Beogradske novine

Broj ‘622. i njlma ravne činovnike otvorcno ie ntorkom, srljeđom, pctkom i subotom od 7 sati prije podne do 5 sati posllje podne, a nedjeljom i pra 2 nidma od 7 satl prlje podne do 12 1 /, sati u podne. — Za gtadjane muškogpola otvoreuo jc parno kupatilo ponedjeljkom i čctvrtkom (ako u ie dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do & sati posfije podnc. — Ćasnidma I njlma ravnim činovnlcima stojc na voljti da se služe psrnim kupatliom i u dane odredjeue za gradjanstvo (ponedjeljkom i četvrtkom). Biagajna sc zatvara radmm danima u 12*/ a sati, a nedjeljom i praznicima u 12 sati u podne. Istorljski kalendar. Na današnji dan, 23. n o v e m b r a 1847. god. rodjen je u Štajerskom 0 r a c u (Grazu) muzičar E r n s t pi. S c h u c h. 1873. god. postao je. proslavivši se kao vilonista, dvorski kapeinik u Drezdi, 1875. god. oženio se poznatom pjevačicom Klementinom Proska. 1898. god. podareno mu je nasljedno plemstvo. Umro je prije tri godine. — 23. novpmbra 1875. godine umro je u Marburgu (u Njemačkoj) tilozof FriedrichAlbert Lang e. Fr. A. Lange rodjen je 28. septcmbra 1828. god. u W a I d u blizu S o 1 i nX e n a kao sin protestantskog teologa J o h a n n a P e t r a L a n g e a (profesora u Bonnu, pisca ,,Dogmatike“ i jednog djela o Isusovom životu). a bio je profesor na univerzitetu u Marburgu u Hesenskoj (koji grad ne trcba brkati sa štajerskim Mariborom, koji se na njemačkom takodje zove Marburg), gdje je na današnji đan 1875. godine i umro. Najčuvenija đjela Friedricha Alberta Langea jesu: ,,l s t o r i j a ni a t e r i j a 1 i z m a“ (posIjednje izdanje izašlo 1898. godinc) i c PsihoIogija“. — 23. novembra 1890. god. došao je na prijesto velike vojvodine Luxemburške vojvoda Adolf N a s s a u-s k i, čime je raskinuta personalna unija (jedinstvo u vladarevoj ličnosti), koja je dotle postojala izmedju Holandije i Luxemburške, tako da je ova posljednja konačno stupila u red nezavisnih evropskih država. Veiika vojvodina Luxemburška, mala državica od 2587 kvađratnih kilometara sa 217.583 stanovnika nalazila se od bečkog kongresa (1815. god.) u personallioj uniji sa Holandijom time, što su lioland'ski kraljevi iz nassau-skog dofrna bili ujedno i velike vojvode luxemburške. No po holandskom ustavu prayo nasijedja prijestola pro«tire se satno na m u š k e nasljednike, a u Holandiji i na ženske nasljednike. Kada jc dakle 1890. god. holandski kralj Wilhelm iz nassau-skog doma umro bez muškog poroda, stupila Je na holandski prijesto njegova kći, današnja holandska kraljica W i 1 h elm ina. No ona zbog toga, što, kako rekosmo po iuxembur|kom ustavu vlada samo m u š k i red nasljedja, nije mogla naslijediti i luxemburški prijesto, na koji jc stupio zaseban vladar, a najbliži srodiiik iz Nassau-skog doma, vojvoda A d o 1 p h. — 23. novembra. 1907. god. umro je u B e r 1 i n u ugledni pravnik H e i n r i c h D e r n b u r g. Rodjen je 3. marta 1829. god. u M a i n z u. 1873. gođine postao je profesor na berliuskom univerzitetu, a docnije jc posta\ijen za člana pruskog gornjeg doma. Od njegovih djela vaija pomenuti uđžbenikc o pandektima i o pruskom p r i v a t n o m p r a v u. — 23. novembra 1907. gođ. umro je u M ii n c h ea u norveški slikar Otto Sinding. Sinding jc rodjen 1842. god. u Konigsbergu. Radio je prvenstveno pejizaže 1 istorijske siike — panorame bitaka. Vaznesenska crkva — za beogradsku sirotinju. Vaznesenska crkva poslala Je sirotinjskom odjeienju opštine grada Beograda svotu od K 27.25, koju je svotu aobila na tas prilikom bogosluženja, a za pomaganjc sirotiuje beogradskc. Miiica K. Tomić. Juče je uz mnogobrojno učešle bcogradskog gradjanstva sahranjera Milica K. T o m i ć e v a, studentkinja beogradskog tehničkog fakuiteta, a kći uvaženog dugogodišnjeg beograđskog ađvokata g. Koste Tomića. Pokojnica je bila vrlo inteligentna I simpatična djevojka, pa je stoga bi!a vrlo omiljena u društvu, a naročito medju 6vojim drugaricama. Laka joj zemlja! Jraže so sopstveuici vinograda u Smeđercvu. Tasa S t e f a u o v i č, Mileva M I1 o š e v i ć l Dlmitrije P e t r o v i ć, koji imaju vinograde u Smederev u, potrebno je da se jave tajništvu opštine grada Beograda, radi izvjcsnog hitnog saopštenja. Vojno-ljekarska predavanja. U subotu 24. o. mj. otpočeše u Beogradu opet vojno-ljekarska predavanja. Prvo predavanje održaće se pod predsjedanjem c. i k. načelnika saniteta višeg stožemog liječnika I. razreda dra. Kanduscha u subotu

Petak u 6 sati uveče u hirurgijskom odjelenju pričuvne bolnice ,,Brčko“. Raspored je ovaj: Viši stožerni liječnik dr. K a ndusch: otvaranje i pozdrav. — Stožerni liječnik (sanitetski major) docent dr. pl. M u t s c h e n b a c h e r: O povredama lobanje od kuršuma. Starješina bolnice, nadliječnlk dr. Zintl: Zapaljenja uveta s neobičnom elilogijom. — Nadliječnik dr. D i e 1 1 : Osnovi tuberkulozne patologije. Pukovnijski liječnik doccnt dr. M i 1 os 1 a v i ć: Patološko-anatoinske demonstracije. — Oosti dobro došli! Da se javc. Pozivaju se nastavnice i nas t a v n i c i privatne ženske gimnazije u Beogradu, da se jave 23.1 24. o. mj. od 8 do 12 sati prije podne d i r e k t oru gimnazije (Zorina ulica br. 55). Privatni ispiii za sve razrede ženskc privatue gimnazije držaće se 28. i 29. o. mj. Učenice, kojc su se javile za taj ispit, imaju doći u 8 sati prije podne u Zorinu ulicu br. 55. Sa sobom nek-a poncsn pribor za pisanje. Naredba o skrivanju robe i povišenju cijena. Okružno zapovjedništvo Beogradgrad izdalo je novu naredbu odnosno skrivanja robc, pretjeranom povišenju cijena i spekuiaciji sa robom u vidu pretjerane zarade. Kako su naredbc za prekršioce ove naredbe stroge i vellke, to se skreće pažnja zaintcresov-a« nima da se o nju ne ogriješc. Obustavljanje putničke piovidbe. Plovidba zaputničke parob r o d e na prugama B u d i in p e š t a —B e o g r a d i Z e m u n—S e g e đ i n (Szćged) obustavlja se ove godine ovim rcdom: Posljednjc putovanje jz Budimpešte u Beograd bičc 28. n o v e m b r a, iz B e o g r a d a za B u d i m p e š t u 30. n o v e m b r a, iz Z e m u n a za S e g e d i n (Szćgeđ) 26. novembra, aiz Segedina za Zemun 28. novembra.

Vijesti iz unutrašnjosti. Božićui dar. Uprava škole u Jagođiih upriiičiia je s pjecom sabiranje darova za siromašnu škoisku mlađež. U dva. dana sabrano je 1637 K 80 fil. i 25 m-araka njemačkog inovca. Svatko je da.o po mogućnošli i luvidjavnošti. I vo'jnik i časnik i* fiogafi' trgovac l' ointnik (zanatlija f i siromab kulučar. I Srbin i Nijemac, Magjar i Hrvat, Ceh i Siovenac svi 'dadoše rado 6voj obol, sve je ujedinila ljubav spram gologa djeteta, spram glađnog i žeđinog fiolaznika škole. Velika hvala fđe u nrvom redu jgospodjicama Dragičevićevoj, Nikolićevoj, Radićevoj l' Radosavljevićevoj, koje su s djecom u svaku kuću zalazile i molile mai najmajiji doprinos. Gorn;oj svoti pridodaće c. i ka-. sreska komanda oko 1000 K. Hvala svim plemenitim darovateljima. Uprava škole. Intetesantua prodaja I kupovina. PiŠunam iz Sapea: • Sezona vinu — na sve strane puna burad — da se čo\-jek udavi u vinu. Gdje ee pije tu se može svašta čuti i raznih eksperimenata vidjeti; jer vino je ,,Božija suzi'ca“ — svakog ožari i oveseli! Ovih daaa naš Pavković kafeđžija donio taze samotok, ta to je malaga, samo klizi niz gušu! E, to je adet kod nas šapčana, (la se svaki novitet proba, a katedžija stara lola, zna irn merak, pa napravio jeda.n staro-srpski djuveć onako na ljuto sa krmetinom"!... Bijaše nedjejja, stan gUrmani zauzeše svoj astal, krkanluk ofpoče a samotok izbacuje svoje iskre, čisio prkoh samom djuvečotu, a gurmam pcne.m paroni dait se na posao da utamane cio akov i da ,,naškode“ gazdi, koji se obiizuje oko gosUju, kao mačak na slaninu!.. Povedo so riječ o skupoći ođijela. Riječ jx> riječ, tek ćc kafedžija upitati Mladju, opšt. pisara, koji je malo prije sa sela došao fl'„slučajno“ nabasao na jugovinku, pošto bi prodao to ođijeio praznično na sebi? — E to košta skupo, nemaš para — ođvrati pisar. 1 kafedžija i gosfi, s\ , i bu tifitilj'ili — vlno čini svoje!.. — No kažt ti cijenn, meni za pare koiaj rabota, uneo mu se u oče Pavkcvić. — 2g0 kruna — reče pisar, držeći da jo cijena nevjerovatno velika, jer n,ega košla prije 8 mjeseci cio ,.ajnzug“ samo 60 kruna. — Primarn, pogodba je u regu, rečo Pavković, izvadi budjeiar j odlnoji £80 kruna pred Mladjom.... Nasta čestitanje: _ t — Neka je sretua pogodbtf, ded' da pijemo alvalnk, da pokvasimo odijelo.,. dere se Glišo furimažija, sfara gurmaačinal... BEOORADSKE NOVINE Nasta iznova snšenje okanica a Janjuševič maže hljelio.u tanjir i (o-ljednji ostatak merakliskog djuvečeta! Opštinski pisar onako zagrijan ni.e mnogo razmišljao o piodaji’ odijela, uzme i strpa pare u đžep. Dodje vrijeme rastanku, us'ade pi-ar i reče Pavkoviću: — Ja ću ti poslati sutra odijelo po mome bratu.... — Ne, ne, odgovori bafedžija, trgovaćka se ne poriče, primio si pare red je i ja robu da primim. Svi prisutni po romogoše kufedž ju. •— Poštenje nalaže, da se pogoJba u svemu sad tzvrši. *— Dobro, — primjeti pisar — u košulji i _gaćarna nećete valjda dozvoffti da idem kući? — A, taman posfa, rru'smo Ijudf, đaću ti* ja moje staro odijelo, j'a sam tvoj© kupio što jc nedjelja, hoću i ja đanas aa se šetam po korzo-u, a ti možeš po selu i u ovom mome sa poia nogav/ce!... Prvo izmijenjaše pršiuke i kapute e sađ je red i na panfalone. — Molim te, brate, nemam gaće, šapće na uvo pisar Pavkoviću, kaži gazdarici neka izađje napolje. Mala kafanica nije imala nf sobe nt diugi izlaz do samo sa sokaka!... -- Bre, pa kakav st tr 6ov,ek, kad nemaš gaće — glasno reče kafedžija t otjera svoju ženu napolje. Umebes orl smjeha. •— Ajde, mi da pijemo i da se okrenemo k duvaru, dok oiu izmijenjaju pantalone : — predloži Aco šuster. — Gotovo je, viče kafedžija, a onda jedno veiiko taj..... od svijn gurmana. •— Bre Najdo, pa sad si za slikanje, će se zaijube u teb djevojčići — dobacuju mu pojedini — pa i ovom mokrom bratu ne faii ništa, lijepo mu stoji kao eeljaku ovo djedjemo odijelo sad je dobar đa služi kao strašilo u bašti!... itd. ču so sa svib strana. Stao pisar pa se zagleda neveselo: 1 — Hvala vam na društvu, a čim pnisjiem u opštinu biće mi prvi posao da se upišem u antialkoboličare.

Dnevne vijesti. Novinar — lninistar. • Najnovije doba pružilo je novinarskom zvanju doličmu zađovoljštinu za sve ono, što su im prijašmja vTemena uskiatila. Danas nije ništa neobično, da novinan postaju člain'ovima gradskih zastupstva i parlarnd/tala, pa da zapreme i ministarske sto!ic*e. Tako je bilo i s j*eđejechiikom sindikatti paiiskih novinara Jeanom Dupuyem, koji je sada postao miinistiom. Zadnjih dana imao je prigođu, da okuša svoje novinarsko-nrimstai-sko sposobnostL Pročulo se, da vlađa sprema reformu tiskovTnog zakoaia l cenznre, a budući da je ti.pravo u fo đoba zabranila tzlaženje lista „Action Francaise“, pobojaše se novinari novih pooštrenja, pa su odaslalt ministm — kolegi Dupuyu ,deputaciju. Dupuv ih je jftimio vrlo učtivo, ali je na izjavu predyodiaika, zažto su upravo došlt k njemu, a ne kojem drugom članu vlade: „Jer ste predsjedniic našeg smđikata“ — odgovorio: ,,No \i bi kao novinari morali znati, da vam kao mnristar ne smijem odati uređovnu fajnu...“ No ipak je prevlađalo čuvslvo kolegijateta, pa je započetu izreku završio riječima: ...„PrimiriLe sebe i dragove svoje, novinare; ako i bude izđan novi fiBkpvni zakoiij ipak se ne ćo promijeniti temeljm osnori v Jskovncg zakona oT godine 1881. Sadašnja vremena ne đopuštaju opasnib poknsa“. — I Holamdijći su lmah' novinara — ministra-p red sjednika, no taj je u lošoj uspomemi, jer nili je bio Sklon novinarima, niti je bio sposoban mniistar. Bio je to dr. Kttvper, 'koji se je jedino time ovjclcovjeKo, šlo je svoj'e bivše drugove novina.re prozvao „tiskoraim moskitima".

EKSPOZiTURA PEŠTANSKE-UGARSKE KOMERCIALNE BANKE U BEOGRADU KNE2 MIHAJLOVA 30. GLAVNA UPRAVA C. i K. MONOPOLA PETROIEJA I ŽPSKiTA Bavi se svima bankarskim poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, savezničke i neutralne države. S pecijalHO odjelersje za žlljanje Rovaca rainam rarobljenkima i Iniemlranima. Prima uloge i obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnini kursevima. ZtKebtlO OfljeleiUe ZQ robu za sve vrste trgov. dosIovo. n OsDĐvna glflvnlcd I prlinve n J 1 232.0001000 Krnnn. | [

23. novembra 1917.

Razne vijesti.

Front njemačkog sljednika:

Strana 3, , prijestolona-

•1

DjaŠtvo na njemačkint sveučilištima. Na njemačkim sveučilištima Imade danas 11.244 šlušača muških, a 6013 ženskih, u početku ih je bilo 18.000 muških, a 3800 žeiiskih; medju ovima je bilo 1400 slušača iz savezničkih i neutralnih zemaija; mobiiizovanih njemačkih akademičara ima 64.000. Tehničke su više škole imale prije rata 12.233 slušača, danas ih je 1720. Medicinara je njemačkih bi!o 3747 god. 1913.—14., koji su bili promovirani na čast doktora, god. 1916.—17. bilo ih ]e samo 573, no u toni-e broju ima mnogo „ratnih doktora“. God. 1913.—14. svršilo je „kemiju živeža“ (Nahrungsmittelchemie) 61, dok god. 1916.—17. samo 19. Sta će se sve morati . . . U fraucuskiin rovovima vojnici izdaju naročite novine ,.Tord-Boyau“, gdje se — baš kao pri Bogu i u drugim listovima — ipak rado govori o budućein miru. Da će onda mnogo koješta biti promijenjeno, to se zna, čak će se pojedinci morati privikavati na gdješta novo. Tako na pr. vojnik poslije rata moraće se odviknuti od ovih stvari: Kad nekog prvi put vkli, da skriveniin pogledom ne traži znakove vojničkog Čina. — Kad hoće da ide na put, da se ne popne u kola, koja služe za prenos stoke. — Kad naidje na nasip, da ne jurne svom brzinoni preko njega, kako bi stigao do zaklona (Deckunga). — Kad naidje u podzemnu željeznicu, da me metne na lice obrazinu za gasove. — Kad podje spavati, da prije toga piše kući.

U vezi sa engleskim napadom otpočeo je i Francuz žestoko da napada naše položaje Izmcdju Craonne I B e r r y-a u-b a c-a. Ovim je napadima prethodiia žestoka vatrena borba, koja je počevši od ranog jutra sa kratkim prekidima trajala cio dan. Sjeveroistočno od La-viile-au bois-a održaše se Francuzi na jednom malom prostoru. U ostaiim odsjecima odbačen je protivnik vatrom, a tamo, gdje je bio prodro, borbom prsa u prsa. Naša vlastita preduzeča imala su uspjclia i zadobiše nam izvjesan broj zarobljenika. Oborivši jednog nepiijateljskog letača poručnik Bdhme izvojevao je svoju 22. vazdušnu po-' bjedu. Istočno bojište i Arbanlja: I Nije bilo naročitili dogadjaja. , r TaJijansko bojište: T i r o 1 s k i carski strijelci I wfirttemberške trupe zauzeše izmedju Brente i Piave na juriš vrhoveMonte Fontana Secca l Monte S p i n u z z i a, Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

LENJINOV GOVOR. Nagovještavanje revoluciie u Engleskoj i Italiji. (NaroCiti brzojav „Beogradskih Novina“)

Nova žeijeznica preko Anda. >,The Enginecr" javlja, da Bj'evero-američki kapitalisti hoće da građe uavu željeznieu u sjevemom Peru, čime bi najbogalije južno američke ob'.asli jcdva jedai-ed došle u vezu sa trgovačkim zemJjjama. Pmga će bifi dugaČka otpiilike 400 km. i počihje u pristaništu Payta; Ande će prijeći aa najnižem mjestu i zatim prelazi na plodno zemljišfe $a otie strane planine. Do sada je trebalo oko 60 dana za put od Lime ’đo Ikitosa — središta proizvodnje girnie u podiačju Amazona, — a zeljezm'ca će taj put prijeći za jedva 6 dana.

Kopenhagen, 22 novembra. L e n j i n je u radničko-vojničkom savjetu održao govor, u kojemu je medju ostalim rekao, da sadanji dogadjajf; predstavijaju tek početak revolucije „boljševika* 1 , a da će od sada radnici, vojnici i seljaci biti gospodari zemlje. U daljem toku svoga govora rekao je' Lenjin, da se u Engleskoj revolucija: piiprema, dok je u Italiji u nekolikG već počela izbijati.

SKANDINAVCI OSTAJU NEUTRALNI.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 22. novembra. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u pprecbta bavarskog: U Flandriji artiljerijska borba se ograuičavala na vatru radi uznemiravanja, a tek pred veče zadobila je u žestini izmedju Poelcapelle i Paschendaele-a. Odbijeni su naleti engleskih odreda sjeverno od L e n s a i južno od Scarpe. Poslije žestokog učešćavanja vatre juče u jutru kod Riencourta, došio samo do slabijih engleskih napada, koji su odbijeni u našoj vatri. Bitka jugo-zapadno od Cambrai-a još se jednako vođi. Protivnik je pokušao da silnim ulaganjem pješadije i oklopnih autoinobila kao l izbacivanjem svoje konjice u borbu postigne proboj, koji mu prvog dana napada nije bio pošao za rukom. No on ni sada u tome nije uspio! Do duše je zadobio neznatnog zemljišta još odonud našili pred-njih položaja, no znatnijih uspjeiia nije postigao. Na njegove odrede, koje su naša artiljerija I naše mašinske puške s uspjehoin uzeli na nišan i jako ili prorijedili, jumula je u piotivnapadu naša hrabra pješadija, Na zapadnoj obaii S c h e 1 d e ona je protivnika odbacila doAnneuxa I F o n t a i n e a, a na istočnoj obali vratiia ga jc u njegove pol^zne poiožaje južno od R u m i 11 y-a. Rastureni po cijeiom bojištu, kako Ispred, tako i iza naših borbenih redova leže ostaci metcima razoreniii oklopnih automobila. Velika zasiuga za njihovo razoravanje pripada i našim letačima i autoniobilskim topovima. U prvi mrak popustila je borbena djelatnost na bojištu. Južno od Vandhuillea protivnik nije ponovio svoje napade, Na jugo-zapadnom st. quentInskom frontu prodrlo je jedno jako francusko odjelenje u naš prednji položaj, ali Je protivnapadom opet Izbačeno.

Izjava danskog mlnistra.(Naročitl brzojav „Beogradsldb Novioa' 1 ) Kopenhagcn, 22. novembra. Danski ministar unutrašnjih poslova izjavio je predstavniku ,,A s s ociated Press“-a, da će sve trf skandinavske države u svakom slučaju i po svaku cijenu ostati neutraine.

KONGRES JUŽNO-AMERIČKIH NEUTRALNIH DRŽAVA. {• : i (Naročiti brzojav „Beogradsldh Novina") Rotterdam. 22. novembra. Kako javljaju iz Buenos Airesa odiučio je predsjednik argentinske repubiike, da sazove kongres neutralnih južno-američkih država.

AMERIKA PREKIDA UGOVORE SA RUSIJOM. Dokle god ue bude istinske vlade. {Naročiti brzojav „Bcogradsida Ncvina") Rotterdam, 22. novembra. „Central News“ javljaju Iz W as h 1 n g t o n a: Vlada je riješila da stavi izvan snage sve ratne ugovore sa Rusijom za sve vrijeme dok u Rusiji ne bude bilo istmske vlade. SPORAZUM U FINSKOJ. (Naroeitl brzojav „Beogradskih Novitia") Stockholm, 22. novembra. Zastupnik c. k. dopisnog ureda jav* Ija: Preina jednoj vijesti iz Haparande došlo je u Finskoj do sporazuma izmedju gradjana i socijalista. Na osnovu tog sporazuma pristaju gradjani, da senat bude sastavljen i z sve samih socijalista. Sutra treba opet da otpočne normalni rad l željeznički saobraćaj.

u£i sluz, ■bUž’jje kistiinM

MATTONIev GiESSHUBLER ČISTA PRIROONA ALKAUČNA &SCL1C^

Heinrlcii Nattonl d. d. Beč I Rarlsbad. Glavno skladište za Srblju: U vojnom proinetu stojeća Ljekarna Protić, Beograd, Kralja Milana ulica 87.