Beogradske novine

Broj 170.

Subota

BEOGRADSKE NOVINE

23. juna 1917.

Stočarstvo je glavno za’.iimanje stajiovnika kozjačkih i karadačkih sela. Svinje sc gaje samo za domaću potrebu, itouselima gdje nema Turaka i Amauta. Svilaretvo se gaji u manjoj mjeri i poglavito u poljskim selima. Pčelarstvo je dosta razvijeno, naročito u selima južno od Kumanova i u planinskim selima jKozjaka. 0 porijeklu stanovnišLva u ovoj oblasti u ranijim vremenima malo se zna. Đrži se da je ova oblast prije do,seIjenja Slovena pripadala Dardaniji. Posle zavojevanja na Balkanskom poluostmi *©d stiaue Slovena bite su borbe o otiinanje prevlasti izmedju Srba, Bugara i Bizantinaca. Sada ovu oblast naseljavaju Sloveni, Amauti i Turči, a ima i .Vlaha, Ciganai Cerkeza. b). Preševska oblast preilstavlja 'drugu manju polovinu preševsko k'imajiovske oblasti (udoline). Ona se nasiva još i Preševsko Polje. Granice su ove oblasti: sa sjevera Vranjska Kotlina, sa zapađa Gnjilanska i sa juga i istoka kumanovska oblast. U prešcvskoj je oblasti razvodje slivova Jlorave i Vardara, odnosno Crnog; i Bjelog mora, U ovoj se oblasli susreću > dva glavua planinska lanca, koji se granaju sa juga na sjever planinom Karadagom i (sa istoka na zapad osogovskim planinama. Po svome geografskom položaju, a u vezi sa okolnim oblastima, i ova oblasfc iulazi u širu centralnu oblast Balkanskog poluoslrfti. Izuzimajući dolinu oko Morave, rijeke Moravlce i Krševieke i đolinu rijeke Pčinje, ova je oblast brdovita. , Jloravom se zove prostor od graniee Srbije, pa uz rijeku Moravu, do sela Končmrja. Moravicom se zove os!atak Preševskog Polja oko rijeke Moraviee, sve do kumanovske oblasti. Morava i Moravica su jedine ravnice preševske oblasti. Kroz .Uora,v;u) i Moravicu idu glavni putcvi preševske oblasti, a kioz nju pro]azi i preševska pmga Vranje—Kutnanovo. Podnožje Rujua s doUnom Krševačke rijeke čini planina Rujaa sa svima blagim padinama i zaravnima, koje se epušlaju u Moravicu i Krševičku rijcku. Predjeo Pčiuje je najbrdovitiji i najsiroinašniji kraj Preševske oblasti. Kao glavne granieue planine u ovoj oblasti eu: Kozjak, Rujan i Karadag. Kozjak ee pruža na južnoj.i zapadnoj strani ove oblasti. Uporedo sa Pčinjom pruža se cd Kozjaka piauina Retke Btikve. Karadag planina čini granicu preševske pre)na Gnjilanskoj oblasti. Ova se planina U cijeloj oblasti zove ovitn imenorn. Rujan planina prostire se jngoistočnom' Btranom Pčinje. Ova je planina sanro tnestiniice obrasta šumom, inače je gola. Sa hidrografskog gledišta preševska ’je oblast najvažnija u moravsko-vardarBkoj dolini. U njoj izviru i'teku tri glavne lijeke: Pčinja i Morava sa Moravicom. Prva ide u Vardar i odalle u Bijeto More, druga u Dunav i oda le u Crno IMore. Jlorava izvire na sjevernim ogranciina Skopske Cme Gore, u planint Ključkoj Poljani. Morava čini polje, kroz koje protiče, plodnitn, alt ga često mnogo šteti. Njeno je korito vrlo plitko i voda Be lako izliva, plaveči usjeve. ■pčinja postaje od potoka, kojT se b\aCu sa planine Doganice i sjeverniii! logranaka Kozjaka. Nju čine Kozjođalska rijeka i Tripošnica. U pogledu klimatskih' prilika može 6C Teći, da su žege u ovoj oblasti dosla jake, a zime oštre. Kiše najviše padaju' b proljeća i s jeseni. U ranijim vjekovima ktoz ovu su se oblast ukršfavali putevi, koji su vodili

imiogoga korisnoga člana. Takvo se diiete he bi onda naučilo na lagodan način zaradjivanja i priljtibilo bi se uz dodnše niukotrpni ali za to pošteni rad. Razumije se, ninogo su tomc krivi i roditelji takove diece. Ima slučajeva, gdje bezdušni roditelji upravo tjeraju svoje dijete na ulicu da prosjači, i kad im ubogo siroče ništa ne donese, tuku ga. Te bi roditcljc trebalo strogo kazniti, a dijete im oduzeti. ^ Dašto naročito sada u ovo teško ratno vrijeine dešava se, da je prosjačenju uzrok bijeda. No šta se dogadja? Giedao sam više puta takav prizor. Dodjc -jcđno dijete u kafanu i obreda od stola do stola, plačnim glasom oddcklamira naučenih par rijcči i ljudi nm se smiiuju, darivaju ga. Dodje drugo dijete, skine na ulazu kapu i svo upiašeno dršće. Niko ga i ne gleda i konobar ga najzad istjera napolje. šta mislite, koje je dijete došlo prosjačiti iz bijede? Ono, koje ste vi pomogli, zacijelo nc! Da svršim! Rckao sam na početku da piiavice ljudskog miiosrdja ne spadaju u ludnicu ni u kaznionicu. Oni su produkt Ijudskc površnosti — u slivadanju pravoga života, u shvaćanju prave iiumanosti. Milosrdje je najdivniji ukras ijudske duše. Milosrdan treba da bude svaki čovjck — ali prema onoine, koji se naiazi u istini u bijedi. Za ublaživanje pak prave bijede Imade stotinu i hiljadu svrsisliodnih načina. Kada će se čovjeeanstvo početi da^bavi malo dublje tim probleiuotn i kada će ga zbiijski nastojati da rlješi — onda će bitl nepotrebne i sauie mnoge ludnice i same mnoge kaznionice. Onda će nestati i najodftrratnijih narazlta na.šega vijeka — izraMjivoča ljudskog mHosrdja.

od Jađranskog mora na istok’ i putov* koji idt* i današrijom moravsTconi dolinom. Izuzimajući glavni put, koji ido kroz Preševo, otkako je proradi’a Željeznica, svi drugi putevi izgubili sn širi pnačaj i eada služe samo za lokahii; saobraćaj. U preševskoj oblasti istakla su se dva glavna mjcsta: Preševo i Bujanovac. Preševo je ađministrativni, a Bujanovac giavni trgovački centar. Preševo je tipa čisto amautskog, a Bujanovac lipa slovenskog. No i u Bujanova* su bo u posljednjo vrijeme mnogo useljavali Amauti i Turci. Preševo je udaljeno od željezničke stanice (žeijezničkog puta V.aije—Skopije) sa polovinu sala. U Bujanovcu jo U’govina vrlo razvijena. Trguje se poglavito užetom, konopljeni, žitima, i situom stokom. Po osfalim djelovima ove oblasti stanovništvo so bavi proizvodnjoin žita, povrća i duvana. Najbolji so duvan gaji n selu Trnovcu. Po planinskim krajevima slaaovništvo sc bavi stočarstvom. (Nastaviće se.)

limnične objaue. Objava od 29. maja 1917. 0 primaniu privatnih poštanskih pakcta kod c. i k. etapnih poštauskih ureda u zaposjednutoj oblasti Srblje. Na osnovi § 9., tačke 8. naredbe vrhovnog vojnog zapovjednika od 24. 11. 1916., br. 8'Zbornika, o poštanskoj 1 brzojavnoj službi, dozvoljava se od 21. juna 1917. primanje privatnih poštanskih paketa kod etapnih poštanskih ureda c. i k. zaposjednute oblasti u Srbiji pod oviin uslovima: 1. Privatni poštanski paketi mogu se slati kako u samu zaposjednutu oblast tako i u monarliiju. 2. Za sada če se privatni paketi primati samo kod etapnih pošianskih i brzojavnih ureda I. razrcda. 3. Od pošiljke u poštanskiin paketima se isključuju: . a) prijavo rtiblje; b) nošeno i neočišeeno odijelo; c) predmeti, čije je otpravljanje skopčauo sa opasnošću; d) oružje i niunicija svake vrsti; e) prednieti kojl se lako kvare; f) žive životinje. 4. Pošiljka robe u poštanskim paketima u monaFhiju podleži opštoj zabrani izvoza; s toga se pošiljke koje nemaju izvozno odobrenje c. i k. središta za promet robe u Beogradu neće primati kod etapnih poštanskili ureda. 5. U paketinta se ne smije nalaziti zatvorena ili nezatvorena pisma, spisi ili druge prepiske ličnog karaktera, najz-ad gotov novac ili artije od vrijednosti. Dozvoljen je pak prilog faktura (računa), u kojima se nalaze bitni podatci za takve spise. 6. Najveea je težina paketa 5 kg. 7. Paketi moraju, prcma daljini puta kijim se otpravijaju, obima pošiljaka, kakvoće njihove sadržine, tako biti spremijeni i zatvoreni, da je sadržiua dovoljno ž’hštićena od kvara i kradje, a tako isito da je otklonjcna opasnost nanošenja štete drugim pošiljkama i povreda poštanskih službenika. 8. Adresa se mora staviti na samoj pošiljki, ona mora tako taeno označavati primaoca i mjesto opredjelenja, da je izbjegnuta svaka neizvjesnost u otpravljanju i predaji. Preporučujc se da se priloži i prepis adrese s naznačenjem adrese pošiljaoca. 9. Sadržinu pošiljkc treba označiti na samom paketu, kao i na sprovodno-j adrcsi vjerno i tako tačno, koliko je to potrebno za ocijenu dozvolc za poštansko otpravljanje, o dobrom pakovanju i zatvoru, kao i o postupku prilikom otpravljanja i prcdaje. 10. Svakoiti se paketu mora pridodati naročita sprovodna adresa, cbrazac koji je odredjen za zaposjeđrutc oblasti u Srbiji, a pošiljki s povukom mora se pridodati obrazac poštanske uputnice za povuku (prodajna cijena od komada 3 h.). Pristojba od 10 h. prilcpiće se u taksenoj marki (državni biljeg). fta sprovodnoj adresi nije dozvoljeno stavljati pismena saopštenja. 11. Piistojba od 30 h. mora se za svaki paket poiožiti u markama za pisina pri predaji c. i k. ratnoj poštf. Ako se pošiljka vraća ili naknadno otpravlja, naplatiće se ponovo ista pristojba. 12. Paketi mogu biti opiterećeni povukom do svote od 1000 kruna. Za pakete s povukom plaća se pri predaji osim pristojbe za pošiljku još i pckazna pristojba od 10 h. za svaku pošiijku. 13. Paketi za monarhiju podleže postupku uvozne carine, s toga moraju bit: snabdjeveni s carinskom izjavom o sadržini (prodajna cijena od komada 2 h.). Osim toga se »vakoin paketu mora priložitl lzvozno odobrenje središta za promet robe u Beogradu. 14. Nije dozvoijeno označivanje vrijednosti, zahtijevanje da se pošiljka đostavi hitnim putem, u ruke ili s povratnom potvrdom, niti postupak sa zapornom robom (Sperrgut) niti postupak s platežnini ceduljama (Francozettel). 15. Sprovodne adrese kao I adresa za povuku mogu biti napisane na n.iemačkom, magjarskom ili hrvatskosrpskoin jeziku, ali posijednja latinicom. Ovo važi i za priloge koji su paketima pridodati (računi), tačka 5. objave, i za stavljanje adrese na paketima. J6. Paketi, koji ne odgovaraju gornjim uslovima pošiljanja, neće se prhnati, a ako se to tek docnije primijeti, vratiće se pošiljaocu. Ktapni poštanski uredi ovlašćcni su, da otvore pakete i pregledaju sadržinu i bez prisustva pošiijaoca ili primaoca. 17. Za sada se u zaposjednutom području paketi ncće dostavijati. O prispjelim paketima če samo javljati. Pristojba za javljanje iznosi 5 h. 18. O postupku izvještavanja da se pakei nije mogao dostaviti važe propisi austro-ugarsko-bosansko-hercegovačkog uzajamnog saobraćaja, ali sa izuzetkom, da nije dozvoljeno da se povuka napusti ili smanji. 19. Jamstvo za gubitak i nestanak sadržine paketa prima na sebe poštanska uprava zaposjcdmitog područja po srazmjeri stvarne vrijednosti izgubljenog predmeta do najviše svote od 5 kruna za svaki kg. ukupne težine, i to pod predpostavkom, da se pakee izgubio ili nestao u njenom službenom području i krivicom poštanskog službenika. 20. Za pakete s povukom jamči se na isti način kao i za druge pakete. Ako sc jcdna pošiljka optcrećena povukoin preda priinaocu iz ma kog uzroka bez naplaćene povuke, onda odgovara poštanska ustanova zaposjednutog područja samo za stvarno prouzrokovanu štetu u granicama svote povuke, ako je svota reklamlrana u odredjenom roku. 21. Rok za reklamovanje u svima slučajevima traje 6 mjescci od dana predaje. Beograd, juna 1917. C. i k. glavni guverner.

C. i k. okiužno Ž^jlrivjedjuštVo za gra'l Beograd. Br. 411. OBJAVA. Ovirne se javlj'a, da u svrhu porezivanja pojediiic ulice dolaze na slijedeći način. na red: K o m i s i j a b r. I. ®. 25. juni: Terazije do broja 2(5- f' 26. jimi: Terazijo br. 21 do 41. 27. juni: Kralja Milana ul. do br. 60. 28. juni: Kralja Milana ul. br. 61 do 90. 30. juni: Kralja Milana ul. br. 91 do 120. K o m i s i j a b r. II, 26. juni: Bitoijska ulica. 27. juni: Palitulski 'trg i Pivarska Ulica. 28. juni: Vidinska ulica do br. 44. 30. jimi: Viđinska ulica od 45 đo 110 broja i Skopijanska ulica. Komisija br. III. 25. juni: Pocerska, Sredaćka, Dubljanska do broja 70. 26. jnni: Dubijauska ul. od broja 71 do kraja. 27. juni: Dragačevska i Maćvanska ulica. 28. juiu: Vojislava Ilića, Cvijefcna, Gružanska, Vojvode Diagomira, C ka Pavlova i Vladetina ul. 30. juni: Gomja Palilulska. Donja Palilulska, Kamenovića vinograd, Prešev;ska i ltasinska ulica. , Beograd, 22. jima, 1917. »ifT

Pažnja našim čitaocima. • IzŽeneve žale nain se naši pretpiatnici i čitaoci,' da mnoge ličnosti iz Srbije, obraćajući se oglas’ma sa raznim moibama, i ako opSirno, zaboravljaju rcdovito najpotrebmje podatke. Za'o se skreće pažnja svakotne, da izostavija sve jzlišno, a redovuo da označnje, i to: 1. Oni koji raspituju o licima, da uvijck jasno i čitljivo označuju adrese kako svoje tako i onih za koje že'le đoh?ti odgovora, svakad odvojcno za svako pojedino lice. 2. Oni, koji potražuju m a š t a d r ugo, da pored tačne adrese jasno označe, šla i na kom osnovu to traže. Sta je ko po zvanju ili zauimanju. Naročito žene ili djeca, da označe pored imena još i zvanjeili zanimanjemuževaili očevai gdje su sada, ako su u životu. 3. Oni koji su do sada jua šia pi-iniili i tna od koga, nije potrebno da ponav;Jjaju, osirn promjene odrese. 4. U jednom oglasu ne treba niiješa'i više lica ili i drugih pitanja. Bez ovakog reda čitaocfnia Je u ženevi nemoguće preduzimati ma 8ta, po nejasnim molb a m «. , 3ovan Pramovit

August Šenoa: B r a n k a. (Nastavak). 19 ,,A šta to govori gospodin načehiik? 1 * rasrdi se žena, kanda nđ svaki dan ne možemo počastiti nenadana gosta! Odložite, gnspodjice, meni je osobito drago. Oprostite samo časak, da odredim, što je potrebno“. Po tom dignu se barunica koracajući ponosito popitt Junone iz sobe, da spreini što dostojniji objed. Mislim, draga Hermino, da sam za ovaj put ovršila više, nego što sam po našem ugovoru dužna, jer se moje pismo preko rnjere oteglo. Zasad dosta, diagice moja! Podji rnojoj dragoj, zlatnoj babici — kojoj sam takodjer pisala —, reci joj, da mi je dobro, vrlo dobro. Ne red joj ništa o putovanju na otvorenim kolima, o nemilom dočeku, već laži i maži, kako bolje znaš, da sam došla u pravi raj. Tebi će starica vjerovati i bitće sretna. Do proljeća promijeniće se štošta, donle urcdiću i svoj stan, pa će baba misliti, da je uvijek tako bilo. Pokloni se u moje ime milim tvojim roditcljima, pozdravi svc rnoje prijateljice. Ali sad dosta, dosta 1 predosta. Drugi put slijedi drugo poglavlje o blaženom Jaiševu. Ljubi te u oči i usta cjdovoni živim tvoja posestrima Branka, iičiteljica jalševačka. P. S. Zbilja! Zar ništa, posve ništa? Ta zimsko jc doba, sastanci, zabave, prosci a Hermina miruje? Piši nii o tom. Kod načelnika nastaniia sam se definilivno i ostaću do svibnja. S Bogom!“ , * * * To bijaše prva poslanica mladc učitcijtce idealisticc, koja bješe skočila, da ore kanren, da iz kanrena izmami zlatnu pšcnicu. Iz riječi njezinih neozva se opet ni najmanji glasak zdvojnosti i pečali, već jc po tiin redcima titrala neka fina ironija. Ta da, Branka ne bijaše nervozna lutka, uzgojena u kakovu zavodu, već jedro hrvatsko dijete, koja se, kako sama rcče, nije plašila ni vraga. U njezinu srcu bila se poput evangjelja utvrdila misao, da pobijediti mora. Da je zbilja oštrila svoje oružje, razabra Hermina iz drugog pisma, koje bijaše što više začinjeno humorom. U njem je pisala Branka: „Sutim za sada o onom praznom smotku papira, za koji sam morala na pošti četvrt forinte globe platiti, šutim, ali saino provizorno i smišljam groznu osvetu. Užasna strijela osvete opržiće tvoje zlatolike, skakutave uvojke, pa onđa Hermino, ajd u zapećak. Ne prevarih se, da će tvoje velevrijedno pismo biti strahovita prodika i ljudska rugalica. Da, da, nemilo digla si bič na moj idealizam, na ntoje sanje i misliš več sad, da možeš pod mojii jalševaeku bajku potpisati moral: „Dočiin oko zvijezde ište, nos ti pađne ua smetišteć* Oprosti ini, da sam taj ,,kiasički“ stih citirala. No strpi se, još hismo pri kraju, idemo da vidimo. Ja ću sve tvojc prodike staviti pod ključ, da ti poslije dokažem, kakva si lažna proročica. Za tebe nemože dakle čovjek još pamctne riječi čuti. Žao nii je. Mislini, da nije nitko kriv nego upravo ti. Molim tc, ne piši mi više tako piačne elegije o tom predmetu. Nasmiiaia sam se tvojoj fiiozofiii ne samo od srca, jzvalila oči, pismo dva, tri puta pročitala, na to se dva, tri puta prekrstila. To da piše Hermina o braku, o muževima! Ta meni je nekad posve drukčije govorila. Ne vara li mc moja siutnja, to si mi pismo pisala, prebravši na glasoviru nekoliko žaiosnih elegija. Ne dvojim ni malo, da ćeš se povratiti u tvoj obični takt — u poskoČnice, jer jc to tvoja prava pravcata narav. No o tom dosta. Molim tc, ne spominji više n svojim pismima Mariča. Sretna sam i presretna, da o njem nišia ne čujem, ne vidini. Ja tu ništariju prezirem, jer je prođajna duša, no, jer nije muškarac. Kod prilike reci mu samo jedno, za mene da je najveća uvreda, da čovjek, kakav je on, na mcne misli. Dakka mu kuća. Dakie zapamti, ni riječcc višc o njcm. No sad na pravi posao. Tražiš, da produljim crtati galcriju jaiševačkih karakternih slika. Rcče mi, da se to opisivanje ncmili samo tebi, nego i tvom gospodinu ocu; Jesi !i čula, Hermino! Ti si zliša, ti si nevjera. Pisala sani doduše svo samo čistu istinu, ali zato mje trcbalo moje pismo iznijeti pređ svije j- I 0 ie sotova izdaja, 1 u prvi mah sain odhičila ne pisati više ni slovca. Ali ncka ti je prošteno, pardoniram te, znam, da se sve to ima odbiti na tvoju nesretnu nestašnu narav. Druga osoba u općini, a svakako najzanimivija slika u cijeloj jalševačkoj gaieriji svakako jc gospodin bilježnik Sandor plcmcniti Mišoci, kako sc saiu predstavlja. Od drugoga svijeta rijetko ćeš kad čntl pravo njegovo ime, seljađ zovu ga gosp<idiii biljcžnik ilj notaruš, inteligencija vcli mu „vitcz de birsa' 4 , na što se on ni hialo nclj’uti. Mišoci bijahn ovuda Sljivari dosla imućni, zaduj'a im je grančica „sadanji vitez do birsa 4 '. S njimf će' to plemo pasti u grob, jer je gosjiodin; Sandor mindenac i nekani se oženfti, Ljudi poznaju ovuda njegovu biografiju vrlo dobro i valja priznatf, da je dosta romantična. Stariji htjeii od Sariđora svakako Žtvoriti znamenita, učena čovjeka, bud podžnpana _ ili kanonika ili fiškala ili profesora. Pri tom neuzdavahu ee tohko tt pametnu glavicn maloga Sandora, koliko u pomoć ugleđnih, imućnih podjaka i kumova, Ali nada iht provari. Sadanji bilježnik jalievački nije ći> t*o nikakve Bimpatije r& knjige, *ato nlj« toogao u četvrioj latmskoj ikoli dotjoraU nego do trećega reda. l?o načelnfko-

Strana 3. vica me uvjeri, da bilježnik brblja vrlo’ puno Iatinski navlaš pred seljacimu. Sandor osta svojim roditeijima u kući I dakako, neradeći ništa poštena i pa-, metna, bud je ležao koa kuće u vttu pa je k tomu pušio, bud se vozikao po okolici zalazeći u šljivarske dvore, goje bi se obično napio do nesvijesti. Od bame zdvojnosti strpaše ga stariji u liusarsku regimentu, gdje je služio majororu neki daleki rod njegove majke. Saador posta po vremenu frajt, kapral, napokon. ir stražmeštar, a!i je trošio za tri oficira. Stari Mišoci davaii su pa đavali po mogućnosti i preko mogućnosti. Ta Bože mojl Jedinac je stare familije, nemože živjeti kao prosjak, kod husara ima p'emenite gospođe. Biće oficir, onda ćo i 1 nianje troška bili. Stari davali, komari po komad imanja išo na ništa, pojedei ga husar. Napokon se zaduži Sandon kod židova dovrh glave, počini i kojekakve druge nevalja'šline te nije mu pomoći mogao ni rodjak ni major. Jedno vrijeme sjedio Sandor u zatvoru, poslijei ga protjeraše od husara. Povrati se opett kući. Otac bješe umro od žatosti, poii godino zatira preminu i haajka — a Sandor sađa vlasteiin. Sandor jo mogao p© volji trošili. I trošio je. Dvorac bijašei doduše do zla boga šupalj, grede se previjale da puknu, polja i livađe ostalot vrio malo, a vinograda ni trunka. A1 j© Sanđor pl. Mišoci opet bio vlastelin, nabavio noru ekipažu na četvoropreg. (Nastaviće se)- ’ Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 22. junaZapadno boi'šte: Front prijestolonasljednika R u pprechtabavarskog: Od Y p e r n a do Armentieres a uveče i u noći u nekim odsjecinia 1 vrlo živahna topnička djelatnost. Engleski su napadi sjevero-zapadno od W a r n et o na i istočno od H o u p 1 in e s a odbijeni. Izmedju LaBasse e-a i potoka S e u s ee trajala je od vremena na vrijeme živahna vatra. Jedan engleski napad, do kojega je došlo iuče u jutro jugo-zapadno od L e n s a, izjalovio se zbog naše vatre uz velike gubitke za neprijatelja. Front njemačkog prijesfolonasljednika: S velikoni su žilavošću nastojali Francuzi, da svoje izgubljene položaje kod Vauxaillona opet osvoje. Juče prije podne jurišali su četiri puta s jakim snagama protiv jednog dijela rovova sjevero-istočno od V a u x a i 11 on a- Napadi, do kojih je došlo dalje južno, nisu imali nikakvog uspjeha. Neprijatelj je ovdje našom odbranom pretfpio visoke gubirke. Zivalma je borbema djelatnost vladala u zapadnoj C h a mp a g n i. U jutro su Francuzi napadali na bilo zapadno od C o r n i 11 e t a te provalili u naše Iinije. Jedan ih je naš protivnapad spriječio, da iskoriste izvojevanu prednosr. Uveče su naše navalne čete provalile sjevero-istočno ođ Prunaya i jugo-zapadno od Naur o y-a u francuske rovove i privele odanle 30 zarobljenika, a zapiijenile i nešto piijena. Na brdu P o e h I jugois'točno od Moronvillersa uspje© je jedan naš brižno pripremijeni napad u potpunom opsegu- Dijelovi t h ii r i nških i altenburških pukova zauzeli su poslije kratkog topničkog prepada neprijateljske položaje u širini ođ 400 metara. Tokom noći preduzeo je neprijafeilj s e d a m žestokih protivnapada, koji mn doniješe tek nezna-ne koristiFront vojvođe Albreciita wurt:emberškog: Nikakvih uaročitih dogadjaja. Istočno bojište: I opet je bila borbena djelatnost živahnija kod Smorgona, zapadno od L u c k a, na pruzi Z 1 o c z o wTarnopoj i na N a r a j o v k i. Maćedonsko bojištc; U nizini Strunie stražarske čarke. Pivi zapovjednlk glavnog slana pl. Ludeadorff.

Njemački večernji izvještaj. f ' Kb. Berlin, 22. j’una- Na zapađu zbog kiše samo noznafoa topnička djelantost. Uspješan napad jugoistočno od Vilaina, sjeverno od Aisne. Inače ništa naročitoga.

Demisija austrijske vlade. Kb. Beč, 22. juna,' Sutrašuja ,,Wiener Zeitung H 'đonijeće Prevlšnje ručno pismo na mi» nis«ra predsjednika C1 a m-M a r 11 n ica, kojim se u milostl prima demlsijai cjetokupnog austrijskog kabineta, » » isto mu se vrijeme povjerava vodjenje poslov« do sastava nove ylade.