Beogradske novine

Ćetvrtak

; Straiia 2. 'opStt lom; Kerenskij, Čeijdže i drugo•yi oduzeli su rtrskom mužiku sve. §10 ije dotle sntatrao neprikosnovenom svetinjom i načinill su od njega bezvlasni,ka, anarhistu, koji se buni protiv sva,ke kakve mu drago viasti. Svuda se u Rusiji nazire strašni bauk protivrevolucije, pred kojim užasnuti bježe lažni bogovi revolucije. Ofenziva protiv Rusije. Niemački car na bojištu u istočiioj Oalicijl. Kb. Berlin, 25. jula. Wolffov urcd iavlja: Car je jutros prispjeo na f alički front i otišao je poSto je primio izvjestaj glavnog zapovjednika o toku operacija, četama koje se lx»re na Seretn. Njegovom kraljevskom visočanstvu princu Leopoldu bavarskom i njegovom načelniku glavnog atožera pukovniku Hofmannu podaren je žirovni vijenac redu Pour le merite, a jsti rcd i načelniku glavnog stožera jedpog zbora majoru Frantzu. „Strašna katastrofa, kojoj posljedica može bhi propast Rusiie.“ pJaročili brzojav „Beograđskik Nov.na') Beč, 25. jula. ,,K o r r e s p o n d e n z W i 1 li e 1m“ piše: Mnogo više nego li izvješiaji o položaju u ruskoj vojsci, koji su posljednjih dana stigli ovamo od zvaničnih agencija sporazumnili sila, kazuje zvanični brzojav, — koji zvoni kao zapomaganje, — koliko sc ruska vojska iiaiazi u stanju raspadanja. To je brzojav najviše vojničke vl'as:i na rnskom jugozapadnom frontu, čiju sadržinu u produženju donosimo. Brzojav, koji jc na dva mjesta isprekidan, a koji smo đobili iz ratnog stana za štanipu, glasi: Brzojav izvršnog komiieta na ruskom jugozapadnom frontu, vejnog odbora II. ruske vojske i komesara !I. armijc mhiistru vojnom, privremenoj vladi, središnjem odboru savjeta radnika i vojnika i glavnom zapovjednikj vojske ua bojnom polju. Njemačka oieuziva, koja jc otpočela 19. jula na frontu II. vcjske, r a z v i j a s e u s t r a h o v i t u katastrofu, kojoj, prerna 0 k o 1 n o s t i m a, posljedica m o ž e b i t i p r o p a s t r e v o 1 uc ij o n a r n e R u s i j e. U raspoloženju četa, koje su đo skora juuačkim naporima svoga zadatka svjesne manjine napredovaie, nastao je oštar i opas a n o b r t. Volja za napad je b r z o i s c r p1 j e n a i većina se dijelova četa nalazi u stanju pojačanog rasp a d a n j a. O priznavanju pretpostavljenih i o poslušnosti ncma više ni govora. Ne pornaže više ništa ni opoinmjanje i poučavanje. Na to se onima, koji m čine, odgovara prijetnjom, šta više i ubijanjem. U mnogčm slučajima je zapovjest, da se borcima pritekne u pomoć, pretresana po neko1 jk o sati u skupš tinama. Posljedica je toga bila, da se sa potporoni zakasni-Io za čitavih 24 sata. M n o g o p u t a s tt č e t e u p rvoj paljbi napuŠ^ale svoj e p o 1 o ž a j e. Iza fronta se vide povorkebjegunaca, ukilometarskoj dužini, bez oružja, zdraviisvježi, bez svakog stida i srarna, potpuno uvjereni da ne će biti kažnjeni. Ponegđje su se udaljivali čitavi četni d i j e 1 o v i. Članovi vojnih i frontnili odbora uvkljaju, da položaj zahtjeva najiscrpnija sredstva i napore, u opšte sve što je moguće, da se revolucija od propasti sačuva. Danas je vrhovni zapovjednik jugozapađnog fronta, zapovjednik II. vojske, u sporazuniu s komesarima i odborom, naredio, da se na bjegunce puca. Cijela zemlja treba da sazna pravu istinu o dogadjajima, koji se dešavaju, treba da se zgrozi i da u santoj sebi nadje odluke, pa da se baci na one, koji kukavički upropaščttju rcvoluciju.... Predsjednik izvršnog odbora j;igozapadnog frouta Daševskij. „ Dolaze dalje potpisi drugog i »rećeg predsjednika, đalje predsjednika vojnog odbora II. vojske. komesara II. vojske i pomočnika komesara 11. vojske. Zauzeće Tarnopolja | Stanislavva. Kb. Beč, 25. jula. Iz glavnog stana za ratnu štampu javljaju: Austrougarske čete zauzole su Stanislaw, a njemačke žete Tarnopolj. Uticaj naših pobjeda u spo r aziimi:hn zemljama. Ofaročiti brzojav „Beograđskih Novina") Bern. 25. jula. Njemačka ofenziva protiv Rusije poznata je francuskoj štampi samo iz njemačkili brzojava, jer se ruski izvje5'taji ne objavljuju već dva dana. ,,L‘H e u t e“ tvrdi, da j e cenzura posljednji ruski izvještaj od petka za-

branila, Od tog dana se ne smije ništa više objavljivaii. ,JMatin“ izjavljuje, da je njemački prodor opasan. Biče potrebno silno naprezanje snage pa da se ruska osvojenja u Oaliciji održe. ,,T e m p s“ piše tako isto pesimistički i svodi ruski poraz na mirovnu propagandu. Francuska štampa živo govori o dogadjajinm u Rusijl. Listovi izjavljuju, da je prava sreća, što sad na upravno mjesto dolazi Kerenski. Ou je dovoljno odlučan. ,,P e t i t P a r i s ie n“ izjavljuje, dia se Kerenski nalazi pred vanredno ozbiljnim, vrlo uzburkanim položajem. ,,T e m p s“ piše: Nađajmo se da protiv pritisak vlade ne će odocniti. ,,D e b a t s“ žali šio je Lvov odstupio. Ženeva, 25. jula. Ruski poraz, koji je iznenadno unišiio svu veliku nadu u Brusilovljevu ofenzivu, učinio je jak utisak u P a r i s u. U zvaničnim krugovima vlada velika nervoznost. što dokazuje i pooštrena cenzura. Dokle ta nervoznost ide, kazuje okolnost, što listovi već dva dana nedofojjaju radi objavljivanja ruske vojne izvještaje. U sloniu Brusrlova naziru listovi prste Lenina i maksimalista. Potpukovnik Rousset priznaje u ,,P c t i t P a r i s i e n“-u. da je ruski poraz u stanju da potvrdi pouzdanost izjave novog njemačkog kancelara o vojničkoj jačrni središnjih vlasti. I „Journal de Qeneve“ otvoreno priznaje, da su njemačke i austro-ugarske čete samo brzim i pobjednim napredovanjem mogle dospjeti do Tarnopolja i da sc spremaju da Ruse istjeraju iz austro-ugarskili oblasti. koje đrže još posjednute; to je predigra mira bez aneksija.

Rusija haos Svedski glas o dogadjajiuia u Rusiji. Kb. Stockholm, 25. jula. Zadnji ruski izvjcštaj glavnoga stožera o pobunama vojnika izazvao je veliku pažnju. On s jedne strane dokazuje, koliko mnogo pristalica imaju u vojsci „boljšiji", a s drugc strane daje naslućivati da vlađa iznašanjem takvih stvari ide za izvjesnim ciljevima. — „Stockh o 1 m D a g b 1 a d e t" piše o tom ovo: Petrogradski pokret ugušen je pomoću pouzdanih četa, ali se zato tajj pokret ipak nastavio u drugoj formi na đrugom mjestu, i prijeti svojim katastrofalnim konsekvencama: Pokliči ,,Do je sa krvožednim Kerenskim" i uskraćivanje poslušnosti vojske na frontu protesti su protiv prolijevanja krvi za tudje interese. Oni ujeđno pokazuju, da rusko mase žele, da povrate mir odstranjenjem engleskog i američkog utjecaja. Borba je protiv gradjanskih i ratohomih elemcnata sve to žešča. Čitavi pukovi otkazaii poslušnosf, (Naročili brzojav „Bco radsl ih Novina") Haag, 25. jula. ,,P e t i t P a r i s i e n“ ima iz Pctrograda vijest, da postoje zvanični izvještaji, da je na južnom frontu pe; pukova otkazalo poslušn c s t. Medju tim pukovima naiaze se i dva moskovska pješačka puka. Pobuna med.ju ukrajinskim pukovima na frontu. (Naročiti brzojav „Beogradskih No\ina") Stutiigart, 25. jula. „Novojc Vremja“ potvrdjuje, da su se na frontu p o b u n i I e u k r ajinske čete. Pobunili su se pukovi 46 do 52, većina ukrajinci, uapsili su svoje oasnike i uništili provijant. ,,Dj en“ javlja, da su se pobunili i pukovi 433 i 462, i da su poubijali svojc časnike. Pobunjena dfvizija Kb. Bern, 25. jula. lluski saradnik „B u n d‘‘-a izjavljuje, da je u Vladikavkas stigla jedna streIjačka divizija, koja se pobunila i napustiia kavkaski front. Ruske podmornice protiv niskih ratnih brodova. Kb. Stockholm, .25, jula. Ovdašnji organ socijalističko f akcije „Boljšilt" objavljuje jeđan tajni dokumenat, t. j. jednu od 17. jula: datiranu uaredbu adjutanta ministra raske mornarice, Dudogova, upućenu zapovjedniku momarice u Istočnom mora. Tom n tredlx>m naredjuje se u sporazumu sa izvršnim odborom radničkog i vojničkog savjeta, da se izvjesne podmomice s pouzdanim četama upute u Petrograd protiv četa, koje budu dolazile iz Kronstadta. U brzojavu se kaže, da se odlazak ratnih brodova iz Kronstadta ima da osujeti. Dalje zapovijedam, da se ne treba ustračavati, u đanom slučaju takav brod pomoću podmomica i potopiti. U tu svrhu treba pođmomice za vremena da zauzrnu zgodne pozicije. „Pohtiken" se zalaže za istinitost dokuntenta. Brzojav jo uhvaćen od središnjeg odbora momarice u Istočnom moru. List traži, da se slavi pod vojni sud onaj, koji je izdao naredbu za potapanje vlastit'h ratnih brodova i ohcčava, da će o fome donijeti sutra dalja otkrića. Odluka radničkog 1 vojničkog savjeta Vladaza spasavanje revolucijc. Kb. Petrograd, 25. jula. Petrogradski brzojavni ured javlja: Izvršni odbor radniiHcog i vojničkog savjeta i savjet seljačkih izaslanika održali

BEOGRADSKE NOVINE, su zajedničku sjednicu, u kojoj su poslije duge debate, koja jc trajala do 4 sata u jutru, donijeii ovu odluku: U saznanju, da položaj ne frontu i u unutrašnjosti prijeti da izazove vojnički sloni, katastrofu revolucije i triumf antirevolucjjonarnih snaga, odlučujemo: 1. Zemlja i revolucija su u opasnosti. 2- Privremena vlada se oglašuje kao „vlađa za spasavanje revolucije". 3. Vlada će dobiti neograničenu vlast za ponovno aispostavljanje organizacija i discipline u vojsci, za borbu do krajnjih granica protiv protjvrevelucije i anarhije, kao i za ostvarenje vladinih izjava, koje su obnarodovane u prekjučeranjem programu. Ođl/uka je primljena jednodušno sa 252 glasa. 47 Szaslanika, većinom ma'ksimaliste,' uzdržali su se od glasanja. Maksinialiste ifa djetu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Miinehen. 25. jula. U Kijevu, Odesi, Harkovu, Poltavi, Astrahanu i Rostov u na Dontt traju i đalje demonsitracije protiv rata; tu su maksimaliste na djeIu. Oarnizon u Rostovu na Donu napao je vojarne batalijuna, koji su biii spremni za polazak na front. razoružao je vojnike i zatvo-rio je smjestišta mašinskih pušaka i topništva, a uapsio je radnički i vojnički savjet, koji je agitivao za rat. Maksimaliste traže, đa se mir odmah zakijuči. — U sedam gradova su maksimaliste spriječile batalijunc da produžc put za front. Atentati protiv Kerenskog, (NaroČiti brzojav „Beogradskth Novina T ‘) Ziiricii, 25. jula. Ovdašnji listovi javljaju iz Petrograda: Ministar pravde Nekrasov je izvije&tio žeijezničke uprave. da se protiv Kerenskog spremaju a t e n t a t i. Ministar je naredio potrebne injere, da se očuva sigurnost života ministra Kerenskog. Brzi pad Kerenskog. Stockholm, 25. juia. Ovdašnja zastupiiica „Boljšijih" Aleksandra Ko 11 ontay, koja.se iznena<da povratila iz Petrograda, izjavila je đopisniku „Poliliken", da će Kerenskova difetatura i-sto tako brzo svršiti, kao što se brzo slomila t ruska ofenziva,

Novi uspjesi podmornica. ^ Ponovno potopdijeiio 55.000 tona. Kb. Berlin, 25. jula. Wolffov ured javlja: Novi uspjesi pothnornica u Sredozenmom moru: 9 pamili brodova i 7 jedrenjaka sa 35.000 bruto tona. Međju njima su se naiazili: naoružani francuski brod ,,Minerva" (1952 tone), talijanski naoružani brod „Franzelli Bianchi" (3542 tone) sa 4800 tona uglja iz Amerike za Italiju, naoružani engleski brodovi ,,Wilberforce" (3074 tone) sa jtp^fjfom iz Alg'era za Englesku i ,,G^y r ; i( of Coinbrdge" (3844 tone) sa raznpm sobom iz Alek* sandrije za Liverpol. U zabranjenoj zoni oko Engleske: 20.000 bruto tona. Medju potopljenim brodovima su se nalazila dva' natovarena teretna broda, jedan je nosio petroleum. Tovar drugih brođova nije se mogao utvrdith

Konferencija sporazumnih sila. Kb. Paris, 25. jula. (Havas.) Ovamo su stigla englesfea i talijanska izaslanstva, da prisustvuju konferenciji porazuinniii sila, koja danas započinje. Privatna vijećanja izmeslju člauova konferencije započela su danas prijc podne, a nastaviče se i poslije podne. Kb. London, 25. jula. (Reuter.) Izaslanstvo ruskog radničkog savjeta prispjeio je ovamo. Ono će za nekoiiko dana otputovafi tt Paris. Kb. Paris, 25. jula. (Havas.) Ministar.-ki prcd jednik Ribot primio je u audijenciji talijanskog ministra spoljnih poslova Sonnina, Kao zastupnici Francuske učestvovaće u pariskoj konferenciji: Ribot, Painleve, Lakaze, Leon Bourgeois, Titomas, Jonnart, Jules Cambon, g eneral Foch i Marguerie. Program pariške konferenciie. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Lugano, 25. jnla. Prema pisanju ,,C o r r i e r e d e 1I a S e r a“, konferencija sporazuninih sila, koja se u srijedti sastaje u Parisu, biće od velikog značaja. Nisu tačne do sad rasprostrte izjave, prerna kojjma će se konferencija baviti samo poiožajem na Baikanu. Suprot tome govori već i samo učešće prvih ličnosti spoljne politikc, kao i zastupnika glavnih stožera sporazumnih sila. Sonnina će pratiti šcf njeg'ovog kabineta grof Aldobrando, njegov naročrti tajnik dr. M o r s i e r i glavn? direktor ininistarstva spoljnih poslova D e P a r t i n o. Daije će učestvovatt u konferenciji zastupnici talijanskog glavnog stožera. Van svake je sunmje. da će najnoviji dogadjaj u Rusiji, kao I kancelarov govor, s posljedicama koje iz njega postaju, biti glavni predmet savjetovanja pariske konierencije.

26. jula 1917.

Broj 203.

Nezavisnost Finske. Kb. Kopenhagen, 25. jula. ,,Politiken“ javlja iz Heisingforsa: Ovdje je održana vclaka poljska manifeetacija, kojom je prilikom poljski knez Ljuboirtrski pozdravio finskt narod i čestitao mu. Pjevana je ftnska narodna hlmna, Pred zgradom senata su priredjene vclike manifestadje. Odluka o nezavisnosti Finske sad će se dostaviti rirs&oj vladi, ali samo Tadi znanja, a ne i radi priznanja. Rusija namjerava da učini u Finskoj zajam od 300 milijuna rubalia. Finsika je gotova da joj pozajmi 200 milijuna, ali pod uslovom, da za to dobije 65 milijtina kg. žita. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). , Frankfurf, 25. jula. „Frankfurter Zeitung" javlja iz Stockholma: ,,B i r ž e v j j a V j e d o m o s t i" javljaju, da su i aocijalistički članovi privremene vlade odlufno protivnr odvajaaju Finske. Oni su izjavili, da se odlukom finskog zemaljskog sal)ora nanosi ILusiji teška uvreda i udtir revoluciji. Ministar Pešehanov jo izjavio, da prije sastanka ustavotvorae skupštine ne može bitr ni govora o samostalnosti Finske. Privremena vlađa je održala sva ohcćanja koja je dala Finskoj. O proširenju autouomije može biti govora. Potpuno odvajanje sa zahtjevom da se povuku raske čete i izabere predsjednik mora se smatrati kao ca us b?lli a odgovomost za sve snosiće Finska. Kako „Rječ" javlja, ruska vlada je riješila da odrnah raspusti zemaljski sahor, ako bi se primio zakon o ustavu. Poslanica o raspuštanju sal)ora očekuje se sad svakog časa.

Odjek govora dra. Michaelisa u Americi. Kb. Washington, 25. jtila* Reuler javlja: O pospljednjem go vora kancelara Michaelisa je izjavio senator L e w i s, da je govor neposredni poLziv Sjedinjejtim Državarna Sjcverne Amerike, da svoj uticaj upotrijebe u korist mira. Misli se, da su sređišnjo vlasti voljne, da prime mir hez pobjede. Lewis je rekao, kad je bio upitan, da li je osnovano mišljenje da će prođuženje podmorskog rata sporazumne primorati da padnu na koljena i kako izglcda ponuda za mir, da je čitanjem govora stekao utisak, da bi se Njemačka uspostavljanjem status quo ante bellum zadovoljila. Senator Boracht je pitao, da li jo Levvis uzeo u obzir budnći oh’ik viadavine u Njemačkoj. On, Boracht, ne vjeraje, da je Njemačka već dospjola do one tačke, te đa bi stranom uticaju dozvoijeno bilo, da joj propiše ob’ik vladavine. Njegovo jc uvjerenje, da su u Njemačkoj već ulicaji na đjelu, koji će đati povoda velikim reformama, Iz Poljske. Uapšeu bivši vrhoviii zapovjednik poliske legiie. Kb. Varšava, 25. jula. Wolffov u r e d javlja, da je tiapšen bivši vrhovni zapovjednik poijske legije P i I s u c k i. On je namjeravao da prokivno ustrajanju njemačke vojske sastavi samostalnu jx)ljsku vojsku pod svojim zaijovjcdništvom.

ni službenik sa ograničenim pravom. npravo samo nasljednl predsjcdnik republikanske monarhije. U zemljama. kao štio je Grčka, u kojima je sam narod izvojevao sebi ustavne slobode, a nije ih dobio od vladaoca. ima samo narod i njegovi parlamentarm prestavnici pravo, a nikako kraij. da u danom siučaju raspravlja ustavna pitanja. Time je kralj Aleksandar morao da osudi držanje svoga oca. Zavjera u Ateni. (Naročiti brzoj'av „Beogradskih Novina") Rotterdam, 25. jula. Jz Atene se javlja, da je tamo oD krivena jedna zavjeia. koja je u gradu izazvala veliku uzrujanost. Alnoga su lica uapšena. Najnovije brzojavne vijesti. Novl turski zajam. Kb. Carigrad, 25. juia. Kako sc s mjerodavne strane javlja, otpočeli su pregovori izmedjiu ministra finaitnija i poznatog njemačkog f nansijera Wassermanna, koji ovdje boravi u svrhu zajma, koji Turska hoće da zaktjuči. Engleski ratni krediti. Kb. London, 25. jula. U donjem domu je Bonar L a w podnio pređlog o kreditima od preko 650' milijuna funti šterlinga, kojom je prilikorn rekao, da se tu tiče kredita, koji je za 150 milijuna fumti veći od svili dosađanjih. Prosječni dnevni izdatak iz posljednjeg kredita preiazi proračun za 1 milijun funti šterlinga dnevno. Proračun je bio postavijen na 5.400.011 funti šteriinga dnevno, medjutim su dnevni izdaci u 112 dama računske godine iznosiii 6 ; 700.094 funti šterlinga. Ukup« na svota rataih kredila iznosi 5,292 rniiijuna funti šterilnga. Ni jedua zemlj'a, rekao je Bonar Law, pa i ona koja ima najveće pomoćaie izvore, ne može s većim pravom reći, da nas ne će oskudica u novcu spriječiti da rat dobijemo, za čim težimo. Donji dom je primio ratai kredit, i

Grad i okolica.

Neograničeni podmornički rat. Izgttbljeni brodovl. Kb. Rottcrdam, 24. jula. „Maasbode" javlja: Ainerički brodić ,,Edward B. Winslow“ se nasukao i vjerovatno je izgubljen. Još se smatrajit kao izgubijeni engleski brodovi ,,Ancona“ iz Londona (1168 tona) i ,,Kreeter“, Amerika u ratu. Dalji ratai krediti u Americk KJ>. Washington, 25. jula'. Vlada je od kongresa zatražila daljr ratni kredit za vojsfeu i momaricu u iznosu od pet milijarđi dolara. Novl za.iam sporaziintnih sila u Americi. Kb. Washington, 24. jula. Reuter javlja: Rusija je dobila nov zajam od 75 milijtma, a Francuska zajam ođ 60 miHjuna dolara.

Njemačka. t Bassermaun. Kb. Mannheim, 25. Jula. Poslanik Reichstaga Bassermann umro je u Baden-Badenu u 62. gođini života.

Grčka. Kralj Aleksandar prisiljen da osudi politiku svoga oca. (Naročili brzojav „Beogradskih Novtaa’ ) Haag, 25. jula. Odocnjena atenska vijest ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p h“-a javlja: Venizelos je prisiiio kralja Aieksandra da potpiše naredbu, kojonr je utvrdjen odnos izmedju krune i parlamema. U njoj se veli: U slučaju da se kralj i parianienat ne slažu, parlamenat se ne smije raspugtiti, |er je kralj gamo prost držav-

Onevni kalendar. D a n a s je četvrtak 26. jula; po slarom 13. jula. Rimokatolici: Ana m. B. D. Marije; pravoslavni: Sab. arh. Gavr. (1. Aranđj.-dan) Casnička i činovnlčka kaslna otvorcna je do 12 sati u noći. C. ik. vojnički dom: Ciiaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7sati iz jutra do 9 sati na veče. Slobodan pristupsvakom vojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotel Takova); Početak predstave u 8-30 na veče. Kinematografi: Vojni kino (Kolosetim): U 6 sati poslije podne predstava za vojnike. — C. I kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati poslije podne predstava za gradjanstvo. Noćna služba u apotekama : Od 22. do uključivo 28. jula vršiće noćnu službu u Beogradu ove apoteke : Delini, Knjaza Mihajia ul. 1; Sekulić, Takovska uL 37; Prendlć, Kralja Aleksandra ulica 64. Paroplovna veza. Iz Beograda z a Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslije podnc. Iz Zemuna za Beograd5-30, 6-30, 7-30, 8.30, 9‘30, 10-30 i 1130 prijc podne; 130, 2-30, 3 30, 4-30, 5-30, 6 30 7’30, 8-30 i 9-30 poslije podne. —- Iz Zemuna za Pancsovu: u 1 sat posiije podne i u 8 sati u veče. — Iz Pa ncsove zaZemun:U6 sati u jutio 1 u 4 sata posllje podnc. — Ladja, koja vozl izmedju Zernuna i Psncsove i o'oratno ne pristajc u Beogradtt. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c—S mederevo. Polazak iz Sapca za Beograd ćetvrtkom i nedjeljom u I 7 i po sati iz jutra. Dolazak u Beogtad u 12 i po sati poslije podnc. Ponedjeljkom ofmor broda u Smedercvu. Botanička bašta. Otvorena utorkom. čctvrtkom, nedjeljama i praznicima. B o j n i cirkus.Henrik* (na malom Kalemegdanu). Početak prcdstave u 8 sati itveče. Posjeta bolcsnika u bolnicama: U bolnici .Brčko*: od2—4 sata poslije podne. U bolnid „Brtiun“: od 9-30—12 sati prljc podne i od 2—4 sata poslije podnc. Riječno k u p a ti 1 o n a S a v i, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati u vcče. Jeđa» lijep priinjer. Gospodin Gavra GI a v a š c v i ć. ovdašnji mesar, izjavio je, da u biiduće ustupa besplatno opšitini grada Beogratia bez ikakve naplate sav cubok od stoke, leoju on bude klao na beogradskoj klanici. Sada se cubok isplaćtije od strane opštrne grada Beograda svima mesarima. Ovaj znak humanosti za pomaganje beogradske sirotinje zaslužuje svaku pohvalu i možc služiti kao lijep priinjer za pomaganje sirotinje. Traži se. Gospodin Gjorgje Dimović hotelijer, koji ima hnanje u Orockoj, potrebno je da s e odmah javi tajništvu opštine grada Beograđa radi izvjesnog hitnog saopštenja. Zaslužni prvaci Da blagotvome uredbe vojne glavne gubemije postignu svoj cilj, zavisi ne malo i od gradjanskih vlasti pojedinih okruga posjednutog područja, koje stoje u tješnjem dodiru sa stanovništvoni, nego vojne vlasti. U tom pogledu stekli su naročite zasluge prvaci oicruga prijepoljskog naime: Alibeg Hasanagić iz Prijepolja, Sulejman efendi Šećeragić, gra* donačelnik u Novoj Varoši, Husejin efendi Hasanagić, građonačelnik iz Priboja. Ademaga Bajramović iz Sjeverina i Hu-