Beogradske novine

Strana 2. Rugki dogadjaji i sporazumne sile. [Najočiti brzojav „Beogradskih Novina"), Ženeva, 24. jula. Pariški listovi priznaju, da će po,vodom dogadjaja u Rusiji program konferencije u Parisu morati pretrpiti iziVjesne promjene. Poluzvanični organi itapadaju oštrim riječima kneza Lvova i sve zasfcupnike um.ierenih stranaka, čija je sudbonosna slabost uništila najglavnije odluke sporazumnih sila. Sad se slavi neumoljiva strogost Kerenskog. Buchauan — odstupa. (Naročiti brzojav „Beogradski’n Novina”) Stockholm, 24. juta. Prema' izvještajima svih petrogradskih listova osjeća se engleski poslanik Buchanan jako zamorenim i smjera da iz zdravstvenih razloga sa svim napusti svoj položaj. Očevidno su posljednji događjaji, koji su nosili na sebi odlučno neprijateljski karakter prema Engleskoj, ,,izazvali“ i zamorenost i bolest. .. Pridolazak četa u Petrograd. Kb. Stockholm, 24. jula. ,,N o v o j e V r e m j a“ javlja: Radi »držanja reda prispjelo je u Petrograd jz Dviskog 60.000 ijudi pješaka i toppištva. Kerenskij na frontu. Kb. Petrograd, 24. jula. Reuier javlja: Kerenskij je u suootu otputovao na front. Jedno izaslanstvo vojnika istočno-morske flote je tako isto otišlo na front po zahtievu središnog odbora radničkog i vojničkog savjet«. Knez Lvov o svom odstupaniii. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina“) Petrograd, 24 jula. Pebrogradski brzojavni Mred javija: Minisiar predsjednik Lvov je u razgovoru o svojoj ostavci rekao; Ja mislim, da u sađanjem frenutku ne mogu ništa govoriti o uzrocima moje ostflvke. Vlada nije još obrazovana, fek kad se riješi minrstarska kriza moči će se o pojedinostima govoriti. Ja ću u svakom slučaju upravljati poslovima dok se ne naimenuje moj nasljednik, kcme ću predati vlast, a to će biti vjerovatno u toku dva do tri dana. Kne'z Lvov je sebi za zamjenika predložio Kerenskog, koji je - kako je poznato — i imenovan. Raspuštanje finskog zemaljskog sabora. Stockholm, 24. iula. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockholmski list ,,T i d n i n g e n“ javlja preko Haparande iz Hehingsforsa: Prema zvaničnom organu pri.vremena vlada je odlučila, da finski zemaljski sabor zbog poznate odluke r a s p u s t i. Kako dopisnik istog lista saznaje, zemaljski siabor ne će o dekretu raspuštanja voditi računa. Očekuju se novi sukobi. Izjave njemačkih prvaka o podmorničkorn ratu. „Leipzjger Illustrierte Zeitung" objavljuje u svom najnovijem broju odgovoro najvidjenijih ličnosti u NjomaČkoj o podmorničkom ralu, od kojih otlgovora iznosimo ove: Prijestolonasljeđnik Vilim lv.kao je: NoŠcne povjerenjem naroda, pračene Žarkiin žcljama, vodjrne najlmIjim našim prvacima, posiuživane bra-

Srijeda BEOGRADSKE NOViNE 25. jula 191/. Broj 202J Grad i okolica.

brom momčadi, omrznute od neprijateija, | svagda spremne za nove podvige, neka naše uvijek pobjedonosne podmornice prenose njemački stijeg po svim morima i neka nauče svakoga, da je poštovanje toga stijega ultima ratio regis! Hinđemburg je rekao: PodmorrnČkr rat djeluje! To jo dosta! Admiral pl. Cappelle je rekao: Dosadašnji uspjesi i stalno jačanje snage našeg podmorničkog oružja daje uam jemstvo, da će se rfjiine uz saradnju naše pobjedničke vojske slomiti engleska volja satiranja i da ćemo pobjeđonosmo dovršiti nametnulu nam borbu za opstanak i budućnost našc otadžbine. Veliki admiral pl. Tirpitz je rekao: Njemačkom načinu mišljenja je često puta teško padalo, da pravilno sbvati englesku dušu i njezino držanje prema strancima. Cna stoji s one strane dobra i zla. Mi je moramo upoznati u cijelom privreduom i vojnom vodjenju rata Engleske prema neprijatelju, prljatelju i neutralcima i pravilno joj izići na susret. Kad je britanska vlađa uvidjeia, da s obzirom na njemačku mornaricu nc može u duhu medjunarodnog prava da izvede blokadu naše morske obale, oaa je zatvorila Sjeverno i Istočno more kod Dovera i na sjeveru od Sotlanda i nazvala je ' to: ia effect a blocade, adapted to the conditions of modem (warfasc) warfare aiul commerce. Poslije dugib obziia prema Sjevernoj Americi i suzbjjanja sopstvenih interesa, Njemačka je najzad 1. februara ove 1917. godine učinila to isto ođređjivanjem zabranjene zone: in effect a blocade, adaptet to the conditions of modem warfare and comnjprce. Naš podmorničkr rat nije toliko akt odmazde, koliko pravo naroda, koji se bori za svoj opstanak, Novo oražje uslovljava nove norme i neda se stegnuti u one iz doba jedrenjaka. Nešto slično tome izvršilo se i u ratu na kopnu f u vazduhu. — Sta je dalde sad naš zadatak? Mi moramo s jeđne strane da se čuvamo od neopravdanog i zbog toga opasnog optimizrna, koji bi na guprot izdržljivom i odlučnom protivniku očekivao brze uspjehe, uspjehe koji se mogu postići u tcškoj borbi sarno upotrebom iste izdržljivosti i iste odlučnosti, i to u toliko više, što je neprijatelj već odav- j na mogao razviti mjere za suzbijanje pod rnomica. S druge strane moramo i moženio imati čvrstu vjeru, da ćemo poslići naš cilj, ako bez lutanja i svjesni cilja budcmo do kraja gredili putem, koji smo nastupili našim podmorničkim ratom, U pitanju o prenosu prekomorskib tovara lezi sad odluka svjetskog rata, Cilj' jo upoznat, snaga je napregnuta.

Finansijska bitka. \Vilson počinje da „organizuje rat"; pa pošto ne može da pošlje željno očekivane milijune boraca, to je izmislio novu metodu mođernog rata, koja bi tcebala da umrtvi otpomu snagu sređišnjih vlasti. U tu svrliu ne samo da se pristupilo sužavanju slobođe neutralaca u vrdu ,,racioniranja“, već se sprema i finansijska blokada otežavanjem uvoza zlata u Njemačku i otežavanje medjunarodnih mjenrčnih poslova na štetu središnjib vlasti. Karakteristično je, da ,,Morning Post“ naziva tu finansijsku blokadu posljednjom kaiikom u laacu, kojim treba da budu okovane središnje vlasti. Taj Ianac treba dakle da naknadi sporazumnim silama ono, što ne može da im pribavi njihova vojnička moć. Nije n! malo čudo, što se takva ideja mogla roditt u zemlji trustova, u zetnlji, koja, kad je u pitanju novac, ne štedi ni svoje zemljake, a kamo li saveznike i neutraice, — o noprijateljima i da nc govorimoi Tu trustovsku metodu politi-

ko.osjetila je na prvom mjestu ltaiijja. Njezina misija, koja je imala da ubijedi Amerikance o pravu Italije na izvjesna primorja, vratila se nesvršena posla, jer Amerikanci misle da će biti mnogo pro« bitačnije, da ta primorja ostanu pristupaČna njema, nego da predju u svojinu Italije. A i Irancuska je morala takodje iskusiti plod te trustovske metode. Njezine finansijske transakcije za Čuđo brzojeotkupio New-York. Finansijska bitka, dakle, koju je otpočela sjeveroamerička Unija tako reći protiv središnjih vlasii, u stvari no pogadja ove, nego najviše neutralce, čiji se svekoliki privredni rad stavlja pod kontrolu bezobzimog konkurenta, jer će Unija ovom kontrolom; saznati sve poslovne tajne neutralaca, i tijme se na štetu ovib umjeti da koristi i poslije rata. Nova potapljanja. Kb. Berlin. 24. jula, V/olffov u r e cl javlja: U sje.ernoj zabranjenoj zoni naše podmornice su ponovo potopile 8 parniii brođova i 4 jedrenjaka, Ti su brodovi, u koliko se to meglo utvrditi, bili natovareni ugljem, drvima i životnim namirnicama. Načelnik admiralskog stožera niornarice. Njemačka štampa o govoru Lloyda Georga. Kb. Berlin, 24. jula Oovoreći o govoru Lloyda George-a upozoruje ,,K r e u z z e i t u n g“, na njegovo tvrdjenje da Njemačka vodi nasilnu politiku, na to. da je is;i Lloyd George prije raia pri/.nao ugroženi položaj Njemačke u sred : n: Evrope, da je dakle najbolji svjedok za odbranbeni karakter našeg rata. ,,V o s s ische Zeitung” veli, da Lloyd George govori kao šio se đjeci govori, a ne narodu. Engleska štampa o govoru Lloyd George-a. Kb. Rotterdam, 24. jula. Engleska štampa povoljno cijeni govor Lloyda Georgea i veli, da mu je to najbolji govor. ,,Daii!iy News“ veli, u njemu nema onih besmisiica', kakvih ima u zahtjevima Cairsona, da Njemačka mora svoju vojskuM povući do iza Rajne. Takvi su rspadii jednog čiana ratnog kabineta neodgovorni i oni mogu samo vladi da čine smetnje. Pred novim govorom Lloyd George-a. (Nai'očiti brzojav „Bcogradskib Novitia") Rotterdam, 24. jula. Kako ,,Nieuwe Couranl" javlja, Lloyđ George će» 2d. jula držati u Londonu govor i po mogućstvu što tačnije istaći ratne ciljeve Bngleske. Ozbiijan finansijski pcložaj Engleske. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Bem, 24. jula. Priiikom trečeg čitanja finansijSKOg zako-na u engleskom donjem domu 17. jula zahtijevao je poslanik H a r r i s od ministra finansija da se izjasni o finansijskom stanju Engleske, koje mu Izgleda da je ozbiljno. Bonar Law je odbio da ulazi u pojedinosti, ali je naglasio, da niko ni

za trenuiak ne treba da misli, da je zemlja u mogućnosti da jednakim tokom izdeje novac, kojim se on u ratu izdaje, a da ozbiljno ne bude oštečena. Sta vlše, izjavio je ministar finansija. ja se bojim, da se ta šteta mnogo više i potpunije, nego li sad, ne ispoiji poslije svršenog rata. Ja se ne uzdržavam reći, da će prilike poslije svršenog raiia biti takve, da će one, radi savladjivanja i otklanjanja ozbiljnog stanja, sve kad bi u strašnim borbama bili pobjedioci, zahtijevati svu umješnost i sposobnost kako vlade tako i parlamenta 1 .

Borbe na zapadu. Žestoka bitka na Chemin des Damcsu. (Naročiti brzojav „Beogradsjfib Novina") Ko]n, 24. jula. „Kolnfsche Zeitung“ donosi Ilavasovu vijest, koja je upućena neutralnoj štampi. U toj se vijesti veli: Borba na Chemim des Dames-u b'jesni najvećom žestinom. Teško njemačko topništvo pretrpava francuske rovove uništavajućom vatrom. Izgleda da predstoji jedna n5va verdunska bitka.

Amerika u ratu. Zašto Je WHson odbio učestvovanje u pariškoj konferenciji? Kb. Ženeva, 24. jula. „Corriere dela S e r a“ javlja iz Riima: Wi.lson je odbio učestvovanje u pariškoj zajedničkoj konferenciji zato, što Unija još nije u ratu s Austro-Ugarskom i Bugarskom. te hoće đa izbjegne miješanje u škakljive bajkanske prilike. List doznaje još, da će se konfeTencija potanko baviti novom ruskom krizom i najnovijim zvaničnim izjavama središnjih vlasfi. Njemački brodovj u Braziliji. Kb. Rio de Janeiro. 24. jula. Brazilijanska vlada je odlučila, da zaplijeni internirane njemačke brodove, jer „njemačka vlada nije platila pristanišne pristojbe.“ Životne namirnice u Siedinfenim Državama. Kb. Washington, 24. jula. Havas javlja: Senat je sa 81 protiv 8 glasova primjo zakon o nadziravanju životnih namjrnica. Sadržina zakona se razlikuje od nacrta, koji je prije mjesec dana primljen u poslanićkom domu, ali oviašćuje Wilsona, da dovede u red saobraćaj sa životnim namirnicama j stočnom hranom, kao i sa materijalom za gorivo. Zakon je sad upućen zajedničkom odboru senata i poslaničkog doma, da bi se postigla saglasnost. Borbe u vazduhu Engleske mjere za odmazdu. (Naročiti brzojav „Beograclsldh Novinsf") Amsterdam, 24. juia. ,,A 11 g e m e e n H a n d e 1 s b 1 a d“ javlja. iz Londona: Engleska vlada nar mjerava, da se lati mjera za ođmazdu zbog vazdušnib napada. Pripreme su već za to navođno u toku.

Najnovije brzojavne vijesti. . Raspojoženje engleskih radnika. „ Kb. Rotterdam, 24. jula. Kako ,,Nieuwe Couraat" javlja, piačehiik britanskog glavnog stožera generai Roberston vrlo je neprijateljf. ski primljen u jedaioj skupštini arsenalskih radnika u \VooIwichn, u kojoj je trebao da diži govor.

Dnavitl kalMdar. Dinis je srijeda 25. jula; po starorr 12. jula. Rimokatollci: Jakob ap .; pravo* slavnl: Mučen. Proklo i llarije. Casnička i činovnlčka kaslna otvorena je do i2 sati u nod. C. i k. vojnlčki dom: Citaonica, soba za pisanje 1 igranjc, kantina. Otvoreno od 7sati iz jutra do 9 sati na veče. Slobođan pristup svakom vojniku. Beogradski orfeum (u bašU Holet Takova); Početak pređstave u 8-30 na veče: K i n e m a t o g r af I: Vojni kino (Koloseum): U 6 satl poslije podne pređ' stava za vojnike, a u 8'30 na veče pred-’ stava za časnike. — C. I kr. g'r a d j a rv ski kino (Paris): U 6 saU poslije podne predstava za građjanslvo. Noćna služba u apo t e kam a : Ođ 22. do uključfvo 28. jula vršićc noćnu službu u Beogradu ov.e apoteke: Delinl, Knjaza Mihajla uL 1 ; Sekulić, Takovska ul. 37; Prendić, Kralja Aleksandra ulica t>4. Paropiovna veza. Iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sat/ prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 1 9 sati poslije podne. Iz Zemuna za Beograd: 5'30, 6-30, 7'30, 8.30, 9'30, 10'30 1 11 30 prije podne; T30, 2'30, 3'30, 4'30, 5'30 ; 6-30 7 30, 8-30 1 9-30 poslije podne. — fe Zemunaza Pancsovu: u 1 sat poslije podne i u 8 saU u veče. — fe Pa ocsove za Zemun: U 6 sati u jutro 1 u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vo/.f . izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarskl saobraćaj 5 a b a c-S mederevo. Polazak iz Šapca za Beograd četvrtkom i nedjeljom u 7 i po saU iz jutra. Dolazak u Beograd n 12 i po sati poslije podne. Ponedjeljkom odmor broda u Smederevu. Botanička bašta. Otvorena utorkom; čcivrtkom, nedjeljama i praznicima. Bojni cirkus.Henrik* (na malom Kalemegdanu). Početak predstave u 8 sali uveče. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko*: od2—4 sata poslije podiie. U bolnid uBrunn 11 : od 9 - 30—12 sali prije podne 1 od 2—4 sata poslije podne. Riječno k u p a ti 1 o n a S a v i, otvoreno od 6 saU izjutra do 7 sati u veče. Traži ih opštlna. Masa Koste N i k o 1 i ć a, apoteka•ra u Bitoljskoj ulici i masa Ljube S t an o j e vi ć a, koji imaju imanje u Loznici, potrebno je, đa se odmah prijać ve tajndštvu opdjtine grada Beograda; radi izvjesnog himog saopštenja. x Ne iedite neoprano voće. ' Kako je u veliko nastala s e z o n a v o ć a, to se upozoruje gradjanstvo d» pazi pri jedenju voća. Jabuke i kruške valja prije jela uvijek oljuštiti, e ostalo vcće prethodno dobro opratf; Ovo posljednje-važi naročito za šljl-i v e. Svaki treba u svome najrodjenijem interesu da se strogo prldržava ovog važnog higijenskcg pravila, pošto se lakomislenim jedenjem neopranog i neoijuštenog voća mogu navući teške 1 opasne bolesti. Javna prodaja. Po odluci stai'atcljskog suda jzlo žiće se javnoj prodaji zaostavština pok, Dimitrija Stojanovića, danas 25‘. jula 1917. godine u njegovom stanu u Vrtljarskoj nlict broj 16. Prodaja će početi tačno u 9 sat » prije pod ne. Pozivaju se kupci da na istu proda' ju dodju. Samoubijstvoi Milorad S t o j j s i 1 j e v i ć, star 53 godine, obesio se 22. o. mj. u svome stanu, Skopljanska ulica 15, svojim opasačem (kajišem), koji je vezao za krevet. Dobvatio ga tramvaj. 23. ov. mj. dohvatio je tramvaj jednoga vojnika c. » k. 37. pješad jskog puka i oborio ga je. Vojoik, koji je vlastitom krivicom postao žrtva ovog nesrefnog slučaja, pretrpio je teškib povrijeđa na glavi. Prenešen je u bolnicu „Brčko I.“ na liječenje.

odc kroz vraia. Ona cstadc još nekoJiko časova kcđ mene. Pričala jml o svom Gjtiri, kako on oli u školu ići. „A zna moj Gjuro i svoje ime zapisati, pa i moje ime‘, govo-rila je seljakinja. A I u račuitu ga niko ne bl mogao prevnritl. Svašta je on naučlo u skoli ,,No je li ti draga sada žao da si dala svcg Gjurit u školu?“ upifkh je' ja. ,,Nije ml sada žflo, ali mi ga je biiio žao. Jedva sam gu pregorjcla, ali morala sarn. Velika bi mi globa bila, da ga nijesam dala. A da „vidiš šta Ojurin airic piše, on mu jo i tutor.“ Kopajućl po nje'drima izvuče zaprljnnu ružičsistu kartu i pruži je mcni, Medju ostalim s;ajalo je 1 ovo napisano; ,,Ne šali se, šaiji dijete u školu, jer teško onom koji odc od kućc, a ne utnlje čitati i pisati. Kako bl tneni danas vrijedilo da umijem čitat| i pisati". „Pravo plše Gjurirt strlc,“ rekoli jcj ja. ,,Dn, pravo piše," potiovl onn pozdravi me i ode. Hvala Bogu, pomislllt u sebl da Je 1 naš seljak počeo već jednoč osječatl potrebu škole. —- Mnogo sam ja več ovakih ružlčastih vojnlčklh karata pročitala, gdje pišc: „Saljite djecu u školu."

Književne vijesti.

„Jska od Osijeka". Kltib hrvatskih knjlževnika u Osijeku poslao uaffl Je 8 molbom za tivrštenje ovaj poziv: KJub hrva.skili književnika u Osliekii od učio je izdali pod gomjltn naslovoni kaiehdar zd god. 1918. š aimanahtrni, a čisti će utržak biti namijefijeri z a r d tn u si r o5«d. Biće u iijemu uz zabavnn i poučno štivo, opseian kalendarski dib i še^ftatizatn grada

Osijeka sa pogledom kulturno-prosvjetnih institucija i karitativni rad tamo od godine 1914. sa slikama. Da se ovaj naum oživotvori i da uspije u svakom pogledu, obraćamo se sa moibom na sve prosvjetne radnike i predstavnike društava 1 korporacija, da nam pošalju pregiedni opis svojega rada, a i književni su pri-lozi dobro došli, Rukopise vaija poslaii na predsjednSŠtvo ili upravu K. H. K. u O. (Oajev trg 4.) do najkasnije 30. avgusf.a 1917. Napominjemo, da jc godine 1841. vatreni osječki Ilirac Mato Topalović nakanio izđavati takav „narodni zabavnik", koji medjutltn nije lzašao , ako je vrlo dobro sliva' io položaj Osijeka u kulturno-m'osvjetnom razvitku, „ovom znatnom i važnom klaslčkc nekdar miliuiosli ,,Murza“ nazvanOm mjestu", gdje se „sas\avilo“ :ada ..drtištvance jedtio, borjem istinn u početku još maleno, nu tlm veće i vatrenije duhom i ljitbaviju prmi a Domu i Narvdti sv- mu." Svoje djelo preporučio Jc Topalovič „tim večrna, što se iz Slavonle pojavljuje, starog ovog iiirske Domovlne zavičajn“, a gdje dosele bljaše „zaprekah: ne što bi Slavonci manje nego drugi Nirci zauzell bill za jezik svoj l njegovo izdelavanje. kako što može biti neko, ali krivično na njlh potvaraJu — izuzamši bo maien broj kojc tudjih koje otudjettih domaćih (jer u »vakom žitu kllkoija ima) piamti švaki Slavonac plamoni od ljubavi prama svojoj svflkim od Bogu blagoslovom obilno nađarenoj Domovini, gorl za svoj Rod, za svoj jezlk, spomeftuv 8e iiftefta svoga. koje mti vcć samo kaže, našto je pozvan, za čim da tcži po primeru pradedalt svojili.' 1 U uvodu svojega po/iva s ođuševIjenjem fštlče rad „Narođnih tmvina

tlirskih" i „Danice" u Zagrebu, pa koiiko se tom „napređku s jeđne strane svaki raduje, toliko za pođupert ga većma i u čverstit mnogi i mnogi željnim okom pogiedju, đa bi pored spomenutih listova još kakvi k‘ fetoj sverhi, al‘ drugim pufem vodio, i. j. isključivo zabavnim i skupa poučavajućimi sastavci bave se, rečene narodne listove podpomagao.“ Ilirizam jc davno prošao, a na njegovo mjesto vra;jlo se hrvatsko ime i ukorijcnila hrvafska svijest. Do hrvatskih je pak sadanjih kulfurnili radnika i hrvatske javnosti, đa se do danas neizvedive Topalovićeve plemenite zamisl'i potpunoma i izvedu. Knilževni natječaji „Matlce Hrvatske**. Uprava „Matice Hrvatskc" raspisuje slljedeće književne naiječaje: 1. Iz zaklade grofa Ivana Nep. Draškovlča raspisuje se za g. 1917. nagradn od 2000 (dvije hlljade kruna za „najboljl pučkl spis“, kojl prema oporučnoj žclji zakladateljevoj ,,unapredjtije dtiševnti 1 materijalnu naobrazbu" hrvatskoga nnroda. Prema odredbi zakladateljcvoj lma se kod prosudjivanja djela paziti osobitt) na tt.o: ,,da prednost dobije onaj spis, kojemu se prlzna, đa će najbolje đoprlnijetl pravoj pouci narodu u praktičnim stvarima te time i unapredjertju njegovoga duseviioga t materija'lncga blagostanja. Kod podjeljlvanja nagradc ne treba ledati samo na apsolutnu vrsnoću ruopisa, nego se nagrada može dosuditi i onome djelu, koje s obzfrom na sianje đomaće književiiosti ■»apreina u njoj odlično mjesfo, te ju je vrsno podlćl. Orlghialna djela dobivaju ćijelu ftflgradu nko izticse najmaftje petnaest

tiskanih tabaka, iznose li manje, nagradjuju se razmjeirno. Prijevodi is.oga opsega dobivaju poiovinu nagrade. Imade li se preradbe po stranim djelima smatrati orginalima fti prijevodima, o tom odlučuje književni odbor „Matice Hrvatske". Nenagradjeni se spisi mogu slijedeče godine opet natjecati. Originali hnadti prednost pred prijevodima. Dosudjena će se nagrada isplatiti tek onda, kada nagradjeno djelo izadje iz štampe. Ne bi li nagrađjeni rukopis bio štampan za dvije godine, otkako je pisac o nagradi obaviješten, ispiatiće mu se polovina dosudjene nagrađe. Natjecanje za ovu nagradu traje do 31. decembra 1917. g. Do toga dana imaju se Črsto i čitijivo pisani rukopisi predati upravl ,,M. H.“ II. Iz ftnoviue ,,M. H.“ pod imenom zakladc Dušana K o t u r a produžuje Se natječaj za golmn 1916. i raspisujc se za godinu 1918. (osamnaestu) nagrada od 900 (devet stodna) kruna, i to za jednu izvornu pri ’ovijest (novelu ili roman), koja opsežc bar deset tiskanih tabaka iii za dramatski prolzvod bez obzira na opseg. Natjecanje trajc za produženi nafječaj do 31. decembra 1917., a raspisanu nagradu do 31. dccembra 1918. Do toga dana imadu se čisto i čitljivo pisani rukopisi predatl u upravi ,,M. H.“. Nagradjenl rukopis postaje vlasnlštvo „M. H.“, te ga je ona vlasna i dužna Izdati tečajem godine dana, pošto je nagrada dopitena. III. 1. Iz imovinc ,,M. H.“ pod imenom zaklade Adolfa Webera-Tkalčevića raspisuje se za god. 1917. (sedamnaestu) nagrada od 900 (devet stotjna) kruna ,,za najbolje narodu korisno djelo'*.

Natječaj za ovu nagradu traje do 31. decembra 1917. 2. Iz imovine ,,M. H-“ pod imeuom zaklade Aleksandra pl. V n š č i č a produžuje se natječaj za v"dinu 1916. i raspisuje se natječaj za nagradu u iznosu od 2000 (dvije hiljade) kruna ,,za najboije djoio, šlo se bavi hrvatskom povijesti (po primjeru Smičiklasove „Hrvatske povijesti" i Lopašićeve ,,Povijesti grada Karlovoa"), ili najboljt istorijski rornan ili pripovijest iz hrvatske prcšflosti" (po primjeru Senoi-' nih romana: „Zlaiarevo zlato", „Diogenes“ i t. d.), i najbolji igrokazaz, predstavljajuči tstorijski dogadjaj iz lirvatske prošlosti. Ova se nagrada može razdijeliti i na dva jednako vrsna daela. Natječaj za produženu nagradu traje do konca decembra 1917., a za novo raspisanu nagradu traje do 31. decembra 1920. 3. Iz imovine ,,M H.*' pod imenom zaklade Dragana bartir.a V r a n y c z an y-D obrinovtća u Karlovcu raspisttje se natječaj za nagradu u iznosu od 700 (sedam stotina) kruna za najbolje izvorno đjelo književno bez raziike književne svrhe. Natječaj za ovu nagradu traje do 31. decembra 1921. 4. Iz iniovine ,,M. H.‘, pod imenom zaklade Anfcuna K 6 g 1 a raspisuje se natječaj za nagradu od 1000 (hiljadu) kruna za nlljbolje djelo liječničke struke, ili ako se nijedno vrijedno djelo te struke ne bi natjecalo za najboljc književno djelo bez razlike vrsti. Natječaj za ovu nagrađu traje do 31. decembra 1918. (osamnaestc). Za ove se nagradc mogu natjeca j ili štampana djela izdaiu za vrijeme. dok traje ovaj natjecaj ili rukortsi; ako