Beogradske novine

Četvrfak

Broj 196. Pokret za mir. Pripreme za mediunarodnu konferenciju. sKb. Stockliolm. 18. julaHolandsko-skandinavski odbor upravio je vlasti molbu za odstupanje zgra'de parlamenta, u kojoj bi se imala odriat\ mediunarodna konferencija. Mirovna propaeanda u Francuskoj. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina”) Hamburg, 18. julaKako „Hamburger Zeitung” javljaju, imaju švajcarski listovi vijesti iz Parisa, da je tamo uapšeno nekoliko stotina sindikalista zbog učešća u mirovnoj konferenciji koja se održala u blizini fronta francuske vojske.

Neograničeni podmornički rat. Poziv engleskim radnicimaKb. London, 18. jula. Državni tajnik za mornaricu Cavs o n i admiral J e 11 i c o e upravili su savezu radnika željezom i čelikom proglas, u kom rb pozivaju da sve učine, Vako bi se sagradilo što više trgovačkili brodova i ostalili odbranbenih sredstava protiv podmornica, pa tako ubrzao siguran poraz neprijatelja, koji sad u podmornice polaže jedinu svoju nadu. Nastradali i zaplijenjeni brodovi. Kb. Amsterdam, 18. jula. llolandski brzojaTOi ure'd javlja iz L)ixmuidena: Poslije razgovora s kapetanom njemačkog pamog broda ,,La\\i ,mi“, koji je dovučen u Dixmuiđ, može se ulvrdili, Ida je od deset brodova, koji 2 u otplovili iz Rotterdama, parni brod ,,Heinz Blumberg" potonuo; ,,Lawinin“ dovučen u Dixmuid, a „Renata Leonbardt" nasukao. Pobjegla su oba pams broda ,,Wilhelm Welfner“ i „Adriađne”. Englezi su uhvatili pame brodove ,,Brietzig“, „Pelmoni” i „Marie Honi '. Parne brodove ,,Carsten“ i ,,Russ“ vjerovatno su Englezi uhvatili. Parni brod ,,Alpha“ odmah se vratio natrag u Rotterdam, čim je otplovio. Ima izgleda, da ie se pami brod ,,Lombartb“ moći izvu!fci. Potopljen je holanđski brodić „Ti|nor“ na putu iz Lonđoua za Rotterdam. Nastradao brod. Kb. Christijanija, 18. jula. Norveška ,,Amerika-Linie“ javlja, ida se pami brod „Cristiaaia Fjord“, na putu iz Ne\v-Yorka za Norvešku, u nedjelju kod rta Race (Nova Furlandija) u gustoj magli nasukao- Svi su putnici sretno iskrcani i ostaju u Johu ili Califaxu dok im bude omogućeno da se poyrate kući. Pomoćni ie brod več otplcvio na mjesto nesreće.

Grčka u ratu. Nesuglasice izmedju kralja i Venizelosa. ^Naročiti brzojav „Beogradskib Novina") Bern, 18. jula. „Gazette de Lausanne" javlja iz Atene: Izmedju novog kralja i .Venizelosa izgleda da su izbile o z b i 1 jn e nesuglasice, koje spolja izbijalu u činienici, što je kralj odložio potpisivanje ukaza o sazivu posljednje Venizelosove skupštine. I drugi znaei go,vore o tom, da je izbila kriza- Venizelos zahtjeva od kralja, da prekine sa spoljnom i unutarnjom politikom svoga oca, što kralj, kako izgleđa, nije voljan da učini.

Rezultat VI. ugarskog ratnog zajma. [Naročiti brzojav „Bcogradskib Novina ') Budimpešta, 18. jula. I ako još nije ustanovljen konačan rezultat VI. ugarskog ratnog zajma, Hosada upisana svota izaiosi 2530 do 2550 milijuna kruna, uračunavši k tomu onih 700 milijuna nominalnib 5Vsi ođ sto 'državnih blagajničkib listova, koje su bu’dimpeštanski i bečki finansijski zavodi u vezi sa VI. ratnim zajmom gotovo priJmili. Amerika u ratu. Dva milijuna Američana na zapadnom frontu — u Ijetu 1918. (NaročLti brzojav „Bcogradskih Novina"). Haag, 1S. jula. Iz saopštenja američkog ministarstva vojnog proizlazi, da će krajem prolječa 1918. biti dva milijuna Amerićana na francuskom frontu. To je dva puta više no što se u prvi mah namjeravalo. Senat će ovih dana primiti predlog o gradjenju 2300 letilica.

Najnovije brzojavne vijesti. Predstojeće promjeue u francuskom kabinctu. j[Naročiti brzojav „Bcogradskib Nov'na") Ženeva, 18. jula. U Parisu kruže razni glasovi o važnim promjenama u francuskom kabinetu. Oni se dovode u vezu s napadima na Poincarea. „Lenips" istina pobija te vijesti i veii, da je ministarsivo u glavnim pitanjima potpuno saglasno. no lyonski ,,P r o g r e s“ roedjutim ipak izjavbuje, da je opšte mišljenje, da predstoje veće promjene u kablnetu. Uvljek dobro obaviještenl pariski dopisnik ,,S e c o i a“ potvrdjuje, da se u parlamentarnim krugovima Francuske uporno održava vljest, da će nastupitl djelimične promjene u kabinetu.

Promjena imena engleskog kraljevskog doma. Kb. London, 18. jula. Reuterov ured javlja: Kralj je danas u sjednici „Privy Cauncil-a“ za sebe i svoju porodicu uzeo ime W i n ds o v. Lične promjene u višoj državnoj upra>i EngleskeKb. London. 18. jula. Zvanično: Prvi lord admiraliteta, Carson, imeuiovan je za člana ratnog kabineta bez portfelja. A d i s o n u je kao ministru bez portfelja povjeren zadatak ponovne izgradnje prilika poslije rata, Montaque je imenovan državnim tajnikom za Indiju, C h u r chill za ministra inunicije a Sir Brie Goddes prvim lordom admiraliteta. Premještanje srpske vlade ii S»lun. (Naročiti brzojar„Beogradskih jNovina") Haag, 18. jula. ,,Times“ javlja iz Soluna: Postignut je sporazum, da se sjedište srpske vlade premjesti u Solun. Grčka vlada je stavila Srbima sve državne zgrade na raspoloženje. Srpski princ Gjorgje u Švajcarskoj, Kb. Bern, 18. jula. Kako dopisni ured javlja, srpski princ Gjorgje prispjeo je 15. iula u Briecr (Svajcarska). Ukidanje ustavuih sloboda u Portugalskoj. * Kb. Lisabon, 18. jula, llavas javlja: Ovdje je lieđavno izbio opsežan štrajkaški pokret. Vlada je preduzela jake policijske mjere, da spii ječi povredu javnoga reda. Za sada vlada potpun niir. Izvidne straže čuvaju ulice. Kabinet se bavi tim đogađjajima i pitanjem o ukidanju ustavnih sloboda. L! komori je Alfoaso Costa podnio izvještaj o dogadjajima ođ 12. jula i tražio je ukiđanje ustavnili sloboda za vrijeme od 30 dana. Rasprava o tome ioš je u tečaju. Namjera rumunjske vojske. , - Kb. Lugano, 18. jula. Pariški „Agence de Balcan“ favlja: Rumunjska vojska namjerava, da u potpunom sporazumu s Brusilovom, predje u ofenzivu. Rumunjski vojnici se nalaze u odličnom moralnom stanju. Dogadjaji u Kitaju. Kb. Peking, 18. jula. Za ministra spoljnih poslova imenovan je Wang-Ta-Sili, a za ministra mornarice Lin-Kuan-Sung. Predsjednik je objavio, da više ne misli preuzeti predsiedničkog mjesta-

Grad i okoiica. Dnevr.i katenćar. D a n a s jc četvrtak 19. jula; po starom 6. jula. Rimokatolici: Vinko Paulskl; pravoslavni: Sisoj Velikl. Casnlčka i činovnlčka kasina otvorena je do 12 satl u noći. C. 1 k. vojničkl dom: Cltaonica, soba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na veče. Slobodan pristup svakom vojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotel Takova); Početak u 8 30 na veče. Kinematografl: Vojnl kino (Koloseum): U 6 sati poslije podne predstava za vojnike.— C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati poslije podne predstava za gradjanstvo. Bojni eirkus H e n r i k (na malom Kalemegdanu). Večeras u 8 sati prva predstava. Za gradjanska lica važi ulaznica kao isprava za povratak u stan poslijc dozvoljenog vrcmcna. Botanička bažta. Otvorena utorkom, čctvrtkom, nedjeljama i praznicima. Paroplovna vcza. Iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 1 9 sati poslije podne. Iz Zemuna za Beograd: 5 30, 6-30, 7-30, 8.30, 9'30, 10-30 i 11 30 prije podne; 1-30, 2 30, 3'30, 4-30, 5-30, 6'30 7'30, 8'30 i 9'30 poslije podne. — iz Zemuna za Pan csovu; u 1 sat posllje podne 1 u 8 satl u veče. — Iz P a ncsove zaZemun:U6 sati u jutro I u 4 sata postije podne. — Ladja, koja vozl Izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristajc u Beogradu. Noćna siužba u apo t e kam a : Od 15. do uključivo 21. juta vržiće noćnu siužbu u Beogradu ove apoteke: Dr. P a n 1 ć, Saborna ul. 77; N. Kolić, Bitoijska ulica 2 ; ,,C r ve n i K r s t“ Beogradska ul. 2 ; 5 t o J 14, Sarajevska ulrca 70. Posjeta botesnika u bolnicama: U balnici .Brčko": od 2—4 sata posllje podne. U bolnici „Brfinn u : od 9'30—12 saii prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Riječno kupatilo na Ssvi, otvoreno od 6 sati izjutra do 8 sati u veče. U mjesto cvijeća na grob — za beogradsku slrothiju. Belkaj BebanaTatić, u inje* stvo cvijeća na grob svoga brace Milana Cirića iz Novog Sada, poslale su sirotinjskom odjelenju opštine giada BeograBa, kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirotinje svotu od 50 kruna. Nova plovldba za putnike i robu. Pr\o , C. k. priv. Dunavsko parobrodarsko aruštvo“ otvara ovih dana novu ploviđbu svojim salonskim parnim brođonl ,,Arad“ dva puta u aedmici za putnike gradjanskog i vojničkog reda i prenos robe izmedju stanica Sabac, Umka, Obrenovac, Beograd, Grocka i gmoderevo. Tražl ga opština. Gospodin Sava E a t 1 o v J ć, Eoji ims eepokTeftao imanfe u opštini f a k o v sT o j

beogradske novtne * u okrugu valjevskom, potrebno j« da se odmah obrati uredima tajništva opštine grada Beograda, radi izvjesnog bitnog saopštenja. | . | j \ : ! I i Cjcnovnik najviših ciiena žlvotnih namirnica u Beogradu. U svrhu snabđjevanja životnim namirnicama gradjanskog stanovništva u Beogradu po umjerenoj cijeni, gradjanski povjerenik pri opštini grada Be'o-

grada propisao je ovaj cjenovnik:

Pasulj kilogram

5.—

kruna

Zeleni pasulj (boranija)

2.—

«>

Šargarepa

1-60

tt

Zelen za supu

0.80

»*

Ren

0.80

M

Keleraba

1.40

t*

Cvekla

0.60

H

Cmi luk

1.—

*t

Bijeli luk .

3.—

••

Salata

0.60

««

Kelj

0-40

*•

Kupus u listu

0.70

• *

Kupus u glavicama

1.-

»•

Krastavci

0.40

»*

Tikvice

0.50

*9

Paradajz

1.20

•*

Plavi patlidžani Paprika (obična) mjesečar-

1.50

»*

ka komad

0.02

• •

Turšijare koniad

0.0.3

• 9

Babure komad

0.04

»*

Jabuke sitne kilogram

1.—

»*

Jabuke krupne

1.50

••

Kruške sitne

1.50

**

Kruške krupne

2—

*>

Šljive ranke

1.20

*9

Breskve

2.40

•»

Kajsije

2.40

»•

Puter (maslac)

16.—

»•

Kajmak

16.—

»J

Mastan sir

9.—

• »

Postaii srr

6.—

»9

Jaja komad

0-25

»•

Guska komad

18.—

«*

Curka komad

25.—

»»

Piietao komad

8.—

»9

Kokoška komad

7.—

»9

Pilići komad

5.—

99

Plovke komad

10.—

1*

ivt ri'-'in«« l. V’. Ovaj cjenovnik važi od 18. jula do

dalje naredbeBojni cirkus Henrik. Juče je stigao ovaffio zasebuim parnim brodom bojni cirkus Henrik i otpočinje večeras svoje gostovanje svečanom predstavom. Za posjetioce gradjanskog reda važiće ulaznice kao isprave za povratak u stan poslije dozvoljenog vreinena. n i n Javna dražba. | Radi izdavahja 'pod zakup jednog starinarskog dućana u Kralj Aleksandrovo] ulici broj 27., svojine opštine grada Bcograđa, držaće se 20. ovog mjeseea u 4 sata poslije podne, u uredima pristoj 1 beno-poreskog odjelenja opštine grada Beograda, javna dražba, na koju se pozivaju zainteresovani. Tražim dobra i pouzadana slugii sa mjesečnom platom i epskrbom. Upiiati u uredništvu „Bedgfadskih Novina“i iq : 'e i Tražim t r , u najam namještaj za jednu sobu u vinogradu i to: jedan krevet 11 i minderluk, jedan divan, 2—3 fotelja. Ponude na uredništvo ,,Beogradski*h Novina“.

Narodna privreda. 0 proizvodnji ranoga povrća, O izboru rnjesta za topiu Ielu. Prije, no što se riješimo da pravimo toplu leju, moramo se pobrinufi* za podesno mjesto gdfe ćemo je praviti, jer od podesnosti samoga mjesta za toplu leju, u prvonS redu zavisi uspjeb cjelokupnog rada. Mi možemo imati* i dobro djubtro i zemlju najbolje kgkvoće, prozori mogu biti od najboljeg materijala — ali, ako nije izabrato podesno mjesto, ništa dobroga nećemo moći proizvesti; biće mukfe i Ijutnje, a slabe koristi. | i Mjesto inora biti izloženo s u n c u. U koliko sunce preko dan.a toplu leju duže obasjava, i u koliko je leja od sjevemib, hladnib vjetrova bolje zaklonjesna, u toliko će uspjeh biti sigumiji. Sunce je duša, sun.ce je glavna moć za đobar uspjeh u toploj leji, jer simce i svjetlost daju najvećeg podstrjeka za život, za napredak bilja. Mjesto, kojo je od jutra do mraka najviše izloženo suncu, najpogodnije je za toplu leju. Poznafo je, da se sunce zimi đocnife radja, a rano zalaizi. I na samo podne, kad se najviše na ne'bu nalazi, zimi nisko stoji. Ona mjiesta u gradinr, koja i preko samoga ljeta sunce slabo ogrijova, nijjesu njkako podesna za tople leje. Zimi je toploj leji i svaki sunčev zračak đobro došao; a mjesto, koje preko danaj i samo četvrtinu časa više sunca dobije, dobija mnogo za napredak n toploj leji posijanog povrća, i u tolik'o više, u koliko se sa proizvodnjonl ranije otpočne. Dakle, mi moraino sunce da smatramo kao najglavniji uslov za naš rad i povoljniji uspjeh. Mjesto treba da je od j u g a, J u g oIstoka j jugo-zapada sasvim otvoreno, a od sjevera zaklonjeno. Jugu najviše izložena mjesta, najbolja su za tople leje. Ima mnogo gradova u fnostranstvu, gdje se mno povrće u najvećim’ obimima ifevodi u topbm lejama, pa se tamo vidi: da im je proizvedeno povrće Iz onih leja, koje su hn okreo,ute više jugu, mnogo ranije f .ljepše od onoga,

19. jula 1917. koje je izvedeno u lejama, okrenuti!m drugim stranaraa, pa ono prvo ranije i skuplje prodaju. Za proizvodnju povrća na otvorenom polju, može povrtar biti zadovoljan i sa dobrim mjestom; ali za proizvodnju najranijeg povrća u toploj leji, on mora birati najbolje. Topla leja, pa da je i najbolje zatvorena, nije tako nepropustljiva za spoljni, hlađuiji i oštriji vazduh, kao što neki pogrješno inisle; na protiv, ona je u neprestanom medjusobnom dodiru sa spoljnim vazdubom, pa je zato i potrebno, da se za toplu leju bira mjesto, koje je od nepovoljnib spoljnih upliva što zaklonitije. Ispred toplib leja ne smije biti visokih zgrada, ne smije biti visokib ograda, ne smije biti zasadjemih voćaka' ni drugog drveća, koje bi bacalo sjenku na leju i time spriječavalo sumcu neposredan uticaj. Sunce mora svom svojom žestinom udarati na leju, jer je sunce, kao što naprijed rekosmo, đuša ovom poslu, i kad ne bi bilo dovoljno gunca, sa kojih mu drago uzroka, naroćito u mjesecima decembru, januaru i fcbmaru, kad se najranije leje prave, onda bi vrlo teško, pa da reknemjj j nemogućno bilo, da izveđemo nešto boljc i ranije. Mjesto mora biti ocjedno. Za toplu leju odrcdjeno mjesfo mora biti ocjedno, malo uzvišenije, da se voda ne može ni u kom slučaju na Ieju slivati, a još se marfje u njenoj okolijni zadržavati. Voda, ili veća vlaga u opšte, ne smije ni u kom slučaju smetati toploj leji, pa zato treba za nju, prije svega, ne samo izi.Lrati ocjedno mjesto, nego treba paziti i na to, da mjesto ne bude podvodno; jer, mjesto može biti i uzvišeno j nagnuto, da se kišnica na njemu ne zadržava, da se brzo ođliva, ali opet zato, to isto mjesto može biti podvodno, t. j. mi možemo u đubini, U kojoj budemo kopali za toplu leju, naići na vodu, a to već nije dobro; djjibre, koje u rupu dolazi, ne strnje doći u vodu, jer bi ga voda spriječavala u sagorjevanju j stvaranju potrebne toplote. Dakle, i tako pođvođna mjesta u dubini, nijesu podesna za tople leje, a osim toga, mjesta, koja su sa ma kojih uzroka po Šebi već vlažna, ona su i hladnija; vazduh, koji ih okružava, vla. žan je i hlada|n, a to sve smeta povoljnijem uspjehu u ovornj, i i(nače već nježnom i vrlo osjetljivom poslu. Mjesto mora biti u domašaju. Pri jzboru mjesta za toplu leju treba i na to paziti, da leja bude domaćinu, odnosno radniku, uvijek u domašaju, da joj u svakom slučaju može brzo u pomoć priteći; ona treba da mu je uvijek na vidiku. Kad god je vrijeme sumnjivo, ne treba ni za časak ostavljati toplu Jeju bez nadzora, naročito u tri mjeseca: decembar, januar j februar. Često biva, da se, radi boljeg uspjeba, nvoraju prozori više puta preko dana otvarati i zatvarati, pa zato mora neko neprestano biti u blizini toplih ieja, da ih čuva, a prema potrebi da im odmohf i u pomoć priteče. Preko noći nije ta pažnja potrebna s toga, što su tada leje i preko prozora, pokrivene još i asuramia i drvenim kapcima. Mlake i hladne leje. Isto tako treba paziti i na izbor Vnjesta za ,,mlake“ i za „hladue" leje, u kojima će se docnij.e izvoditi čvršće, ali ipak ranije povrće i rasađ od* docnijeg povrća. I ako kod ovib leja nije potrebna ona prevelika pažnja kao kPd toplih leja, opet zato treba i one da su smještene na vidiku, da su u' doinašaju domaćinovu, da jh može uvijek nadgledati j obilaziti. (Nastaviće se)-

Poslijednje brzojavne vijesti. Njemacki večernji izvještaj. Kb. Berlin, 18. jula, Wolffov ured javlja: Jaka topnička borbavl Flandriji, inače ništa nova.

Bezuspješni engleski vazdušni napadaj na belgijske gradove. Kb. London, 18. jula, IzvještaJ admiraliteta: Više letilica izbacio je juče unoći više tona bombi jaa ,,Solvaywerke“ u Zeebriigge-u, na stjecište željezničkih pruga i skTetnice u Ostendu, na skretnice i iskrcavaligte u Middelkerku, na stjecište žeIjezničkih pruga u Thorutu, kao i n,a automobilske i željezničke skretnice u Lichterveldu. Sve su se letitice neoštećene povratile. Wolffov ured primjećuje: Kako sa nadležnog mjesta doznajemo, nije nanesena nikakva vojnička šteta. Povratak austro-ugarskih ratnih zarobljenika iz srpskog ropstva. Kb. Bern, 18. Jula. ,,B u n d“ plše: Noćas dolazi Iz Francuske Jedan voz teško ranjenih austro-ugarskih vojnlka, da već sutra nastave put u Monarhiju. Ovl ljudl pripadaju onlm žrtvama, koje su se u ovom ratu najviše napatile. Dolaze 1* 8rpskog zarobljeništva. morall su dakle da prodjn težak put iz SrMJe tf

Strana g. Arbanfju, zafim n Italiju. a kasnije u Francusku- Proputujući ratnici biće ovdje primljeni opštim srdačnim saučešćero Promjena u talijanskom ministarstvu mornarice. Kb. Rim, 18, jula, Kralj je prihvatio ostavku ministra fnornarice Triangi-a i novim rainistrom za momaricu imcaiovao glavnog tajnika u ministarslvu momarice, podadinirala Alberta del Bono.

August Šenoa: i' B r a n k a, (Nastavak). 39 „Sjednite dakle, dragi župtiiče!, i slušajie. Malo ima ljudi, koje toliko štnjein, koliko vas, a želio bih da i ja vaše šlovanje zaslužim. Zato ću vam pričati sve posve kratko ali iskreno. Vi mislite, da me je od moga zavičaja, i od ostaloga svijeta otkinula predsuda moje majke i i krivi uzgoj. Istina je to, župniče, ali nije cijela. Dosta sam vam govorio o svom životu, ali ništa o mojoj ljubavi, a ljubio sam živo, žestoko. Da, župniče, ijubav bijaše takodjer motiv, da se otkinem od svijeta. Bilo je to u ono doba, kad je mladić pun fantazije, pun. ideala, kad mu se srce kao pupoljak razvija u ružu. Neću se ni malo hvaliti, a’i mogu s punini pravom reći, đa sa*n i kraj ' svoga idealizma i maštanja bio mladić posve ozbiljan, pa sam i svaku stvar primao posve ozbiljno. Bio sam već dospio do dobi, gdje je mlađić zrio, gdje se možje| i ženiti, a korisna, ugledna ženidba motala se mojoj majci uvijek po glavi, pa je i danjul i noću o tom snoyala. Naše su financije bile medju tinl za činda još prilično uredjene, ili je ba$* majka mislila, da su u redu, pa nijel toliko gledaJa na novce nego na staro plemstvo, na visoke svetce i prijateljst'. a, po kojima bi svomu sinu mogla utrtii put do znamenite karijere. K mojoj majci —■ mi smo živjeli, kako znate, u Beču —. dolazila je tada grofica L. sa svojonU kćerkom Eleonorom. Grofovi L. stara su: porodica, imali su nekad silna imanja' u Ilrvatskoj i Stajerskoj, a njihovo je ime mnogo važilo i u najvećem društvu, zato je i mnogo ljudi g'eđalo, da steku prijateljstvo i pokroviteljstvo grofova L., nebi li štogodj polučili pod torrf zaštitom. Po vremenu poče se bogatstvo grofova L. đrobili, tanjiti. Stariji nisu. umjeli uzgojiti mladib kako treba, a grofići počeše sipati novce, tratiti očinu i idjeđovinu. Napokou ostađe im samo imanje b lizu našega(, a i sama porodica bila je na malo osoba spata. Od mnogobrojnog plemena ostala j© bila grofica Amalija, udova grofa Ivana L., s. kćer- • kom Leonorom, i grof Gjuro L., brat Ivanov, velik čudak stare žice, koji je svejednako kod dvoraživio, te nebi nt'kali ostavio Beča. Grof Gjuro, imajući vehku plaću đvorsku, prepustio je sav piihod! iimanja Amalijfi ii Leonori, pa im je davao i novaca, no Amalija nije bila nimalo zadovoijna, te je sve zabađala u' feurjaka, dok je neuzo k sebi u Beč, gdje se nadala naći hjepu partdju za svoju Leonora. Neznam, kako da vam označini točno tu grofovsku udovu. Jezik je’ iinala kao britvu, jao čovjeku, koji ja došao poda nj. No nije bita prosta, nipošto. Rječitost njezma bila je čudesna, sad laskava, sad čuvstvena, gotovo do suza ganutljiva, sad oštra, žacava, jctka, puna satire) i humora. Pri tom je govorila kratko, logički ali ujedna i plaslički, pa sam se njezinim originalnitn poredbama morao čuditi. O pravoj naobrazbi kakovoj nije se dakako govoriti moglo. Grofica udovija bila je šljivarska kći, te je u seoskoj školi bila naučiia čitati, pisati i račmiatr, no zato je Amalija puno i puno toga znala pričati, govoriti vrlo đrzovito o raznolikim predmetima, braniti svoje nmijenje neodoljivom ener gijom. Sve njezino zvanje bijaše čudna mješanica koječega, što je bila pobrala jz novina i knjižnice svoga šurjaka, jer valja znati, da je upravo sti'astvena čitala. Bavila se dakako ponajviše kronikom višega draštva, a uz to je živo politizirala. Mojoj materi bilo je to dntštvo ugodno; rječitost stare političark'© bješe ju posvo obajmiJa, te je ćutila' neku tjeskobu, neku prazaiinu, kad nebi Amalija došla na urcčenom satu k običnoj kavici, gdje se krojila sudbina svijeta, gdje su se snovale bez obzira ženidbe i udaje. Grof Gjuro L. bio je osobito pažen od đvorskih krugova; i velike gospode; za njegovim savjetom rado bi se poveli, njegova preporaka bijaše za svakoga gotova sreća. Amalija pako umjela je, kako vam već spomenuli, divno okretati jezikom, pa jo malo po malo toliko spregnula miloga šuru, da ga je, štono vete, vodila na uzici, da je Grof Gjuro Amaliji posve bio pokoran. Po toni savezu i gospođstvu postala je Amalija dakako još važnijom osobomi l 'komu je trebalo protekcije, nije trebao nego obratiti se udovi grofici, uz nju prodje svakalco sretno. Mene je u ostalom vrijedna udovica malo zauimala, bila je za prvo stara, za drugo nije mi trebalo ničijo Zaštite. Više puta zape mi oko na Leonori, toladoj grofid. Cuo sam, da je još neudata, da je jedinica t posljednja grana u obitelji, da je u ostaloto dosta naobražeaa, probavivši n zavodu dvije godine dana.“ .(Nastaviće *e)., /