Beogradske novine

Strana Ž. BckIućI obllk vladavlne u Orikoj. (N»rofiti brzojav iBeogradskih Norfna«; . Rotterdaui, 16. juna. ..Manchester Guardiau“ piše: 'Alcksandar može ostati kralj Orčke saino dokle narod grčki želi. Narod grč!d treba •am da odredi budući oblik vladavine, pa *ko bi žeijo repTibliku, neka tnu bttde. I)alja nasilja. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Ženeva, 16. juna. Cjcloktipna pariska štampa zahrjeva, da sc ncpremjeno preduzmu bezobziruc mjere, da bi se starijem bratu, koji s: nije odrckao prava na prijesto, uskratio nticaj ua kralja Aleksandra, a tako isto j izvjcsnih atenskih političkih ličnosli. r Osiguranje zaledja Sarraila. (Naročiti brzojav i.Ueograiislah Movma , Berlm, 16- juna. „Bcrliner T a g e b l a 11“ piše: Nc račuua se sa objavom rata Grčkc središnjim vlastlma. Misli se, da sporazumne silc smjcraju, da stvorc sebi zgodno orttdje. k o j e e c s a s v i m m i r n o š t i t i t i n cm i n o v n o p o v 1 a č e n j e S a r r a i 1 a.

Ruski haos. l.cniiiova grupa za zaseban mir. (Naročiti brzojav tBcogradskih Novinatj Lugano, 16. iuna. ,,M o r n i ii g P o s t‘ ( javlja, da je Lcninova grupa izdala brošuru, tt kojoj se bivši car čini odgovornim za rat i- traži sc, d a s e o d m a h p r i s t u p i p r e g o v or i m a z a zascban m i r. U cijeloj je zemlji izbio veliki- pokret, kojim se traži podjela iinovine. Polovina ziratne zcmlje « Rnsiji nije obradjeua. Struja za mir u Sibiru. ("N’aročiti brzojav »Bcograifskih Novipa / Bascl, 16. juna. U Astrahanu su prispjcli politički osudjenici, koji su pušteni iz sibirskih apsana. Oni prieaju, da će stanovništvo cijcloga Sibira potponiagatr novu vladu, ako oua nastanc da sc mir što prijc zaktjuči. Cim se u Sibiru sazna, da je vlađa tome protivna, onog će časa izbiti tamo revolucija, jer tamo ima još nekoliko hiljada ratiijih osudjenika, kojima đosad lije bilo nioguee, da se krentt na put. U 0 m s k u se rasturuju objave revolucijonarnog odbora, n kojima se javlja o odvajauju od evropske Rusije i zahtjcva še zasebna republika, ako n Petrogradu ne bi litjeli da se rat što prijc završi. Ruska štaiupa nezadovoljua sa odgo'orom engleskc 1 franeuske vlade. Kb. Lugano, 16. juna. Preina londonskom dopisu ,,C o rficre della Sera‘‘ osuđjuje kako j gradjanska tako i socijalistička petrogradska štampa odgovore engleske i francuske vlade u pitanju mira. Odgo.vori se označuju kao dvosmisleni i toliko rasiegljivf, da se svim okolnostima inogu prilagoditi.

Austro-Ugarska. fz earevinskog vijeća. Kb. Bcč, 16. juna. U današnjoj sjednici poslaničkog doma, u kojoj je produžen pretres proračtmskog provizorija, došlo jc do burnih prizora za vrijeme govora poslanika W o 1 f a. Ovaj je ueinio primjedbe o držanju Čeha i južnih Slovcna, koji več tri dana napadaju njcmačkc stranke, a predsjcđništvo ih »ije ni opomenulo. Zbog ovoga jc nastala

sam i uspio. Namjestili me iako kao prostog radnika sa najmanjom platom... Jedva sam se držao na nogama, kad sam sa suznim očitna primao prvi zaslužcni novac. Bježao sam što sam toržc mogao u prvu gostionicu; đošavši onamo narttčio odjednom tri porcije jela, da pojedem tek pola porcije . • • Stomak sc več bio stisnuo, a oči bile veče od njcga .... I tako rcdom... Sve, upravo sve, do u najmanju sitnicu ispričao sam ja svojcj mapoj lijepoj pratilici. Ona me nije prekjdaia, tek jc višc puia uzdahjiula. — Vaša je sudbina donekle sličtia f«ojoj... reče mj tw kraju moje pripovijesti. — U istinu?*.. uskliknem ja... \idhe, ovo me veseli. To kan'da sain več osjetjo prvoga dana našega poznanstva... Ali kad sam ja prema Vama bio iskren, morate i vi prema meni da bndete iskrcni i da mj i vi ispričate svoj život... — Hoću... I počela je da priča i ona. Bila jc dijete grijeha, pfod ljubavi njenc majke sa jcdnim vojnikom- Nesreča je Iitjela, da to njena inajka nijc svomc mužu priznala prijc vjenčanja. Zbog toga jc došio do katas'trofe. NKm očult po prirodi slah karaktcr, nije tome prigovarao prvili dana. Smilovao se plaču mladc žcne i njenim molbanta, da joj oprosii *aj grijeli mladosti... Ali je zato od vremena na vrijeinc došla do izražaja njegova bjesnoča zbog razorcne srcče — kako je on to u nekiin časo,vinta smatrao, držeći da se sreća sastoji santo u gruboj materiji, u pustom tijelu — u najgroznijem obliku- Izopijao te i tukao ženu i dijete... Zahtijevao d žent šta više mnogo puta, da taj

Nedjelja ’ - ” * 1 * i - • • vclika larma, pa jc predsjednik blo najzađ primoran, da poslanika VVintera opomene na red. Foslije poslanika Wolfa govorio je poljski sociial-demokrata Daszynski. koji je utvrdio stanovište Poljaka i naglasio, da Poljaci, tražeći svoja prava, ostaju i dalje pn svojoj misli, da u budućnosti tražc svoju sreću samo sa Austrijom, samo s mcnariiijom i samo u službi dinastijcPoslije njcga je uzeo rijcč poslanik Mataja. Povišene gfavnice ugarske tvornice topova. Kb. Budimpešta, 16. juna. Zbog potrebe, da se ugarska tvornica topova u dalcko većem obimu izvcde, nego što jc prvobitno smjerano, tnjerodavni su činioci prošle godine odhieili, da prvobituu utvrdjenu di&ničku glavnicu od 13 milijuna kruna povisc na -10 milijuna kruna. Uprava će glavnoj skupštini. koja je sazvana na dan 27. t. mj., prcdložiti povcćauje dionične glavnice, koja je do sad povišena na 6 | miiijuna, na 32-5 milijuna kruna.

Pobuna jedne talijanske brigade. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Kolu, 16. juna. Prcma izvještaju ,,K 61 n i s c h e Z e itniig“-a, pobmiila se u srcd teških borbi iia visoravni „Sedam Općina“ talijanska brigada Sassari. Ona nije htjela da ’zvrši naredjcni joj jurišni napad. Prenia ranije izdatoj zapovjesti Cađome, niajor Marhese naredio je, da se eetiri kolovodje n.iegova bataijuna striieijaju. Poslije ovoga jc pukovski pobočnik ubio majora Marhese, koji inače nijc bio omiljcn ni kod časnika ni kod vojnika.

Neograničeni podmornički rat. Potopijenie jednog francuskog poštauskog broda. (Naročiti brzojav „Baograd. Novina"). Paris, 16. juna. (Havas). Poštanski parobrod ,,S e q ua u a“, 5557 bruto tona, koji pripada Compagni Sudatlantique, torpedovan je 8. juna u 2 sata u jutru u Atlantskom Okeanu- Na brodu jc bilo 550 putnika i 100 ljudi posade. Broj nestaiih iznosi 190.

Grad i okolica.

Onevni kalendar. Da nas je nedjelja 17. juna; po -slarom 4. juna. Rimokatoiici: Raincr; pravoslavni: Mitrofan patrijarii. — Stmcc se radja u 4 02, a zaiazi u 7'58 (po siarom vremenu). G ost o v an j e b e čko g „Raimundthcater-a.“ ,,Sišmi5“ („Dic Fleđcrmaus"). Početak u 8 30 na večc. Kinematografi: Vojnl kino (Koloseum): U41 6 sati posiije pođnc prcdstavc za vojnike. — C.ikr. gradjanski kino (Paris): U 2 30, 4 i 6 sati predstave za gradjanstvo. — ,,S 1 a v i a“: U 3'30 i 6 sati poslije podne prcdsiave za gradjanstvo. B o t a n i čk a b a š t a. Otvorcna utorkom cclvrtltom, ncdjeljama i praznicima. kadja izmedju Zemuna i Beograda krcće Iz Beograda za Zetnun od 6 sati u jutro do 9 sati navcčc svakoga sata o s i m u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zemuna za Bcograd od 5-30 ujutro do 8'30 navečc svakoga sata o s I m u 12'30 poslijc podttc. Casnička i činovnička kasina otvotena je do 12 sati u noći. C. ik. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanjc i igranje, kantina. Otvorcno od 7 sati ujutro do 9 sati na vcče. Slobodan ptisiup svakom vojniktt. Riječno kupatilo na Savi:Privrcmcno otvorcno samo odjelcnjc za časniltc. Do 11 saii prijc podnc mogu se ktipati samo gospod/c; poslije toga vremcna gospcda.

K -* BEOGRADSKE NOVfNE r i n d lioterT Dnevno koncerat. Početak u 6 sati posiije podnc. Posjeta boiesnika u bolnlcama: U bolnici „BrčkoV od 2—4 sata poslije podne. U bolnicl „Brtlim“: od 9-30—12 sali prije podne I od 2—4 sata poslije podne. Riinokatolička služba Božija. Danas u nedjelju (17. juna) služiće se: 1. U konaku: 11 8 sati ujtrtro sv. misa prije koje držaće se magjarska propovijed za vojništvo. Slobodan pristup ima i gradjanstvo. 2. U župskoj crkvi (Poslanička ulica): u 8 sati ujutro sv- misa za školskit djccu. — U 10 sati njemačka propovijed i velika sv. misa. U 4 sata poslije podne večernja. U radnc danc počima prva sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 sati ujutro. Novčani saobračaj izmedju Švajcarske i Srbije. Francusko-srpska financijska uprava je svela najveće uputničke novčane svote, kojc se šalju u monarhiju i u posjednutu oblast, na 500 franaka. Za ovo odredjenjc je bilo mjerodavno to, da se u Monarhiju ne šalju vrlo velike novčane svore. Srbiina koji u Francuskoj žive, činc se u posljednje vrijcme ponovo velike teškoće pri razmjeni novca. Srpski dinar ne će da primaju i podcijenjuju srpski novac, a često niu pobijaju vrijednost sa svimPremještaj kotarskog zapovjedništva. Dosadašnje kotarsko z^novjednišlvo u Bačini, okruga kruševačkog, prciuješta se u Vai’varin, kotar ćc se u buduće zvati „kotar van'arinski". Mjcsni brodarski saobračaj iztnedju Zeinuna i Pančeva. Jučc je o^počeo redovni nijesni hrodarski saobraćaj izmcdju Zeinuna i Pančeva. Da se jeve radi prijema novčanih uputnica. Radi prijema novčanih uputnica, potrchno je da sc jave gospodinu Tavlu Deniću, u uredima predsjedništva opštine grada Bcograda: 1. Porodica Alcksandia Radovanovića sveštcnika iz Rrtopeka; 2. Porodica Dušana N-, sveštenika iz Sjcnicc; 3. Porodica Mihajla Rašića, svcštenika jz Umčara; 4. Porodica Mibaj’a Radonjića, svešlenika iz Beljinaj . 5. Porodica Atanasija Vukosavljevića, sveštenika iz Rogače; 6. Pororlica Jovana. Dimića, sveštenika iz Mirijeva; 7. Porodica Pante Dragojevića, sveštenika iz Bariča; 8. Porođiea Torne Gjnrkovića, svcštenika iz Želcznika; !). Porodica Stojiljka Vciičkovića, iz Vranje; 10. Porodica Jusuf-bega. Ljubovića, rezervuog kapelana--iz Bcograđa; 11. Ivan VlaikiAfirović, cariuski čtnovnik; 1 !j 12. Živorad Vnjić, pisar poreske upravc; 13. -Tagođa Vnjić, einovnik ministarstva fioansija; 14. Porodica Miloja Nežića, rezervnog kapetana iz Sopota; 15. Porodica Dragonura R. Krdžalića iz Junkovca; 10. Porodica Milana KarabaŠevića, rezcrvnog pomčnika; 17. Porodica Svetozara Dušića, konjičkog potporučnika iz TJinčara, Grocka.; 18. Jelka Nikole S. Jovanovića, rczervnog poručnika;

17. juna 1917.

19. Darinka Sulić, žena bivšeg opštinskog vratara; 20. Jelena Živana btepica iz VeliKe

IvflTir’A *

Caiu; _ .. . , 22. Katarina Jovana Sumca iz Arapovca. Prilikom prijema uovca, potrebno je jmati uza se redarstvenu legitimaciju. U slučajo, da se ne nalaze u Beograđu, potrebno je da. irošalju svoju tačnu adresu, na koju bi iin sc novac mogao poslali, Koliito Ima gradjanskog stanovništva u Beogradu? Opština grada Beograda, prije kratkog vremena vršila je popis svega gradjanskog stanovništva u Bcogradu. Ovi su podaci već srijedjeni i dana^ se zna koliko ima sada u Beogiadu gradjanskog stanovništva. Prema ovim podatcima, ima s ad a u Beogradu 46.0f)6 g r adjana, od kojib su muški 16.130, a ženskih 29.966. Ovo jc naravno sa no čisto gradjansko stanovništvo, koje staljjo živi u Beogradu. U ovaj broj lica ne ulaze ni stanovuici, koji se privremcno bave u Beograđu, bilo na duže ili kraće vrijcme; kao ni vojna lica, koja se bave staino u Bcogradu. Prema reonima, gra/ljanstvo je ovako rasporedjcno: u odsjeku prvog reona opštine grada Beograda nalazi se muških 1512 lica, a ženskih 2709 lica. U odsjeku drugog reona nalazi se 951 muško lice i 1877 žcnskih lica. U odsjeku trećeg reona na'azi se 1382 muška liea i 3039 ženskih lica. U odsjeku četvrtog reona na’azi se rnuš k i h 958 Jica i ž e n s k i Ji 1949 Jica. U odsjeku petog reona naJazi se 1689 muškili lica i 3101 žensko lice. U odsjeku šestog reona nalazi se muš ki h 1314 lica i že ns kih 2428 lica. U odsjeku sedmog reona nalazi se mu š k i li lica 1044 a 1682 ž e n s k a lica. U odsjeku osmog reona nalazi se muških 680 iica, a 1234 ženska lica. U ođsjeku devetog reona na'.azi se 970 muških lica i 1735 ženskih lica. U odsjeku d e s e t o g reona nalazi se m u š k i h 1065 lica, a 2209 ž e n s k i h lica. U odsjeku jedanajestog reona naJazi se 838 muških Jica i 1565 ženskih' Jica. U ođsjeku dvanajes t o g reona nalazi se m u š k i h lica 1019 a ženskih lica 1661. U odsjeku trinajestog reona nalazi se muških 1042 lica, a žcnskih 1730 lica. U odsjeku četrnajestog reona na’azi se muških lica 962, a 1559 ženskih lica. U odsjeku petnajestog reona nalazi se 704 muška i 1832 ženska lica. Treba napomenuti, đa je u gornji liroj užlo i stanovništvo sa Cnkarice, koje inače u redovno vrijcme otoraznje zasebne statističke potlatke. Mjerenje vode it Beogradtt. Pošto će se 17. i 18. o. m. preduzeti mjerenje sve količine vodo ovđašnjega vođovođa, to okružno zapovjedništvo Beogracl-grad saopštava, da se sniije od 17. ovog mjeseca u 9 sati u veče đo 18. ovog mjescca u 9 sati do podne, voda iz gradskog vodovoda saino za pićc uziniati. Svaka upotreba vode za dnige svriie je u gorc ozaačenom vrenienu zabranjena. Viasti će kontrolisati, da li se ovo nar'edjenjc najstrožijo obdržava, a evenlualuo neolidr^avanje će se kazniti. Hotel Takovo. Za jedno kruiko vrijeme, Beograd će dobili jedno novo uživauje i zadovoljstvo. Od 1. jula otvara se bašta u Holel Takovu — jedina i najljcpša bašta u Beo-

Broj 16 4. gradu. Sad se na tom mjestu otvara Jjeb nje pozorište: Orfeum, grupa koja je sada igiala na Bulevara. Ovdje je najvainije to, što će kod Takova igrali j na& stari poznanlci, srpski beogra lski artisti. Noćna služba po apotekama. Od danas biče naiznijence apotek« i naču otvorene. Mi ćemo redovno jav* Ijati, kad će koje apoteke biti noću otvorene. Ove sedmice od 17. do za* ključno 28- o. mj. biće noću otvorene ove apoteke: Kušaković. Knežev spomenik hr. 2: Protićeva, Kralj Milana ul. br. 87; Viktorovića, Tezarije br. 2S i Stojića, Sarajcvska ul. br. 70. Olakšica za putnike gradjanskog reda. Radi lakšcg snabdjevanja Beogia la i ostalih okružniJi gradova životniin namirnicanm izđavaće u buduće kotarska zapovjedništva seoskom stanovništvu pro pusnice (Passiergcheine) za donošeuj« svojih sopstvenih proizvoda na trg u rečene gradove, i to samo za okružni grad đotičnog olcruga. Te će propusnice slnžiti na mjesto pasoša oniina, koji ga nemajn. Ove propusnice dobijaće za Beograd i osobe iz okruga beograđskog, vaijevskog i smeđerevskog i iz kotara arandjelovaćkog. Od ovoga su iskljnčeni preprodavci. Upotreba banje K°viljače. Zbog oskudice u stanovdma i islna ni, neće se dozvoljavati dalje pridolaženje gostiju gradjanskog ređa u banju KoviIjaču. Samo ar neobično bitnim slučajevima a uz jarcđhođni pristanak šabačkog okružnog zapovjedništva, moći će se nči« niti izuzetak. Pojavio sc vuk. 15. o. nij. banuo ie iz šuine kod Sremčice iznenada vuk medju krdo blaga, koje pripada beogradskoj klanL ci, te nanio veliku štetu. Blago se rašttrkalo na sve strane, te fa!i još koje 30 komada. — Mole se svi oni, koji bi našli to blago, da ga dotjeraju natrag na klanicu. Jtmak iz Like u Kruševcu. Juče smo iz Kraljeva dobili brzojav o sjajnom uspjehu što ga je postigao ondje sa svojim predstavama po« zna'ti atleta, g. Marijan M a t i j e v i ć. poznat pod imenom „Junak iz Like“- Jučc je Matijević priredio svoje pređstave u K r u š e v c u, a danas tu predstavu ondje na zahtjev publike opetuje. Izgubljeno. Na putu ulice Kralja Konstamina 145 do Makenzijeve ulice izgubljena je jedna crna ženska torbiea sa 30 K sadržine. — Pred nekoliko dana izgub)jcn ie na pimi Kalemegdan —Terazffe svO'ta ođ 1300 kruna. Pošteni če nalazač, kad preda ovu svotu, dobiti veliku nagraduSreća bez rizika. Pruža se siguma prilika za sreću. Citajte današnji oglas dioničkog draštva Magyar Kereskedelmi Mercur, Bndapest Andrasy uf. nVf/sRedarstvene vijesti Zbog prekoračenia maksimalmh cijena pojedinim živežnim namjrnicama podneseno je opet nekoliko prijava. Ovim se ponovno upozoruje, da je cijena trešnjama odredjena sa K 1.60 kilogram. — Zbog zatajenja kovina podnesena je kaznena prijava protiv Ruže Jovanovič (Kralja Aleksandra 146). Živke Pantič (Zorina 98) i Darinke Stankovič (Vladetina 11)./

nezakouiti skot zadavi... Razumije se, majka ko majka, nije mogla da to učini... On je to smatrao za dokaz, da je Ijr.bav iijegove žcnc još uvijck jača prema njeuom zavodniku ncgo li prema vlasiiiom niužu... Alkohol, batine i kletve hile su uvijek finis takvih scena... 1 ;a*.o je vladao u njihovoj kuči pravi pnkao, iz dana u dan, iz godine u godimi, sve dok je i moja pratilica ponarasla... Mati joj od nesnošljivog života postaia bolcžljivom i nesposobnom za svaki rad, očuli najzad svršio na ccsti u diliriju ... Od onda cijela kuća stoji jcdino na njoj... Ali ona podnosi sve žrtvc uajpripravnije, jer su one pa ncznam kako velike bile, ipak tek vrlo mali dio kamata one zabvalnosti, što je ona dugujc prema majci svojoj za boli, kojc jc morala zbog nje da podnese •.. Ni ja nje nisam prekidao. Slušao sam jc fako reći bez daha, i kad je gođ ona uzdrhtnula, uzdrhtnuo sam i ja, a na kraju njene priče kad je ona izvadila rubčić da obriše suzu, osjetio sam da ie i moje oko zasuzilo... — Evo feo je moja istorija.,. svršila je moja pratilica (Elsom su je zvali). UmoliJi ste mc da budem iskrena •.. eto, ja sam vam najiskrenije ispričaja sve... Zar ne, vi se za to ne čcte na me Ijutiti? — Ja da se na vas Ijutim zbog vaše iskrenosti, gospodjice?.. • Kako možetc takva šta i zamisliti? — Znate... Drugi sti mi zamjcrali... — Zašto? ... — To oni po svoj prilici ni sami ne znaju... Ali zamjerali su mi uopšte i zato što sam na životu... Moju su pak iskrenost uvijek svi izrabliivali. U llce mi bili slatki, davali

mi svega i ispitivali tne, da im kažem kako moji roditelji živc- Ja, nepoznavajući pokvarenost svijeta, izjadala sam se dabome i isplakala ... Tješili me i ljubili, da drugi dan raširc po čitavoj tiiici, kako ni ja ne ću dalcko pasti od svoga stabia, ]<ako sam jezičava, kako psujem preko očuha i tnajke, i iz svake moje riječi izmislill stotinu novih scbi za užitak... Od ouda sam uvidjela, da jc iskrenost veoma nezahvalna stvarRazumijc se, da više nikađ nisain litjela da bilo komc šta pričam o našcin životlt, prenida sam toliko puta i te kako željela da mogu da nadjem koju srodnu dušu i da joj se izjadam... Viditc, sada mi je iakše... još nti nikada nije tako bilo ... Dosada mc još niko nije tako shvatio kao vi... Mrzili me, prezirali me ita svakom koraku bez razlikc svi — i oni ,koii s u nii bili na oko prijatelji, kao i oni koji su mi bili otvoreni neprijatdji... Sažaljevao sant je, vjcrujte mi, od srea sažaljevao, tu svoju novu malu prijateljicu, i od onoga dana ja sam uvijek jcdva čekao, da &e opet s njomc sastanem, da joj kažem koju lijcpu rijcč, da je utješim. Ne znam kako je do toga došio, ali ja sam odjednom počeo osječati, da je njena duša posve srodna inojoj, da je njen život nsko svezan sa mojim životom i nije za mc bilo nesrctnijega dana od onoga, kada bilo kojotn zaprijekont nijesam mogao da se s njome vidim, da s njome progovorim bar po jednu riječ. Jcdnoga jutra ja sam ustao neobično rano. Dogovorili stno se, da ćemo nešto prije no obično da podjeino iz naših kuća i da se mafo prošetamo. Čekao sant je jcdan, dva sata, alf nje nema pa nenta. A bilo je već skrajnje vrijeme da se podje na posao. Moja je nestrplji-

vost rasla iz časa u eas.-. Šta joj se santo moglo da desi? Da joj niajei nije pozlilo? 19a ona sama nije oboljela? Takva i stotinu drugih siičnih pjtanja vrzla ini se po glavi. U jednu riječ bilo mi je kaa da sam na iglama- Najradje bih bio pošao u njen stan. da se uvjerim na vlastire oči šta je na stvari. aii to se nisant usudio. Ona me još nainte nikađ nije bila pozvala da dodjem u njen stan, a biće da je imala za to i razloga... Zli jezici odinah bi to objesili na veliko zvono i tumačili to na običajni svoj podli način... To nisam dakako mogao da joj učinim, pa mi stoga »ije preostalo drugo, nego da na posao podjem sani. Onoga tni dana posao nije nikako išao od ruke, sve što god sam učinio, bilo je pogrješno i j;t se još i danas čudini, da me toga dana zbog ncpažljivosti nisu baeili napolje. Ni lt podnc nisant vidio svoje maic modiskinje, a isto tako ni uveče- Pošao sam žalos-tan kuči, legao sam, ali nijcsam mogao da zaspim... Ustao sam i opef, obukao se i pošao na ulicu. Ko da opišc moju radost, kad sam jedva što sam koračio iz kapije. susrco nju .. • — EIso, Vi? Za Boga, šta sc to danas s vama desilo? Da znatc kako mi je bilo... čekao sam vas u jntro puna dva sata... — Oprostttc mj, ali majci nif prošIc npći jako »ozlilo ... Nisam mogla ... — A je li već bolje? —- Na žalost nije. •. Nastupila jc kriza... Liječnik se boji za njen život... — Isuse... — I preporučuje mi da joj smjesla nabavim neki lijek... — Da... da... poslušajte samo !iječnika i pribavite joj taj lijek... Do-

zvolite da vas sprovedem, vi zacijeio idefc u ljekarnu, je li? — Ne... — Nego? 1 —K vama... — K mcni? ... — Da... k Vama... Vi ste »ni jedini prijatelj... Zamolila sam sve u svojoj kući ređom, ali mi niko nije htio da pomogne •.. Ovaj je lijek skup, a ja sam danas već potrošila svc što sam imala... Pozajnhte mi dakle vi... moliin vas-.. treba mi dvadcset rnaraka... Vratiću vam... — Elso... I život svoj bi za vas dao... ali... ovaj... kako da kažem... moja cijeia Imovina sastoji se samo iz pet maraka... Jc li vam to dosta?..* Ne ću zaboraviti onoga pogleda, kojim me je pogledata toga časa, dok sam živ ... — Bože... Šta ću sad? •.. prošaptala je samo, a suze joj navrle na oči... Propala mi je jedina nada ... — Ne bi li sc moglo pričekati do sutra... ja ću sirtra nabaviti odaklc bilo... isprositi, posuditi, ukrasti za vas Elso ... •— Hvala vam, velika vatn hvala .., Ali sutra če hiti kasno*.. Liječnik mi je rckao, da joj jaj lijek još ovc noći pružim, jer da mi inače majka ne če dočekati jutra... A znate li šta to znaći?. Umriječe mi majka... majka!... On.a. koja je zbog mene proigrala svoju životnu sreću?.. • Rekla sam liječniku. da nemam, umolila ga da se smiluje pa da mi uzajmi do subotč... —A on? — Nasmijao mi se i rekao da žaii. ali da kad bi on svakoj sirotinji kupovao ljekarije, da bi sam spao na prosjački štap... Ohletila san» na to jedini