Beogradske novine

Broj 195.

Srijeda

trada Beograđa imenovah je gospodin Ivasilije Antonić, bivši Joinistsr, koji je novu dužnost i primio. / Uhvaćena francuska mina. Sproću Nebojšine kule nariijela je Voda na spruđ „Vojničk'og ostrva“ Jednu 'lrancusku morsku minu, koja je jofi bila sa svim ispravna. To je jedna ou onih konstrukcija cilindrastog oblika, kakve su )ož 1914. pođosta pohvatane u Savi. Minu su ulivatili 16. ov. mj. c. i k. riječni »nincri, pa su je demontirali, sklonili l lime učinili bezopasnom. Dar. , , Opšline Carina, Gunjaci i Dragodol darovale su preko c. i k. vojne glavne cubemije ugarskom „Crvenom Krstu“ K 0121.15. Društvo „Crvenoga Krsta“ izjavilo je rečenim opštinama iskrcnu blagodamost za tako požrtvovanu potporu uzvišene stvari. (Traže se vlasnici vinograda u Smederevu. Gospoda Jovan Miljković, Dimitrije Petrović i Rajko Popović, koji imaju svoje vinograde u Smeđerev u, potrebno je, da se odmah obrate uredima tajništva opštine grada Beograđa, radi izvjesnog hitnog saopštenja. Predaja vuneSvaki vlasnik ovaca i jaganjaca dužan je, da prijavi svome rejonu opštine grada Beograđa: Od koga je fjroja ovaca i koju količinu vune dobio prilikom striganja oyaca i jaganjaca. Na osnovu ove prijave, svaki vlasnik dobiće od rejona propratnicu za: „W o 11 m a g a z i n d e r R o li s t o f fzcntrale“ na Savi, gdje će vunu utornikom i petkom od 8—9 sati prijc podne predavati i odrnab obraču»ati. Poslijednji j'e rok za predaju vune u ,,Rolistoffzentrale“ đ a n a s, na šta se skreće pažnja svima onima, na koje se iovo odnosi. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izlo- 'žićc se javnoj prodaji zaostavština poč. Marije M i h a j 1 o v i ć, na dan 28. iula 1917. godine sa stanom u Kosmajskoj ulici broj 13Prodaja će početi tačno u 9 sari

Predmeti, koji su kođ njega nadjeni >idevet bakrača, jedan avan od mesinga i idva svetniaka —■ zaplijenjeni su i predati mjestu za prikupljanje melala. Nadjeno. 15. ov. mj. je nadjena jedna ženska ručna torba sa malom svotom novaca. 17. ov. mj. nadjena je jedua gradjanska kapa. Nadjeni pređmeti se nalaze kod c. i k. okružnog zapovjedništva Beograd grad, gdje ih sopstvenici mogu primili. Izgubljeno. Gospodja Milica C e p a n č i ć iz šapca izgubila je 15. ov. mj. svoju putnu' ispravu za putovanje iz Beograđa u Šabac. Nalazae se moli, da nadjetiu ispravu preda c. i k. okružnom zapovjedništvu za grad Beograd. Prijavljeni zbog pretjerivan.ia cijena. Prijavljene su zbog pretjeraaiih cijena prilikom prodaje životnib namirnica Andja Stojanović i Mileva Pandurović. Ova poslijednja prodavala je kilogram pšeničnog brašna po 3.50 k una, a krilogram masti po 20 kruna. Slijedeća državna dobrotvorna lutrijaGlavna direkeija državnili lutrija sprema sada 32. državnu lutriju. koje je čisti prihod namijenjen u vojničke dobrotvorne svrbe. Osnova je vučenja ove popularne luirije vanredna povoljna; izvlaoi se ukupno 21.146 zgoditaka u ukupnom iznosu od 625.000 K. a od toga glavni zgoditci po 200.000 kruna, 50,000, 30.000, 20-000 kruna i t. d. Ovo će vučenje biii 26. ovoga mjeseca. Srećke po komadu za 4 K dobijaju se u kolekturama srećaka kod glavne direkcije državnili lutrija (Abteilung ffir Woiiltiitigkeitslotterien, Wien, 3. Bezirk, Vordere Zollomtstrasse No. 5), odakle se i šalju srećke prosto od poštarine. Izvještaj priiavnog ureda.' 16. jula: Prijavljeno 97, ođjavljeuo 37, selidaba 59; u hotelima prijavljeno 143, odjavljeno 90, ostalo u botelima prijavljenib 389 puinika.

Narodna privreda. U proizvodnji ranoga povrća.

prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dodju. Prodaja šećera. Juče su prodavnice životnili namirbica opštine grada Beograda prodavale gradjanslvu šećer za ovaj mjesec. Še'er je izdavat kao i do sađa na osnovu ku- ' pona po dosađašnjoj cijeni. Fabrika cigareta u BeograduUspješna djelatnost vojne glavne gubcrnije u Srbiji na polju privrede ogleda se u mnogom pravcu, pa medju ostalim i u otvaranju fabrike cigareta u Beogradu u ulici Miloša Velikog br. 92., u kojoj su zaposleni većinom raduici i radjiice iz bivše fabrike duvana pod srpskom upravom, i u kojoj se dnevno za sad proizvodi koje duvana za lulu koje cigareta 250 do 300 kilograma. Za sada rade xi fabrici 84 ženske rađnice, 6 nii^stora istručnjaka i tri vojnika. Fabrika je otipočela svoj rad 20. juna o. g. i izradila je do sad preko sedam milijuna cigarela, koje se razašiiju u originainim kovčezima od po 40.000 komada u razna rnjesta ipotrošnje. Za sada se radi u fabriei saIno obdan, ali u skoro će se morati pribjeći i noćnom radu, da bi se odgovorilo \elikoj tražnji duvana, Skrivanje metala. Beogradski stanovnik Lazar T a d i ć je prijavljen zbog skrivanje metala.

voslovnom; 1. Mirko Bogović; 2. dr. Pavao Muhić, tađa profesor pravneakademije u Zagrebu; 3. dr. Ivan Subctić, odvjetnik u Osijeku; 4. Adolfo [Veber. c) u razredu mateniatičko-prirodoslovom: 1- dr. Janez Blei\veis, predsjednik Matice slovenškc u Ljubljani; 2. dr. Josip K. Šlosser-Klekovski, protomedik i odsječni savjetnik kr. zemaljsko viade u Zagrebu; 3. dr. Bogoslav Šulek, književnik u Zagrebti; 4- Josip Torbar, ravnatelj realke u Zagrebu; 5. Zivko Vukasović, profesor. Prvi se ti akademici sas.adoše 7.

julija 1866., da izaberu odbor, koj'i će izraditi poslovnik. Taj je posao bio doskora svršen, pa se već 26. juiija mogao izabrati pokrovitelj i predsjednik: pokrcviteljem bude izabran Josip Juraj Strossmayer. a predsjednikoin dr- Fra-

njo Rački, glavni njegov savjetnik i pojnagae pri osnivanju akademije. Nezadovoljni s izborom predsjediiika zalivališe se na časti Antun Mažuraiiić i Ivan Kukuljević, a nato izjavi dvorska kancelarija, da se poslovnik pa izbor pokrovitelja i predsjednika može potvrditi tek onda, kad se dopuni broj članova. iTrebalo je daklc čekati, da se sasiane sabor i to učini. a on u jednoj ođ prvili sjednica, 4. decembra 1866., predloži Cetiri nova člana, da broj njibov btide ipoipun t. j. da ib bude 16, koliko su iii odredjivale prelazne usthnove, i to: a) u razredu povjesnom i jezikoslovno.m: j. u r a. Gjuru Damčlća, profeaora visoke škole u Blogradu; 2. Matiju Mesida, profesora u Zagrebu; b) u razredu mudroslovnoni i pra.voslovnom: dra. Mirka Šuhaja; c) u razredu matematičko-prirodo» ovpoin; Ljudevita pi. Farkaša Vukolinovića. (Nastaviće sc)-

O toploj Ieji uopšte. (NaS'avak). Topla leja sastoji se iz p o d z e mfiog i na dz emn og dijela. Pođzenmi je dio rupa, koja se puni djubretom, koje će sagorijevanjem, tiulenjem, dati potrebnu toplotu i zfELgrjevatr zemiju, koja se n,a njega nanese; a nadzemni je dio drv r en sanduk bez dna, u koji se imosi potreJma zemlja, a koji ; je pokriven prozorima, cla se ova zagrijana zeinlja ne ishladi i poras’.o povrće u ieii. od spolinih neuogoda. zaštiti. Topla Ieja može biti pokretna; i nepokretna. Kod pokrelne leje onaj se gor- < nji dio, saaiduk, ne utvrdjuje u leju, nego može, prema potrebi, jli sasvim da se ukloni i ostavi, ili može da se prenese s jedsiog rnjesta na drugo, t. j. kad je iz jedne ieje potrošeno sve, i ona je za to vrijeme već i olilađnila, onda se ova leja može upotiijebiLi, bez prozora, za izvodjenje razrrog docnijeg rasada, ili baš i povrća, koje više ne potrebuje: ni vještačke toplote ozdo, iri zaštite ozgo; u tome će se slučaju sanduk s prozorima skinuti i ostavili za iduću zimu, — ili će se prosto prenijeli na drugu, novu toplu leju, koju ćemo zasijati ili zasaditi novim povrćem. Kod sanduka za pokrelnu leju stupčići su samo toliko dugački, koiiko su široke upotrijebljene daske i služi samo za prikivanje tih clasaka na krajevima. S loga je njega i iako prenašati i lako podizati, kad to buđe potrebno pri porašćivanju povrća u leji. Nepokretne leje, ili su do dna rupe, svud u naokolo, oziđanc zidom, ili su, u mjesto zida, obložene đaskama, da se zemlja sa strane ne bi ronila, ako bi po prirodi biia trošna. Sa takovili leja mogu se samo prozori skid.-^l! i za đrugu leju upotrijebiti. Nu, nepokrelue leje ne moraju biti baš ui ozidane, ni daskama obložene, naročito kad je zemlja po sebi čvrsta; ali su u njima sanduci svako* jako utvrđjeni u rupi stupčićima koji, ili do izvjesne dubine samo dopiru, ili su toliko- dugački, da dopiru do samoga dna rupe. Leje sa nepokretnira sanducima više su za baštovaue od zanata, koji mogu imati više stalnih toplib leja, a da ne moraju jedau isli matcrija! premještati s jednog mjesta na drugo. Osim toplih, mi možemo imali još i m 1 a k i h i h 1 a d n i h leja, koje zavise od upotrijebljenog materijala za proizvodnju veće ili manje toplote, a koje ćenio većinom upolrijebiti za proizvcdnju razirovrsnog rasada, a, prema prilikama, i za proizvoduju rotkvica, salate i dr., što ne potrebuje ni velike toplote od ozđo, ni veliko zaštite od ozgo, pa so s toga, prema potrebi, pokrivaju samo asurama. Pnj l'ove lejo ipak tražo zaštite od „gornjaka" —• sjevera, koja im se daje od trske ilt kukuruzovinc (šaše) napravljenom „evedrom", koju možemo djelinučno i skifioti, pa ea pokrivanje lejo upotrijebiti, kad bi god to poti*eba zalitijevala. Mi ćemo se ovdje ograničiti na tople leje koje skupo ne staju, a u ko jiina će se sve unaprijed pobrojano povrće — a prema potrebi i" svako drugo —» moći s uspjehora izvoditi. Tople leje mogu biti sa jednim, sa I

BEOGRADSKE NOVINE 'dva, sa tri, ili najviše sa četiri prozora; ga više prozora na jedjnoiu sanduku, vrlo je teško rukovati, a i raspored povrća u lejama sa manje prozora lakše je rasporediti, lakše ga je njegovati, obilaziti itđ. Neka niko ovdje ne razume pogrješno, jer u velikim, zanatskiin povrlnjacima, ima Jboplib leja i sa 100 prozora u jednom! redu, ali ovo je pisano za naše. prilike i za naše potrebe. Svaki, koji ima tople leje, pa bio on zaista baštovan, ili u opšte domaćin, koji je iz ličnog zadovoijstva jednu ili više leja podigao, mora nastojpvati, da svoje leje što bolje izupolrijebi, jer ee i najmanja površina, svakt sanUmetar ovako dragocjenog zemljišta, mora koIisno upotrijebiti. Od početka, pa sve do svršetka trajanje tople, pa i mlake leje, mora svako mjestašce u leji biti ^asijano ili zasađjeno, i ko bude na to dobro pazio i o tome strogo računa vodio, taj će od svoje Ieje sa 2—3 prozora imati više koristi od drugoga, koji ne bude kao što treba rađio, sa dvojinom toliko prozora. (Nastaviće se).

Razne vijesti. Uticaj letilica na razne životinjeZa vrijeme raU a i prije činjeaia su posinatranja o uticaju letiiica »a razne životinje, te se pokazalo, da je ovaj ulicaj mnogo veći na pticama nego na ostalim životinjama. Tako se golubovi kupe u ja;taj i vobleću letilicu slično onako, kao kad kobac zapadne medju njih. Jarebice postaju nemime i ispruže vratove, dok čavke i vrane u pristojnoj daljini obleću letilicu i ncprestano gaču. Najvećma se ’divlje palke pokazuju uznebiirene, naročito kad olpočne pucnjava sa letilice. Srne u početku s nekinr čudjenjem posmatraju do-ndje nevidjenog gosta, ali se brzo um’ire i ne liaje za njega. Zečevi kao da se ni malo ne obaziru na letilicu i njen šum. Sa razuih fronlova izvještavaju, da se zečevi brzo liaviknu na pucnjavu i ostali ratni metež. Čak se za vrijeme žestoke topovske yatre češće puta primjetilo, đa zečevi u veče obigravaju oko rasprskanih dijelor a granate, koji se još puše. *• Steritizovana voda. Još u početku hrišćanskog vremena Tičili su naučari u ETazusu, da je voda iz sviju rijeka, i fjz/rff, izuzimajući onu iz Nila, škodljivj^. ( t^, su preporučivali 'đa se pije samo ps$knvana voda. Ovo ije i naša modema nauka utvrdita, samo se ne slaže s nazorima tib efeskib naučara ođnosaio vode rijeke Nila, koja je mjestimice tako mutna, kao voda iz obično zastojale bar«. -> * Topiota i hladuoća. Iskustvom je utvrdjeno, da čovjek može lakše da snosi veliku liladnoću, nego veliku topioto. Biio je slučajeva, da je zbog velike hladndže spadaia tempcratura kod ljudi jn% (f iž3 stepena Celzijevih, a da im te- još. ne naudi. Medjutim toplota od 40 i više stepena je već opasna i može da izazove kaplju. Udarenog od kaplje uslijed veiike topiote treba preneti na hladovito mjesto i trljati hladnim krpama. Kaplja može nastupiti i usbjed jake sunčane pripeke. Od ove se tmba čuvati šeširom ili š!emom, koji štiti j giavu i vrajt. *

August Šenoa: B r a n k a t (Nastavak). 38 „Vjerujem, potpunoma vjerujem, illustrissinrc, le kličem iz dna đuše svoje: ,,Deo gratias!" ,,Te deum laudamus 1“*) jer mi radost napunjuje srce. te sav gorim od veselja.“ ,,fla, ba, ha!“ nasmija se Belizar, skoči, tcr zgrabi, izvadivši čašu iz džepa, kod izvora vode. Zatim pruži čaiu župniku i reče dobroćndno: „Napijle se, velečastni, da obladite malo svoje veselje, đa vam nepadne kap. Ja vas želim još dugo imati uza se.“ „Hvala!“ nasmjelinu se župuik, iskapi čašut i potegnu dlanom preko pr.-iju, ,,ah, to je upravo rajski napitak." „Jelte, župuičel“ udari grof opet u veseo smijeb, ,,za svoga života nisam pio tako slatke, lako čislc vode, kao što je ova. A vi niste z.i nju znali?“ zatim! skoči k izvoru !e ispi nekoliko čaša vode. „Vjere mi nisam. A kako ste vi saznali?“ ,.Ta jeste li vi već zaboravili Snoju pripovijest. Iz sasjede sam vidio, kako na tom mjestu učiteljica časti diecu pogačom i vodicom." „Zbilja, al sam' kratke pametil Aii pustimo $o, illustrissime. Govorimo o važnijem poslui Vi dakle ostajete niedju nama, vi ćete biti nasim vodjoin?" ,,Da, dragi župniče. Na ovom mjestu, pri ovom izvoru dozrcla je ta odlukte Citao sam starinsku pjesmu o vodi zabitnici. Kad je se čovjek napije, zaboravi svu minulost i preobrazi se posve. Eto to se i meni ovdje zbilo. Odkrivši taj čarobni zakutak zašo bib često ovamo. Čista voda zabitnica krijepila me dan za danom, sve višo x više ginule prošlo uspomene iz moje đuše, kao što o vjetru gine suho lišće; pred sobom sam vidio živu sadanjost, oko sebe živo zeleno lišće

* „Bogu hvala,“ 1 )t Tebe Boga bva lihio“ (crkven© pjesme). ,

18. jula 1917. i bilo ini jc tako voljkiol i dobro, da gam se sretnim osjećao. Po čitave sate sjedio sam tu na tom panjul i kdvtaio! i snovao sam čudne oanove o budućnpstf. Mojim tijelom prolazilo je čudno čuvstvo, bilo mi je da raoje noge zalaze dublje i dublje u zemlju, da sve moje tijelo zahvaća korijen u tom tlui, i kađ sam se jednog jutra digao, okruživši sa sVoga grada cijeli svoj zavičaj, kliknuo sanr od svcga srca: „Djedovi moji! Slari Hrvatil K vama se vraćaml Vidim na svojiein licu tragove vaše, ali moja duša, moje srce prevjerilo se, bilo je prestalo kucati za one svetinje, za koje je vaše kucalo. Sad mi pada s očiju rnrena, progleđao sar/j) i vraćam se k vama; tu ću ostati, živjeti, raditi i kraj vas leći u grob. Varka, prenavijanje, pređsuđa odvratiše me ođ vašega doma, narav, čista parav vraća me k vama.“ To sam doviknuo svojitn djedovima, na lo sam sc zakleo pred njima, na to se zaklinjem pred 'vanra, dragi župniče moj! Jeste Ii zadovoljnl, sta?“ Starcu su provrvile guste suze na oči. Lice mU je sinulo od silne radosli. Dižući sijedu glavu, raširi ruke, a grof Belizar klonu na njegova prsa, le ga zagrli živo. Župnik pako položi mu ruku na glavul i šapnu blažen: „Blagoslovljena voda zabitnica’“ ; ,Da, blagoslovljcna, oče moj,“ kliknu mladi grof. „Bio sam se izgubio, aii sam se opet našao. Mjeriću, koliko vrijedim i gledaću, da mi čijena medju naro'dom’ bude što veća.“ „Bog vam dao k tomu silu, i ^nage!“ ođvrati mu župnik, svejednako drhćući od radosti. ,,I daće!“ reče grof s nekim’ neobičnim zanosom, koji je u vese'om smijebu njegova lica, u suzama radosnicama njegova oka odsijevao. — „Uzdarn se u Boga, da će mi se opet otvoriii svcrnu svijetu srce, koje je đosele stajalo u mojim prsima kao što leži zatvorena školjka na dnu mora. Nadam se, da neću samo usrećivati svijet oko sebe, već đa ću i sani sretan biti, jer je u školjiku doprla zraka suncaj i grije ga nebeskim — — —“ tu zape Belizaru riječ. ,Od zanosa bio se predaleko zaletio, te malo da mu nije na usta iskočiia tajna, koju bar za sađa nije nikako htio otkriti. Kad spazi, da ga župnik čudno gleda, dosjeti se ođmali svojoj naglosti i okrenu dragčijc govoriti: — „pustimo to zasad, još nijo hora. Vi me u čudu gledate, dragi župniče, je 1? Vi me još i sađa ncrazumijete potpnnoma, jer vam nisam odkrio sve svoje prošlosti, navlaš jedne epizođe, koji se je silno primila moga karaktera, pače učinila, da sam gotovo mizantropom." „0 tom' mi u istinu niste rekli nišla, presvijetli gospodine,“ odvrati župnik. „Dobro imate li prešna pos!a?“ „Neinam.*' (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavrie vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 17. jula. Zapaduo bojčšte: Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Na obal i navalili su Englezi opct kod Lombartzyde, pošto su cijeli dan podržavali živahnu topničku vatru- Oni su odbijeni. Duž fronta od Nordschoote, pa sve do W a r n et o n a pojačala se topnička borba do najveće žestine. Bila je živalma i na obim obalama rijeke Scarpe. Niiesu uspjeli engleski izvidnički prepadi kod Messinesa, Hull u-a, Bravel1 e-a, Builecourta i sjeverno od S t. 0 u e ii t i n a. Front njemačkog prijestolonasljednikar Prije podne provalila su napadna ođjelenja jednog hannoveranskog puka zajeđno sa pionirima poslije vatrene pripreme u francuske poiožaje, uništili su dinamitom neprija'eijske rovove i povratili su se sa mnogo zarobIjenika i mašinskih pušaka natrag u vlastite rovove. Kod Courtecona uzeii su prošle noći prepadom daljni jeđan dio francuskib položaja. Broj zarobljenika u ovom odsjeku povisio se na 550 Francuza- Ncposredno pred mrak otvorio je neprijatelj iznenada najjaču vatru protiv položaja izmedju majura Malval i Cerny; poslije je započeo protiv ovoga fronta jaki napad u gustim masama, koji se slomio u borbi na nož, a neprijateli je pretrpio vrlo teške gubitke. Svi nedavno zauzeti položaji ostali su čvrsto u rukama prokušane istočno-pruske divizije. Sjeverno od R e i m s a njje uspio jedan francuski napad protiv od nas zauzetih položaja sjevemo od Bois Soulains, a đrugi je jedan ugušen u našoj obranbenoj vatri. Na Poehlbergu u zapadnoj C h a m p a g n i pošlo je za rukom Thfirinžanima, da u ogorčenoj borbi ručnim granatama protjeraju Francuze iz posljednjih dijelova naših starih položaja i da odbiju više protivnapadaja. Na iijevoj obali rijeke M a a s e nije uspio poslije jake topničke vatre preduzeti napad na visinu 304 i na susjedne položaje. Naša topnička vatra protiv neprijateljskih rovova ugušila je neprijateljski napad, pa je samo malo ijudi moglo, da izadju iz rovova- Od jntros znatno se pojačala na tom mjestu topnička djelatnost.

Strana 3. Front vojvođe Albrechta uurttenv 1 berškog: Nema osobitifi dogadjaja. Osim 5 neprijateljskih letilica sva* Ijeno je od naših letača još 1 4 neprijateljska ukotovljena osmatračka balona. Istočno bojišfe: * Front maršala princa L'eopol3a bavarskog: Živa borbena dielafnost kod R i g c, Dvinska i Smorgona traje još i dalje. Kod jasnog vremena bila je na N a r a j o w k i topnička vatra življa nego prošlih dapa. Južno od Dnjestra zauze1 i su rheinski pukovi šumsko zemljište sjevernood KaluszaJ Pošto su njemačke snage napredovale i sa zapada, ispraznili su Rusi varošicu Kalusz, pa su se u biiegu povukli na južnu 0 b a 1 u LomniceSa fronta general-pukovnika nadvojvode J o s i p a i vojne skupine maršala pl. Mackensena nema ništa osobitoga da se javi. Maćedonsko bojište; Pojožaj jc nepromijenjen. Prvl zapovjeđnik glavnog slana pl. Ludendorff. Kb. Berlin, 17. jula. • Wolffov uredjavlja: Pristanišna postrojenja uArensburgu i ruska letilačka stanica Papenholm na oslrvu O e s e I u bombardovala je uspješno posljednjih dana vazdušua eskadrila istočnog mora. Eskadrila se vratiia nepovrijedjena. Načelnik admiraiskog stožera mornarice. Predsjedništvo Reichstaga kod Hindenburga i Ludendorffa. Kb. Berlin, 17, jula. Članovi predsjedjiižtva Reiclislaga posjeliii gu juče poslije podne maršala Hinđenburga j generala Luđendorf f a. Njemačka pobjeda u Africi. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”)' Lugano, 17. jula. x Prema Vdiijanskim vijestima p:ova-, lile su njemačke čete a A u g ol u. Portugalci su se povukii, da navo’duo sačekaju vojničku pomoć Englcza. Pokret za mir. Francuski socijaliste za nastavak pregovora sa socijalisfima neprijateljskili država. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina“) Ženeva, 17. jula. Prema lyonskim listovima zaključio jc odbor franeuskib socijalisla, da se imadu preko neutralnih stranačkih đrugova nastaviti pregovori sa socijaiistima neprijateljskib država. i/ - -<■ 1 Kongres ruskih vojnih udruženja protiv nastavka ofenzive. (Naročili brzojav „Boogradskib Novina' J Lugano, 17. jula. „Corriere della Sera“ javIja iz Petrograda: Kongres vojnili udruženja zaključio je nianifesfaciju z a prekid ofenzive. Drugi petrograđski topnički puk brisan je zbog po- litičkih ispađa iz listine ruskib pukova. Promjene u ruskoj vladi. Kb. London, 17. jula. Reuterov ured javlja iz PetrogrSda 16. o. mj-: Minisfar finansija Č i ng a r e v, ministar za nastavu Manoj1 o v i ministar za javnu pripotnoč S ali o v s k i j, odstupili su. Prokopov i č postavljen je za ministra trgovine i industrije, Sarovskij za ministra prosvjete. Ulične borbe u Lisabonu. (Naroćili brzojav „BeograTlskih Noviua"“) Haag, 17. iula. „Morningpost“ javlja iz Lisabona, da je ovdje došlo do sukoba štrajkaških radnika sa policijom. Šesl štrajkaša je usmrćeno. 30 njili ranjeno. Mir je opet uspostavljen. Za vrijeme nemira proglašeno je iiad Lisabonom opsadno stanje.

Pri Mj stoliii i lepljeiijii učiniće vam priznati Hunyadi Janos (Saxlehnerov gorki izvor) ODLIČNE USLUGE. Obična doza: jedna puna vinska čaša, ne suviše hladna, po mogućstvu u jutro prije svakog jela.