Beogradske novine

iziaze: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevi: O Bivaradu I a kra]irlmi »pBSjilnoVB id c. I kr. C«li pi oijtnl ol > • • < B bslera U HnmtiksJ-SlavonlJI, Bo»nl-Horclj«vInl I Dalmicljl pa cljanl a^ .... .10 balsra bvaa avi| podruEja ;i eJJsoI li.. • .12 halera

'• MjesoEna pretptata: 0 lai|'*i° I a kriltvlmi lueajaimitlffl <0 c. I C<- Mi ii 6oJi,j I lUpfli ptiti. . V— > U Beegrau ta Cotlavom i> kuto .... S‘Bf U HriatiteJ-tlavenlJI, Bosol-Harctjorinl I DatffliclJI ........... 2 61 U aiUllm krajtvlmaAuitra-agaraki nuirkiji 3U laailranstvi 4 00

Ogtasl po cljenlku.

Uradniitvo: BEOORAO, Vuka Karadžlća ul. brej 10. Telefon bro] 83. Uprava I prlmanje pratplata TopllCin venac broj 21. Telefon brtj 25. Prlmanja oglua Kntzi Mihajla uL bro] 38. Talefon br. 245.

Br. 278.

BEOGRAD, srijeda 10. oktobra 1917.

Godina Hl.

Odbijeni talijanski napadi na Bajnšicu—Sv. Križ. Francuski socijaliste traže da se otpočne sa mirovnim pregovorima.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč. 9. oktobra. Istočuo bopšte: Nepromijeaijcno. TaHjattsliO bolišie: Kođ K a 1 a na visoravni B a j n š ic a— S v. K r i ž odbijcn je jučcr ujutro 'jedan talijanski napad, a neprijafelj je fltretrpio teške gubiiike. U našim rnka'ma je ostalo 120 zarobljcnika i 7 majšinskili pušaka. Kod K o s t a n j e v i c c «arobili smo p r i 11 k o m j e d u o g 4 i s p j e š n o g p r c d u z e ć a 180 nciprijateljskih vojuika. Arbatisko bojlšte: Istoeno od Valonc sprijeeoii je Jtalijanski pokušaj prijelaza preko Vo ij II š c. Načeltiik clavnojz stožcra.

Uspostovljeno konlicljn. Poslijc burnili sedmica najžešćili tpolitičkih borbi. koje su postigle svoj vrhunac ustankom Korojilova protiv Kcrjenskoga, ustankom. ćija uzročna iveza nije još jasna, čini se da je izmeJdju protivničkih stranaka došlo do spoirazuma i ako za sada još sanio prema K'ani. Clanovi demokratske konferenciac, koji predstavljaju it cijelosti socijalpreroducijonarne elcmente ti Rusiji, spottazumjeli su sc u svim pitaujima sa zajstuimlciina gradjanskih stranaka, a poslijc toga je iz.ja\'io Kerjcnski, da će |v!ada obzirom na ovaj sporazum stvoriti novi koalicijoni kabinet. Za sada se »c inože još reći. šta išo iz svega toga da bude. jer u koliko smnogo' obećava ova vijest o koalicjji, lier ona znači sjedirrjenje sfvtti parlainentamih snaga Rusije, ipak je pitanje da li će uspjeti, da se u ovoin pravcu postiguu i praktični rezultati. U prvom se redu radi o sirrircnju unutarnjih poiiiičkih borbi i o l'eorganizaciji vojske. tNcma sumnje, da ova koalicija nc zna!či ispunjenje narodnili želja za mirom, ttu je kumovala Engleska i Amerika, a fdrugim riječima znači sve to — n aiS t a v a k r a t a. Koliko malo sadrži icva koaiicija u sebi prave snage Ru©ije, najboljc dokazuje činjenica, što je pna isti taj dan, radnički i vojni savjet u •'Petrogradu donio zaključak, kojim sc Itraži, da ministar vojni dozvoli u vojsci iopct lKilitičku propagandu i zajarnči Uiepovrjedivost svih političkili stranaka Jkod vojske na bojištu. Traži se daklc, ida se uspostavi ono stanje kojega je (Konrjilov sa dozvolom Kerjenskoga iugušio odmab poslije velikih uspjeha jposljednjc ofenzivc središnjili vlasti na jistoku, medju ostalim i uvodjenjem ,!smrtiic kazne, jer je baš zbog političkih fovarenja ti ruskoj \ r ojsci bila propala

Podlistak. Prvo i drugo osvojenje Beograda. 'lOsvajanje Beograda 25. septembra (S. oktobra) 1915. (I z m o j I Ii z a b i I j e ž a!; a). IJ. (Svršctak). Keobičuo nznemiren ovom vijeSftf ja sam sebo jo.š tjeSio nailom, rla to ncće liili prava ofenziva, nego kakva ,veća tlenronstracija, koja lii išia u korist 13agarske. Ali je na žalost ta moja jutila Wla jc pusta i kralka. Do podnc je već eio WiS znao, 'da je auatro-ugarsk'a ofeiLziva protiv Srbijo olpoćela, u svirn kmgovima, a narofilo JieogiaUjauskim, viijest. jo izazvala ozbiJjnu zabrinutost, svuIda 30 santo o njoj govoriio i s nestrplje uj,em su očekivani 'dalji izvještaji, ali njega tlo docne u veče nije biio. Oko |>ola noći, izme'dju 23. i 2-1. septembra ptigao je u Niš tlrugi izvjoštaj, ali ne -A’iće iz Beograrla, nego iz Mladenovca, -Taj je izvještaj bio dosla kratak. On je jjavio, da su se 23. cio dan vodilo ogoričene borbe u dunavskom la - aju Beograjđa, da. trajo neprekiduo užasno bombarilovanje grada i okolnih položaja, đa, jnasa svijcta n najvcćcm strabu bjega iz Peograda. Ali je u tom izvještaju bilo jglavno ovo: da su tog daua izjutra 23. Beptembra, počeli napa’di na Beograd i ea savske strane j da se kod ade KSganlije vodi straliovita borba, U ko I Oj u glavnomc učestvujc nje»ačkft vfljska,. Đvaj j« izvještaj raz

svaka disciplina i osjećaj dužaosti kod vojnika i časnika. Radikalno kriio koalicije, koje sačinjavaju ,.boJjši“, ne može istupiti protiv radtiičkog i v r ojničkog saveza, bez da ne izgubi ispod nogu tlo, 11 a kojemu stoji. Ako daklc iiosljcdnji zaključak radničkog i vojničlcog saveza nije bio udarac u vazduh, to on sam može da razbije falangu novo osnovanc koalicije, još prije nego što ćc biti sastavljeno novo ministarstvo. K tome još dolazi veliki šfrajk željezničara, kojega su takodje organizovali socijalni revolucijonari. Do duše prema jednoj vijesti narcdio je Kerjenskij, da se ispune svi zalitjevi žcljczničara, ali je veliko pitanje, lioće li ov r a mjera moći da riješi ovo pitanje, jer željeznički promet u Rus-iji još i prije štrajka nije zađovoljavao potrebama, dijelom zbog pasivnc rczistencijo željezničara, a najglavnije zbog ncdoslatka vagona. Za sada ne može niko da stvori sebi pravu sliku o ]K>ložaju li Rusiji, ali jc značajtio. što se socijal-demokratska stranka drži prema svim tim dogadjajima vrlo rezervirano. Ova koalicija čini se da nije ništa drugo, nego neka nužna mjera. Na taj način trcbalo bi da se podržaje sadanje stanjc sve do sastanka ustavotvorne skupštine. Kcrjenskij zastupa politiku odugovlačenja i to baš dokazuje kolilco jc očajna Kerjenskova igra, lcoji samo nastoji, da izvrši zapovijesti vlastodržaca u Londonu. Koalicija je bila jedino srcdstvo, da se barcin za sada spriječi gradjanski rat u Rusiji, a za spbraziunne sile vrijedi mnogo, što središnje vlasti, i ako nenia većili borbi, ’moraju da drže veliki dio svojili vojski na istočnom bojištu. Sa ovog stanovišta može se najbolje ccijenitl ruska koalicija, ali ne vjerujemo, da ćc joj j>oći za rukom bez većiJi borbi provesrf izborc, koji bi trebali da stvore novu i preporodjemi Rusijti.

Nova papina akcija za mir. Bez lio'e papine note. (Narofiti brzojav „Bcogradskih Novina") Lugano, 9. okiobra'. „Corrlere 'dolla Sera“ javlja iz Londona: Englcska v r lada je dobila od k’atikana o'dgovore NjeinaCko i AustroUgarske na papinu mirovnu notn. Suprotno saopštcnjima mnogih listova o'dgovori nijesu ^prov'odeni nikakvim novirn valikanskiui 'dolcuinentima. Vatikan se ograničio, 'da note pošlje običnim diplomatskim pulcm.

b i o m o j u n a'd u, da je ovo s a m o v e1 i k a vo j nička dcm ons tr aci j a, Izvjcštaj 21. sepiembra u voče, opet. iz Miadenove-a, javio je ovo: Cio dan trajala jc ogorčona borba u ulicama s dunavsko slrane. Užasno borabar'dovanje Beograda s bežanijske koso i bombama iz aeroplana, naši se povlače, boroći se ogdi'čcno, prcma Dedenji i Torlaku. Vračar je još u rukama našc vojske. Straliovita se borba v r odi na Savi, naročito kod a'do Ciganlije. Nijemci nadirti prcma Banovom brdu. Silan svijet bjoga u najvcćcm strahu, veliki jc broj n ltjcganju poginuo o'd bombi i šrapnela. .Tulros ovamo sligli prvi bjeguuci iz Dcograda, pui pričaju prave stralioLe. 26. septembra u julru stigao je U Niš iz Mlaaenovca ovaj izvješUtj: Naša je vojska napustila Boograd, đa ga protivnik ne bi i daljc boniltardovao. Vojska je zauzeia položaje više Beograda. Jučc u jntru jc protivuik zauzeo Banovo lu'do. Ovo jc bio posljednji izvješlaj o samom Beogradu, koji je u Niš stigao, daIje vijcsti n mojim zabilješkama tiču se prodiranja neprijateljske vojske na raznim graničnim tačkama Srbije ' i u Srbiji. 0 onim teškim i strahovitim danima, kojo jo Beogra'd izdržao i preživio, ltalazo sc u mojim zabilješkama, prerna pričanju je'dnog mog rođjaka, koji jc te užasne 'dane u njemu preživio, ovi potdaci. Oni Stt svakako nepotpuui, ali ja ib ipak saopštavam, da sc no bi izgubili i da )>i ih drugi ©pSirnije dopunio. U ulorak 22. seplembra oko 10 sali prijo podne nzdigao se kod Zemunn, Zeppelin j uputio se pravo Beogrn'du,

Uredjenje poFskog i elzaškog pitanja. (Naročiti brzojav „Beograđskih Noviiia") Berlin, 9. oklobra. Ivako ,,L o k a t a n z c i g <• r“ saznaje, Uskoro će sc sastati odljor sedmorioe, RcicbsUtga, koji j<>. lcno što jc poznato, poslije savjetovauja o njcmačkom o'tlgovoru na papiuu iiotu, bio raspušteu. Odbor ćo zajcduićki s državnim kaucolarom( i s ranijim članovinta savežnog vijeća raditi n a k on ačn o m m r e d j en j u p o 1 j sk o g i ol z a s -1 o t a r i n š k og p it a n j a. Rusija poslije revolucije. Proces protiv Kornjilova. (NaroCitl brzojav „Bcoeradskiit Novina“) Kopcnbagen, 9. oklobra. Po jednorn pcliogradskbm brzojavu U Petrograd su prispjc'a dva izaslanika sDjirskih Kazaka. Oni zah'jevaju, da se Kiornjilov za viijeme istragc pusli u slobodu, jer se s ujimc tic može posLupati kao s krivceui, Vlokle se go'd njegova krivica ne dokažc. Osirn toga zabtjevaju ti izaslanicp 'da sc iinenuju za članove istražac komisije proliv Kornj.ilova. Ovilt 'dana će Kontjilov bili- po drtigi put saslu&an. Verbabia nota Engleske. (Naročiti brzojav ,J3eosradskih Novina"; SLocldioIm, 9. oktobrn. Agitacije protiv saveznika i ogorčcnje stanovnišU'a protiv Engleske porasto je poslje'dtjib sedmica u l’elrogradu toiiko, da je Rucltauaii naŠao za potrcbno, 'cla preduzmc korak tadi umircnja. On jc uputio muiislru spoljuih poslova verbalnti notu, kojom ga nvjcrava, 'da su potpuno neosnovane t ijcsli, koje se p.bnovq šišć po Petrogradu, da ji* Englcska sklonaszar zaseban rnir. Kako ,.ltjcč“ j:tv!j%< »'po^iijc ove note imao je Bucbanan -vr!6 dug razgovor s Tereščenkom. Proglas ukrajinske vlatle. Kb. Amsterdam, 9. oktobra. Re-uter javlja iz Kijeva: Glavno tajništvo autoiiioinno ukrajinskc vladc izdalo je proglas, kojim javlja dovršcnje unutnašnjih orgauizacijonili radova i da sad preuzima vladu zemljc.

Njemačka. Tirpitzeva iz.iava. Kb. Berlin, 9. oktobra. Admiral pi. Tirpitz je uputio listovitna brzojav' u koinc izjavljtije, tla je potpuno neistinito vtrdjenje, da jc obcćao, da ćc do 1. avgusta savladati Englesku.

U 'dostii znatnoj visini on jc neko vrijemc krslario nn'd Beogradoin i njegovom ©kolinom. Beogradjani su s vo'.ikim straliom posmatrali tu ,,tičurinu“, predajući se voljno i nevoljno svojoj sudbini. Oko 11 sati prijc po'đue poleljdc su s Zeppelina bombe nn. Reogra'd i arjcgovu okolinu. Je'dnovrcmeno su protivničld topovi fe4a zcimrnskib poiožaja poče!i 'da J>ombarduju Reograd. Rasprskavaujc Ijonibi i granata slrnhovilo jc odjekivalo iz svih gradskib krnjcva. Ovo prvo bombar'dovanjc jc trajalo pun sat, u po'dne jc prestalo. /ive duše u ulicama nije bito, svaki jo fuvao sv'oj zaldou U podrumu i sigtimijirn svođovima. 23. scptembra skoro u islo vrijernc kao i prošlog dana približavao se Zcppeliri Beograldu i kad je počeo krslariti na‘d gratlom i okolinom poSeli.su sa liežanijskc kose grmjeti topovi najtežeg kalibra. Zcppclin j - pokazivao topovinia taenu metu, i oni su strabovito ga'djali Bcograd i Jkoložaje oko njega. Poslije kratkog vremena. je gusti dim sa cvvenkastim plamenima zapaljcnih kuća Ipokitvao skoro oio Beogtad. | 1 Opisivati položaj Beogradjana u strahovitim irenucima bilo bi sa svim izlišno; oni su tada preživjeli u istinl teške časove. Bjeganjc je otpočelo prvog dana napada, drugog dana je išlo u tnasama, veliki broj bjegunaca izginuo je od bombi i šrapnela na putnt do 'Banjice i Torlaka. Pored bombardovanja iz vazduha i topova bilo je tog dana i pješačke borbe na Dunavu i prema adi Ciganlijl, ova je bila mnogo jača nego li na dunavskoj strani. Bombardovanje Je

Poljska kraljevina. Grof Tarnovvski — prvl poljski ministar predsjednik. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina") Beč, 9. oktobra. „Neues VViener Journal“ javlja* iz Varšave, prcuzeće mjesto ministra predsjcdnika kraljevine Poljskel bivši austro-ugarski poslanik u Was!lingtoliii grof Adani i' a r n o \v s it i.

Borbe u Flandriji. Sud neutralne štampe. Kb. Berlin, 9. oktobra. Zuriški ,,T a ge s a n z c i gc r“ piše o značajn borbe u Flanđriji: U novim borbenim danima nečtt/cne žestine i potrošnjom inunicije. tkoja jc vrm svakog čovječijšg pojtna, izvojevala jc engleska vojska kod Ypra sad približno omi liniju, koju su joj Nijcmci u petodnevnoj borbi od 20. do 23. aj’.rila 1915. god. oteli. Ovo se tnora naročito isllaći, da bi se englesko tvrdjetije, da je svaki njihov sadanji napad silna pobjeda, postavilo na pravti nijeru. A kad Rcuterov ured dolazi i dotie, da najnoviju bitku od 2. oktobra slavi .kao rtajvcću pobjedu poslije bitk'c ua Manii, onda tukvo tvrdjenje vno/.e iinaii u-ticaj prostog odvaijivauja, kcje je u stanju, da po sebi u istini veUki nsjrjeJi eugleske vojske sinauji. Toi su taktici do sad bile uskraćene vclikc operacije, i kao što se s borbania na položajima na Sommi posljednic godine može sravniti ratov'anje u Rmnunjskoj, tako isto uspjcsi. središniih v!as:l ovc godinc u Galiciji, u Bukoviui, kod Rige i JaJvobstadta govore prptiv engleskih dobitaka kod Ypra. Kao prošle godtnc, talco je i ove njemaćka istrainost na zapadu omogućila vel'Ke uspjehe na isloku, a protivniei ne mogu prenia ovom višku nikakvu rnvmi vrijednost istaći.

Turska ratna mornarica. Ministar Džemal-paša primio je po svome povratku u Carigrad u poisjetu jednog saradnika ,,Tanin“-a, pa mu je u razgovom saopštio, da su sc pregovcri, koje je vodio u Njemačkoj, ticale prije svega b u d u ć n o s t i t nr s k e m ornaricc. ,,Ja pripadain onima“, izjavio je on, „koji su uvjereni, da Osmanska carevina mora imati srazmjerno prema svojini sredstvima i značaju svoga gcografskcg položaja odgovarajuću inornaricu; zato nastojiui sviin silania oko-podizanja naše momarice. Pregovori, koje sam vodio u Njcmačkoj, iinali su za osnovu to 11 a-

ti'ajalo neprekidno do 8 sati u vcčc. Oko 11 sati noću otpočela je življa topovska i puščana vatra. Posada u donjoj tvrdjavi se sastojala većinom iz tirećeg poziva, 011 a sc u prvi sumrak tcg dana počela da povlači 11 manjim odjeljenjima, jcr, po satnom kazivanjit vojnika, nije se moglo izdržali od tcškc protivničke topovskc vatre. 24. septembar bio je dan užasa. Oko 2 sata u jutru je austro-ugarska pjcišadija, potpomognula topovima, koji su se nalazili u vrbaku 11 a lijevoj obali Dunava i na položajima kod Paučeva, prcšla Dtmav niže dorćolskog kcja, izmedju platnare, a u 3 sata je bila zauzela žcijeznički nasip, koji vodi na klanicu. Ovo jc.bilo manjc odjolenjc austro-ugarske vojske, Ogorčcna sc borba vodila izmedju branilaca i napadača, koji je nagiujao da sc dočepa Dušanovc ulicc, gdje se nalazila srpska potpora s mašlnslcim puškama i municijom. Do švamića su srpske čete u ogorčenoj borbi držali još krajnje dorćolske kuće. U saino svanuće su srpske čete bile prirnorane da se povttku isprod nadmoćmjeg napadača, l> tom vromeini im je stiglo pojačamjc i poslijc krat'ke borbc potisle su naijadača do iza željezničkog nasipa. Tu se cijclog tog dana vodila ogorčena borba. Na savskoj strani je borba tog dana bila mnogo ogorčenija. Prolivnik je u samu zoru počeo iz topova teškog kalibra da tuče tako zvanom bubnjatskom vatrom srpske položaje duž Save 1 11 a beogradskim visoviina. IAoslijc straltovite topov'ske vatre prešla je proHvnikova piešadija u nastu-

stojanje i mogu rcći, da >am zadovoIjan s rczultatom, 0 komc za sad mogti sr.mo toliko kazati. da su potrebni brodovi za osni\ r anje do duše niale, ali jakc i u svakom pogledit savremenc i potpune mcrnarice dje'imičtio kupljeni. djelimično naručeni. Na taj način iuiaćemo poslije rata malu ali modcrnu mornaricu, koja ćc kud i kamo jača bit ; od našc sadašnje morske ubojne snagc“. Džcmal-paša je jedan od najsposobnijili turskih državnika. lz njegove izjavc ne govori ideologija straupg diploinat^, već realni političar, koji na ruci svarnih činjenica iiladno i trczveno stidi i koji je u naprijed ubijedjen. da Engleska ni u snu ne pomišlja, da od svoje tako brižno čuvane ratne mornarice dobrovoljno razoruža rna i sarno jedan jedini torpedski brod. Džcmal-paša veli, da je Osinanska carcviua pretrpjela ogromnu štetu time, što jc napustila svoju nekad tako jaku morsktt uliojnu siiu i da bez njemačkih ratniii brodova ,,Ooeben“ i .,Breslau“ 110 bi bila u slaiiju da drži 11 šalui l'iisku crnomorsku mornaricu, pa zato sad sprcma, što je potrebno za stvaranjr ncve ratne mornarice, koja bi bila do voljno jaka, da s usjjjehom brani do gačku otomansku obalu.

Nova potapijanja, Kb. Berlin, 9. oktobra. W 0 1 f f 0 v n r c d javlja; DjeU nošću našili podniornica ponovo jc p< topljeno ti ’zapornom pojasu oko E: gle-skc 19.500 brutto tona. Naeelnik a'dmiralskog sLo.b i'a mornarice. Kb. Berlin, 9. oklobra. Wolffov ured javlja 0 3te:i, koiit jđ opet jcđna njcmačka podinoruica nanijcla neprijatelju u svotne krsiarcnju po Sredozemnom moru. U koliko je ta jiodmornica mogla utv r rditi, ona je pored ostaloga potopila 20.852 :onc ug'ia 1000 tona ulja. 1245 palmovog u!ja 4000 zobi, 1000 vina, 700 razuog cspapa, 12 lokomotiva. Sve je to b:lo upućeno za Francusku i Italiju. Ako se uzmc, da je za jedau stan sa 3 sobe potrebno 15 cenata ugija kao goriva preko zime. onda izlazi, da bi potopljeni ugalj bio dovoljan za 27.804 star.a od po 3 sobe preko cijele ziine. Sa potopljeuom zobi mogli su naši neprijafelji čitav mjesec daiia da islirane 53.338 konja, računajući 11 a s'vairog konja dnevno po 5 funata.

panju svom žcstinom. Njen jc pravac liio željeznički most i savska obaia ođ njcga duž ade Ciganlije. Pakletia se borba razvila i 11 a strani liapadača i 11 a straui braniiaca, ona jc, zajedno s topo-vskom trajala cjo dan. Cijelog ovog daua su protivnički aeroplaui krstarili nad Bcogradotn i davali svojoj artiljeriji oba\ r ještenja o pruvcti gadjanja. Ada Ciganlija je biia sva u plainenu, pravi pakao. Srpska se posada pioivukla 11 a destui obalu Save, zauzimala rovove iz kojih se očajnički branila, ali se s večeri morala povlačiti ispred muogobrojnijeg protivnika, tučena još i strahovitom to'povskom vatroni. Borbe, koje su počelc u zoru 24. septembra, nijesu nikako prckidanc. one su nepopustljivom žestitiom trajale i noću, na dunavskom kraju, u prvim uiicama Dorćola, a na savsdcom u protivTiikovom nastupanju prenta Banovom brdu. 25. septembra u zoru otpočeo je ispod grada prijelaz glavnilr dijelova austro-ugarskc vojskc i njilio\ r o odlučuo nastupanjc prcma malom Kalemegdanu, kroz ulice jevrejske nialiale i ostalih krajeva Dorćola preina glavnotn trgu i Tcrazijama. Tada je nastala grozna ulična borba, koju su dopuujavale eksplozije protivničkih šrapnela i bombi njegovili acroplatia. Srpska odbranbena odjelenja boreći se hrabro uzmicala su iz ulica u ulice, ali su sc najzad ispred dalcko mnogobrojnijeg i it svetnu nadmoćnijeg protivnika morala naglo povlačiti pretna Vračaru i dalje — Torlaku. To povlačenje rnoralo se brzo vršlti yeć i stoga,