Beogradske novine

Izlaze:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedinl brojevi:

Mjesečna pretplata:

U BMgnda I u krajerlma zsposjcdnulln od o. I kr. fota po oljonl od. . . . 8 balara D HnrotakoJ-SlavonlJI, Boaal - Hareagovlitl I DalmaolJI po oljanl od. . . . . .10 helara baaa orag podruCJa pa cijenl od.. . .12 halara

U Baogradu I a krajerlma zapoajednutlia ad o. f kr. iata za bojnu I otopnu potta . . II Baogradu ca dostavom u kuCu .... U HrvatakoJ -Slsvonlji, Boenl - Hereagovlal I DaliraolJI i U ottallra krajevlma Austro-ugarike raooarhlja U looetranstvu

2 '— . 2 50 280 34 50

Ofllasl po cljeniku.

UredniStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanja pretplate Topllčln venac broj 21. Tolefon broj 25. Primanjo oglasa Kneza Mlhajla ul. broj 38. Telofon br. 245.

Godina III.

FADI DANAŠNJEG PRAZNIKA IZLAZI NAREDNI BROJ „BEOGRADSKIH NOVINA“ SUTRA. U SUBOTU 30. JUNA, POSLIJE PODNE-

Ratni izvještaji.

Pred važnom posjetom austro-ugarskog vladalačkog para u Miinchenu. — Ruski radnički i vojnički kongres za čim brži mir.

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 28. jima. Istočno boiisfe: U gaUciJskom odsieku fronia sjeverna od D n j e s t r a bilo je nenrijateljsko topništvo frajno živahno. ProtivniČka su izvidnička odjelenja pokušavala da na više mjesta uznapreduju. — Nekoliko za nas uspješnih vnzdušnih borbiTalljansko bojlšte: • Osim javljeno^ broja zarobljenika zaplijenjeno je još kod ponovnog psvajanja Monte Ortigiara: 52 mašJnske puške, 2 sprave za bacanie mina, 7 topova i 2000 pušaka. Safnik H e u r 0 w s k v oborlo je 26. juna nad ^lpavsk 0 m d 0 1 i n 0 m dva neprljateljska lctaea. V. Jugo-lstočno bojište: Ndzmijenjeno. Načelnik glavnog sfcožera.

Uvještaj njernačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 28. juna. 'Zapadno bojište: Front prliestolonasljednlka R 11 pjpftchta bavarskog: 1 a Naše su baterile teškorrt vafrom ffičc sa opažeuim djelovaniem fradjale na englesko-francusku tvrdjavu D ii nk i r c h e n. Više Je brodova svom brMnom Isplovilo iz pristanlšta. Kao odgovor neprijatelj je svojom vatrom gaOjao na O s t e n đ e- Vojničke štete nema. U engleskiin je rovovima vatra našega topništva 1 sprava za bacanje tnina dovela da teških razaranja. Posllje mirnog prijepodneva pojačala se prema večeri topnička djelatnost u nekim ofisjecima {Iandrijskog i arioUskog frontado prllične žestine. Bužno od Nieuporta odsrtranjena je bd naših jurišnih četa jedna belgijska straža. Kod H 0 0 g e osujcćen je jedan neprijateljskl Izvidnički napad. Južno od druma Arras—Cambrai pre*rpjeli su Englezl kod pročišćavanja jednog rova po westfalskim 1 rajnskim jurišnim četaina znatno gubitke na zarobljenlclma u mrtvimar U predfijem polju naših položaja sjeverno od S t. Ouentina razvile su se više <>uia manje borbe izmedju naših stra■Ža I engleskih odjelenja^

Podlistak. Adem-Baba, otkud i kamo? Fatme hanuma bijela je ko ovca I, ib’ože prosti, brza ko divokoza. Prije »ata nije se ni znalo, koliko je dobra, yesela I okretna: u sreći uzdignuti glavu, to će gdjekoja znaii; no uz brige i pogibao sačuvati veselo srce, to je Istom frebalo da cijelo Staro selo nauči od Fatme hanume. Kad je rat buknuo, bilo je ljeto, a Fatnie hanumin sin Ibrahim služio }e ;kod Bošnjaka u Gracu. „Hvala Bogu,“ %eče hanume, „ipak jeđan! Bilo bi mi 'teško imati tri sina, a ni jednoga ne Jposlati protiv Rusa- Sve bi me majke ^Starog sela poprijeko gledale, što imadu ?inove na bojnome polju. Rat je za cara i kralja." U Jeseni uzeše hanuminog drugog "Slna Hamzagu. Bilo Je to, kad je Sultan navljestio sveti rat. „Sad mi je istom pravo,“ reče hanume. ,,Za vjeru se bijemo.“ A onda eto rata I protiv Talijana, pa ti rukuje i najmladji hanumin, vitki Junus. „Bog te blagoslovio, moj vitki Junuse,“ reče hanume, ,,i pozdravi »voju braću. Budi hrabar •— valja se *a ognjište biti.“ Dosada ie živjela, kako ’živu sve druge žene: nikad nije pokazivala svoga lica, bilo u domaćem krugu. Prelazila je preko sokalca pod gustom koprenom, a i to samo, kad je morala. Ruke

Front njemačkog prijestolonasljednika: Na Hartmannsweilerkopfu zarobile su izvidtilce Jednog wflrttemberškog puka provalom u francuske rovove izvjestan bro] neprijateliskih vojnika. Istočno bojište: Na istočno-gallcijskom frontu traje topnička djelalnost. Maćedonsko boiište* Nikakovlh liaročitih dogadjaja. Prvl zapoviednlk glavaog stana pl. Ludcndorff.

Colsha hrlvlca. Francuski poslanik R o u x-C 0 š t ad 0 u držao je prije kratkog vremena govor 11 kotnori, koji je izazvao opšfu pozornost. On je rekao, da ]e politika francuske vlađe naiveće zlo za zemliu i ako sve bude išlo istim putem kao do sada, nestaće francuske rase. Ocrtav dogadjaje prošlili triju rafnih godina, zatražio je ovaj poslanik, da se francuska vojska smjeni sa bojišta, ako se ncće, da francuski narod propadne 11 a polju svoje slave. Zahvalan je narodima, koji na francuskom zemljištu pomažu, da se izvrši veliko djelo svjetskog oslobodjenja, ali ujedno mora da tražl, da opcCana pomoc buUc šfo Izdašnija- Isfom onaj čas, kaida će pridolaskom 500.000 saveznika biti moguće, da se toliko francuskih vojnika demobilišc, Istom onda blće govora 0 Izdašnoj pomoći Engleske i Amerike. Svako na kraju krajeva mora uvldJeti, da će u ovom ratu uništenja biti otadžbina prva, koja će propasti, i samo će onai biti pobjedioc, kojl će kod zaključenja mira imatl još vojske. Iz govora poslanika R 0 u x-C 0 stadou-a jeđno Je što osobito izbija, a to je zahvalnost prema saveznichna. Mišljeui su naravno samo oni veiikl i moćni saveznici, bez kojih bl Francuska bila već davno izgubila partiju, dok 0 onim saveznicima, kojl su jednako ako ne više krvavili, 0 njima naravno nema ni govora. Ali o tome će govoriti povijesnica, o podlom pokušaju Francuske, koja je kao i njenl praoci pokušala, da vjenča slavom pobjeda svoje trobojke, ali na tudji račun- Uvijek su bili drugi narodi, koji su svijetom

je sakrila u rukave, a zanijemila je, jer tudjin ni glasa krjeposne žene ne smije čutiA!i kad je Junus aga polazio, ofpratila ga na stanicu. Ma tko to polazi s ovom četom? Adem-Baba s časnom bradom. „Zar i ti“, upirta ga. „Koga ti to pratiš, kad nemaš sinova? Kud ćeš Adem-Baba?“ ,,U boj,“ reče. „Radi se 0 mladima i starima pa treba da se i mlado i staro biie.“ Jedan oficir, kapetan, nasmješi se„Nijesi dao mira, pa sam te poveo, starče, no duše mi, već mi je žao.“ „Moje će tane da nosi ko iz najmladje puške daleko,“ odvrati Adem-Baba. ,,Pa kad mladi idu u boj, biće, da je i starac uz njih — možda će ga trebati.“ Trubljač zatrubi, a Junus htjede, da udje u kola. On domane hanumj, jer je ne btjede pred cijelim svijetom zagrliti. No hanuma trže koprenu s lica, raširi ruke i ogrli vitkog JunusaA onda se okrene i ode; nije pošla doma u osamljenu udovičku kuću, već na pazar, medju ljude. Trebala je ljudi oko sebe. Jer vam moram odati: hanuma nije nimalo bila tako vesela i tako jaka, kako se činila. Samo nije htjela, da je tješe. Odsada je bifa dnevno na pazaru, od druge do četvrte molitve. Išla je od dučana do dućana, kupujući svega i svašta, što ni trebala nije, samo da čuje, da se govori. Uveče zove susjede — žene 1 diecu — u kuću. Svi dolaze rado, jer nitko ne umije da ispeče tako

pronosili slavu I moć Francuske I niko manji, nego Napoleon Veliki podjarmio je polovinu svijeta i slrpao ga u svoje vojske, u kojima je samo malo bilo pravih Francuza. Ovh metoda, iz koje Francuzi još I danas crpe svu svoju slavu — i gospoda u Francuskoj ne mogu još ni danas pojmiti, da svakl narod treba da sam bude kovač svoje sreće, ne mogu da pojme, da put do slave i moćl vodi samo preko vlastlte snage i da se samo na njoj može da gradi vlas'ita budućnost. Ali svjetska povjesnica nije uzalud t u isto vrijeme i svjetski stid. Prvi puta primiče se velikim koraclma i kazna francuskoj krivici. Ovo je prvi puta, da nije uispjela stara francuska metoda i prvi puta moraju Francuzi da plaćaju satni ono šfo že>le da kupe. I sve se činl, da svi onl mladi životi, kojili je bez svake koristi nestalo u Champagni i oko Verduna, nlje nego krvava odmazda za sva nedjela Francuske u prošlim vremenima. Krv, koju danas prolijeva francuskl narod samo je plača za prolivenu krv nedužnih u prošlosti. Sve to još ne smeta većinu francuskih vlastodržaca. da po sfaroj metodl kupe svagdje t svakoga za svoju stvar. Tako su male evropske države natjerane u rat, a veliki diplomatski aparat radi na iome, da uvede u ovo kolo što više neutrataca. Aii naslala su druga vremena. One dvije 1 po portugalske divizije, koje stoje na zapadnoin frontu ne će ni da čuju za kakovu borbu, one su se pobunile, kojom je prilikom platio glavonu jedan engleski major. I Rusi u Frnnctiskoj ne će takodle više da se bijujsjejni ruski mužik vidi, da se sa njime ne postupa bolje, nego i sa divljačkim pomoćnim četama. Oni su morali da budu na najopasnijim mjestima i sve su to onl podtiosni sa prirodjenom svojom slovenskom strpljivošću, dok ih nije otrijeznila revolucija. Sada su oni tek uvidjeli, da se 11 ovoj demokratskoj zemlji moglo sasvim drugojačije postupatl sa njima, a ne da im se daje najgora brana i da oni prolijevaju najviše svoju krv. Oni nijesu mogli da uvide, da imade dvije vrste slobode, dvije vrste jednakosti i bratstva. I svijet, koji gleda i vidi, koliko Ima podlosti 1 Iaži kod naših neprijatelja, čudi se narodu, koji se nekada nazivao ,,velikim“.

slatke kolačiče ko Fatme hanuma, ni u kojem vrtu ne rastu tako sladjani orasi, ko na Fatme-hanuminom drvetu. Sjedi tako ona jedne večeri sred skupljenog svijeta uz ognjište, sve se rasmijaio i razbrbljalo, a samo Fatme hanume šuti. Neobično je nemirna. „Meni je,“ reče, ,,kao da ću još danas dobiti glasa od mojih sin | ova.“ ,,Ma hanumo!“, vele žene. „Kako to da bude tako kasno u noć, pa u petak nakon pete molitve!“ U to se oglasi zvekir 11 a avliji. Tko će to, za ime božje biti kasno? Dršćući poleti služavka da otvori. Sred tjeskobne šutnje stupi u sobu starac duge časne brade„Adem-Baba! Otkud ti?’ ,,Iz rata. Nosim pozdrave od Ibre, Hamze i Junusa.“ „Dobro im je, s božijom pornoći? 14 „Šućur Allahu, dobro im je. I Jusuf je zdrav“ — on pogledje hanumu — ,,i Suljo, Hifzl, Musa, Abdulah,“ pa pogleda sve matere redom — „Alija Šemzo, Musrtafa i Edhem. Svl zdravo s božljom pomoći.“ ,,Ta sjcdi, Adem-Baba! Kako je u ratu, što rade naši muževi, sinovi i djeca? Sjedi, pa pij i jedi!“ „Nijesam umoran, nijesam ni gladan ni žedan- Idem.“ „Kud ćeš, Adem-Baba?“ ,,K begovima i raji, što gladuje i ledja. — Svagdje treba da donesem pozdrave. Zb*ogomI“ Drugo jutro puče na pazaru: Adem-Baba je kod sviju bio. Pošao je

Ruski haos. Sudjenje bivšem caru. (Naroeiti brzojav „Beogradskili Novina' ) Kopenhagen, 28- juna. „Dagens Nyheter“ javlja iz Londena: Engleski radničkl izaslanik Gray vratio se ovib dana iz Petrograda. On javija, da je optužba protiv cara već podnijeta. Sudjenje će biti javiio. Japan za rusku ofenziVu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina’ ) Frankfurt, 28. juna. Prema vijestima koje su u Kopenhagen stigle, Japan je ponudio ruskoj vladi svoju pomoć za reorganizaciju ruske vojske. Japan je izrazio želju, đa Rusija što prije zauzme ponovo svoje mjesto u redovima boracaKriza u životnim namirnicania u Rusiji. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novna 7 ') Bern, 28. juna. _,D a 11 y M a i 1“ javlja iz Petrograda: Kontrolor životnih namirnica Bješohanov podnio je sveruskom kongresu vrlo pesimističan izvještaj 0 pitaliju životnih namirnica. Prema njemu se mora u avgustu računati sa opasnošću oskudice u gradovima. Izvjestilac veli izmedju ostalog: Ako u avgustu otpočne žetva, seljaci ne će imati vremena da žito snesu na željezničke stanice. Kako zaliha već i nema, nastupiće u fotn vreinenu ozbiljni trenuci za vojsku I gradove. U jesen će seljaci biti jako zaposleni s podjelom zemljiŠta, za čim oni žude- Mnogi seljact, kojima novac nije potreban, ne će hitati da svoje žito iznose 11 a trgove. Vanredno stanje u Petrogradu I Finskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih NoGna") Stockholm, 28. juna. Kako ,,Dagbladet“ javlja Iz Petrograđa, zatvorene su sve državne municijone tvornice zbog nestašice sirovine. Zbog toga je samo u Petrogradu ostaio bez posla 40.000 radnika. Obusiavljen je saobraćaj 11 a 32 glavne žeijezničke prtige. Od kozačkih pukova, koji su prispjell u Petrograd, poslato je 60-000 ljudi u Finsku radi tigušivanja nemira. Pobuna jedne ruske divizije. (Naročiti brzojav „Beograđskih Nov'na”) Koln, 28. juna. Prema izvještaju „Kolnische Z e 1 1 u n g“-a donose najnoviji ruski listovi opširne izvještaje o p 0 b u n 1 jedne cijele ruske divizije.

od kuće do kuće, kasno uveče u petakDodje pozdravi i ode. Najposlije bio je kod Hadži Rize. ,,Hadžijo,“ reče, ,,u tebe ninogo para u buretu pod leđinom. Voliš pare- Dakako, na grošiće si i'h skucao. Dcd ih ti sad pozajmi caru i kra]ju!“ „Zar ja?“, pita Hadžl Riza i šiba postrance. ,,Pa zašto baš ja? Što ti je jedan više, manje?“ „Hadžijo, kad bi svaka pčela tako mislila ne bi bilo meda.“ „Malo je para u mene, znaš, nekoliko kruna-“ „Hadžijo, tko ne prikupi zrno do zrno, nikad ne će vidjeti pogače.“ „Zadnjiput, kad su tražili pare, dao sam dosta.“ „Ruža ne zbori nikad: Ovog pramaljeća ne ću procvasti. Pozajmi Hadžijo pare caru i kralju.“ ,,Ta što će mu?" „Naši momci trebaju pušaka, praha i olova, pa gvozdenih štitova. Budu li imaii bolie puške 1 više olova od neprijatelja i jače štitove, ostat će čitavi. Zar da Firduz, tvoj sin, krvlju svojom plati tvcju škrtost?“ Reče t htjede poćl. „Kuda ćeš, Adem-Baba?“ „Natrag u boj.“ I nitko ga ne vidje više. A pazarom puče jedan glas: „Jeste li čuli, što reče Adem-Baba? „Dajte para caru i kralju — da uštedi krv naše djcce-“ 1 svi dadošeVazda su ga ljubill, pobožnog djeda Adema, no sada — bože prosti — govore ko 0 svecu o njemu. Kad se jedna mati grize za svoiim sinom, mirl je dru-

Tajnl ugovorl sa snorazuninim silanta. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novira“). Zeneva, 28. juna. Povodom socijalističkih agitacija za obnarcdovanje francusko-rusKih tajnih' ugovora donosi ,,J 0 u r n a 1 d e s D eb a 1 5 “ vijest petrogradskog ,,D j e n“-a, prema kojoj su tajni ugovori Rusije postali bespredmctni povodom odustanka' Rusije od svakog zadobijanja zemljišta, pa skoro više ništa i ne vrijede. ,,J 0 u r n a 1 d e s D e b a t s“ misli, da je takvim držanjem zvanične Rusije riješeno i cijelo pitanje 0 tajnim ugovorima. Griinin o uuutarnjem stauju u Rusiji. (Naročili brzojav „Bpoaradskih Novina") Stockholm, 28. juna. U jednom pismu stockholmskom gradonačelniku izjavljuje švajcarski nacijonalni savjetnik Grimm ovo: Neizdajem nikakvu tajnu ako utvrdim, šta šovinistička ruska štarnpa sva« kog dana piše i što i sama druga privremena vlada do izvjesnog stupnja po< tvrdjuje u svojim objavama, da je sadanje vojrričko, privredno i socijulno s a n jo u Rusiji nesnošljivo, da je zemlji potre-b* na reorganizacija, koja nikako ne može biti djelo nekoliko nedjelja. Dokle jedni Lu reorganizaciju zahtijevaju u cijelji produženja rala, dotle drugi žele tu reorganizaciju u! interesu što skorijeg mira. Nije samo moje uvjerenje, nego je i nrišljenje vcćine sorijalista, s kojima sam! hnao prilike da razgovaram, da je takva' reorganizacija bez jedne potpune^ katastrofe neizhježna, da zahtijeva što je mogućc brži svršetak rata, i da je hitait mir jeđina mogućnost da se spase revolucija, da se očuvaju njene tekovine i đa so suzbije opasnost protivrevolucije. 0 sredstvima, kojirna hi se mogao ostvariti mir, podijeljena su mišljenja u radniičkim! ■krugovima. Niko ne vidi pravi izlaz, a prilična teškoća leži i u nepoznavanju 1 osnove, 11 a kojoj bi se mir mogao oslvariti. Grčka tragedija. Progonstvo grčkih prinčeva. (Naročiti brzojav „Beogra’dskib Novina") Ženeva, 28. junu. Pariskim listovima se javlja iz Atene: Izuzimajući princa Krlsttfor a, svi će drugi prinčevi biti prisiljenl da odu iz Atene. Novo grčko ministarstvo. Kb. Atena, 28. junaR e u f e r 0 v ured javlja, da je V e11 i c e 1 0 s sastavio novi kabinet. On je sam preuzeo predsjedništvo i vojno ministarstvo; ministrom za unutarnje poslove imenovan je R e p u 1 i s, spolj-

ga: „Adem-Baba je uza nj — 011 pazi 11 a nj — Adem-Baba donijet će ti pozdrave od njega.“ I doista. Adem-Baba vazda dodji s mladiakom. Jedne večeri sjede — zimi u toploj sobl, ljeti u ladovitom vrtu eto starca. „Otkud, Adem-Baba?“ ,,Iz bojnog polja, Iz Gallcije — ili: iz Gorice- Dobio sam d'cpust, pa eto me s pozdravima. Ljuto se biju, pa čak i naš imam leži s drugima u rovu. Svi su zdravo s božijom pomoći. Sanio ti, Ragibe, ne straši se: Tvoj Salih je ranjen, ali će ga liječnici izliječiti- Ne straši se: Muhamed i Muharem poginuše za islam. Dajte caru i kralju para. Mnoigo treba još olova, đok potjeramo Talijane..." „Ostani, Adem-Babo, prosjedi časak.. •“ ,,Ne mogu, idem ja opet.“ „Kuda ćeš, Adem-Babo?“ ,,Od kapije do kapije, da prosjačlm za tnomčad i da tražim za cara i kralja: Dajte para! Crn mu obraz. tko plaća krvliu svoje braće, mjesto svojim viastitim novcem. I tako je to išlo do trećeg proljeća. Adem-Baba dolazi, pozdravlja, traži para i odilazi. Jednog petka baš poslije mladjaka opet čekaju kod Fatme hanume: što će ovajput da nam Adem-Baba donese. All njega nema. No umjesto niega evo u sobu Saliha, pa Hamdije i vitkog Junusa. Sve se okupi oko njih: „Pričajte, pričajte!“ Nije ilh trebalo moliti. Svašta su