Beogradske novine

Strana Z

Nedjelja

BEOGRADSKE NOVINE

11. novembra 1917.

Broj 310.

Vlada „boljševika" u Rusiji w BOLJŠEVIKI“ GOSPODARI SITUACIJE. — ZA PRIMIRJE I OPŠTI MIR. — SPORAZUM SE NADA GRADJANSKOM RATU U RUSIJI.

Proklamacija revolucijonarnog odbora. Petrogradski brzojavni ured jaVlja: Revolucijoni vojnički odbor pelrogradpkog radničkog i vojničkog savjeta objavio je gradjanstvu ovu proklamac ju: „Piivreinena vlada je z b a Č e n a, sva vlast je u rukama organa petrogradskog radničkog i vojničkog savjeta, naime revolucijonog vojničkog odbora, koji stoji na čciu jproletarijata i garnizona petrogradskog. Ciljevi, za koje se narod Inri, osigurani su, naime: prijedlog z a n eodložni demokratski mir, ukidanje prava v^eposjednika da mogu imati velika zemlj'gta, nadzor rađnika i vojnika pri obrazovanju vlade radničkog i vojjiičlcog savjeta. Živila revolučija radn'ka, .vojnika i seljaka! Druga proklamacija odbora glasi: ,\ T last u Petrogradu nalazi se u rulcama revolucijonog odbora petiogradskog radničkog i vo’jnickog savjeta, vojnika i radliika. Kerjenskova vlada je oborenabez prolivanja krvi. Odbor poziva stanovništvo đa polpomaže petrogradski raiđnički i vojntčki savjet, kr.o i revolucijonu vlast, k oj a ć e o d m a h predložitipraveđanmir i povratak zemlje seljacitna, lcao i saz’iv ustavotvome skupštine. Sva mjesna vlast prclazi u ruke kotarskih radničkib i vojničkih savjeta. Prohlainacija sviina radničkim, voiničkim i seljačkim savjetima. Kb. Petrograd, 10. novembra. Petrogradski brzojavni ured javlja: SVeruski kongres radničkib i vojničkiK savjeta je uputio proklamac’ju svima radničkim, vojttičkim. i seijafikim savjetima u proviuciji, u kojoj se veli, da sva vlaot pripada radničkiin savjeltimja i da su vladini komesari ukinuti i zbačcni sa svo ga položaja. Pitanje zasebnog mira. (Naročiti brzoj'av „Beograđskiii Novina' 1 ) Berlin, 10. novembra'. „Vonvarts" donosi izjavu jednog člana ruskog revolucijonog odliora, u ko joj se veli, da vlade moraju bitno stupili u pregovore sa. sovjetom. Rusija neće za tudje imperijaJističke interese, kao šlo je n. pr. Elsas-Lotaringija, prođužiti rat. Ako Li sporazunme sile zauzele protivno gledište, Rusija će se morati sprijateljili sa iđcjom o zaselmom primirju. Mir prolctarijata sviju zemalja. (Naročiti brzojav „Beogradskia Novina") Roiterda.m, 10. novembraj. „Daily Telegraph" javlja iz Petrograđa: Boljševiki čc imenovati Trockog za ministra spoljnih poslova. Ako Njeinačka ne bi prihvatila prijedlog sovjeta o miru, Trockij će tada donijeti odluku o produženju rata. Ljenin je izjavio: Mi ćemo ponuditi takav mir, koji će proletarijat svili zemalja moći pii jjniti. Pitanje primirja. Kb. Pelrograd, 10. novembTa. Kongres radnićkog i vojničkog savjeta u s v o j i o j e o s n o v i c e z a p r i j eid 1 o g e z a m i r. K o n g r e s t r a ž i m i r bez kakvib jnu drago aneksija ili odšteta. Opširno se razlaže, šta se inia podrazunijevati pod pojmom aneksija. No revolucijonama vlada izjavIjuje, da njeno pripodloge ne valja smatratikao posljednju riječ. Ona je voljna da primi jasno formulisano prijedloge radi olakšavanja medjimarodPodiistak. Povijest gradjenja brodova. (Svršetak). Dakle kao što smo čuli, izum bijaše usavršen, samo ga je trebalo oživotvoriti. Fulton uvidivši korist, zatraži ukaz na važuijim rijekama L'niona. Ovo dade povod svadji, jer nekc države Uniona litjedoše saine pridržati ukaz, što iin i podje za rukoin, a Fultonu ostadoše samo neke ne-znatne riječice. Nužda I potreba ogorčaše pošljednje časove Fultonove. Pri vožnji nahladi se i oboli i u velikoj oskudici umre 24. iebruara 1815. ostavlvši do 100.000 dolara duga. Još za života radio je Fulton na ratnom parobrodu, koji njegovo ime nosi. Ovaj parobrod bio je namijenjen za ratovanja sa Engleskom, ali tek poslije mira počeo je istj broditi. Fultonove zasluge tek su poslije njegove smrti uagradjene. 14 godinai po njegovoj smrti dobiše njegova djeca 5000 dolara, a godine 1847. zaključkom Sjedinjenih država 76.300 dolara. U kralko vrijeme raširilo se je u Americi parobrodarstvo. Godine 1810. brodio je prvi parobrod po Ohhi, godiae 1822. brodilo je do 70 parobroda po MisLsipu, a 1838. plovio je 800 parobroda po sjevernoj Americi. Pet godina po Fultonovom izumiču, nadje Fultonov izum odziva u Evropi. Henry Bell bio je prvi, koji je u Engleskoj godine 1813. na Temsl pokaeao parobrod, a 1815. drugi, 1824. imala je Engleska 160, a 1832. 500 parobr.oda. Na Rajni plovio je prvi parobrod 12. jula 1816. kod KClna, Iste godine u

no narodne misli; vlada će u neuljalniui zemljama u tu svrbu postaviti predstavnike. Vlada ukida tajnu diplomaciju i želi da vodi pregovore olvoreno pred cijelim svijetom. Vlada sada predlaže, da se zakijuči tromjesečno primirje. Za to vrijeme rnogli bi se po njenom mišljenju pregovori dovesti do kraja. U težnjama rađi postizanja mira treba da učestvuju svi narodi, koji su uvučeni u raf, ili koji zbog njega pate. Najzad se radnička lda-a tiiju najvećih kulturn'b naroda, engleske, Ira'ncuske i. njemačke po/iva, da os!olxKli svijet od ratnih užasa i da đovrši dje’.o inira. Pred gradjanski rat u Rusiji? (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina") Haag, 10. novembra. U Lonđomi vlada opšte mišljenje, da 5ii dogadjaji u Rusiji preteča g r a d j a n s k o g r a t a. Kakp se govori, Kerjenskom su bili poznati sm.icri Ljenina, pa je s toga i preduzeo bio mjere, da sjedište vlade premjesti u Moskvu. Vojska uz ,,boljševike“. (Naročiti brzojav „BcoEradskili Novina") Rolterđam, 10. novembra. Fetrogradske vijesti javljaju, da je u posljednjoj sjcdnici „boljšerika" izjavio T r o c k i j, da su pređuzete sve mjere za održavanje reda i mira. Vojnici sii dobili zapovijest, da svakog pljačkaša uapse. Trockij je još saopšLio, da se sve čefe, osim nekoliko bataljuna, nalaze na stra'ni „boijševika". Zastupnici 5. vojske sn izjavili, da vojska potpotuaže „boljševike". U okolini petrograđskog eagleskog poslanstva vlada mir. U Petrograd je piispjelo nekoliko odjeljenja krcnstadlskiii mornarskih vojnika i pridružiii su se maksimalistima. Pokorenje petrogradskog ganiizona. (Naročiti brzojav „Bcograđskih Novina") f Iiaag, 10. novembra. „Central Kews‘‘ javlja iz Petio grada: Cio se gamizon pokorio Ljeninu poslije njegove odluke, d a s e o dhrak zabtijeva primirje i mir. P r i j e s 1 o n i c a j e o k i ć e n a z a s t av am a. Petrograđski brzojavni ured u rukama ,,boljševika“. Kb. Stoddiolm, 10. novembra. Vijest, da je izbila revolucija boljševika stigla je u 1 sat u jutru. Listovi imaju satno zvanične izvještaj-e petrogradskog brzojavnog ureda, koji se nalazi u rukama boljševika. Danas prije podoe nijesu iz Petrograđa stigle nikakve vijesti. Za sigurnost stranih koloniia. Kb. London, 10. noveinbra. Reuter javlja iz Petrograda od 8. o. mj.: Zastupnici sporazumnih sila savjetovali su se u engleskoin poslanstvu o pitanju sigurnosti stranih kolonija.

PodpcmsSs ni^zvu. 4 (GIESSHiiBLER) \ČiaTA PRtROONA ALKAUČNA^ Heinricii Hattoni d. d. Beč i Karisiiad. Glavno skladište za Srbiju: U vojnom proinetu stojeća Ljekarna Protić, Beograd, Kralja Milana ullca 87.

Francuskoj 18. marta kod Havra. 28. marta kod Parisa, a iako isto i u Sredozemnem moru. Četiri godiiie kasnijc dođje u Jadransko more i u Baltički zaljev prvi parobrod. Tek godine 1828. dob' bcdensko i ženevsko jezero po jednu takovu ladju. Izmedju Beča i Pešte plovio je: godine 1823. jedan parobrod, iako is'to 1825. izmedju Rotterdania, Kolna i Manheima. Godine 1830. s j igao je prvi parobrod iz Evrope u Kinu. Godine 1833. plovio po Nigeru. Engleski parobrod ,,Driver“ oplovio je 1842. cio svijet, viativši se poslije nekolikc godina nazad. Čim su brodovi pomoću pare tjerani, tada je i njihova brzlna sve više i višc rasla. Danas ima parobroda, koji za nekoliko dana preplove Atlanski okean. Pojmljivo će mnogomu bili, da parobrođi, koji daleki put imaju prevaliti, da Um više treba ugljena sobom da nose. Nu tome nije tako. Parobrođ od 2000 tona treba popriječno manje Ugljena, nego parobrod od 200 tona. Riješenjam ovoga problemn, sagradjen je godine 1838. „Great Mestern“. Ovaj parobrod dug je 128 engleskih stopa, 35Va stopa feiiTrk, ukupna jakost jest 11.600 konjskih sila. Pri ugodnonr vjetru može i svoja jedra razviti. ligljena ukrca toliko, da može 60—70 dana prevaliti put iz Evrope u Indiju iii AusMliju i nazad. Godine 1844. sagradjen je „Great Britaitt'* 322 stoire dug, a 51 stopu širok, koji samo za Ameriku putuje. Godine 1853. dogotovljen je parobrod „Himalaja“, a 1856. ,,Persija“. „Persija^ potrebuje za svoju dnevnu vožnju 120. tona ugljeua, dakla za Ameriku, kuda joj trelra 12 dana, nužno je 1400 tona ugljena. „Peraija“ može da nosi 6400 tona tereta, bez 9a ttzinemo u obzir nautičke sprave i

Značajna otkrića. Sporazum i Holandija. (Naročiti brzoiav „Beogradslđh Novlna") Rotterdaffi, 10. novembra. „Nieuwe Courant*' govori o otlcrićima amsterdamskih novina „Nieuwes van den Dag“, po kojima raniji ugovori ruske carske vlade sa ostalim silama sporazuma nijesu ni holamlslce vlasti oslavili nedirnut.e. Da n Rusiji nije izbila revolucija, i da je ofenziva sporazumanazapaditom frontu iz\Tšiia prodor, onda bi pobjedioci raspo’agali' i sa sudbinom Holand'je. Društvo koje zastupa u Holandiji interese sporazuina, vei bi našlo puta i načina, da uljepša rasparčavanje holandsk'og zemljišta. Ali istorija napoleonskih vremena pouovila bi se. „Nietnve Courant" tvrdi, da je sporaznm čak ciijao i na holandske kotonije, da ib razdijeli.

Amerika u ratu. Amcričani zaposieli Azorska ostrva. Kb. Bern, 10. novembva. Portugalski listovi donoee vijest, da su Američani zaposjeli Azorska ostrva, i da na Ponta đei Gada podižu jaka utvrdjenja. Strahuje se u Portugaliji, da ovo zaposjedanje no bude trajno.

Vijesti iz unutrašnjosti. Nagradjeni srpski čiuovniei. Javljaju nam iz Šapca: U Šapcu, pri finansijskom o lje’enju, rađe kao činovntci na poreskim stvarima i dva bivša srpska činovnika — bcogradjani. Svojim marljivim i poštenim službovanjcm, sleldi su priznanje kod svojih pretposlavljenih, koji su ih, kao takove preporučili kod nadležne vlasti, pa im jo isplaćena naročita nagrada svakome po 200 kruna. Mi se ovom Činu rađnjemo dvostrukd: prvo, što vlast ne zaboravlja nikad da nagradi pošleu rad i kod pobijeđjenog; a drugo, šlo i kod nas Srba ima nešto za pobvalu. Nadamo se, da će se i ostali činovnici naši po raznim stru'kama pokazati dostojni povjerette im službe. UapŠesi zbog oružja. Pišu nam iz Rudnice: Ovib dana uapšen je ovdje 56 godišnji Vilip Aršijević, koil koga su' nadjene dvije turske puške. I ako je u, isvoje vrijeme naredjeno, da se sve p;;užje ima vlasta'ma predati, on je puŠkd' 'k'dd sebe skrivao. ZaLo će sada odgovarati sttdu. Grozno ubijstvo. Javljaju nam iz šapca: Tođor Avramović iz Korenite imalof jo neke Ijnbavne ođnSsd sa svojom snajom Knmijom. Takva Ijubav, po moralnom zakonu nedozvoijena, nagna ga na ubijstvo svoje rođjenc žene Cuje. On se 'dogovori sa Krunijom, da Cuju smaknu sa svijeta i olklone tu smetnju svojo Ijubavi!. Prije kratkog ibeiftćlia rauo u julru kada je Cuja htjela -^bćl na bunar, Todor je razmane jednom motkom jjo glavi, udarac ne bijaše smrtonosan i ona izleti u avliju i stane zapomagati, Todor kao Jav skoči i drugim udarcem obori je onesviješćenu : Zatiin joj običnim džepnim nožem odsiječe glavu!,.. Njegova snaja pak, da bi jnaskirala pvaj zločin, naloži na sred sobe vatru, razbaca po sobi stvari, prcvme kačicu sa siroin', i poćne vikati da su hajđuci izvršili razbojništvo!.., Vlast je učiuila svoje, i m|a da oboje ubice bijahu zaturili trag svome zločinu, poslije dugog ispitivanja ubioe su priznale svoje grozno ’djelo.

slrojeve, Obračuttamo ]i ugljcn, ostane za prevažanje terela još 4000 tona. K oviui znamenitim patobrodima možen.o još pribi'Ojiti „Great Caslern“, ,,Arabia‘,‘ još pribrojiti „Great Castern“, „Aiabia", i.AUantic** i innoge druge. I naša država nije zaostaJa za drugima i tt nas s'a ge znatno podiglo parobrodarstvo. Do tt.ttovije doba većina parobiođa bijaše na kotače, koji su zauzimali vrlo mnogo rnjesta i ovi bijahu nišan kod ratnili brodova nepr jatelju, dakle treba'o jo i ovdje naći iijeka. U početku ovoga sloljeća bio je preponičen Arhimedov vitao, ali osla bez uspjeha. Nu i ovaj problem riješio je Austrijanac Rcssel, naravno, da i ovome nije njegov izum nagradjen nili pripoznat., Napokon raspisaše Englezi nagradu ononiii, k( ji riješi ovu zadaću. Samuel Brown bio je, koji je riješio ovu zadaću, da vijak ruje kroz vodu, isto onako, kijo i Vijak kroz drvo, pamo jo tazlika, da je voda gipka te popušta vijku tako, da.ou ne može naprijed rovati, kao što to može vijak u drvetu. Vijak se kreć-e brziuom i time i velikom brziuom kreće parobro'd. Tim đakle mnogi parobrodi poprimiše vitao, kojuu uštediše materijal za gorivo. Ovakovi parobrodi 'ravnaju se po ugodnom vjetru, a kad ovoga nema, tada se kreće parobrod pomoću vitla. Godine 1851. mjurnik R. W. Ruthen iz Edinburga pokušao je tjerali piu'obrod na reakciju. Ovim pokusom Rutbenov; bix)d prevalio je u jedan sat osam milja. God. 1856. njemački mjeniik A. Seydell načmio je „Albert“, brod koji je jstom brzmom Ijeran, kjaio i pai'obrodi na vijak i kotače. Brod na reakciju jest vreteno, ga nekoliko savinutili ploča. Ovd vreteno ee brzo okreće, i povlači vodu odozdol, a na drugoj strani istu izbaciva. Ovakovi se bi'odovi dadtt Iako ppravljati i

Okrlvljen zbog napadaja Iz zasjede. Javljaju nam iz Gor. Dubca: Poljfika Žandarmerija uapsiia je ovdje Nijkolu Stavljattina l sina mu Milutina. Oni su osumnjičeni, da su u decembru 1915. g. napali iz zasjede na dva austroUgarska vojnika, koje su teško raniti. Nikola Stavljanin je prijo bio gomjo-dubački predsjednik. Kotl uapšcnih je nadjena srpska vojnička puška sa municijom, revolver od pet metaka i kremenjak. Predati su čačanskom vojnom sudu. Ponovna pojava razbojnika. Javljaju nam iz Ogladjenovca: Noću, ianedju 21. i 22. oktobra pojavila se oružana razbojnička družina od 12—16 ljudi u opštini Dmretićn. Tu su napali na kuću Dragića. Maleševića, koine su oteli 2515 kruna gotovine, kao i više predmeta. od vrijednosli. — 26. oktobra pojavila se jedna razbojnička družina od 10 ljudi kod kuće VlašČića, no tu nije ništa odnijela. — Na 16. oktobra oko ponoći napala je u Ogladjenovcu veća razbojnička družina na knću Milana Petrovića, kome je uzela više pari cipela i još neke stvari. Oružnici su razbojnlcima već u Iragu.

Grad i okolica. Dnevni kalendar. D a n a s je nedjelja 1!. novembra, po starom 29. oktobra. — Fiinokatolici: Martln b.; pravoslavni: Anastasijc i Avramijc. Casnlčka I činovnička kaslna oivorena je do 12 sati u noći. C. i k. v o j n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uvcčc. Slobodan pristup svakomc vojniku. Bcogradskl orfeum (u zimskom pozorištu, prije Boulcvard): Dvije prcdstavc, prva u 4 sata poslije podne uz snižene cijene, a druga kao obično u 8‘30 uveče. Kinematograti: Vojni kino u Kralja Milana ulici 56 (Koloseum): U 4 I 6 sali poslije podne predstavc za vojnlke. — C. i kr. gradjanski kina na Terazijama br. 27 (Paris): U 230, 4 i 6 szti poslijepođne predstava za gradjanstvo. — .S 1 a v i j a*: U 3 - 30 i u 6 sali posiijc podne predstave za građjanstvo. Nočna služba u !j ekarn ama : U scdmici od 11. do uključivo 17. novembra obavljaćc noćnu službu u Bcogradu ove ljekarne: Selaković, Kneza Mihajla ulica 45; V iktoro vić, Terazije 28; Prendić, Kralja Alcksanđra ulica 64; S t o j i ć, Sarajevska utica 70. Rcd vožnje parobrodom iz Beograđ3 u Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prlje podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sali poslije podne. Iz Zemu n a za Beograd : 6'30, 7 30, 8'30, 9-30, 10-30 i 11'30 pr. podnc; 1'30, 2'30, 3'30 4'30, 5-30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — Iz Zemuna u Pancsovu: u 6 sati ujutro lu 12 sati u podnc— Iz Pancsove u Zemun: U 8'30 sati prijc podne i 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristajc u Beogradu. — Brodarski saobraćaj S a b a c—S m e đ e r e v o. Polazak iz Beogradaza Sabac: siijedom i sjbolom u 7'30sati n jutro; iz Sapcaza Beograd: čctvrtkom i nedjeljom u 7 s. u jutro; iz Beograda za Smederevo: četvrtkom i iieđjeljom u 3 sata poslije podne; iz Smedereva za Bcograd: utorkom I petkom u 8 sati u jutro. — Brodarski saobraćaj izmedju Beograda i Budimpešte: Brod iz Beograda za Budimpcštu kreće svakoga dana u 5 sati izjutra; brod stižc u Budimpeštu drugoga dana u 5'30 sata poslije podne. — Iz Budimpešte za Beograd kreće brod svakoga dana u 8 sati prije podnc; u Beograd stiže taj brod drugoga dana u 7'20 sati poslije podne. Brodarski saobraćaj izmedju Z e m u n a 1 Szegeda: Odlazak iz Zemnna prema Titelu, Szegcdu: U poncdjeljak i ćetvrtak u 12 sali u podne. Dolazak u Szegcd: U utorak i petak u 1 sat poslljc podne. Odlazak iz Szegeda prcraa Titelu i Zemunu : U srljedu 1 nedjelju u 6 sati u jutro. Dolazak u Zcmun: U srljcđu i ncdjelju u 6'40 sati uveče. Kretanje parobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zcnuina i Bcograda u Oršovu svakoga poncdjeljka, srljcdc i subote. Odlazak iz Bcograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oršovu u 3 sata i 10 minuta poslijc podne. Iz Oršove u Zcmun i Beo grad svake nedjelje, utorka i četvrtka, odta

to bez komiila, Da upravljinje broda ostaiie i da se mijenja, nhžno je samo mijenjati smijei' cijevi, kroz kojn voda isliče, time se brod kreće svagda u piotivnoni srajeru. Brod na reakcije može se okremiti na mjestu, a osla’i brodovi moraju da prave lnk. Mi vidimo, đakle, da je u novije člbba mnogo toga iičinjeno, dapače i za sigumost posta.raiio, ali ipnk čo\ jek nije poslao gospodar jpiorske bure i oluje, koja veliki broj brodova proguta. Dapače i u ovoj stvaii đosla je toga učinjeno, osobito proučavanjem nađolazećih pojava, po kojima ravnamo brodove. Osobite zasluge stekli su prof. Dove, engleski pukovnik Read, amerikanski kapetnn Maury, Dc'amancbe, Lahure, Pidington i drugi. U predjašnje doba mislilo se, da plijmla i osjelca samo ttplivom suncli i mjeseca pajdfa i raste. Nu tt novije doba tačlijje je ova pojava dokazana, koja je po brođaro od velike potrebe. Gibanje mora je trovrsuo. Najvažnije i jiajpravilnije je gibanje plime i osjeke. Pod osjelcom i plimom razumijevamo redovito padanje i rastenje mora, koje je najjače lzmedju obratuika rakova i jarčeva, Rastenje i padanje naziva se plirn.a i osjeka. Napokon treća vrsta gibanja mora jesu struje. Ove teku razuim pravcirna poput rijeka, kroz nepomičnu morsku voduririu. Ove su polarnc i ekvatorijalne. Kao što nama služe ua kopnu oeste, tako brodarima na morU služe struje. Napokou veliki je korak u nautici ttčinjen, pomoću nautičkih sprava. Pomoćtt istih brodari se ravnnju. Oni znadu tačno na kojem se mjestu nalaze, u koje doba itd« O razvitku' gradjeuja brodova u najttovije doba progovorićemo posebno drugoni piilikora.

zak Iz Oršove u 5 sati izjutra, dolazak u Beograd u 8-30 sati u večer. Botanička bašta.Otvorena utorkom, čet\Ttkom, nedjeljom i praznlcima. Po8jet bolesnlka u bolnicama: U bolnici .Brčko*: od2—4 sata poslije podne. U bolnlcl ,Briinn a : od 9'30—12 sati prije podne 1 od 2—4 sata posllje podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podnc. Vojno parno to p 1 o ku pa ti 1 o u Car Dušanovoj ulici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim dantma od 7 sati prlje podne do 5 sati posllje podne, a nedjeljom i praznlcima od 7 sati prije podnedo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prlje podne do 5 sati poslije podnc, a nedjeljom i praznidma od 9 satl prije podnc do 12>/ a satt u podne. — 2. Parnokupatllo za časnlke i njlma ravne činovnlke otvoreno Je utorkom, srtjedom, petkorn 1 subotom od 7 sati prijc podne do 5 sati poslijc podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podnc do 12*/„ satf u podne. — Z a g r adjane muskogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznlk) od 9 sati prijc podnc do 5 satl poslije podne. — Časnlcima I njima ravnim činovnicima stojc na volju da se služe parnim kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom i četvrtkom). Biagajna se zatvara radr.lm danima u 12>/ 2 satl, a nedjeljom i praznicima u 12 sati u podne. Rimokatolička služba Božiia. Danas u neđjelju 11. novembra držaće se: I. U Dvoru : U 8 sati u jutro sV. misa za vojuike i srpsko hrvatska i n;emačka propovijeđ. II. U župnoj crkvi: U 8 sati u jutro sv. misa. U 10 sati prije poclne njemačka piopovijed i pjevana sv. misa. U 4 sata po podne večernja. U poslene dane prva sv. misa počltaa u pol 7, a đruga u pol 8 u jutro. Za sporaen poč. Miiovana Marinkovića. Gospodja P o I e k s i j a, pok. M i1 o v a n a Marinkovića, priložila je preko našeg uredništva zn spomen svom nezaboravljenom pokojnikti, a prilikom njegove slave Mitrova-dne K 100 (sto kruna) za dom sirotne djece u Topčideru. Novac je predat upravi rečenoga doma. Traže se učitelji i nastavnici. Svi oni srpski nastavnici i učitelji kao l oslalo sppsko nastavničko osobije, koji su već obavJjali nastavničku službu i želo sada dobiti takvu službu, neka se do 15. ov. mj. lično jave u okružnoj fcomandi za grad Beograd, soba br. 49 i neka donesu svoja dokumenta. Program garnizonske glazbe. Program gamizonske g'azbe, k'oja svaie nedjelje koncertira u časničkjoj i činovničkoj kasini, utvrdjen je za danas ovako: 1. Svečaua poloueza iz baleta „Lijoni Jovan“, od Nedbala. 2. Uvertira Rakoczi od Bele Kelera. 3. Uvijak ili nikad, valjka od Waldteufela. 4. Fantazija Iz opere „Lakme“, od Nelibasa. 5. Fragmenti iz operete „Čardaška kn<?ginja“, od KaJmana. 6. ,,Amina“ egipatska serenada, od Linckea. 7. Fan'tazija iz opore ,,Tosca“, od Puccini-a. 8. „Stari Hoidcl. berg“, potpmi studentskih i josama, od KlimŠa. Drva za sirotinju. Onirna, koji dobijaju drva od strane opšline grada Beograda, saopšlava se: da se prevozna sredstva za Adu Ciganliju, gdje se vrši sječa ovih drva, naiaze kod mosta topčiderske rijeke blizu Save, giljo je ranije bilo gradjansko kupatilo opštine grada Beograđa, kojim se prevoznim sredstvima oiu mogtt i koristiti. Istorijski kaiendar. Na današnji dan, 11. novembra 1821. god. rodjen je u M o sk v i čuveni ruski pisac F j o d o r M i h a j 1 o v i č D o s t o j e v s k i j, jedan od najvećib romansijera sviju vremena. Skolovao se na imperatorskoj inženjerskoj školi u Petrogradu i postao je, svršivši studije na njoj inžinjerski oficir. No već 1844. god. dao je ostavku na čin, da bi se potpuno posvetio književnosti. Prvo djelo, koje je obratilo opštu pažnju na Dostojevskoga, bio je roman „Siromas i“ (1846. god.), koje je već tada dalo jasnog dokaza o vanrednom talentu Dostojevskovom, da vanrednom finoćom crta duše. Zatim dođjoše omanje novelc ,,B i j e 1 e n o ć i“ i dr. No u to doba jedan suđbonosni dogadjaj iznenada prekine njegov rad. Uvučen u parnicu koimmiste P e t r o š e vskoga, Dostojevskij bude optužen i osudjen na dvanaest godina robije u sibirskim rudnicima. 1849. god. bude oteran u Sibir. Stupanjem na prijesto slobodoumnog imperatora Aleksandra II. („cara oslobodioca"), Dostojevskij bude pomilovan, a 1859. god. bi inu odobren 1 povratak u Petrograd. Ovdje je čuvene ,,Z a b i 1 j e š k e i z m r t v o g d o m a“ („Zapiski iz mertvago doma“), u kojemu je opisao svoje doživljaje u Sibiru i gdje je dao veličanstvene i dirljive slike iz osudjeničkili krugova u Sibiru. Zatim se pojavi djelo ,,P o n i ž e n i i u v r i j e djeni“ (1861.), slike iz života velikovaroškog proletarijata, a zatim je došlo njegovo najčuvenije remek-djelo ,,Z 1 o č i n i k a z n a“, gdjc opisuje genezu krivičnog djela i utisak istoga na dušu zločinčevu. Malo je djela u cijeloj svjetskoj knjLževnosti sviju vremena, koja bi se u pogledu fine duševne analize i dubokog psitiološkog pogleda mogla mjeriti sa „Zločinom i kaznom“. Docnije stvari Dostojevskove pripovjetka ,,G j a v o“, „I d i o t a", i ,,P o-