Beogradske novine

Broj 149. 19. Draga Zivadinović, učiteljlca \x Požarevca; 20. Marija Petrović, učHeljica iz Orocke * 21. Roksanda Stanić, ućiteljica \x Krive Palanke; 22- Ljubomir Savić, služitelj ministanstva finansija; 23. Ljubomir Crvenčanjn, faktor 'državne štamparije; 24. Stevan Nikolič, penzioner; 25. Milenko Manojlović, činovnik poreskog odjelenia; 26. Dušan Aleksić, praktikant dr'Žavnog računovodstva; 27. Stanija Pav. Pantiča, iz Beljine; 28. Marinko Popović, služitelj u gimnaziji; 29. Porodica Save Savića, služiteIja opštinskog; 30- Porodica Svetozara Radovanoviča. sveštenika iz Leskovca; 31. Mihajlo Rašić, sveštenik iz Umčara; 32. Milan Radovič, sveštenik iz Beljina, i 33. Dragoljub Radojkovič, svestenik iz Velike lvanče. Priiikom prijeina novca potrebno je iinati uza se redarstvenu legitimaciju. U slučaju da se ne nalaze u Beogradu, potrebno je da pošalju svoje tačnc adresc, na koje bi im se novac mogao p'oslati. B[ago Obrenovića. Kao što snio već javili, na'ljene sii M zaoslavštini pokojne barouice Geze Du’ne (liagocjcnosti porodice Obrenovića, *oje jo baronica naslijedila od svoga oca iedora Nikolića, rodjaka porodice Obrenovića. Dragocjenosti. koje p 'eddavljaju vrijednost od više niilijuua, prenio je još kralj Milan i one su vremeuont sasvim prešle u svojinu porodice Nikolića. Po atentatu na baronicu Duku i/.vršio je inventiranje zaostavštine veg\avski bilježnik Moritz Spitzer, tc je izvijcstio svoju višu vlast a ova ga je nputila, da stvari od vrijednosti skloni n blagajnu opštinske kuće. Ne manje od 340 dragocjenosti nalaze se uopštinskom domu, piedju oviina i jedna uinjetuički jzvedena kraljevska kruna, koja je sa slo briljanata ukrašena. Neobično visoka. vrijednost ima jedan zlatan okovratnik, dugačak 120 crn i otpočen briljantima. Nadjeno je još đnigik 30 okovratnika Od bijelog j cmog bisera. Prije ne koliko đana prenijete su te diagocjenosti U Buzijaš i tamo deponovane u Kgradi poreznog Ureda. Cudnovato je, da je baronica Duka umjela tako vješto da prikriva ie dragocjenosti od izvršitelja, koji su se često pojavljivali u njezinom domu. Cjelokupna zaostavština pripada materi baroničinoj, udovici pok. barona Pedora Nikolića, rodjenoj Wilhelmini Hirsch, nekadašnjoj giumici, koja se nalazi u Badenu kod Beea. Reguiisanje zaostavštine povjereno je velikom županu Aleksandm J o v a n o v i•' u. Na jedan dio zaostavštine stavio je jedan budimpeštanski novčani zavod sndsku zabranu zbog izvjesnog povećeg potraživanja. Poipora za juni. Komisija za vodjenje eviđencije o potporama flržavnih činovnika i činovnica kao penzionara i penzionarki »zradila je prijemne preznanice do broja 1000. Iste mogu dotični podiči svakog dana izmedju' 5 i po! i 8 i po sati poslije podne. Badi iskaza svoje identićnosti ima svaki da pokaže svoju prijavnu listu. Povišcna ciieiia tramvalskim kartajna. Od juče, 1. juna povišena je cijena tramvajskim kartama na pruzi br. 6 (od gubernijske zgrade do Topčidera) od 24 na 30 helera. To vrijedi samo za direktnu vožnju preko stanice Senjak. Na tramvajima, kojj su na ovoj pruzi označeni kao časnički, ne smiiu se vcziti gradjanska lica, u koliko ona ne pripadaju svojti časnika ili činoviiika. U »lobrotvorne svrhe. Kako smo već javili, priredjuje poznali ..junak iz Like“, alleta Marijan iMatijević u unutrašnjosti Srbijo niz predstava u korist dobrotvornih institucija. Upozonijemo na. to naše čitaoce u »umtiašnjosti Srbije, tim više šlo su pro•tukcije g. Matijevića u istinu vrijedne tla ih se vidi. Nestala. Od 26. maja o. g. nestalo je 19-godišnje Mine Freudenfeld. Toga dana otišla je iz kuće svojih rotlitelja, Kosmajska ul. 51, za Zemun svojim rodjacima, a 29. maja doznadoše joj roditelji, da nije tamo prispjela. Mogućnost nije iskijučena, da je po sredi kakva nesreća ili kakvo kažnjivo djelo. Djevojka je bila osrednjeg rasta, snažno razvijeua i imala je crnu kosu i crne oči. Bila je varoški obučena i nosila je bijeli šešir s tamnoplaviin omotom, bijeJti blirzu, crne rukavice i proredjene Jjetnje čarape. Uza se je nosila žensku torbicu od crne kože. Ko bi išta znao, što bi se moglo odnositi na taj nesta•nak, neka to javi okružnom zapovjedništvu za grad Beograd. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izložiće *e javnoj prodajl zaostavštiiia počivše Danice N i k o 1 i ć, na dan 19. j uiia 1917. godine u njenom stanu u ulici Vatrogasnoj broj 4. Prodaja će početi tačno u 9 s a t i P r i je podne. Pozivaju se kupci, da na ovu proilaju dodju-

SuSofa BEOORADSKE NOVINE

Prodaja šećera. Prodavnica životnih' namirnica opItlne grada Beograda u Bitoljskoj ulicl otpočela je juče prodaju šećera gradfansitvu za mjesec juni. Sećer se 1 ovom prilikom izdaje na osnovu kupona po pola kilograma mjesečno na lice i staje kao i do -sada 3-20 kruna po kilogramu. Pretjerivanje cijena. Ljubica P e 1 r o v i ć, sa stanom u Orlovskoj ul. 39, prijavljena ie, da je prodavala mast po 24, slaninu po 28 1 pavlaku po 22 krune od kilogramn, čime se ogriješila o propisane cijene. Izvještaj prijavnog ureda. 31. maja: prijavljeno 91, odjavljeno 47, seoba 62; u hotelima prijavljeno 102, odjavljeno 122, ostalo u hotelima 318 prijavljenili.

Dnevni dogadjaji. Dr. Ži\ko Kostič. U Srijemskim Karlovclma je imiro u cvijctu svoga života, u 39. godini, kr. javni bilježnik i advokat (lx. Živko Kostić. Pokojnik je u srijemskoj žujpauiji igrao izvjesnu poiitičku tilogu pa se god. 1908. takmičio i za poslaničlci mandat. U krugu svojih prijatelja i drugova je uživao velikc sinipatijc. Vršcći vojničku službu živio je više od godinu dana u Osijeku. Prije nekoliko mieseci se razbolio i poiiitao u Bcč, gdie se podvrgao operaciji, koja je sretno ispala. Docnije mu se stanje zdravlja pogorša i prije nekoliko dana je iznenađno luuro. Dr. Kostić ostavlja po sebi udovu bez đjece, g-dju Matianu rođj. Kaiser, brata advokata dr. Svetislava Kostića i dvije udate sestre, Carnegie na umoni. Pariski listovi javljaju iz VVasbingtona: Kralj čelika, Andre\v Carnegie, na uinoru je. Carnegie je kao prijatelj mira nmogo djelovao i na političkom polju. ali jc docnije prcša'O na stranu sporazumnih sila pa je marljivo propovijedao uništenje Njemačke.

Narodna privreda. Stajsko džubre. Džubre, koje je sastavljeno ol čvrstih i tečniJi životinjskih izmetina, a pomiješauo je sa proslirkom (steljom, štrajom) zove se s t a j s k o d ž u b r e. Ono je najstarije i najglavnije džubre, koje se upolrijebljava u poljskoj privredi. 'Pošto stajsko džubre nema slalati saslav, nema prema torne ni stalnu vrijednost; jedno i drugo zavisi s jedue strane od prirode, količiue i sastava izmetine, a isto je opet u zavisnosti od vrste životinja, njihove starosti, hraue koje dohijaju i prirode i količine pro9lirke; s druge strane od načiua čuvauja, koji ga poboljšava ili krari i na posljetku od načina upotrjebe. Hrana, koju dobijaju životinje upo trijebljena je na ishranu organizma i na proizvođnju ninogih ikanja toplote i životne snage. Ostatci varenja izbačeni su u obliku čvrstih izmetina, a ostalci sagorevanja u obliku vođe, ugljene kiseline i raznih rastvorljivih soli. Od triju elemenata, koji sačinjavaju privrednu vrijeđnost idžubrela (azot, fosfor i kalij), azot i kalij prelaze najvećim dijelom u mokraću, dok je fosfor u obliku fosfata izbačen u čvrstim izmetinama. Mokraća ima veliku vrijednost i e toga, što su u njoj dva nazuačena hran* ljiva elementa u takvom obliku, da ih biljka piože upotrijebiti veoma iako. Njena jaka alkalna reakcija djeluje vrlo povoljno na prostirku za vrijeme sagorevauja. Njena jc vrijeđnost tolika, da se ni u koiu slučaju ne može oprostiti poljoprivrednicima, koji dopuštaju da se mokraća gubi oticanjem. Cvrste izmetine su vrlo siromašne u azotu i kaliju, nasuprot tome ima u njima od cijeiokupne količine četiri petine fosi'ome kiseliue i kreča iz hrane. Prema ovome što predliodi može se reći, da tečne izmetine potjKimažu proiz. vodnju biljnih zelenih dijelova, a čvrste proizvodnju zrnevlja i sjemena. Poljopiivrednik jma najveći interes da združi i izmiješa ove dvije vrste izmetina da stvori od njih masu, koja će zemlji vratili što više hranljivih materjja, koje su izvukle iz nje biljke i popraviti je ne samo u kemijskom već i u fizičkom pogleđu i na posljetku dodati još bezbroj korisnih sićušnih organizama, koji će svojim blagotvornim radom dovesti izvjesne hranljive elemente u takav oblik, da ih biljkc mogu upotrijebiti za svoju iahranu. Glavni je zadatak prostirke, da pruži stoci meko, čisto i zdravo ležište, poredl ovoga ona treba da ima sposobnost, da upije što vcću količinu tečuih izmetina i plinova, koji se iz njih razvijaju. U nas se gotovo svuda upotrebljava za prostirku slania; ona je veoma zgodna, jer je elastična i ima jaku takozvanu . apsorpeionu moe (100 kilograma slame mogu da upiju 220—290 kilograma vode). I u slami istina ima nešto malo hmnljivih eiemeUata, ali je njena vrijeđnost kao rostirka nmogo veća u pogledu njenih zičkih osobina nego u pogledu hranljivih materija, koje donosi zemlji. Pored! slame upotrebljavaju Be za prosthku: lišće šuinskog drveća, pljevn, sUbljiko i razni dijelovi kultumog bilja, trave, trske, strugotine od drveta (piljevina), & u

posljednje .vrijeme sa velikim uspjehoni treset, naravno gdje ga ffna i gdje se ne Jnože Jaolje upotrijebiti. Običnim načinima na koji »e prikuplja čuva i upotrebljava stajeko džubre proizvode se vrlo čeeto ogromni gubitci baš onih sastojaka iz džubreta, koji Bm i,'d|aju giavnu vrijednost. Ti su gubitci prouzrokovani upijanjem mokraće u Btajski pod, njeniin oticanjem ili vjetrehjem amonijaka, koji je nastao previranjem. Kaidrmisanjem etaje i odvodjenjem piokraće u naročite rezervoare, ovi se gubitci mogu u nekoliko smanjiti, jmnogo je teže spriječiti gubitke vjetrenjem amonijaka, ali se ipak pažljivim radom mogu i ovi ogromni gubitci u nekoliko umanjiti. Naučnici su pređuzeli proučavanje uzroka tih gubitaka vršeći oglede u najbolje uredjenim stajama i tom je prilikom jiadjeno, da su ti gubitci samo od vreinena kad Životinja izbaci izmetinu, pa dok se te izmetine sa prostirkorrt ne jznesu na džubre slijedeće: u konjskim slajama 29 od sto od cjelokupnog azota u Ihi'aini i prostirci, u stajama krav;Ijim taj 'gubitak iznosi 33 od sto, a u ov čijim stajama 49 od sio. Koliki li su pak gubitci u lazotu u običnim i rdjavjm stajama? (Nastaviće se.) Zvonlčne oblove. OBJAVA. Odnosno eleklrične energije iz c. i k. električnogpostrojenjau Beogradu. Pridržavanje platežnog roka. Svi primaoci električne energije iz c. i k. električnog postrojenja u Beogračlu ovim se ponovo upozoraju na ođredbe tačke 9. u br. 85 „Beogradskih Novina" od 9. ma.ja 1916. obnarodovane objave o povlačenju elektiične struje. U smislu te objave treba isplata dobivene električne struje da se obavi za osam dana po prijernu platežne naredbe odnosno račima ili poštanskog platežnog poziva, pošto če u protivnom slučaju ta tražbina da se utjera eksekutivnim putem uz naplatu 6o/o kamate i troškova za opomeuu, koji izuose 20«/o. Osim toga vlasno je električno postrojenje da neurednim platišama odmah uskrati izdavanje struje. S toga se još jednom svi primaoci :u' svom vlastitom interesu najstrože opominju, da se najtačnije pridržavaju propisanog osmodnevnog roka. C. i k. vojno gradjevinsko odjelenje. E. br. 7768.

Augnst Šenoar 1 * 1 ’ viri/j r Branka. (Nastavak). „Hermino!" uzavri Branka, al odmah krenu srdito glavom i završi: ,,a tko če s tobom i o tom govorit?" „Nemjeri sve po sebi! Ti pođ svaku cijenu hoćeš biti mudrijašiconi. Kvariš sebi oči iglom i knjigama, zavirkuješ pače u politikn- Da vidimo, na što će to izići?” * > -i 7 „Molim te, sjedni, primiri sc malo.** „Neču. Sjedenje mi je dcsadilo. Hvaja Bogu, te niogti poslije toliko godina slobodno stajati.“ „Poslije toliko godina?“ nasmješi se Branka, ,,idi, neluduj! Valjda nisi starica.“ „Stara nisam, hvala Bogu, po godinama, ali po školskom ropstvu. Narobovali se i suviše proti svojoj volji na klupama učiteljišta. Izgubih najljepše svoje godine za knjigama. Hvala Bogu, te je to vrijeine egipatskoga sužanjstva minulo, hvala Bogu, te nisam više preparandica, stvor, koji nije ni učenica ni gosjrodjica, koja ne ima pravoga mjesta u društvu- Sad imam svoju diplomu u džepu, a ta mi daje pravo, da slobodno skačem po voljici nepitajući ni inspekt.o.ra ni direktora, na vidiš ovako!“ viknu Hermjna i poče pucajući prstima okretati se na nozi. Branka ju pogleda samo ispod oka. „Da, da!“ nas.avi Hermina, „gledaj me, koliko te volja, moja draga! Ples, koncerti, maškarade, kazalište, sve to do sad zabranjeno voće smijem oci sada po voljici trgat, pa i lioću, a strogi inšpektor ne ima ni prava, da na me digne svoj svemoguči prst. Kolike slasti! Kad su mi ljudi dosele govorili „Oospodjice!“ smatrala sain to nekom ironijom, sad se ponosim tim naslovom, jer mi daje pravo na romantičke doživljaje, koji su mi, kako znaš, osobito mili. Pak naslov ,,gospodjica“ svakako je put do „gospodje", što je napokon pravi i jedini cilj ženskoga života!“ „Neznam, što ti pod ,,gospodjom“ razuinijevaš," primjeti Branka, ,,ali reci mi samo jedno: zar nećeš biti učiteljicom?“ „Nije mi ni na kraj pameti." „Zašto si onda uČila, pače ispit položila?“ „Morata sam. Tako je htio moj otac. Dragi inoj ćako u opće je čudan svat u takovim poslovima, i sirota majka ima s njlm dosta borbe i okapanja, ali joj nehasni ništa. Moj otac je, kako znaš, visok činovnik, ima lijepn plaću, a ja sam jedinica. Po tom vidiš, da me niie tjerala nužda u nesretnu preparandiju, Nu otac reče: Bog zna, što se zgoditi može, danas jesmo, sutra nismo. Svakako mora SC za mlada pobrinutl «blia to muška lll ženskft gKvft — tia nešta naučl, da tig&la zila, i stigne li nesreća, moćl će stajati n« svojfh nogu, neče sdvojlti u životu bez pomoćl. Tl ćeš se Hermino učiU za učiteljlcu. Svršiš II nauke, pa svidl II ti se onda uCI-

2. juna 1917. teljsko zvanje, butii učiteljicom. Ne svidl li *e, a budem Ji ja 'živ, možeš u kući ostati pa kasnije «e I udati, ali ćeš bar nešta znatl, pače yiše znatj nego mnoge zagrebačke goapodjice, s kojima čovjek ne može nl ozbiljne riječi govoriti. A snadje 11 te kasnije u životu nesreća lli bijeda, eto diplome u džepu, kojom si možeš svoj svakdanji kruh zaslužiti. Svakako želim, da naučiš nešla prakiična. Tako ti je govorio moj nemilosrdni roditelj, kad svrših višu djevojačku školu.“ ,,A što si ti na to odgovorila?" 1 „Udarim dakako ponajpriie u plač, Jer sam se bila nasitila knjiga." ,,Ali ti lako učiš, imaš darai“ „NiŠta zato. Velim ti, da sam sita bila mudrolije, željna društva i zabave, što narn zabranjuje nemili školski zakon. Udarih u plač, velim ti, da se je kuća orila, a i majčica pomagaja me' je silno svojim suzama. Sve badava! Otac odreže napokon posve ozbilino; ili ćeš u preparandiju ili ćeš n brzojavnu školu! Pri tim zadnjim riječima zamagli mi se, malo se ne sruših- Ja pa telegrafistica! Osjetih, da se tu ne radi samo o prakitičnom nauku, nego me moj dragi roditelj ne htjede prerano pustiti u praktični žlvot, te me je htio još koju godinu prikovati na škoiskit klupu. Koliko smo molile ja i majka, koliko plakale, ali na naše suze odgovorio bi otac svaki put: Moja je tvrda volja, da iieš;a praktična naučiš. Eto, draga Branko. tako ti postih preparandicom.' 1 „Tvoj je otac govorio posve pravo. Zenska vrijedi dva puta više, kad se sama bez muške pomoći pošteno prehraniti zna: biti će ti samostalnija, ponositija, bit će sigurnija od nesreće, pa udate li se, može i pomagati muža.“ „Niie istina! Nije istina! Ja protestiram proti takovoj nauci!" razdraži se Hermina. ,,To je vaša emancipacija, je li? Meni toga netreba. Ja vrijedim više nego muškarac, jer sam ženska. Posve je suvišno, da se rnhčim kakovom naukom, da učim, kako se prostim jezikom veli, kakov zanat. Mi smo na svijetu, da se udamo, da budemo gospodje, a dužnost je muškaraca, da nas ožene. Udam li se, to sani po sebi etnancipirana, jer sam gospodja- Tako ja mislim o emancipaciji. Mnogi vele, da je udaja ropstvo, ja velim, da je sloboda, samo ako je žena pametna, a Bog je u tom poslu bar ženskim mrvicu soli više dao nego muškim glavama." „Herinino!" reče Branka pogledav ju u čudu „gdje si ti sve to naučila?“ „Smješna li si, draga moja! Kad mi Je priraslo vlše pameti u ovoj mojoj glavici, išla sam ti u dvije škole. Jedna bijaše preparandija, suhoparna dakako, druga moja i svakako zanimljivija škola bijaše kod kuće. Ti toga, sirotice. dakako neshvaćaš, ier nedolaziš u društva. Ali kod nas skuplja se svaku večer lijepo društvo gospodja, koje o vr10 praktičnim stvarima govore. Tu sam vjerno siušala i slušala, pa mnogo toga zapamtila, čega vi druge djevojke dakako neznate. Eto to ti je moja prava žkola, te ću se držati, ;o je moj napk, a ja mu posve vjerujem, jer sani ga čula iz usta iskusnUi gospodja. Vi dakako u Vlaškoj ulici za sveJm Petront ne iiiože e takova šta č;t:i“ Branka neodvrati u prvi mah ništa, samo se malo zažari, jer su ju te ponešto nedelikatne riječi Herminine dirnule bile u srce. Nakon časka prihvati: „Dakle ti nevjeruješ, Hermino, da bi ženska, ako joj je Bog dao dara, mogla, pače morala raditi za opće dobro?“ „Nevjerujem; ženska je pod svaki načiu privatna osoba 1 pripada ponajprije samo sebi, pak onomu, za koga se uda. Brigu za svijet prepušiamo muškarcima, neka se medju sobom koIju, to je njihova zabava, njihov zanat." „Nerazumijem te, Herinjno, nećtt te nikad razumjeti," reče Branka ozbiljno. „Nisain bila u takovoj domaćoj ško11 kao ti, neimani tomu prilike, niti neželim imati prilike ■— bar takove ne. Ja o svijetu, o zadaći žene posve drugčije mislini." „Dakle molim, gospodjice.* 4 odvrnn Hermina ujedljivo, staviv se pred Branku, „recite vi ineni svoje mnijenje i mišljenje o našein spolu, da i ja nešta naučim. Molim, da čujem-“ „Draga Hermino! Ponešto je smiješno, da mi mladice, koje smo jedva iz škole izišle, govorimo o tako važnoj stvari, radi koje se kud Ramo iskusniji, stariji ljudi i kollko znoje.“ „Jok, ta doskočica ti nevalja,' rnalinu Hermina rukom. „Dana9 inladež nije takova, kao što je prije bila. Sve napreduje, sve dozrijeva raniic. Vidiš, moj bratić polazi :reću latinku i puši kao kakov zreo čovjek, a toga prije nije bilo. Mi sino kud kamo zrclije djevojke, pa Imamo potpuno pravo govoriti o svojoj budućnosti. Dakle? Molim!“ (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 1. junaZapadno bojlšte: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog: U pjeskovitoj primorskoj oblasti, u zavljutku Yperna, a naročito u odftjeku W 11« c h ft e t e dovinula se topnička borba juče na veče do velike že-

8tr*n« 3, ■ -« »■ *tine. Koncentričnim djelovanjem tofc niStva pripremlo je neprijatelj na vlfg mjesta Jake izvidničke napadaje, ko5 »u posvuda odbUeni u borbl prsa u DfS«. Takodje na kanaJu L« Bassć« kao f na južnoj obali S c a r p e dosegla je topnička djelatnost opet veliku Ja« kost. Ovdje stt Englezi u izvldničke »vrhe napali kod Hullucha, Chet i» y-a i F o n t a i n e-o, Napadaji t a odbijeni. Front njemačkog prijestolonasljednika: Na frontu A isn e f u Chajnpa g n i borbeni je položaj neizmijenjen. Juče u jutro zarobili *mo prilikom jed« nog preduzeća u planinama jugo-istočno od R a u d o y-a 60 Francuza. Front vojvode Albrechta wfirttemberškog: Ništa osobitoga. Istočno bojište: l' r Kod Smorgona, Baranow f c z a, B r o d y-a i na željezničkoj pruzi Z1 o c z o w—T a r n o p o 1 prekoračila je topnička djelatnost do preti kratko vrijeme običajnu mieru. . Maćedonsko bojište: Bugarske su predstraže osujetlle svojom vatrom na desnoj obali V a rdara i južno od dojranskog jez e r a neprijateljske napadaje. Juče su naši neprijatelji fzgubili vazdušnim napadajein naših letača 4 letilice i 3 osmatračka balona. Prvi zapovjednik glavnog sfsna pl. Lndendorff. Proširenje radničkoga pokreta u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina' 1 ). f~ Bern, 1. juna. Pariški štrajkaški pokret traje dflIje i zauzima sve veći opseg- Štrajk se profegnuo već i na ratnu industriju, kao i na municijone tvornice. U utorak i srijedu ponovile su se ulične demonštracije. Pobjeda francuske socijalističke manjine. (Naročiti brzojav. „Beogradskili Novina") f ’ Bern, I. juna. Kad se pod kraj sjednice francuskoga narodnoga vijeća predvidjalo, da će odluka pasti u prilog učestvovanja na stockholmskoj konferenciji, obuzela je sve delegate grozničava uzrujanost.' Svi su osjetili liistorijski značaj cve odluke, koja je francuske socijaliste p.ovralila Jouresovim idejama. Svaje gradjanska franc. Stanipa zbog ovogsudbonosnogzaključka socijalista silno uzrajana.„Temps" piše đanikadni jedna stranka nije počinila većega izdajstva, nego li što ga je na narodnoj ideji počini-. ]a ovini svojim zaključkom socijalistička stranka, pa nazivije fraucusko socijali,-: BliČko narodno vijeće najbijeđnijom' kutoedijom, što se ikada đo sada odigrala. Reakcionarni Jistovi predlažu vladi, da uskrati putuice francuskim socijaliBtima za Stockholm, ipak je sigurno, dal će gocijaliste na takvu eventualnu zabranu odgovoriti opozivom ministra za municiju Thomasa iz kabineta. Kada je delegat Laval npitao većiuo, da li će dozvoliti, đa se rat nastavi jeđino zbog toga, što saveznici Fraacuskef postavljaju prevelike zalitjeve naročito xmi istoku, odgovorili su poslaniei RenaudeB i Moutet (predstavnici većine): Nikadail Moutet je još pridometnuo, da će stranka još u tom slučaju radje žrtvovati svoga ministra Thomasa« Sjednica je zakljtfT' čena uzvicima: Slava Joures-u! Svi st¥ zastupnici socijalističkih stranata uvjereni, da je ovtm zaključkom otvorcu put za jsporazum ga njemačkim drugovima.