e. Ne potraja dugo, a na dnevni red dodje etrahovito psovanje, pa najzad i spuštaaje kada na zenilju i milo* vanje pesnicama. Topia voda iz kada razIi!a se pred kapijom i oipočela prava borba. Razumije «o, da jc gvu štetu platio onej osobenjak. Slična otoj gornjoj jeste druga vrio često ponavljana čala, kojom je pr\o jedan saradnik „Evening Stera" uzbu-dio bio cio London. On je velikim plakatima objavio, da če u velikoj jx>ljoprivredno : dvorani u Islingtoriu biti otvorena ,edna izložba raagaraca, Kad je u otdredjeno vrijeme svijet povrvio spomenutom mjertu i kad su rađoznalci st&li pitati: gdje su magard, dobijali *u Ijubazan odgovor: — Ovdje ima Bamođvonožnili magaraca!... Car i kralj Karlo u njeinačkom giavuom stanu. Kb. Berlin, 3. aprila.

Njegovo carslto 1 kraljevsko apostolsko Veličanstvo car 1 kralj K a r 1 o i carica i kraljica 2 i t a stigli $u danas u pratnji naČelniKa glavnoga stožcra generala pješadije Arza Straussenbergskog 1 minlstra Izvanjih djela grofa C z e r n i n a u posjete tt niernački gla\Til stan. AMERIKA I NJEMAČKA. Wiisonova poslanica. Kb. Washfngton. 3. aprila. Rettlerov ured javlja, da će posianica predsjednika Wilsona biti odmalt dojavljetta svitn poslanicittta 1 amerikanskim diplomatama u inostranstvu. Govori se, da je posianica tako sastavljena, da će ie stratte vlade smatrati kao objavu rata. Prilediog za rat. Kb. Washington, 3. aprila. Demokraira C 1 a r k izabran je sa većinom glasova za govornika dotna reprezentanata. Predsjednik komisije senata za inostrana djela F1 o o d sptema prijcđlog, kojitn se objavljujc rat Njemačkoj i predsjeditlku daje ovlaštenje da vodi rat prodv Njemačke. WiIson ne će objavitf r3t saveznicima Njemaćke* Kb. Washington, 3. aprila. Prema saopštenju Reuterovog ureda Izjavio je predsjcdnik Wiison, da će rat protiv Njemačke donijeti za sobom uspješnu saradnju onih država, koje se vcć rralaze u raru sa Njenračkom. Wilson je tražio, da se pozove najprijo pod oružje 500.000 vojnika pa jo ujeduo izjavio, da Amerika ne će Ua objavi rat Austro-Ugarskoj i dnigim državama, kojo stoje u savczu sa Njcmačkom.

Strana 8, j — ■ ■ ■ —— — . ■ « ZnaČajna naredba ruske vlade* (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘9. Sfockholra, 3. apriia.

Prema jx>uzdanim vijestima lz Petrograda, izdao je ruski ministar prav« de, da se svi postupci protiv imanja njemačkih 1 austro-ugarskih podan'ka linadu smjesta obustaviti. Podanike neprijateljskih država ne smiJe se više spriječavati, da rade svoje poslove. Svi drakonski zakoni protiv neprijateljskih državljana se ukidaju. a nasiIja protlv austro-ugarskih, niemačkih 1 bugarskih državljana kazniće se tiaistrožije. ,j Švedska pnzuaie rusnu viadu.

(Naročiti brzojav. „Beogradskih Novina“) Berlin. 3. aprila.

švedska je kao prva ne'Urahia država priznala ruskit vladu. Ovo je saopštenje predao ruskoj vladi švedski poslanik u Petrogradu genera! Brandstr6m.

Poziv m pretplntu! Od 1. aprifa otpočinje nova mje sečna kao i tromjeseftia pretplataf Umoljavamo, da istu blagovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novins ne bi nastalo prekrdanje. Pri obnavijanju pletplate, upozoruje se na nove cijene koje su slijeđeće: PretpEata: u Beogradu i u krajevima zaposjednutim od c. i kr. ćetaza « »iee h bojnu I elapnu poštti . . . K 2 — K 6 u Beograuu sa dostavom u kuću „ 2’50 , 7-60 u Hrv'atskoj-SIavonijl, BosnJ-Hercegovini 1 Dalmacijl . . . K 260 K 7 80 u ostalim krajevima Austro-ugarake monarliije ..... K 3*— K 8—, u Inostranstvu ........ 4-50 . 13 50 Kod plaćanja imade se tacna ađresn fliko navesti. Kod preseiivaRjs a naročito koć promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nevia adrese takodje i predjašnja adresa navede. Admtnistracija

vBEOuRADSKiH H6VIM“ Et. Pcšta Beograd.

Mih. &3. Hisfić - Calak Andrija Broćlć, Ženeva. Molim vas budiU dobri, pa me izvjestite za: Cvetka Pantovića bolničara iz Čaćka, Milojka Pantovića, telegrafska četa iumadijske divizije; Miiojka Nežovića, obveznika brdske artiljerije, 1. frarrcuska baterija; Božu Babića Iz Viče I Toinn Zeceviča iz Goraćića, regruie posljednje partije, 10. pukovske okružue komande; Vitomira Babića, Mihaila Nešoviča, narednika, Miću Stojkovića, podnarednika, 10. puk, 3. po 2 iv: Rajka Stojkovića, konjanika 13. puka, timočke dlvlzije, 3. poziv; Tlliomira Giavoniča, mitivUesko odjeljenje, 10. puk, 2 . poziv; Miloša Babića, ordonarasa drinske diviztje, 3. poziv kao 1 za ostale iz Viče. Unaprijed vam blagođari i pozdravlja vas i sve gore Imenovane MJImin Pantović, kmet ! blagajnlk opštine Viča. R. 715 Jovanu Premoviću, Zeneva, za Čedomira Vukovića. Kartu smo dobih I radujemo sc. Sto ste živi 1 zdravi. Mi smo sa kućanima svi idravo i mnogo pozdravljamo tebe Miloša Vukovića, Ađama, Mikana, Milorada, Milisava t Miloša Petronijevića. Neka Miloš javi za Milorada ! Rađomira. Pišite Češće. Pozdrav Julka, Taisija, Radojka, Draginja ! Drinka. R. 716 Mih. čoiiću, Zeneva, za Dimitrija Dželebdžiča, poručnika. Molim vas lijepo izvjestite me, je ii živ i zdrav moj sin Dobrivoje Jovunović, obveznlk rnitraijeskog odjelienja, 2. puka kornbinovane divizije, za šta vam uuaprljed blagodarim. Petar Jovanovtć, Prilipac. R. 717 Jovanu Preraoviću, Ženeva. Čedomir Pctričevlć iz Turiee srez dragačevski, okrug čačanski, moli za izvješta} o svome sinu Mihailu Petričeviću, obvezniku, !. četa, 1. bataIjon, 19. puka kadrovskog. R. 718 Stevl Ačimoviću, Ženeva. Dolje Imenovani mole vas, da poradite, da fni se pošaije invalldskr potnoć i to: Iz Trbušana, srez Hubičkf: Jovauka Carapić, rješenje G. milanovačkog snda: Jerina MališJć, rješenje kragujevačkog suda: LJubomir Mirić, rješenje G. milanovačkog snda; Mika Nikitovićka, rješenje suda u Kraljcvu; Ljubisava Pavlovićka, rješcnje vojno lnvaiidskog suda; Mijaiio Pavlovlć, rješenje vojno invalidskog suda; Mileva Teovilović, rješenie G. milanovačkog suda; Bosiijka Kolakovička, rješcnje suda u Kraijevu; Budimir Vasiljevlć, rješenjo kragujevačkog stiđa; Radojia Borišič, rješenje kragujevačkog suda; Marija Kiijundiić, riešenje kragujcvačkog suda; Stanisava Stametrić, rjcšenje kragujevačkog Sara Veselinović, rješettje čačanskog atda; iidskog suda. JzMiokovaca, srez Ljublć: Stanojla Lazović, rješenje kragujevačkog suda: Saza Veselinović, rjcšenje čačanskog suđa: Perka Klasanović, rješenjc G. miianovačkog suda: Stanka Lazović, rješenje G. milanovačkog snđa; Miljana Markovič, rješenje kragujevačkog suda; Llubica Paunović, rješenjc G milanovačkog suda; Miienlja Nikitovlć, rješenjc kragujevačkog suda; Kovina Milovanović, rješenje G. milanovačkog suda; Draginja Živkovič, rješenje kragujevačkog suda; Sava Teofilović iz Prijevora, rješenje G. milanovačkog suđa; Stojka Grujičić !z Gor. Gorijevice, rješenje kragujevačkog suda; Zivana Gavriiovič iz Ljubiča, rjcšenjo vojno invalidskog tuda. R. 719J