Beogradske novine

Straua 2.

Utorak

Beogradske Novltte

24. aprila 1917.

Broj lll.

Ukraiinski narodnl kongres za ruskn saveznu republiku Kb. Kijev, 23. aprila. Petirogradski brzojavni ured javlja: Ukrajinski narodnl koiiRres, u kome je učestvovao profesor Krušijcvski, izjasnio se za rusku saveznu republiku kao i za satnoupravu Ukrajine. Lvov I Oućkov ruskim radnicima. Kb. Petrograd, 23. aprila. Ministar predsjednik Lvov i mlnistar rata Oućkov uputili su poziv radnicima, koji su zaposleui radovima za vojsku, a u kome se veli: Našem iskušenju je kucnuo posljednji čas i može za nas biti sudbonosan, jer će nam ©n donijetl sreću l slobodu za uv!jek, ili će nas lišiti naše narodne časti i baciti ponovo u ranije ropstvo. Dudimo sami kovači svoje sreće i naše sudbine! Sudbina slobode nalazi se u našiiu rukaniaOstavka gencrala Lcšickog. Kb- Bern, 2?.. aprila. ,,M a t i n“ javlja i z Petrograda: Cieneral L e š i c k i, vrliovni zapuvjednik na rmuunjskom froniu, dao je svoju ostavku.

DmerlKa u ratu. Engfeska misija u Aniericf. Kb. New-York, 23. aprila. Engleska misija sa B a 1 f o u r o m na čelu primljena je oduševljeuo ti Sjedinjenim Državama- Dočekana na granlci od predstavnika minisiarstva rata i mornarice, odvezlo se izaslanstvo u Wasliington. U jednom razgovoru Balfoitr je izjavio, da je svrlia misije osigttranje zajedničkog rata svih onih, koji žele 'trajan mir poslije pobjedilačkog rata.

En$lesku I kolonlje. Engleska ašikujc s republiknncima. (Naročiti brzojav. „Beogradskih Novina 1 ') Haag, 23. aprila. ,,H o 11 a n d s c h N i e u w s b ur e a u“ javlja iz Londona: Od kalvo su mnoge republike postale članovi četvcrnog sporazuma, počela je i Engleska da ašikuje s republikanizmom. Poznati publicista WeHes piše u ,,Times“-u: Naši prijatelji u republikanm Rusije, Francuske, Amerike i Pornigakkc trcba da znaju, da 1 u nas postoji jaka struja za republikom. BilO' bi izlišno tvrditi, da su nam prohtjevi dobro đošli. Kruna i skiptar imaju za nas Englczc još istorijsku vrijednost.

HoMe brzolovoe vijesll. Kuez Lvov 1 Rumunjska. (Naročiti brzojav sBrogradskih Novina«; Rottterdam, 2.3. aprila. Rnmunjski dopisnik ,,Daily T e1 e g r a p h a“ razgovarao se s ministrom predsjednikom Lvovom o Rumunjskoj. Knez Lvov mu je rekao: Mi znamo, koliko je i što je sve Rumunjska moraJa podnijeti i gotovi ssno sve da učinimo, da je potpomognemo. Transportno pitanjc zadaje velike teškoče, ali se mi ipak nadamo, da ćemo biti u položaju, da za tti zemJju učiniino sve, što je potrebno.

Držauie Norveške. Kb. Chrlstiania, 23. aprila. Završene su wjne sjednice narodne skupštflne: Potpuua sagluMiost vlada o tome, da se spoljna politika i roduži i dalje u okviru stroge ncutralncsti. Odluka nije donijeta. Rasprosirte vljesti, da će se trgovinski brodovi naonižati, potpuno su neosnovane. Sitne vijesti. Kb. Kristijanija, 22. aprila. Narodna skupština primila je kredit od 150.000 kruna za potpomaganje mornara, koji su izgubili svoja mjesta. Kb. Madrid, 22. aprila. Španjolski je poslanik na Vatikanu, C al b e t o n, predao ostavku. Kb. Rim, 22. aprila. Za talijanskog poslanika u Tokiju imenovan je marquis C u s a n i-C o n f aloni eri. Kb. Amsterdani, 22. aprila. Spisalt gubitaka, koji „Tirnes" objavljuje 14. o. m. donosi imena 112 časnika i 660 Ijudi.

<M I OKOIICO. Objavo. Englezi i Francuzi smjeraju, da pobune srpski narod i da ga navedu na buntovnička djela protivu njegovih sadanjih vlasti. Istorija posljednieg btintovničkog pokušaja, — ma koliko da je ona žalosna za onaj maleni dio srpskog naroda, koji se od nekoliko plaćenih vodja dao dovesti do sigurnog s<imoubijstva, — kazuje dosta jasno unaprijed sudbinu svih sličnih preduzeća nesavjesnili agenam Engleza, koji se tobož brinu za slobođu, pravilnije rečeno za propast malih naroda. Srpska krv, uzaludno prolivena, treba ponovo đa budc jedina vrijeđnost, kojom bi se platilo učešće u ovom englesko-francuskom priredjivanju, koje je samo dokaz njihove nemoći. Engleski podstrekač hoće, svojim novcem, ponovo da verbuje jevtine samoubice, koji bi mjesto njega trehali da vrše uzaludan posao. Liskavj Britanac vidi, da će nni biti ncmoguće da ratufe ,,do posijednjeg ruskog vojn!ka“, kao što je namjeravap, ,pa sad treba 1 posijednji Srbin, koji jc još u životu, da se krvavi za njega, za njegovu kesu 1 za njegovu korist. Od svih žrtava sporaztimnih sila nije ni jedan narođ tako straliovMo i tako uzaludno prolijeviao svoju krv, kao srpski narod, i ni jedan narod nije tako srarnno od svojili zavodjača prevaren, kao što ie srpski narod. Pa ipak ti nesiaivjesni sebični britanski zavodjači ne znaju granice. I oni srpski iiudi, ko» pisu kao vojnici u čosnoj borbi proliii syoju krv na oltaru englesko-francu,sl{e. gramzljivosti, treba sada kao pobunjčnici i razbojnici da se krvave za svoje nemoćne vodje. Vojna giavna gubernija pretpostavlja, da srpski narod, poučen žalosnim iskustvima ovoga rata, ne će podlećl novim pokušajima zavodjenh stranih agenata i tudjih najamnika. tih izđajnika njegovc krvi, koji se pojavljuju pod obrazinom patriota. Sviesna svoje moći, vojna glavna gubernija opominje srpski narod, čiji su mirni članovi ovdje u svako doba nafaziii slobodu, koja stoji u saglasnosti sa ratnim zakonima, i mogućnost za svoj opstanak te zaštitu protivu nepravde, da u svoin vlastitom interesu prođužl i

jvom pomoću održava narod u grozniĆavom raspoloženju, te Je tako i tfervć-u, dala na znauie, kad se ovaj •anjske godfne pffljavio za frotlt, da on mcže u Parizu svojlm Iistom vjše da koriat! otadžblni. Francuska vlada i Irancuski proroci dostojni stt jedni 'duigih.

Austro-Usorska. Niihova Vcličanstva u Bozeuu. Kb. Bozen, 23. aprlla. Njihova Veličanstva, koja su juče prije pođne prispjela ovamo, pozdravtjana su svuda neopisanim oduševljeMjem- Radi dočeka blli su na stanici: jnaršal Conrad pl. Hdtzenđorff, nmogobroini gencrali, časnici i grattjanski dostojnici Bozena. Niihova Veilčanstlva trebala bu se attlomobiiom odvesti u crkvu, ali su se riješlla, da 4du pješice. Sa svih strana je svijet naivaljivao da Njihovim Veličanstvima ipoduesc cvijećc. Kratki put trajao je 20 časaka. I na svom povratku Njihova iVeličanstva bila su odtišcvlieno poz'dravljaaa. Dvorski voz, kojim su Nji* bova Veličanstva putovala u Bozen i nazad, bio je na mnogiin stani.cama dočekivan, gdje su gradouačeinici i sveštcnici raznih mjesta izjavljivaii vjernost i odaiTost.

RusKa revoludja. Petrogradski garnizon i zaseban mir. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina' 1 ) Petrograd, 23. aprila. Petrogradski brzojavni urcd javjja: U tavrijskoj palati održano je sor ivjetc-vanjc izaslanika cijele šcste i di•jclova četvrte, pete, sedme, osme 1 dvanaeste vojske, kao i prve gardijske 'divizije. U savjetovanju su učestvovali zastupnici izvršnog odbora radnika i ,vojnika. Izaslanici su izmedju ostalog postavili pitanje, da li je savjet radničkili 1 vojničkili jzaslanika u Petrogradu 'doista za zaseban niir. ZaStupnik s ; arOjcLa Sokolov je odgovorio, da savjet «dbija od sebe svaku pomlsao o zascbnom mirit. Ruski radnički i vojnički savjet o niiru. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina"). Petrograd, 23. aprila. Petrogradski brzojavni ured javija: Socijal-demokrata Meyor, član američkog kongresa, uputio jc članu 'dumc Čejdzeu, predsjedniku savjeta radničkih i vcjničkih izaslanika, ovaj brzojav: Ka© jcdini socijaldemokratski po•lanik u aineričkom kongresu niolim vas, da odltičiio pobijete vijesti, koje nas jako uzneiniruju, da je ruska socijaldemokracija naklonjcna zascbncm niiru s Njemačkom. Izvršni odbor savjeta radničkih i vojničkih izaslanika poslao je Meyeru ovaj odgovoT: Kao što jc izjavljcno u pozivu savjeta radničkih i vojničkih izaslanika, kojl je upućen narodima cijeloga sv'ijcta, a tako isto i u odluci opsiteg kongrcsa savjela radničkih i vojniČkih izaslanika, cjclokupna ruska revoluejotiarna demokracija ne tcži ni z& kakvim zasebnim mirom, nego ona hoće medjunarodni mir bez aneksija i stvarnih ili maglovitili ratnih odšteta, na osnovu slobodnog razvitka irarođa i u smjeru, 'dn proletarijat sviii zcnialja mora poraditi, da sc niir na pomenuboj osnovi što je moguće prijc ostvari.

Tako se toplina kod svakog procesc javlja. Najžalosnije ie to, da se obrnuto ne može toliko trebati. Poinoču lije možemo tjcrati lokomotive, inožeino stvarati kemijske procese, možcmo pače i električnu struju dobiti, ah ona energija, koja se na toj način dobiva još je uvijek mauja od silnc množinc tojMine Sđo se izlučuje. Jasno je, da toplinska encrgija prema tome dnevno rastc i to na račun drugili euergija. Uvijek sc stvara jedan suvišak topline, iz kojeg više nc moženro dooiii nikakove radnje, ni energije- Taj suvišak zovemo e n t r o p i j o ni. Clausius veli o njoj: Entropija ide u susret svodemu .vrhnncu. Zbroj svili encrgija je stalan, toplinska encrgija biva sivc vcća; što slijedi odatle? Slijedi, da če se jcdnoga dana sva energija pretvoriii u toplinsku energiju, u entropiju, iz koje više ne ćcmo nioći dobiti nikakove mciianičkc radnje. Ako sinijemo tako daieko pokiziti, mogao bi to onda biti knac svijeta. Svakako se ne sinijemo zbog tiga preplašiti, jer ako se to i zbude, proči će dotle milijuni l milijuni godina. Ipak nešto oda\vJe učimo, a to je, da bismo primjerom štedljivošću mogii mnogo više upotrcbive energijc za se zadržati. Time bi i Ijudstvu, a i uopšte svijetu produžili bivstvovanje. To je ono, Što OsbvaVJ tako uporno zahtjeva od čovjcčanstva: Ne razbacuj energije! lmade još jodno pitanje, lcoje nas mori. Otkle se nadoknadjuje ta siina množina encrgije, Ito »e dnevno troši na Zemlji? Zemija jedobiva od Sunca. Mi dTŽiino, đa je Sunce prema tome fevor energije i to ne samo za nas, već J za čitav svoj sustav. Ono svoju encrgijit po jednoin tirmačcnju nadoknadjujetako.da se

postepeno stežc. Kod svakog se naime skntćivanja oslobadja silna množina topline, buduči r-ia atomi moraju polaganijo tiirati. Na taj način umanjuje im se kinetična energija na račun toplinske. Helmholtz je izračunao, da je dostatno, da so nadoknadi toplina Sunca, koja je otišia u svotnir, da se promjer ove nebeske kttgle u 2289 godina stegne samo za jeđnu descthiljadinku svoje sadanjo vcličine. Po drugoni tumačenju, nastaje uvijck nova toplina tako, što kozmička tjelcsa padaju u Sunce. i iu se zbog sraza javlja vrućina. Da se zakorr još višc potvrdi, počeli su i na životinjama pokuse obavljati, da li se doista ništa ođ cnergije ne gubi. Tu su zanimljivi pokusi Rubnerovt i Atwaterovi. Ako čovjck ili životinja radi, onđa se potrošcna energija javlja u obliku topline. Nataj način odilazi jako tnnogo toplino iz čovječjega tijela, a ta se nadoknaiJjuje lako, da sc čovjek hrani. U hrani ima naime ugtjika, koji se u našoj krvi spaja s kisikom; kod tog spajanja ili bolje reći izgaranja nastaje toplina. Jasno je dakle, da će čovjek to više hrane trcbati, što bude više rađio t. j. žto budc više topline otišlo. No vrijedi i obrnuto. što so čovjek više hrani, to će sc višo topline razvijati. I na tom temolju gradili su Rubner i At\vater svoje pokuse. Značajno je po razvitak znanosti, da je pogreška kcd ovih izračunavanja bila katkada tek 1/2 °/o, Jto je noznatno. Na osnovi ovakovih bioloških pojava đobio je i Robert Mayer inicijativu za svoja opaž<ui}a. On je naime opazio na Ijudima, koji manje topline daju okolicf, (to su tjudi, koji žive u tropskim krajevima), da imadu svjettiju venoznu krv od sjevernjaka, koji zbog hladne klime trebaju više topline 1 s toga u Itrvi đolazi više do izgaranja. To se onda očituje u boji krvi:

boja je krvi sjcvernjaka tamnija od boje krvi južnjaka. U svim ovbn primjerima jasno je pokazano, kako zakon o održanju encrgija svuda vrijedi. Jcdna se hipofeza, ili princip može tako dugo držati, dok ga ne obori jedan pojav, koji nm se piotiivi. 1 ©to, otkad ovaj zakon poznamo, nikad se nije našla činjenica, kojabiga mogtapotući. Bilo je pojava, koji su ga litjeli uzdrmati, ali iz svakog ovakovog mejdana izašao je on jos čvršći, još hogatiji. Njcmu imadcmo zahvaJiti, rfa u prirodi sve đrugim okom gJedajno, a osiin toga baš je oviin principom udovoijeruo davnoj težnji Ijudi za jcdinstvom. Svi so pojavi dadu svesti na jedan pojav, svo energijo na jednu energiju. Saino u kemiji nijo još polučono potpimo jedinstvo, j«r Uo dana današnjega nije još nadjena jedna tvar, u koju bi se se sve dnige dale svesti. No noviji pojavi, koji su opaženi na radiju, koji se emanadjom pretvara u druga počela, upozoruju nas, d a će se »nožda ipak jodnom ispuniti san alkimista, te ćemo moći pretvarati kovinu u kovinu i crpati zlato iz jedne tvari. Jedan zakon hnademo i s ovim moraino bar za sada brti zadovoljni. Istina je dcduše, da nam je baš njimo istrgnuta za uvijek nada, da bi se dao narcditi stroj, ikoji bi mjesto nas radio, koji bi vjcčno dovodio novu energiju. No cilj čovjočanstva leži baš u radu, a upravo zakon ođržanja energije nam jamči, da taj rad nije uzaludan: svaka potrošena ©nergija stvara samo novu energiju. Kad j© već tako uredjeno, da j© perpetuum mobile ncmoguć, onda je to samo opet jedan lijep dokaz Jome, kako je svijet savršeno uredjen. Ljudima bi i te kako dosadno biJo, kad bi mjesto njih nctko d r uft‘ radio. („Priroda".)

dalje putem lojalnog ponašanja i bezu&Iovnog mlra, na kome se đo sad nalazila daleko nadmašnija vcćHia domorodaca zaposjednute oblastj, i da se ne daje zavesti u nikakvu nesmotrenost. Svaki pokušaj nepoučenih zanešanjaka za pobunu protivu sadauje državne vlastl biće 11 začetku nemilostlvo ugušen, Mogući porcmeća] reda povratiće se odmah samo o trošku i na štetu srpskog naroda. Vojna gjavna gubernija 11 Srbiji stavlja svakomu na znanje, da će se piema svakoine, koji engleskog, francuskog lli ma kog drugog stranog ageuta kojlm bllo naćinom pomaže, daje mu skloništa, iii hotimlce propusti da takvog agenta prijavi, Ui koji njegove planove ma kojim načinom potpomaže, — postupati po zakouu o ratnoj nuždi zbog učešća u pobuni. Medjutim će se svakom onom, koji Jednog engleskog, francuskog i t. d. agitatora živog preda c. i k. vlastima, isplatiti nagrada od 2000 kruna, onome, kojl mrtvoga preda nagrada od 1000 kruna, a onomc, koji u hvatanju takvog agenta dostavljanjem Hi kojim drugjm načlnom bude učestvovao, isplatićc se nagrada od 500 kruna. C. i k. vojna glavna gubernija. Dnevnl kalendar. Danas je utorak, 24. april, po starom 11. april. Rlmokatollci: Sv. Juraj ; pravoslavnl: Antlpos. — Snnce tc railja u 4 - 56, a zalazi n 7 01. Bcograđskl orfeum: Vojnička pređ»tava. Početak 11 8 - 30 na veče. Plovlđbu izmedju Zemitna f Beograda danas vršl ugarsko riječno 1 pomorsko paroplovno društvo. Polazak Iz Beor ada u Zemun od 7 satl prlje podnc do satl na večer svakog sata osim u 1 sat posllje podne. Polazak lz Zemuna za Beograd od 6 30 u jutro do 7-30 na veče svaTtoga sata oslm u 1230 u podnc. Kinematograf i: Vojnl k’ino (Koloaeum): U 4 I 6 sati posiije podne predstave za gradjanstvo. —C. 1 kr. gradjanskf kino (Parls): Predstava za gradjanstvo. Početak u 6 sati. Časnička 1 člnovnička kasina otvorena je do 12 sati u noći. Posjet bolesnika u boinlcama: U bolnici .Brčko*: od 2—4 sata poslije podne. U bolnici „Brfinn“: od 9'30—12 sati prije podne 1 od 2—4 sata posiije podne. Traže se radi prljema novčanili uputnlca. Potrebno je, da se jave radi prljema novčaaiih uputnica g. Miki Pop 0 v i ć u, sa stanom u Pivarskoj ulici broj 54: 1. Porodica pok. Milana Krav1 j anca; 2. Milica DJordjevIĆ, Činvonik pošte; • 3- Jelena D j 11 k i ć, dijumista pošte; 4. Dušan St. D j o r d j e v i ć, kontrolor pošte; 5. Petar DJordjević, kondukter poštanski, i 6. Marija Djordjcvić. irivremeni činovnik pošte. Imenovani mogu svakoga dana od 9 do 10 satt prije pedne i od 2 do 3 sata poslije podne podiči svoj novac. Prilikom prijema novca. potrebno je imati uza se 1 redarstvcnu legitimaciju- U slučaju da se nalaze u unutrašnjosti, potrebno je da pošalju svoju tačnu ađresu, preko koje bi im se novac mogao poslati. Plemeniti dar. Gospodja Olga Sjenicki, supruga direktora paraćinske klanico, predala je

Knjižeuni prijegied. ,,Savremenik“, mjesečnik hrvatskih književnika u Zagrebu. — S brojem od travnja stupa ova književna revija u svoje dvanaesto godište 1 obećaje da će odseie redovitije izlaziti naime svaki mjesec po jedan broi- List će štampati u buduće kr. zemaljska tiskara, a dosadanjemu uredniku književniku dru. Branimiru Livadiću dolazi kao pomagač prof J. Benešić. Cijena je listu zbog skupoće papira a i zbog povišenih honorara dignuta na 16 K godišnjih. „Savremenik" se inože naručiii preko knjižare S. B. Cvijanovića. Prvomu je brniu obilat i raznolik sadržaj- Kritičar M. N e h a j e v štampao je svoj prolog „Pučki elemenat u glazbi“, što ga je govorio u dvorani hrvatskog konzervatorija ti Zagrebu prigodom kompozicijone večeri P. Konjovića; tu se iznose misli, kako bi se osebujni elementi pjtčke glazbe u raznolikim hrvatskim krajeviina dali umjetnički obraditi i presaditi iz narodne bašte u modenti park. Osobftih je linija pjesma jednog od najboljih hrvatskih lirskih pjesnika Mihovila N i k 0 1 i č a „Mater dolorcsa"; stihovi kao đa u mramor kiešu pietetske crte pokojne pjesnikove majke, sjećajuči nas 11 a Jakšićevu „Noć na Liparu". Drugi znamen'tii pjesnik epske prirode Vladimir Nazor 11 svojoj refleksivnoj pjesmi ,.U večcr sivu“ daje odraze burne, ali r.e očajne sadašnjice značajnim stiliom: „Sve njive naše pogažene nisu, sve ktile naše ne će u pTah pasti!" Noviji pjesnici Andjelo Danko pa Tomislav P r pić daju liiepa i proosjećana nastrojenja u svojim pjesničkim slikaina: ,,Sam“ i „Disonanca". Neobične boje iznosi dra-

uprava c. i k. sirotnog doma u Topči,deru na prvi dan Uskrsa 200 komarJa uskreniii šaranih jaja, da se porandijdi rnedju sirotnu djecu. Na totn se (daru uprava sirotišta u Topčidoru ovim putem najusrdnije aahvaljuje, jcr j© pomenuta gospodja zaista obradovala sirotnu dječicu. —. Uprava c. i kr. sirotišta Topčider. Lijep prifog za beogradsku sirotinju. Oospodin David S u z i n, ovdašnji trgovac, poslao je sirotinjskom odjeljcnju opštine grada Beograda svotu od 100 kruna, kao svoj prilog za pomaganje bcogradske sirotinje. Ovaj lijep primjer zaslužuje svaku pohvalu. Nesreča na topčiderskom kamenoni raajdanu. Pri radu u topčiderskotn kamenom majdanu odbto se poveči kamen i u svom padu dcHivatio radnika Josifa P er i ć a i slomio mu desnu nogu. Povre-. djeni radnik je 52 gadine star i odmalj je kolima c. i k. vojnog rcdarstva pre-. nijet na liječenjc 11 građjansku bolnicu> Klšoviti dani u Beograđu. Nckoliko pos!je<lnji!i dana imamo u Beogradu svaki dan kiše. Nekoga dana samo malo porosi, a više puta pada i po nekoliko satj. I juče smo prije podne imali veću kišu, koja je dobro natopila zemlju vodcnitn talogom. Ove kiše istjeraie su iz zemlje povrće 1 cvijeće, te je već svuđa ozelenilo. I 11 a njivi i na polju i u bašti marljivi poIjoprivrednik ima pune ruke posla. Pored klše dani su u opšte nešto više zaitladnjeli, temperatura je preko cijelogai dana niža, a jutra i večeri su sasvim hladnl* Gotovo bi čovjck rekao, da se zirna ponovo vraća. Požar. 22- 0 . mj. u 8 sati priie podue primjetio je stlražar na Terazijamn, da i 1 radnje K. J 0 v a 110 v »ć a br. 22, suklja dim, i ođmah je o toin izvjestio vatrogasno ođjelenje c. i k. vojnog redarstva. Vatrogasci su brzo prispjeli i prodrli u lokal, u kom su našli u plamenu jedan orman. Vatrogasci su hrzo požar ugušili i time predupredili veću štetu. Uzrok požaru bila je elektriena utija za glačanje. Ova je stajala na ormauu i bila je u vezi s elektnčnom strujom, te se tako usijala pa zapalila i oraian* Prodaja šećera. Juče je prodavnica životnih naniirnica opštine grada Beograda u BitoJjskoj ulici prodavala gradjanstvu šećer za mjesec april. šećer se može dobitf 1 danas na osnovu kupona z» šećer. Nadjcno. Na Cvetnom trgu nadjen je novčanik s manjom količinom i jednom legitimacijom, koja glasi na ime sanitetskog vo-jnika Filip Knezela, rezervna bolnica Brčko. Sopstvenik može podići novčanik kod c. i k- redarstvenog zapovjedništva. IzvjeŠtaj prijavnog ureda. 21. aprila: prijavljeno 95, odjavljeno 25, seoba 46, u hotelima prijavljeno 128, odjavljeno 136, ostalo u hotelima prijavijenih 289. — 22. apriia: prijavljeno 73, odjavljeno 34, seoba 23, u hotelima prijavljeno 94, odjavljeno 102, ostalo n hotelima prijavljenih 281.

matičar Milan Ogrizovič u prizoru „Gospodin u crnom“, prvom prizoru njegove nove — izgleda: rame dramc „Jav"! Ogrizović zove svojtt dramu „snovidjenja", a i ovaj prizor izmedju žeue, koja u neizvjesnosti, je li joj muž u ratu poginuo ili niie. viđja konačno njcgov lik pred noć u „Gospodinu u crnom“ — daje upečatak čudesnosti i moderno razradjene mistike; svakako cijela drama ima da bude vrlo interesaniiiia, kako se iz cvog prvog tračka može da nasluti. Poučna je a ipak nesuhoparna oveća raspra Ojura Szab 6-a „Spomenici prošlosti u Srijemu“, i to poznato mjcsto Ilok u slici i u riječi, u prošlosti i u sađašnjosti, sasvim iscrpno i naučno, a ne bez temperamenta; naročito je simpatičan gnjev piščev na zaistorijske „restauracije". Naš Bora Stanković poslao je u Zagreb jednu od svojili „BaJkanskih crtica'* i to jednu od nujIjepših slika, za Ijude izvan Srbije. našii „zadušnicu" s opisima ukopnih običaja, groblja, pomena i njegovili „božjih ljuHi’*. — O. Milo M i s t r a u novelističkom crtežu „Vjernost sui generis** donosi blaziranost grads4<ih shvaćanja o braku (đa li Zagreba?), dok prof. Julije Benešić raspravlja 0 „iirvatskom ritmu“ iznoseći muzikalnost hrvatskog i srpskog jezika te njegovu podesnost za ritniiku, a sve izlaže na primjeru jedne simfonije I feljton je mnogo zanimljiv. Dr. Prohaska, inače urednik „Hrvatske njive“ dospijeva, da i za „Savremenik'* radi; u njegovu članku „Unutrašnje oslobodjenje Rusije" ima noviJi misli, kojc pisac doduše stxnninjc kno siećanja na razgovor s nekom Ruskinjom prije rata, ali se te misli rnogu da pri-