Beogradske novine

Sfrana z, Jija u^edinjena, papina nota naziva kraIja Italije kao takvog i talijansku đržajva pombije bez noblCajene opuižbe Jfbog uzutpacije. Listi misli, đa je to j>ravno priznajije Italije ođ strane vaTfkana, V Predaja papinske iiote u Švaicarskoj. Kb. Bernj 22. avgusta. Monsignore M a r c h e 11 i pre-dao je tlaiias §efu političkog ođjelenja ko'piju papinske note radi znanja. S prejjajoin nije bio skopćan poziv, da sc sjLvajcaTSka pridruži papinom kcraku. Predaja papinske note it Turskoj. Kb. Carigrad. 22. avgusta. Papinsku notn pređao jc apoštolski ’delegat monslgnore Vojici ministru spoljnih poslova jitče ua dan prijema Sdiplomata od strane loga rninistra, s kojim jei poslije pođne istoga dana imao papinski delegat pođuži razgoVor.^' Nova talijanska ofenziva. Treći dan bitke na Soef. (Narocili biv.ojav „Bcogradskih Novina'O. Budjmpo-Ua, 22. avgusla'. , ; A /. E s l"-ov dopisnik javlja iz glavpog staaa: J Irećeg dana bilke na SoB može sc smatroti, da s.u ovijaška lolijanska-nadiranja propata, Talijanska arliljetija je djelovala lakvom žestiiionv, Vao nikad do sad. Upptrebljeno je od TaJijaua toiiko Ijudstva, kao mikaU' prije, pa. ipak nijesu nišla mogli cia isposluju. jSjiliove juvišne koloue, koje su prema tterniadi prodirale, isjekla je naša divuo odgovarnjuća artiljorija na krvava parampairad. Siuno. su kod Sela zadohili •Talijani na uzanoiu Irontu uešlo malo •zeinljišta, o lcoje u ošlaloni još nepreslarvo traje borba. Od pamtivijeka najveća e> topslca bitka. (Naroeili bj'z'ojav,,Beogradskili piovina"). Lrrgauo, 22. avgusla. ,,C o l' r i e r e d e ] 1 a S e r a“ o/načava sadašttju bitku na Soči kao na jveću, icoja je iluid do sad Lila u Evropi, i istieo veliku o'tpornosl auslro- i u g a v s l< i h č e l a. Iz današnje Rusije. Opasuost od Mackenscnovih operacija. (Naroeili brzojav „Beogradskili Novina*). j ’ Rottenlam, 22 . avgustu. j Po ,,N i e u w e C o u r a n t“-u javIja ratni dopisnik ,,Times ‘-a iz ruskog glavnog stana, da je talijauska i fran'cuska ofenziva nastala uslijed navaljiV vanja ruske vlade, jcr da ova iščekujc olakšanje na ruimmjskom irontu, gdjc Mackcnseaovo operacije skrivaju ogromnu opašnost za rusko-ruiminjsku vojsku. Sudbiita carske porodico. Rb. Rolteidam, 22. avgusta. „Times" javlja iz Petrograda, da, i«j put earske porodice držao tajuim. Eskorta se sastojala iz ilva \ ojuička vlaka koji nisu stali na nijednoj stanici. Bivši je car putovao u kolima američkog Crveaog Krsta, a earici i djeci stajala sui na raspoložeirju dva spavaća vagona. Vosru se nijo stuio niko približiti. Ni samo željezničko osoblie uiie znalo, ko sa nalazi. u vozu. Kercnski na sjeunici radničkog i vojničkog savjetn. Kb. Amsteidam, 22. avgusta. ,,Timesu“ javljaju iz Pelrograđa, da je Kerenski u petak prisustvovao sjedliici nui'ničkog i vojuičkog savjeta. JJo-

Cefvrtak čekan je bkidno. Na kraju sjeduice prini« ijeu jo prijedlog umjerenrh socij|alisfa, kojinr se odobravaju encrgične vladino mjere i kojim se upravlja apei na derno. kraciju, da uzđržr red i zemlju sačuva od vojničkog sloma ii protivrcvoiucijc.

Dogadjaji u Spaniji. Savladjivauje rcvolte u Barccloni. (Naročili brzojav „B, ogradskili Novina f )j Budimpešta, 22.- avgusia. ,,'Az Es;t“ javlja iz Madrida: U uliČnim borbama u Barceloni, koio stt okončane savladjivanjcm revolte, poginulo je 35, a ranjeno je 53 osoba.

Neograničeni podmornički rat. Potopljen poriugalski rransportni brod. Kb. Madrid, 22. avgusta. ,,ABC“ iz Cađixa javlja, da je u Algeciras stiglo 200 brodolo.nnika s jednog portugalskog brođa za transportovanje vojnika, koji je torpedovala jedna njcmačka podmornica. Požar u Solunu. Kb. Bern, 22. avgusta. ,,P e t i t P a r i s i e n“ javija iz Soluna: Pogorelci biee djelimieno smješteni-po okolnim selima. Požar je biicsnio još juče poslije iiodne, ali je nada. da ćc se spriječifi njegovo dalje rasprostiranje. Kb. Bern, 22. avgusta, „Prdgres de Lvon“ javlja ia Soluna, da je požar izbio u bugarskoj četvrli grada. Zbog žestokog vjetra požar se strahoviio raširio. Premda su savezne i grčke eete odmah priskoeile u pomoć, na pola je razorena crkva Sv. Dimitrija, glasovita zbog svojili umjetnina. Vlasti su preduzele potrebnc mjere da se medju nasitradalo stanovništvo razdijeli mižni živcž, kao da se i jedati dio tog stanovništvai otpremi u đruga mjcsta. Najnovije brzojavne vijesti. Objava ra<a Kitaja Ausiro-Ugarskoj. Kb. Bee, 22. avgusta. Kiiajski poslanik u Beču bio je dauas kod minisftra spoljnih lioslova i po narcdbi svojc vlade stavio mtt ua znanjo objavu rata Kitaja austro-vigarskoj tnonarhiji. Poslaniku su izdati putni listovi. Aididiiiastička struja t: krnjoj Riimunjskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskjh Novina") Haag, 22. avgusta. Prema obaviještcnjima iz neutralnog diplomatskog izvora položaj rumunjskog kralja Ecrdinanda je vrlo težak. Antidinastička struja, koja vee od nekog vremena postoji, u mnogomc sc pojačava zbog novih neuspjeha vojske. 1 Rumunjska kraljevska porodica se nalazi pod zaštitom francuskih čcta, koje vode nađzor i nad ođiaskom kraljevskili supružnika iz Jašu. Posljednjih dana je Jaš postao pozornicas nemirnih uličnih dogadjaja, koji nosc na sebi potpun revolucijoni karakter. Taj duh revolucije, veli sc, unijcli su pristalice Lenina u rumunjsku vojsku. Kerzon, buduća prijestonica Rumunjske. Kb. Rotterdam, 22. avgusta. Pcćrogradšlti dopisnik ,,Timcs“-a javlja, da ee jamačno grad Kerzon biii stavijen na raspoloženje riuminjskoj vladi. Odeski dopisnik ,,Times“-a javlja, da sc tome protivi jcvrcjska organizacija. BEOORADSKE NOVINE Ratifikacija lijeniačko-švajcarskog privrednog spofazuma. Kb. Bern, 22. avgusta. Ratifikacija njcmačko-švajcarskog prfvrednog sporazuma izvršena jc u ponedjeljak uvcče od obostranih delegata. Sadržina se ne ćc zvanično objavJjivati u štanrpi, pošfo je već poznata. Grof Bernstorff poslanik u Carjgradu. Berlin, 22. avgusta. Kako javlja ,,N o r d d e u t s c h e A11 g e m e i n o Z e i t u n g“, u izgleđu je, da će grof Bernstorii biti postavljen za poslanika u Carigradu. Engleski donji doni odgodjcn. Engleska ,,Iogika“. Kb. London, 22. rvgusta 1 . Donji dom odgođjen je do 16. ok’tobra. •— Na jedan upjt izjavio je lord Robert Cecil, da neutralni brodovi, koji se ne usudjuju ostaviti svoja pristaništa, služe neprijatelju isto tako kao i oni, koji dovažaju hranu u njegova pristanišfa.

Vijesti iz unutrašn|osti. Darovl Crvenom krsfu. Dana Ma'rkovićeva iz Krnševca darovala jc 50 kruna, a Lazar Afiladinović iz Kruševca 10 kruna-za austrijski Crveni krst. Savremeni brak. Kalco nam pišu iz Trstenika, vjenčao se u selu Resovcima 16-g o d i š n j i Sovronije, siu tamošnjega seljaka _ Dimitrija Komadine sa 26-godišnjom ćerkom Isaela Medarn, seljaka iz Uračaca. Pa neka ko kaže, da ovo nijc posvema savremeni — ratni brak! Sve one, koje još čekajn, mogit otuđa da vide, što i ko ih čeka. Djevojčica zapalila kuću svog oca. Kako nam pišu iz Sjenice, igrala sc pi'ošloga pelka 7-godišnja ćerka Adema Lckpeka petrolejskom ianrponr, koju je na posljetku prebacila. Uslijed toga izgorjela je cijela kuća Adenrova, štala i šupa, jedino nije srećom niko nastradao životom. Ubio ga grom pođ s:a»c daue. Prošle nećjelji’^tiglo je prcd večer nevrijemc 80-gbdišnjeg seljaka Ojerosima Lučića iz Se-čareka, sreza kosjeričkog, na njivi. Starac da se zakloni od nevremena i kiše, zavuče se pod stari jedan hrast, i tu ga nesrećnika zatcče nenadana smrt od groma. Doista bolje je HR pauietan nego star, ili opet teško ko lnože da izbjegne sudbini, koja mu jc dosudjeiia. U potrazi za — „srećom‘‘. Prošle zim.e đq?lc su u Novi Pazar, — kako nanuodanle pišu, — tri mlade djevojke, j^cjCrne Oore, da nadju — svoju srecii. Djevojke su se nadale u tudjini naići na svoga sudjenoga i udati se. Razumijc se, da su u :u svrhu tražile poznanstva sa svakim, ko je izgledao, da bi mogao ,,da zagrize“. Tako prolazili dani, ali u mjesto tražene sreće —- nadodje razočaranie, Put od idealne ljubavi do javne prostjtucije bio je prekoračen, tri miada života za uvijek uništena . . . Djevojke su morale konačno u bolnicu i pred vlast, koja ih jc s obzirom na mnoge olakšujuće okolnosti osudila na vrlo blagu kazmi. Najmlađjoj od ovih ,,tražiteljica sreće“ nema više od — trinaest godina . , ,

23. avgusta 1917.

Grad i okolica. Dncvni Ikalcndar. D a n a s je Ćetvrtak 23. nvgusta, po slarom 10. avgusta. — RimokatoTlcl: FilipBcnlcij; pravoslavni: arhidjakon Lazrcntijc. Casnićka I ćinovnlčka kasina otvorcna je do 12 sati u noći. C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jutra do 9 satl uvcče. Siobođan pristupsvakom \ojniku. B eo gr a d s k i o rf e u m (tt baštl Hotel Takova); Predstava u 8-30 uvečc. Kinematografi: Vojni kino (Koioscum): U 6 sati poslijc podnc prcdstava za vojnike. — C. I kr. gradjanskl kino (Paris): U 6 sati poslijc podne predstava za gradjanstvo. Noćna služba u apo ! ekain a :Od 19. do 25. avgusta vršiće noćnu službti u Beogradu ove apoteke: Kušaiiović, Knežev Spomenik 2; Viktorović, Tcrazlje 28; Prendić, Kralja Alcksandra 64. Paroplovna veza. Iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije pođne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslije podnc. Iz Zemuna za Beograd: 5'30, 6-30, 7-30, 8'30, 9'30, 10-30 i 11'30 prije podne; 130, 2-30, 3 30, 4'30, 5'30, 6'30 7-30, 8 - 30 i 9'30 posllje podne. — Iz Z e ni u n a za P a n c s ov u: u 1 sat poslijc podne I u 8 sati u veče. — Iz P a ncsove za Zcmun: U 6 sati izjutra 1 u 4 sata poslije podne. —■ I.adja, koja vozl izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristajc u Beogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c-S mederevo. Polazak iz Sapca za Bcograd četvrtkom i nedjeljom u 8 i po sati izjutra. Dolazak u Beogiad u 12 1 po sati poslije podnc. Ponedjeljkom odmor broda u Smederevu. Botanička bašta.Otvorcna utorkom, čctvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjeta bolesnlka u bolnlcama: U bolnici „Brčko": od2—4 sata poslijcpodne. U bolnld „Briinn“: od 9'30—12 sati priie podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjeiju od 1—3 posiije podne. Riječno k u p a tl 1 o n a S a v i, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati uveče. Istorijski kaiendar. Na današnji dan, 23. avgusRa 1813. g o d. bila se ki'vava bitka izmedjtr! Francnza i Prusa kod Grossbeerena. — 23. avgusta 1831. gođ. umro je pruski vojskovodja maršal G n e i s e n a u. — (10.) 23. avgusta 1854. god. rodio ;ge. |u Jašu, — gdje je živio njegov o‘ac Miloš Jevr. Obrenović, sinovac knjaza Miloša, sa svojom ženom Marijom, rodjenom Katardži, — knez, docnije k ra 1 j A1 i 1 a n. Djetnjstvo mu nije bilo najsretaiije. U ranoj ga je nrladosti mati đala u Paris radi' školovanja i vaspitanja. Ovdje ga jc kao četrnajestogddišnjeg dječka zateklo ubijstvo knjaza Miliajla, poslijo kojega je on došao na srpslu prijesto. Namjesnici su mu do punoljctstva (23. avgusla, 1872. g.) bili Jovan R.istić, puk. Blaznavac i Jovan Gavrilović. Rat od 18<6. g. zatekao ga je kao ntlađića od 22 godine. Poznat jo tok rata. Gcneral Alimpić bio jo prodro u Bosnu, ali se po aiarcdbii povukao iz političkih razloga. Cuvcni general Gjuro Ilorvatović uzmicao jo ua čelu limočkog korpusa korak po korak ispred' po broju nađmoćnijih Turaka, dajući un junačkog otpora na Gramadi,naTresibabi(gdje so JoŠ s .di poznaju njegovi rovovi i mjesta, gdjo su rnu bilo ukopanc baterije) i na V e 1« I zvoru. Glavna snaga pak pobijedila jc u oći kneževog rodjea-daua Turke u ,š um a t o v a č k o j b i t c i, o kojoj smo juče, povodom njone godišnjice, pisaii. No najzad poređ sve lirabrosti višc n'.je bi'.o rnoguće uspješno odoljeti brojao Iri puta jačoj i bolje naoružaaoj turskoj vojsci. Umiješaše so velike silis i u maiMi 1877. god. bude zaključen mir na osnovu ,,status quo“-a. No decembra mjeseca knez po zahtijevu Rusije ponovo stupi kao i Rumunija u rat. Cina Gora još od 1876. god. nije ni presrtajala ratovati. (16. januara) 29. decembra pređade so posiije ljuto t/orbc grad N i š a 16. decembra i877. god. jo ušao general Belimarkovič

Ni mrak, ni samoća, ni mrtvo padanjc vodc sa česmc nc uznemin jc. Sada je vcć ona svoja, nije Vaska de* vojka, Vaskica, gospodinn, cfendi-Mitina, već prava žena, svoja, ničija više. Od besa stiskajući prsa, da bi ođ boia čisto jaukala, i dižući Šaivare, da š;o bržc i sigurnijc korača, brzo predjc sokak, čcsmu, i udje u kuću. _1 gorc, i dolc, i svugdc su gorcic svcćc. Kao da nikada njc nijc bilo, kao đaje ona umvla, odavno jc saranili i već zabovavili, tako jo ti kući bi!o sada lnirno i osvetljcno. Sluškinja ispade iz kujne i čisto iisiiiknu ispred Vaske. Ali Vaska ic pokazujtići gorc n.a očcvu sobu, samo lipita: — Ima li kosa fcod njega? — Sam jc. Vaska se popc. Isprcd vrata vide 8amo njegovc poredjane cipele i već poče da drhti. A!i ona sc rcši i sihto otvori vrata i udje. Svctios'«. se ođ svećc zaleluja i gotovo što svojim plaineiiom ne opali kosu očcvu. Kada je nglcda, on, kao da jc ncki stran došao a no ona, njcgova Vaska, podižc sc i sarno što reče onaj svo.i uobičajcni no«drav: — Eicnd'm! Ali po njenoj uzhiiđjenosii i siiini iz Očiju dosciivši sc za šta dolazi, snrrači se a usira mu već počeše da igraju. — Tatol poće Vaska, a to ,,tato“ j«.dva jc izgovarala od toiike gorčine i uvredjcnosti, šio on tuko sa ujomc rach i poshipa. — J.a ne mogu i... neću... 1 osećajući da će izgnbiti svu kur«ž i briznuU n p!ač prcđ njim, dovrši brzo:

— Ja nc rnogu i neću za takvoga da podjem! _Sćimo vidc kako se on podiže sa nekim suvim podsmehoiii. I onako u čarapama, priclie joj i svečano poče. — Vasko, sinko! I.cpora i mladost za vreme je. Sfo Vasku gotovo prcncrazi, biio jo to, što u njegovu glasu zazvuča to kao njegovo sopstvcno iskustvo, jad, gorčina: ,,On jc sam nekada tako mislio, da je Iepota i mladost najpreča, najveća, i sađa dto zbog toga ilošao doile, do siromaštva: a da lijc tako mislio, ne bi njenu mater kao siro.tu uzco, ne bi zbog toga ovoliko nretrpeo, ovoliko se nanručio, pa sada, kada sc smiiovao i rešio da nju tidomi u boljit bogatir kuću. mesto blagodamosri, gle §ta!... Vaska ipak pronmea: — Ja ne mogu! Ni ja uc nrogu! I on odskoči od Vaske. Uspravi se. Vaska vide kako mu se po ćilimu prsii od nogu u čarapama erče, tresu. Da ga kao unrtlosfivi, • produži Vaska. Sramota! Od drugarica i svcta sramota me, tato! — I mene jc sraraofa! Jeduako uspravljajući se i već od bosa tresući se, i to nc kao pred Vaskorir, već kao pred sanrim sobom poče sav jad da izliva, — Zar mene nije sranrota? Zar ja to lioću, nrilo mi? Zar ja ne znam koliko je to što ja to moram? I to ja, ja! Oh! I razgnevr se na neblagodarnost Vaskinu. A to što je daje za rnladoženju, koji jc još đete, to nije baš to-

Jiko strašno, koliko je strašno ovo, lijegovo: šlo on ćlx> mora sa tom još soljačkom kućom da se prijatelji, da sc ljubi, sa njinrc da ž-iv.i. Pa, pored svega togn, eto još i ona — ,,neče“, ,,ne može“. A on može! On, može sve to, a ona ne možc! — I drhteći od besa, osećajući kako mu noge u čarapanra upadaju u eilim, tc ispod njega oseća tvrdoću dasaka od patosa, sa rukama zakopčanim ostrag na ledjima, sa razdrljenim vratom, po komc se, istina sad obrijanom, ali već zbrčkanom, jabučiea bila isprečila, i gotovo- ga gušila, ne gledajući nikako u Vasku, produži sam sebi da govori:

— I ja mogu, a svi drugi ne mogu. Ja sve to mogu, ja sve mbram. Ja? Hadži, efendi Miiaj Nejćeš, sramota te, sramota vas je (a to ,,vas“ odnosilo se na svc njili, na nju, inater, celu porodicu i ceo svet). A ne bi vas bilo sramota da ja idem pred crkvu, u ainale, u Šareni Han, da tamo dočekujem trgovce, moje; poznanike, prijatelje, koji se nekad za srećne smatrali, rjulfi lii im nrimm i rnlrnv.arK

se sa njima, a sađa: da ih provodiin po čaršiji, po pazaru, da terdžunranim i seiz da im budem, da bi mi platili ručak u hanu i pri polasku strpali koji groš u šaku, da od toga nama kupim brašna i donesem kući, da bi imali šta jesti... To li vi hoćete od mene?

Nikada ga Vaska ne vide takvog.a. I što najstrašnije bi, to je, što oseti kako je sada ona, njena udaja, njen bol, jad, sve otišlo. A da je o n, o n sada tu, njegova nesreća i crna sudbina.

Hodao je. Nije inogao da sc na-

diše. Prsti su inu pucali; giava, njegova, vcć uska, stara, sparuškana i obrijana glava sva se tresla. Zahuktan, nije mogao da se snriri. I Vaska oseti, da ovo što jc rckao, i što se zbrio izmedjii nje i njega, r.ije svršeno, nijc najgore, da po ovome što nikako ne može da se snriri, ima nešto još gore da dodje, icr, osvctijen od onili sveča, koje su već nakrivo gorele, videlo sc kako nni pojas i sva polovina drliti, tresc se, kako ga kolena, butne kosti izdaju i nihaju mu se. I kako i on sanr, osećajući da mora izmeđju nje i njega čak doći i do toga, jednako pritiskuje glavu rukama, i ječi: — Oh, oli! Te kao da bi liteo da se smiri, zaustavi, da izbegne i spreči to. Aii bi i to. Brzo se okrete k njoj, približi, prstima je dohvati za glavu, oko uva i kose i sav trepereči i uzdižući se na prste i obzirući se oko sebe, da oyo, što će sad biti, nrožda i sama noč ne euje, tiho, grobno poče: — Ilj, zar, sinko, čedo, Vaske, Vaskice moja, jedinice moja, ne veruješ tati? Misliš da tata laže, da ima para, nego tako hoće, čef mu da te uda. I ako to misliš, onda — pogledaj tatu!... I razgrnu pred lijoin mintane I koiije, gornjega kaputa. Vaska zaprepašćujućl se, vide kako su samo krajevi kolije i mintana njegovih i to oni uzani porubl, koji sc pri liodu lelujaju i vide, kako su samo oni bili opšiveni novonr, skupocenom postavom, dok ostala ledja iznutra, cela poslava, sva je Lila stara, marna; pa eak negde i bez postave sa poispa- I

Btoj 231. ■U Pirot, Dok su srpske trupe naslupalu u pravcu Kumanovai prod le m Kos o v o, gdje je odšlužeu sveča-n parastos palim junacima u crkvi Grač’onici, prebačaia je giavna tnaga na isbočno bojište, gdje se po zahljevu ftuI sije imala vršiti dlverzija u pravcu So;fije, da se olakša Rusima prelaz preko Balkana, Tađa je zauzet Carjbi od, Trn, Cus tcnđil, Bosilj-građ 'it.vi, Na berlinskom kongresu Srbija dobi uL ški, pirotski, - vranjski i top.'ički ckru'gi (22. feb.) 6. marta 1882. g. primi ponndjcnu mu od skupštjne kraljcvsku Litulu. 1883. god. došlo je ’đo zaječarsko bune. 1884. proradi prva željeznička pruga (Bcograd—Niš). 1835. vo..j ri jo rat sa Bugarskom. J 888. (12./24. ofa' tobra) izreče mitropolit Teodosije posajci' dužeg opiranja razvod braka kra1 ja Milana sa kraljicom Natalijom. Davši ustav od 1888. god. kralj Miiani so na «lan sedmo gOdišnjice proglasa kraljevine 1889. odreče prijostola u kol'ist 13-godišnjeg kralja Aieksaudra. Žt, vio je u Parisu. 1893. god. izmiri se sa kraljicom Natalijom, ali to pomirenje nijcbilo trajno. 1894. god. vrat.o se za neku vrijeme u Srbiju, a jiotom opet 1897. g. 1898. budo postavljen za komandanCa aktivnc vojske, na kojemu.je po* ložaju mnogo učinio za vojsku. Stalni je kadar uvećan, artil ferijski park unin.0.« žen, zaječarska i pirolska utvi'djenj:, usavršena. Po objavi vjeridbe kraija A leksanđra nije se više vraćao u Si> biju, već je živio u Beču, gđje ga jt (29. febr.) 11. januara 1901. gođ. za.tekla smrt. Na opelu u bečkoj srpskoj crkvi, kao i na vrlo svečanom sprovodu tlo željezničke slanice — ođakle su j osmrtni ostaci prcnešcni u manastir Kru« šedol — lično je učestvovao pokojnšj car i kralj Franjo Josip, o čijem je trošku i ođobrenju kralj Milaa i sa'hranjen u Krušedolu. U Beograđu je ntf dan njegovog pogreba služen svečani parastos. Kralj Milan je neosporno imao dosta mana, ali je zato ipak Ko čovjek veoma darovit i sposoban, dobar poznavalac ljuđi i đobar go\o;nik. — 23. avgusfa 1866. god. zaključcn je u Pragu mir izmeđju Austrije i Pruske, kojun je utvrđjeno istupanje Austrije ja njcmačkog saveza i obrazovan,e tzv. sjeveronjemačkog saveza sa Prugkom na' čelu. Mariastirska siava. Mauastir R a k o v i c a kod Beo > -“ grad.a slavi 28. ovog mjeseca po novom kalenđaru svoju slavu. Sv. Litirrgija počeće u 8V 2 saf'i prijc podne. Beograđjani će ovom jnrilikom imati lijepu priliku za izlet do manastira. Da se jave. Milanu Trandaiiloviću, kafedžiji 1 , Beograd, Makeuzijeva ulica, treba đa! se jave radi primanja novca: Oospodja Koste V e 1 i č a, malera, i žcna Jovana S t o j k o v i ć a, pekara. / Šestornjesečui pomen. Porodica pok. Mihajla V tfv t o r ov i č a, biv. apotekara iz Beograđa davaćc mu danas prije podne u 1U i po sati u crkvi Sv. Nikole na Novom groblju šestomjesečni pomen, o čemu iz» vještava srodnike i prijateije. Popis stoke u Beogradu. Popis stoke, prema već objavljenoj naredbi, otpočeo je 20. ovog mjeseea i izvršiće se do 22. scptembra. Ovim se objavljuje, da se popisi stoke ncče vršiti preko cijcloga dana, kao što je ranije objavljeno, već samo' prije podne od 7 do 11 sati.

dalirn pamukonr. A sam on, njcgova' snaga, prsa, koja su mu sada bila otkrivena, zauđarala su na znoj, na noćivanje u putu po hanovima, pppresvlačenje, neopranost, masnbću. Vaska samo ponikiiu i gotovo pade do njegovih nogu. — Oh, tato, tato-! Brzo izidje, nije znala kakvog gu je ostavila, da li onako raskopčanogjl masnog, ili palog, na patosu. Bežeei, primeti kako joj mati prodje porcd nje, i ode k njcmu. Po tome ona vide da je ova sve prisluškivala, i sada, bojeći se da mu sc nijo šta đesilo, brzo otrčal k njeinu. I zaista, tek što Vaska sidje niz stepenicc i podje ka kapiji, ču se odozgo prestrašen materin glas kako poziva sluškiuju: »— Vođc, Magdol Vode Lrzol Vaska izidjc na otvorenu kapiju i podje onoj te.tki. Nije bila ni vrela. niti osećala jad, bol, već je bila utučena i čisto skamenjena.Brzo predje česmu i fenjer, koji jc mutno osvctljavao oko sebe. Voda ]e sa česme teško padala. Svuda je bilo mirno i rmakom pritisnuto, nigdc se riijc čuo ni lavež pasa, ni bat čijilr koraka. Jedino gore, iz njine jtuće, ii iz one njegove, oecve, sobe, jedimko se svetlost prozorska menjala. Cas je tamnila, čas sijala, sigurno od _ scnke. matermc, koja je išla po sobi i tamo, možda nameštala oca u postelju, polivala ga vodom i osvcščivala od nesvcsti .