Beogradske novine

Br. 257.

BEOGRAD, srijeda 19. septembra 1917.

Izlazei dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojsdini brojsvl: U etegtidu I u brafefims tagoiJeilnuUa •d s. I tr. Ceti po clj.nl od. . , . 8 kilon | U HrvatskoJ-Slavonijl, Boinl • Htrciforinl I DilmaolJI po clj.nl od'. .... ,10 botiri ] livaa o«og podrulji po djonl od., . .12 tiolora |

Mjesečna pretplata: U Beogradu I u knlevlmi roposjednutlm «4 t. I kr. tote oi bojnu I etspnu peftp . . 4’U Beogredu >a dostorom u kudu .... S'SO U HrritikoJ-SUToniJI, Buntl-Hinigivinl I [ Oalmitljl 260 UeotallmlrriJiilmiAuitrO'UgiriiiimenirMJi 3U fuootriostra........... *'50

Oglasl po cljenilcu.

Urednlttvo: BEOBRAD, Vuka Karadžića ol. bro] 10. Telefon bro] 81 . Upravi I prlmanje pretplata TopllEin venae broj 21. Telefon broj 2S. Prlmanje oglasa Kneze Mihajii uL bro] 38. Telefen br. 245,

Godina III.

Zavjera protiv Kerenskoga. — Nova ruska vlada. Admiral Jellicoe teško ranjen.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 1S. scptembra. Na visoravni B a n j š i c e o d b ij c n i s n p o j e d i n a č n i n e p r i j at e 1 j s k i n a p a d a j i, koji sn prcduzeti poslije jake topničkc pripreme. S i s t o č n o g i j u g o-i s t o č n o g b' o j i š t a nema ništa đa sc javi. Načelnik glavitog stožera. Englesko prctf očajnicKim koracima. U višc smo maba na osnovu pouz,'danili vijesli na ovom mjestu ukazivali na to, koliko sc ratni položaj pogoršao i za samu Veliku Britaniju i kako cio sjajni plašt bombastih fraza, kojim sc jogrće naročito Lloj'd George kada izlazi pred javnost, služi samo zato, da ’skrije od straha klecajuće noge en’gleskih državnika. Središuje su \ lasti, ako ćcmo se izraziti poput iskrenog iprlznatija Winstona Churchilla, što ga 'je on učinlo početkom jula, podmoruič'kiin ratom opasale englcsku obalu čairobnim pojasom, koji sc svaltim danom ;sve više steže. Da bi taj pojas raski'nuli, učinili su Englezi najsilnije napojre, pa su pri svojim Ijetošnjiin ofenizivama prama obazrivint ocjenama na jflandrijskim bojištima izgubili bar '300.000 Ijudi u mrtvim, ranjenicima i 'zarobljeniclma. Svim tim očajničkim, jsumanitim naletima, koje je fliudeniburgova genijalna strategija iivijek inmjela vješto dočekati Ili odbiti protivtnapadoin, bio je prije svega cilj, da sc aijemački front probijc, da sc napadajči onda sa kopna dokopaju belgijskiii .pristanišfa. koja služe za osnovice ra‘du njemačkih podmornica. One silne jčelične mreže i podmorničke klopke nijesu pokazale očekivani uspjeh, a ■ai\o je ovdje-ondje u velikim razmacijma vremena koja podmornica i strajdala, to takav gubitak, ma koliko bjfo 'žaljenja vrijedan ijiak ue znači ništa prema šteti, što ju prouzrokuje sporaŽumnoj trgovačkoj tonaži jedan jedini liolc uspješni poliod kakve austroigarske ili njemačke podmornice. VeIkoj Britaniji bilo bi pomoguuto jedino u slučaju, ako bl joj pošlo za rukom da Sznadje sredstvo, kojim bi se za nckoliko sedmica moglo očistiti more od „podmorničke kuge“, kako Englezi inazivaju ovo oružje, što im zadaje najviše jada. Na moru je Engleska đakle već Izgubila rat, pa sada čini posljednje očajničke uaporc, da ga dobije na kopnu. U tu svrhu ona se odavno već nosi jednom osnovom, čije je ostvareuje 'sfalno odlaganjc, pošto bi time sve stavlla na jednti kartu kao koclcar, koji izbacuje svoj posljcdnji svežanj banknota na zcleni sto. Ta osnova predvidja iskrcavanje jedne velikc engleske vojske u Holandiji, koia bi odande

Podlistak. 8ora Stanković. Baikanski tipovi. Kara Jovan. Da, ima još živih ljudi, koji lo pri;Povedaju. Cak pctpuuo ga zuaju i pamte. Znaju kada se je, na iznenadje,uje sviju svojih seljaka, digao i, pošto je prodao grdna imanja i njive, preselio se u varoŠ. U varoši kupio kuću koja je bila zajedno sa mehanom i sa nekoliko dttćana. U meliani tobož počeo da radi sam, a u stvari to mu je bilo kao jedno glavno zatiimanjc gde je dočeki,vao svoje scljane i gde je provodio svoje čuvene ovgije i pijanke sa varcšklm čočecima, cigankama I ciganima. .U skoro u celoj varoši prozvali ga ^Crni Jovan, Kara Jovan“. i to svc zbog svoje silne i naprasite naravi. I ‘ikako jc silno i naprasito doselio sc u varoš, tako isto još naprasltijc i svršio. I to tako iznenada i brzo ttmro da se o fome, njegovoj smrti, posle dugo i dugo pričalo po varoši. Za svaki izneiiadni I ludi i pusti, bes, lom koji bi Tieko izuenada u varoši učinio, inoglo se je samo reći: ,,Da, da svrši i on brzo Itao crni, Kara Jovan“. I što je najglavnlje on Kara Jovan svršio, t. j. mnro odmali posle svadbe svoga jedinca sina. I toga sina, jedinca, oženio mladoga, gotovo dečka, tek tnu je bllo petnajest gođhta. Na proteste zašto čiui

uhvatila s ledja njemački front u Bclgiji. Prije nekih petnajest dajia potvrdio jc jcdan engleski časnik, zarobljen u Flandriji sttmnju, što je njemačko vrltovno zapovjedništvo već dvijc godine gaji u pogledu cngleskili pckušaja proboja tt pravctt sa iiolandskog zcmljišta i još je rekao, da ćc se Engleska odlučiti na taj korak, ako do proljeća ne bi osvojila njcmačka podmornička pristaništa. Valja se sjetiti toga, da ie Engleska u toku svoje nettmorne težnjc, da svc netitralnc države uvuče u rat protiv središnjih vlasti vršila naročito uporni pritisak tt tom pogledu na Uolandiju. Besprekidno jc mutiia i rila u Haagu. Početak ovilt težnji opaža se vcć ti početku 1915. god., kada su u londonskom Downing Streetu došli do gorkog saznanja, da od vojnieke šetnje za Beč i Berliu nećc biti nišfa. Sada započcše svim mogućim srcđstvima dosadjivati Holandiju. Nad holandskim prekomorskim brodovima Englezi su prvo otpočcli svojtt gusarsku praksu oduziinanja pošlo, dok su jcdnovremcno polagane mine neposredno do zone ltolandskog pomorskog suvereniteta. U isto doba započcla jc nctimorna agitacija čifave vojskc engleskilt agenata, lcoja je miroljubljive Holandjane pujdala protiv njiliove strogo neutralnc vlade tt Haaglt. Potkupljeni su listovi kao ,,'i elcgraaf“, i ,,Maasbode“, tt kojima se najžešće napadala Njemačka. Gdje je ikako bito tnogiiće izazivani stt itolandsko-njemački sukobi, kao na primjcr slučaj sa toiiiedovanjein ,,Tubantie“. ko.ie je izvršeuo potnoću jedne ujetnačke podmornice, što stt je čeličnom mrežom bili ulovili Englezi. Iskrcnom izjavom njcmačke vlade skmut je s dnevnog reda taj opasni spor. Britanski agenii čak stt izazvali na vjcštački načiu i čitavc pobime zbog skupoće u Amstcrdainu i Rotterdamu, tako da je vlada bila lirimtdjena, da pošalje vojsku protivu razdražene uličtie rulje. No sve tc smutnje bile stt zalndnc. Holandska se vlada i dalje držala strogc nciitralnosti, i to tim više što je sudbina svih prvobitno ueutralnih država, lcoje su poslijc dušom i tijelom prišle sporazunm bila sve drago saino ne zavidna. Uz fo je Holandija stalno držala na ratnoj nozi jedan dio svoje vojske. da timc dokumentuje svojtt čvrstu odlttktt, da energično brani svoju neutralnost protiv koga bilo. Kada stt tt svoje vrijeme u Haagu bili dobili pouzdanc izvještaje o tome, da Engleska ozbiljno priprema iskrcavanje jedne svojc vojskc na liolandskoj obali, došlo jc do mobilizacijo cjelokupne ltolandske vojske, koja je mjera tada izazvala toliku senzaciju. S ohzirom na ovakvo cnergično drža-

odgovarao je: da isto onako kako stt njega otac tamo ožcuili mladim, kada ništa nije znao, da tako isto i on sa svojitn sinotn to lioče — i liišla više da mu se u tu stvar nil<o ue tneša i ne upliće, jer to je ,,njegova“ stvar i ničija više!" Na to sw stariji Ijttdi namigivali i pošapfavali medju sobom; da zato Kara Jovan da mktdoga sina žcnl što se nada, da će i on, kao što je nelcada vladao običaj, već u višc se slučajeva dešavalo, da seljaci decti žene za odrasle i u godinama devojke jer im treba radtta snaga za kuću i polja i da ottda nijc čudo što svekar sa snajom žm i to se onda prenosi sa kolena na koleno. Ali Kara Jovatt što mislio to učinio. Cim mu siu, jedlnac porasto i zamomčio se, on odmah počeo da traži sebi suahu. U obližnjoj varošici pošto je bio bogat uspelo mu je, da čuvenu lepoticu iz čuvene, nekada prve kuće, ali tada postradale i osirotele zaprosi za svoga sina. Jedne uoći, u zoru, tek što jc svitalo on sc je vraćao na svome konju alatu kućl da javi proševinu. Od sreće, nije na konjtt mogao da se smiri. Alat, začudjen tom njcgovom nemirtt u sedlu, a zbog jako zategnute uzde i njegovih grčevito stegnulih kolena u slabine, poče, propinjući sc od bola, da okreće k njemu svoju glavu, kao da ga pita i vidi šta mu je gazdl. Ali Jovan samo položi ruku na alatovo čelo, na grivu, izniedju ušiju, i čisto stidljivo, kao umlravajuči ga, promuca: — Ćutl, alate!

nje Holandijc Engleska je u posljednjem času napustila svojtt namjerti, ali je nastavila da dosadjujc Holandiji na svc mogiiće načlnc, kao na primjer ba•eanjem bombi na holaudske gradovc. Posljednja drska povreda holanđskc neutralnosti od straue Engleza sastojala sc kao što je poznato u ‘ome, što su eugleski ratni brodovi iirodrli tt zouu liolandskog pomorskog suvereniteta i lu topovskiin mctcima uništili njemačkc trgovačke brodovc. Nema sumnje, da eugicska diploniacija sada opct grozničavo radi ua tome, da kakvitn nasiljcm nad Svcdslcom i Holandijoin popravi vojni položaj za Englesku. Tako je švedskoainerički sttkob. izazvan kradjom depeša očevidno imao da posluži tome, da utiče ti dulm povoijtiom za sporaztun na švedske izborc. Sav taj i takav rađ pokazuje koliko Ettgleska osjeća, da Joj je nož pod grlom, pa grozničavo radi ua okončanju rata, a da ne mora da položi orttžje pred podmornicama središnjilt vlasti. Stoga ove posljednjc mofajtt biti tim odlttčnije i nciiokoljebljivije, jer će, kao što je Hindcnlnirg tačno rekao, rat dobifi onaj, koji bttdc imao jače živce. a jače su živce do sađa stalno imalc središnje vlasti. Pobjeda sporazumnih sila isključena Sud engieskog časnika. Kb. Berlin, 1S. septcmbra. W o 1 f f o v u r c d javlja: Jcdan euglcski časnik. koji jg lcod Crevecourta pao it r.jemaCke rttke, pričao je nri svome sashtšanju, da jc uvjeren, da Je p o s 1 i j e n e v j e r s t v a R u s I j e p o b j e d a s p o r a z u m n i h s i 1 a i s k 1 j'ti č e n a. Pad Rige je imao u krugovima engleiskiit časnika porazni uticaj, jer se tiinći dokazalo, da su biia Iažna neprckidn&i/tvrdjenja engleskiii listova pa i 'Santih odgovornili mjcsta, da će se Njemačka morati ograničiti na đefenzivu zbog oskudiee u Ijudstvu. Ruski haos. Šta je s Kornilovom? Kb. Berlin, 18. seplcmbra. Još su protivrijeene vijesti o sn'đbin'i ICornilova. Natočilo su pi'otivrijeenc petrogra'đske vijfsfi o apšenjn Jćorui'.ov.i i glavnog stana. Petrogra'dski brzojav „agencije Ra'<lio“ veli, da nije istinita vijest o apšenju Kornilova« IVaprotiv, on je zahlijevao, da ueestvuje u flirektoritimu. I milausld ,,SecoTo“ inia iz Londona vijest, da se tamo niisli, da je izmeđju Kereuskog i Kornilova 'došlo do sporazuma, i da će Kornilov Ući u nov kabinet.. Ovomc suprolno potndjuje stockholinski brzojav ,,V o s s i-

1 pusti mu dizgiue. Atat pojuri g_rizući iizdu i izmahujućl njom. a pazeći da svoje zadujc noge mnogo ne izbacuje u stranu, da nc bi Jovaua naglim kretanjem svojih sapi tt sccllti drmao i druskao. Poleti kao tica pokraj maitala ka njihovoj ullci. Modrina zore i svež, još vlažan vazduit počc da ih šiba. Tek se svanjivalo. Iz kuća po mahalarna razlegali su se na sve strane petli. Upaljene sveće viđele su se iz pojedinilt soba i štala. Rttbovi dolina ocrtavali su se na ncbu i gubili jcdno tt drttgom. Jovan uletc ua otvorcmi kapiju, koja jc, kao ttvek kad bi on bio u varoši, a ne bio kod kttćc, nekud noću otišao, morala ceie noći otvorena da stoji. Arsa ga prvi vide, I preplašeil odjuri ununtra, u kujnu, kod gazdarice, da je probudi: — Gazdarioe, gazda! U to Jovau dojaha do praga kujnskog. Stana, njegova žena, izidje i pridrža ntu konja. On još s konja, skiđajući se pruži joj ruku. — Celivaj! Ona ga cellva, ali se trže tiplašeno i poče da blene. — Kaži, dragička! — Pa... dragička, — poče Stana, snebivajuć! se ! čudeći se. — Snahu imaši... — Ali kao da mu to ne bešo dovoljno, zastade I gledajućl Je odozgo, svetlo nastavi: Snahtt Imaš, što ceo svet nenia.

schc Zeitimg“-a, 'da je Kortiilov s;tVladan i itapšen. Kako povjercnik „Sovieta“ javlja, IComilovljeva je vojska 70 kin. pre'tl Pelrogratloin nništcna, a Kornilov jc uapšcn. Prcina tome je atenlat Ićomilova osnjećeu. Dnevna zapovjcst ruskog zapovjeduilfa na zapaduom fronlti. Kb. Petrogra’d, 18. septombia. Petrogra'dski brzojavni UreJ javija: Glami zapovjednilc zapadnog fronla, geltcral Valujcv, iz'dao je podčinjenoj mu vojsci ‘dncvn.ii zapovjest, u kojoj se veli, 'đa neprijatelj ne drijoma, nego naprotiv opijen svojim uspjesima ko'd Rige sprema prodor niskog fronta kol DvinŠkog l Pinska. OJavni zapovjednik potsjcća svoje vojuike, da Oo otadžbina, ako ]>i neprijafelj u tome uspjoo, jzgubili slobode, kojc su revolucijom izvojevauo i opominjo ih, 'da vladt oslave riješavanjc imlitarnjili jiitanja, a ojh da rnisle sanio o o'držanju diseiiiliU'j Po gob'vosU i'ojskc, Socijalističko ministarstvo. (Naročiti brzojav ,,I3cogr.Vds!dh Noviua") Stockholm, 18. septembra. Kcrcnski jc odbio opštu osjavkit kabineta. Prema tome dosađanji mintstri vrše i daije svojtt đužnost. Samo stt kadjetski ministri vijcšciii svoje dužiiosti, oni lte učestvujti tt sjeclnieama ali još pripađaju ministarstvu. Pri sastavn novog kabineta Kerenski nantjcrava da sva mjesta drukčije popuni i svakako će novom kabinčtu dati socijalističku boju. Medjntim je on u tome već naišao lia otpor. POnovo se javlja, da je kadjetska frakcija pozvala Kercnskog, da dozvoli obrazovanje vlade napretka jtod Aleksejevom, u kojoj bi osim ltjcga bili kao odjelni ministri još i Miljukov i Maklakov. Kerenski je ovo odltično odbio. Novi ruski kabinef. Kb. Petrograđ, 18. seplembta. Jednom saradniku lisfa „Izvjestija“ izjavio je Nekrasov, da je Kcrenskom poslije dugilt pregovorti s razliim političkim grupama i pojedinim političarima uspjelo, da svoj kabinet sastavi ovako: Kerenski — ministar predsjednik i vrhovni zapovjednik; Tereščenko •— ministar spoljnili poslova i vjerovatno zamjenik ministra predsjednika; Kiškin —rniuistar za unutarnje poslove; Kartaš e v — crkveni ministar; B e r n a ckij — ministar finausija; Konovalcv —ministar za trgcvinu: D aI j a li k o v i ć — niinistar pravdc; Arhangelskij — ministar za nastavu; Aksentijev — miuistar poljoprivrede; general V a r li o v s k i vojni ministar; admirai V e r d e r e vs k i — ministar mornarice; B u r u š k — državni kontrolor; Skobclev —

Olga, liadži-Trifuuovu uuuku. Ali ne znaš ti, — okrenu se oti ljutito, kad vide da ona ne samo što se ne zaradova, već se i uplaši. Brzo udje u onu veliktt sobtt i otuda ču se kalco viče: — Da se namesti! Šio god ima, svc da se donese. Sve da se skine s favana. Arsa poče kao bez duše, cd stralta, da donosi i uz potnoć Staninu da namešta. Jovan je stajao, gledao i sam naredjivao Arsl šta će gde da se namesti i kako. — Tu... Tako... Još... — I ouako tt čiztnama, pojasima, sa silavom i.gunjom, saginjao se i. za čttdo. sam svojom rukom, a ne nogom, namcštao je i doterivao Jo asure. pokrovce, govoreći: — Talco ... To ovde ... Tako... Daj još... Sve donesii... Pošto namestiše sobtt i pošto je Jovan još jednom prcgleda, čizmama utapka, uaročito krajeve, oko zidova, da ne štrči ispod ćllimova slama novili rogoža. I pošto Još jednom zapreli Arsi, da sve uredi a osobito da se ona, gazdarica njegova, odmalt obuče kao što tr.eba, I spremc svc ra doček, brzo i to peške ode, vrati se kod Sofkinih, da otuda dovede prijatelja, efendi-MItu. Stana, tek kada on ode, kad ostađc sama, uvide da j© zaista sve to istina. I onda se sasvhn uplašl. Ali Arsa jo] ue dade. Silom, donoseći joj haljine gonio ju je da se oblačl. Naročlto Je pazio da, oo običaju svoiil ne veže I obe-

nului ministar; Jevrcmov — ninistar za pomagauje sirofiujc; Nikitin — mlnlstar pošte i brzojava. Savladjivanje pobuac. (Naročiti brzojav „Beogradškili Novina") Karlsrtilie, 13. scptembra. Petrogradski brzojav „Morning Post“-a opisttje savladjivanje Kornilova ovako: General Korniiov je sa svojini stožerom u Gačini bio opkoljeu. Lttkavslvu gačinskog garnizoha pošlo jc x;i rukom, da Kornilov btide opkoijcu i da bude jazdvojcu od pobnujeničke vojske: gačinski gamizon sa svojim stožerom jc prividuo bio prešao na strahu Kornilova i na taj ga je način domamio tt grad. Odinalt zatim stt vla dine čete opkolile Gačinit, a izaslaui Ciina petrogradskog radničkog i voiničlcog savjeta je pošlo za rukom, da vojsku Kornilova, koja je biia još dosia tidaljena, pridobijo za vladu. Ostavka gencrala Kaiedjiita. Kb. Pctrograd, 18. scptcmbra. General Kaledjin dao je ostavku na položaj vrltovnog kozačkcig lietmana. Engleska štaiupa prenu proglasu repubiike. Kb. llaag, 18. soptembra'. Jvako „Hollan'd Nictuv B«reau“ javlja, u Englcskoj su poćcii ponovo 'da poklanjajit nešlo vi5c vjeie Ru* siji. ,,Tim«s“ jioz'dravlja proglas repiTbiilce, jer je Rusija liruo 'dobila odr'edjeni' toblik vla'davinc. „M or n i n g P o s L“ smatra, 'ila je proglas republikc’ juvi koiak. lc jalcoj v'l.nli. ,,Daily Kxprcss“ p'5o. 'tla sc sad dobija ve 'og jjouzd'anja, d i će Kerenskom uspjeti, 'da od Riisije stvon siobo'đmr zcmlju. „Dailv Mail“ veli, 'da je proglas republiko formalna polvr'ila ćinjeniee, koja. je već poslojala. Pokušaj atentafa nad KerenskJni. Velika zavjera protiv privreiuenc vladc i vojuo-radničkog savjeta. (N'arooitt brzojav „Bcogndsldh Novina") Stockliolm, 18. septembra. Jz l’etrograda javljaju: Ovdje je uapšena družina sastavljena iz 8 lica, kojoj jc bio kolovodja jedan inžcnjer. Ovaj jc posljednji pripremao atentat na Kerenskoga i, kao š'-o je utvrdjeno, identičan jc sa licem, koje je 10. scptembra pucalo na Kcrcnskoga. Neus])jeli toga prvog atentata ga je i uaveo 11 a sklapanje ove nove zavjcrc. Zavjera je predvidjala nc samo ubijanje Kerenskovo, već i s v i j u č 1 a n o v a p r i v r e m em e v 1 a d c, s o c i j a 1 i s t i č k i h v o d j a i n g 1 e d n i h č 1 an o v a v o j n i č k o g i r a đ n i č k o g savjeta. Kada je družiaa sprovođjena u zatvor dokopala se rulja četvorice njenilt članova i iinčovala ih.

si o pojas onaj seljački nožić sa nckitn starim, zardjalim ključićima. Ona sc oblačila, ali nikako nije mogia još sebi da dodjc i ltikako nijc verovala u sve ovo. Ali, kada docuije, pošto se sasvim razdani, pošto sunce u veliko ogreja, odozgo počeše da se čuju sviraČI, i već ovamo kod njilt da se vidjaju mahalska deca kako ispred svirača jure i kad, sigurtio na taj glas svlrkc, iz komšiluka tobož zbog vode sa njihovog bitnara, počeše da doiaze žene, ona, kao da se sakrlje, pobeže, udje tt kuću. 1 tarao u kujni, da li od radosti, sreće, ili ko zna zbog čega, brizmtla tt plač. Na sam dan venčanj.t, ma da bi mu se svakl i najbogatiji iz varoši primio za časnika bilo starog svata, kunia, devera, nLkoga od varošana nije liteo da pozove. Pozvao sve svoje seijake, celo svoje bratstvo, odakle se dosello I kumove i starc svatove i ostale zvanicc uzeo iste koji su od uvek bill u porodici. I onako seljački, na konjima, seoskini koliina, aii zato najbogatijl i uajraskošniji otišii po mladti. veučall ilt u crkvi i doveli kttći. Isprcd same kuće pre no što će ući mlada. kada poče ovaj običaj, da mlada nesinc da prekorači namešteno korito sa vodom, dok svekar ne baci u njega svoj dar, novac i ne obeća, koji će deo itnanja, koje parče njive, od lcoga dućana kirija biti snajina za njenu llčnu upotrebu i svojinu čulo se je kako na pjtanje: