Beogradske novine

Br. 168.

Izlaze: dneVho u jutro, ponedjeljkom posllje podne.-

Pojedlni brojevi:

MjeteCnt pretplata:

u Ibriii I II knlntau | 0 B«flr»d« I • krajtrima nm«|eilmrtla af I. ■ V. .. ..,„i n krtM I »• < kr. M» u ko|n» I titfml «»*t» . . V— . I c. I kr. M» p« oljMl *d. . . . B B««» „ BMgr , du u do:ta(anI B k«6o .... a«đl U Hn»i»koI-SI»»onl)l, Bo»»|.H»re»n*l»l H U Hrr.l»k»l-S|j»»nljl, B»tni-H»r<HofM I _ _ 0»lm»tljl ........... 3*00 Uoitailmkr*)»*1m»*ostro-u|»rik«m«n»r«J» 8'—

I Oalmacijl po djul od). ,

ItiH »»og podruEJa p« cljenl od.

,10 kolora . .13 Itolara ||| U InoJtranatVi =3 Oglasl po cljeniku.

4-50

UrednlStvo: BEOORAD, Vuka KaradflCa ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanje pretplata Topllčin venac broj 21. Telefon broj 29. Prlmanje ogleaa Knaza Mlhajla ul. bro] 38. Talefon br. 248.

BEOGRAD, četvrtak 21. Juna 1917.

Godina III.

Osujećeni talijanski napadi u suganskoj dolini. Demonstracije protiv kralja Konstantina u Luganu.

Ratni izvještaji. izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. BeČ, 20. juni. Istočno j jugo-lstoino bojjšte: Nepromijenjeno. Taliiansko bolište: Poslije (opničke pripreme, koja je ErajaJa puna 24 sata, nastupila jo juče izfutra na visoravni Sedam Općina talijanska pjegadija svojim napaiom naročifo na sjcvernom krilu u obsegu Monto Forno i graniČnog s’jemena s velikom silom. Svamadiranja neprijatelja.razbila su se o pobj edničku odbranu naših četa Mjestimični uspjeh, koil je donio Talijanima đobit od nekoliko stotina ko*aka prostora u predjelu C i m a D i e c i, većitn dijelom je opet povraćen našim protu napadom. Načelnik glavnog stožera.

Izvještaj njemaškog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 20. juua. Zapa'dno bojlšte: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Izmedju Ysere i Lvsa razvio se osobito u večer topniela boj na pojeđinim dijelovima ’fronta do velike žeštiue. I na kanalu L a B a s s e, pa sve do S c a re bila je topnička đjelatnost na vrijeino vabnija. .Tugo-zapadno od Lensa navalili su Englezi na sjevenioj oba’i potofca Soucbez. Na kriliina sU ođbijeni, fedino u središtu pošlo im je za rukom', da prodro u naS prednji rov. U snažnim protiv napadima spriječlli smo neprijaEelju da proširi svoj tispjeh. Ispred naših položaja kod St. Quentfna došlo j© do sukoba našib stražarskib odjelenja sa engleskim izvidnicama, koje su morale da se povuku zbog naše vatre. Front njemačkog prijestolonasljednlka: 3Ya AisnT traje samo mjestimice topovska vatra. U zapadnoj Cbampagni zauzeo je jedan markijski puk sua’žiiim napadom sve one položaje, koje smo izgubili na 18. ov. mj. jugozapađno od ,,Hochberga“. Na svinrl osJalim froniovima nije se ’dogodilo nišla osobitoga, izuzev obične roiovske borbe. Prvi zapovjednllt glavnog sfana pl. Ludendorff.

Podlistak. Izvješta] o radu Hrvatskog prirodoslovnog društva u Zagrebu. Od godiue 1911. do godiue 1916. * 20. ma]a ov. god. održalo le Hrv. prirodoslovno društvo u Zag r e b u svoju XXVII. redovltu skupštinu, prvu za vrijeme rata. Na ovo] Jc skupštlnl podnlo predsiednik društva dr. Fran T u č a n izvještai o radu od god. 1914. do godine 1916., koji IscrpljJvo prikazuje razvitak prirodnfh nauka u Hrvatskoj. Kad smo početkom godino 1914. (dne 7. ožujka) preuzell upravu hrvatSkoga prirodoslovnoga društva, bili §mo svijesni, kako ieške dttžnosti l zaČiaće preuzimamo na scbe- Novo doba tfonosi sa sobom i ttove nazore. nove poglede, pa je bilo posve razumljlvo, da le i u našem društvu trebao da zabruji nov život, koji će odgovarati našim potrebama, našim težnjama. Svl smo inj )sjećall važnost prirodnih nauka po culturni razvoj našega naroda, ali $mo stodobno teško osjećali, kako te nauke i likako ne mogu da prodru u šire slojee našega naroda. Hrv- prir. društvo, oje Je bilo prvo zvano, da taj interes za prirodne nauke njeti i budi, jedva da se i osjećajo e postoji; o njegovu utjecaju na kutturnl odgoj hrvatskoga naroda nikakova traga; ono nešto malo

Otvoreno rlieč. ' Mnoge neprijatne brige, koje je ruska revolucija spremila svojim saveznicima, kao i neznatna nada, da će ikada poći za rukom Engleskoj skučiti Rusiju u svoj jaram, sve je to toliko razljutilo jedtiu englesku liovinu, da ]e odjednoč postala protiv svoga oblČaja iskrena. Pročltamo li uvoduik „Morning Posta“ od 6- o. mj., moraćemo imati utisak, da je ove riječi diktlralo uvjerenje, da še radi o jednoj potpuno izgubijenoj stvari. S otvorenim nreztrom prelazi ova novina prek"' ""'h b’učnih fraza, kojima je prije nekolikc mjeseci pozdravila rnsku revoludi „Morning Post“ priziraje otvoreno, da Je pad carističke vlade pozdravlla jedino iz razloga, što je biia nvjerena, da je ova vlada bila preslaba i nepouzdana obzirom na savezničku stvar. a ne zliog toga, što je bila autokratska. Engleska ne će sebi razbljati glave, niH se brinuti, kakove su vlade na korniilu u državama njezinih saveznika. dok one služe vjerno engleskim cllievima. Pokažu li se nevjerne, Engleska ih ue treba, bez obzira jesu li one autokratske ili demokratske. Ista je novina uvjerena, da su riječi o slobodi, jednakosii i bratstvu proste bombastičke fr-aze bez ik-akove vrljednostf! Ovakov'i se glasovi čuju preko Kanaja! Gospoda u Petrogradu neka čuju, što plšu novine one Engleske, koju je uvijek ! cljeH svijet? shvio kao majku prave demokracije. Znamo, da u današnjoj Rusiji vladaju još posve drug! poimovi o demokracijl nego u onim zemljama, u kojima se ona već davno, jedino u drugoj formi izrodila u najkoruptivniju oligarbiju. Ipak riječl „Mornlng Posta“ ne treba da iznenadjuju nikoga. Frađicuska i Etigleska, ove bajagi detnokratske i napredne države, ulagivale su se do pred samu rusku revoluciju ruskom caru i ratovale su bez grižnje savjesti pune dvije i po godine na njegovoj strani, jednako kao što bi od sroa rado ratovale dalje i danas na sfrani ruske demokracije- Gospoda Kerenskij i Tereščenko oni su Ijudi, koii s dana u dan zabiijevaju pravo samoopredijelenja za male narode, ali ne vide Što i kako radi u isto vrb'eme Eugleska. Jcll veće zlo, veći zločin, što je države, kao što je

članova, što se okupilo oko društva, okupilo se najviše toga radi, jer su smatrali, da im je dužnost blti članom jedne kulturne institucije. Pa dok ie tako r.aše društvo jedva životarilo, prirodne su nauke kročile snažnim korakom napred, sazdale su temelje modernom ltaziranju na svijet, sazdale su tcmelje gospodarskoj, inđustrijskoj snazi naroda, ukratko, one su postale i te kako važan faktor, s kojim se trebalo računati. Naša je ‘želJa vazda bila da se đjelovanje hrv. prir. društva kao rasadnika prirodnih nattka, što snažnije osjeH kod nas, pa kad smo preuzeli upravu društva, pregnuli stno svom snagom, da se ta naša težnja ostvari. Držali smo se načeJa; gdje je ljubavi i volje za dobru stvar, tu mora biti i uspjeha, a vjerujte nam, mi smo imali i liubavi 1 volje, mi smo zasukali rukave i krenuii na posao. Živa rijeČ najjače se doima čovjeka, ono mu kuca na vrata srca. pa će, nema sumnje, i živa riječ o prirodnim naukama prije doći do srca od mrtva slova, od štampane riječi. Zato odlučismo, da nlzom predavanja raširimo ne samo medju našim članovima, nego i mediu nečlanovima Ijubav za prirodne nauke, da ih nizom predavanja uvedemo u carstvo prirodnih tajul l zagonetkl- Naša je odluka naišla u našoj javnostl na dobro razumijevanje, jer su predavanja postepeno privlačila sve više i više slušača. Koncein travnja (dne 23.) priredismo dva pređavanja. Br. Fr. Bubanović besjedlo je o prirodnoj 1 umjetnoj brani, a dr. F. Tučan o bojatna ruda i o radiju.

Srbija i Rumunjska, koje su na najbezobraznL'i način izazivale središnje viasti, stigla zaslužena kazan, ili da se neutralne države, koje žele živjeti u miru, tnuči do ludfla, narod muči gladju 1 protjeruje kraljeve? Ono, što sporazumne sile rade u Cirčkoj, moglo je već davno otvoriti oči vlastodršcima u Rusiji i pokazati njlma, što Francuska i Engleska razumijevaju pod demokradJont 1 pravoin samoopredijelenja mallhnaroda. „Mornittg Post“ to otvoreno ispovijeda: sve je jedno da li demoktacija 111 autokradja, one tnoraju da vuku kola sporazitmnih sila! Ali nlJe jedina Rusija, koja može nešto da nauči od ovog iskrenog priztianja. Ima njih ovdje više, koji su se svi sjedinili protiv središnjib vlasti, navodno jer su one protiv svake demokracije. Njiliov je bojui povik: sloboda naroda — ali ciljevi su svima pljačkaški. Prijatno je dakle čuti otvoreno priznanje jedne od najvećib ttovina sporazumnib slla, što vrijede sve one fraze, kojima se misli uništlti središnje vlasti, pa da je sve jeđno autokracija ill demokracija, glavna je jodina; e n g 1 e s k a v I a s t i m o ć Sve se višc približuje čas, kad 2e se potpuno ofkriti ta zgrada lažl — a onda će bitl kraj ovom ratu.

Pokret za mir. Cejdžcov pozlv uiagjarsklm socljalistima. (Naroćiti brzojav „Bcograđskih Novina") ..uBudimpešla, 20. jurta. Magjarskinv soćijalistima je juće stigao brzojav noposucđno od čej-ižea kojiin’ ib on poziva, da- hčestvuju u socija'ističkoj konferenctji u 'Stockholmu izmedju 28. jmta i 10. jula. Švajcarski socijalista Grimm tt Stocklioltnu. (Naročiri brzojar „Beogradskih' Novina") Budimpešta, 20. juna« Svajcarski soci'alisla Grimm, koji je prognan iz Petrograda, stigao je u Stockholm. On radi na svom izvještaju, koji će u četvrtak objaviti. Engleske socijaliste prelaze čutke preko Alzaške i Lotaringije. (NaročM' brzojav,,Beogradskih jNovma'b Stockliolm, 20. juna. Kominike engieskib socijalista i *azvao je ovdje veliku seuzaciju, jer se u ispitivanju osnova za pregovore o iniru u opšte ne spominje Alzaška j Lotaringija. Prirodu proučavati, nju upoznavatl, gdje ćemo lakše no u njoj satnoj, vanl, medju kamenim klisurama, na cvjetnim livadama, kraj bistrih potoka, tamo gdje buji i kipti krepak život, gdje nas sve sječa, da smo i mi sami dio te tako lijepe prirode- Odlučismo prenijeti naša predavanja iz laboratorija, iz kabineta, iz predavaona pod vcdro nebo, da na Čistom izvoru saznamo, što nam priča priroda. Sredinom svibnja 1914. priredismo izlet u Podsuseđ kraj Zagreba, gdje je đr. E. Tučari predavao o geološkim osoblnama tamošnjib dolomitaih stijena, a prof. dr. V. Vouk o flort podsusedskog kraja. Sredinom lipnja priredjen je izlet u Zagrebačku goru na Kraljičln zdenac, gdje je prof. dr. E. Rčssler besjedio o ribarstvu slatkih voda, a koncem lipnja eto opet izleta u Zagrebačku goru na ,,Rebro“, gdje je prof. dr. A. Langhoffer pripovijedao o nekitn organlma kod kukaca, a prof. dr. V. Vouk o bojama kod cvijcća. To jc bilo koncem lipnja 1914., a što le iza toga slijedilo, znano je svltna: zatrublla je ratna trubb'a, a iza nje cto banske naredbe od 27. srpnja 1914., koja obustavlja djelovanje svih društva u Hrvatskoj i Slavoniji, pa tako i hrv. prirodoslov. društva. Nenadanl ;aj 'dogadja) je’dniin je mahom prekinuo sva naša nastojanja. Osnove naše oko reforme društva, koje su bile tek u zametku, mahom se ometoše. Te su se reforme najviše ticale popularizatornoga rada našega društva, Svi smo osiećali, da o uspjehu

Ruski haos. Car I carica. (Naiočiti brzojav; „BeogradsKh Novina“) Zuricli, 20. juna. ,,Z ii r i c h e r T a g e s z e i t u n g“ javlja iz Petrograda: Radnički i vojnički savJet traži, da se car i carica sprovedu u jednu tvrdjavu. Govor ministra Čeretelia na sveruskom kongrestt savjeta radničkili i vojničkili izaslauika. Kb. Petrograd, 20. juni. Na opštera sveraskom kongresti savjeta radničlrih i vojničkib izaslanika izvijestio jo mitnistar C; e r e t e i i o po'litici vlađe. On je medju ostalim rekao: Sto se tič’e spolj'nib odnosa, nastojala jo i još nasloji vlada, da požuri utanačenje novoga ugovora, u kojem bi se priznali priucipi, koje je objavila vlada demokracije i u medjtutarodnoj politici saveznika. Da s e ovaj cilj postigue, upotrijebiće se sva sredstva, pa'će se, da se spriječi prelom sa saveznicima, pokušati naći izlaz, kako l>i ovaj program ruske vlade mogle prihvatiti i sve savezničke vlade. Najgori bi rezultat borbe deraokracije bio zaseban mir sa Njemačkom, jer bi on bio sudbonosan za stvar medjimarodne demokracije. Ovakav bi zaseban mir upleo Rusiju u novi rat na straui germanske koalicije. Minislar izvješćuje kongrcs o koracima, koje je pre’duzela vlada u svrbu saziva kouferencije izmedju savezriika za renziju ugovora, no ipak s izuzetkom loudonskog ugovora, koji eaveznike obvezuje, da ne utanačuju zasebnoga mira. — Poslije toga bram'Ceretelf djelovanje vojnog ministra Kerenskog ’i veli: Ako je zenilja izvrgnuta opasnosti ofenzive, đužnbst je vlade da 1 sa svo'e strane bude sprenma za napadaj. — U priključku na to đošlo je do one žestoke upadice izmeđju Lenina i Kerenskog, o kojoj smo juče izvjestili. Ruslja pred itovom većom revolucijom(Naroeiti brzojav „BtogradsK’t Novina' ) Stockholm, 20. juua. Prema vijesti ,,A f t o n b 1 a d“-a posljednjih je dana neobično mnogo engleskih žena i đjece otišlo iz Petrograda j inostranstvo, što se dovodi u viezu sa p r e d s t oj e ć i m o z b i 1 j n i m d. og a d j a j i m a u R u s i j i. ,,S t o c k b o 1 tn s D a g b 1 a d“ donosi kazivanje jednog Šveda, koji je ovih dana došao iz Petrograda, p r em a k o m e u R u s i j i p r e d s t o j i đruga, daleko veća i strašnij a r e v o 1 u c i j a, koja će se završiti s njenirn slontom. Položaj je bezizgledan, vlada je nemoćna. Vojničke zloupotrebe' su pravo zlo za zemlju. Skupoća životnih namirnlca je pretjerana.

širenja prirodnih nauka u šire slojeve naroda nema tako dugo govora, dok se ne nadje zgodan način, kako da rezultate prirodnih nauka učinitno pristupačniina i onome, koji se tim naukama ne bavi. Ako smo uvijek naglašavali, da su prirodne nauke važan faktor u kulturnom odgoju narodnjem, to smo eto sada bili u takom položaju, koji je od nas tražio, da taj naš nazor i ositvarimp, da pokažemo, što hoćemo i što možemo. Najviše nam je na srcu ležao osnutak popularnog časopisa, koji će biti rasadnikom naših nastojanja, naših težnja, koji će širiti ljubav za prirodne nauke diljem našega doma, diljem onilt krajeva, gdje se čuje lijepa brvatska riječ- Istina društvo je več imalo svoj list, kojim je kanilo, da predobije hrvatsku javnost za prirodne nauke, ali nikako da nadje u narodu odziva. Taj je list bio ,,Priroda“, papularao-naučni prilog ,,Glasnika“. ,,Priroda“ kao ,,popularno-naučni“ list pokrenuta je godine 1911. i svaki pru'atelj prirodnih nauka jamačno je s radošću pozdravio nama taj davno već tako po'treban list. No kako rekosnto, ,,Priroda“ nije mogla da nadje u našern narodu čitača, p a dok su se tudjinski listovi, ponajprije njemački ,,Kosmos“. sve više i više uvlačili u naše domove, dotle je naša „Priroda“ jedva životarila. Kad smo godine 1914. preuzeli upravu društva, preuzeli smo s nJom ciglib šesnaes,t pretplatnika ,,Prirode“, a od te šesnaestorice fak’tično su samo osmorica pretplaćivali list. Osam je dakle samo Ijuđi u čitavom našent narodu osierilo notrebu. da Doseg-

Jedan litar mlijeka staje dvije rublje, a teško se dobija. Broj besposlettih u Petrogradu preiazi 40 000, i svakog je dana veći. Neraspoloženje protivu rata je. opšte. Uprkos naporima ratne stranke radničkl i vojnički savjet ne dozvoljava' ofenzivu. Nljedan Rus višene. v j e r u j e, d a ć e r a t u s p j e its i. Ne* raspoloženje protlvu Eugleiske sve vi-< še uzima maba. — Ovaj je Švedac lično' prisustvovao jednoj velikoj demonstra« ciji, u kojoj su nošene zastave s napisom: ,,D o 1 j e s Engleskom“! --1 KercnskU je bio vrlo popularan. ali je danas iznemogao, iznjuren čovjek. Nedavno, kad je u jecbtoj skupštini govorio, pao je u tiesvjest, Naro'd traži sad ltljeba i miraDogadjaji u Kroiistadlu. (Naročiti brzej'av „Beogradskili Novkia'T Kopenhagen, 20. juna. Neredi tt Kronstadtu traju i dalje. Svi pokusi ministra vojuog Kerens k o g, da se uapšeni časnici, medju kojima se nalazi i francuski konjički kapetan A1 g i u s t, puste u slobodu, osiali su bez uspjehaSveruski radnickl, vojnićki i seijaćk! kongres. (Naročiti brzojav „BeOgradskilt Novina’T Rotterdam, 20. juna. JD ai 1 y News“ javlja iz Pettogtada: Švemski kongres iza3lanika radnika, vojnika i seljaka ne drži svoje sjednice u dumi, nego u ogromnoj zgradi kadjct« skog zbora. Glavrii predmet savjetovauja biće piNnje o ratu 1 ’mint. Zvanični orgair radničkog i vojnićkog savjeta veli: Okončanje rata bi b:o spas za rusku revolucijn, ali tnije dovoljiio samo govoriti o potrebi što skorijeg nri« ra, nego se mora raditi ua tome, da se mir približi. Ali ne u obbku zasebiiog mira, jer bi takav mir značio privredno ropstvo za Rusiju. Kertnskij iskijučeu iz socijalistićkog revolucijortarnog središnjeg odbora. (NaročiH iirzojav „Beogradskib Nov'na“( Budimpečla, 20. jima. ,,S v e n s k a D a g b 1 a d e t“ javlja iz Haparande: Socijalistički revolucionarci su isključili Kerenskog iz središnjeg odbora s motivacijom, đa' se njegovo držanje na frontu’ ne s’aže S njegoKm programom. Povodont tim govori se, da će i Cernov istupiti iz središnjeg oditora. General Kuropatkia pod optužboui. Kb. Stockholm, 20. juna. Prenia petrogradskim vijestima general Kuropatkin je stavljen pod optužbu zbog razdavanja oružja medju turkestansko stanovništvo.

ne za domaćim listom, koji izttosi piei nas rezultate i tekovine prirodnih nauka. To je pojava, koja nas zaista mora' napuniti tužnim osjećajem, pojava, koja nas nagoni na mišljenje, da naš narod ne osjeća potrebe, da se upozna s modernom naukom, najpozitivnijom. najrealnijom. Ali ipak ima nešto, što jasno besjedi, protiv toga našega mišljenja, ima nešto, što nam nedvoumuo kaže, da i naš čovjek težl za realnim znanjein, ali ,to nešto još nas više ozlovoljuje. Jer, kako rekosmo, dok je u čitavom našem prostranoni narodu tek osam ljudi 'tražilo, da čita hrvatski prirodoslovni list, to su se istodobno samo kod jedne jedine zagrebačke knjižare pr&tplatili naši ljudi na osamdeseti ,,Kosmosa“, a gdje su druge knjižare ri hrvatskim zeinljarna, koje bi nam znale još strašniju sliku pokazati, gdje su još drugi tudjinski listovi, koji zarobiše duh našega čovjeka, koji vrijedjaju najsvetije naše nacionalne osjećaje, koji nam dobacuju u lice ojrake pogrde i uvrede. Evo što primjerice ,,objektivni“ t ,,kuliturai“ Nijemac dr. K. Floericke piše o gamadima tt zadnjem prilogu „Kosmosa“ u djelu ,,Plagegeister“ na strani 29.: „Die Laus hat sich formlich zutri slavischen Nationaltier entwickelt“. Ovakom nas ,,kuLturom“ hrani učenf Nijemac, koji bi htio, da tnu se svijeti divi, ovakove uvrede baca nam u, obraz i joŠ uvijek ima kod nas Ijudi, koji posižu za takom knjigoml (Glasovi: Van s njom!) Pred tom činjenicom nismo mogli da ostanemo neradini. ntsmo to mogli nv