Beogradske novine

719

Đro] 331. Nedjelja

0 Danas, 2. decembra | dobrotvorni koncerat operne pjevačice 1 ANGEUNE ARANY. | Početak fe u 8*30 sati uvece u pozorišnoj dvorani mjestne etapne menaže, Terazije br. 25. □ □ *• b

Pomoć za decembar. Priznanice za pomoć za rnj 'sec d eCcmbar izrađjene su do broja 1C00 i inogu se od sutra i dobifi u uređima okružhog zapovjednišlva Bcograd-grad u Ulici Kralja Aleksandra broj 5 u sobi broj 57, svakoga dana ©d 8 do 10. sati prije pođne. Istoga dana, po prijemu priznanice prije podne blagajna c. i k. okružnog zapovejdništva Beograđ-građ isp’a'uje i pomoć. Kako prilikom prijema priznanice, 1ako l same pomoći potrebno je imati uza se rcdarstvenu legitimac jn radi uslanovljenja indentičnosii. Danas se priznanice ne izdaju zbog praznika. Dobrotvorni koncerat gdjice A. Ara»y. Dobrotvorni koncerat, koji daje vcčeras poznata operska pjcvačica, gljica Angelina A r a n y uz sudjelovalije garnizonske glazbe u pozorišnoj dvorani tnjestnc menaže, svakojako ćc potpuno odcovarati PfVt-ivoniu publi-

ke bogatstvom svoga programa. Veče ćc početi ouverturom iz Weberovog „Oberona 11 , pod dirigiranjem kapelnika gosp. P i r o-a, koga naročito cijene u cijelom upravmom području. Zatim dolaze na red pjevanja gđjice Arany, i to: Arija iz ,,T a n n li a u s e r“-a od Wag« uera, ,,S t ii n d c h c n“ (Podokuica) od Schuberta, ,,Widmung“ od Schumanna, i ,,M a t i n a 11 o“ od Leoncavalla. Poslijc stanke davaće garnizonska glazba „Norvešku rhapsođiju br. 2“ od Svendsena. Drugi dio programa ispuniće gdjica Angelina Arany arijom iz ,,C a v a 11 e r i a R u s t i c a n a“ od jVlascagni-a, Molitvom iz ,,Tosce“ od Puccini-a i pjesmom ,,I n der Laitbe" od Newina. Veče će završiti pjesme od Szendy-a, Csiky-a i R e k a y-a. Program će prema tome pokazati muzičku raznovrsnost poznate umjetnice a i izići će na susret raznim pravcima ukusa publike. Dobrotvorne diietantske predstave. Mjeseca decembra prirediće se u korist beogradske sirotinje prva dobrotvorna diletantska pređstava, u kojoj će učestvovati djeca beogradskilt gradjana. Predstava ćc biti usrpskolirvatskom jeziku, a izvodiče se tri aktovke: lirvatska, srpska i iedna kao p rij e v o d iz strane literature. Upravu je ovih pređstava preuzeo natporučnik dr. Milan 0 g r i z o v i ć i bivši rediteh kr. srpskog pozorišta gosp. Aiilutin C e k i ć. Potanji program ja.viće se naknadno.

Pomažite beogradsku sirotinju starim odijelom i obućom. Sirotinjsko .odjeienje opštine grada BeOgrada ovim putem obraća se molboni dmućnijem stanovnišlvm grarla Beograda da ga pomogne starimodijelom i ©bućom, kcje bi se raždaio sironvdr nim grarljanima u Beogvadu. Izdavanje potrošačkih listova za brašno. Kotarevi opštinc grada Beograda otpcčeli su od 26. ovog mjeseca izdavati*gradjanstvu potrošačke iistove za brašno za mjesec decembar. Izdavanje se vrši po ulicama. to jest svakoga dana samo izvjcsne ulicc moćiće dobiti istoga dana potrošačke listove, drugoga dana drugc ulice i tako dalje. Tako danas 1. ovog mjeseca moćiće dobiti hljebne kartc gradjanstvo iz ovih ulica: V. kotar: 2. đecembra iz ulica: Knez Slihajlove, Kneginje Ljubice, Jakšićeve, Vuka Karadžića, Deliske i IJskočke. 3. decembra iz lilica: Kneza La; zara, Gračaničke, Trgovačke, Bajićeve, I Knez Miliajlov Venac, Bogojavljenske, Ii van Begove, Saborne, Cubrine, Carinsko Pristanište i Velike Stepene. I VI. kotar: 2. decembra iz ulica: Uskočke, Rajića, Simine, Obilića Venac, Knežev Spomenik, Kneza’Milete, Kolarčcve i Vuka Karadžiča. X. kotar: 2. đecembra iz ulica: Visokl Dečani, Vlajkovićeve i Šafarikove. XII. kotar: 2. deceinbra Iz ulica: Vojvode Žike, Preševskc, Cvjetne i Niške. XIV. kotar: 2. đecem’bra iz ulica: Goapodarski put, Vaijevske i Svetog Piohora. 3. decembra iz ulica: Topčiđersko i Banjičko brdo. XV. kotar: 2. decembra iz ulica: Topčidersko brdo, Topčidcr, Košutnjak i Banovo brdo« Nova naredba o prijavi brašna c Okružno zapovjednišlvo Beograđgrad objavljuje: Ranija objava, izdata na dan 8. novembra 1917. br. 19.202, kojom je određjena predaja viška brašna ili žita središnjici za iskorišćavanje žetve povučena je i izdata slijedeća: da svi oni, koji imajti kod svojih kuća brašna više, no što je propisano, da to u roltu od 14 dana prijave kod opštine grada Beograda. Prijavljeni višak n e ć e biti oduzet, već će se uračunati u propisanu količinu brašna, te .prema tome dotična lica za to vrijeme, dok količina brašna odgovara, ne će primati mjesečne kuponc za brašno. Ko ne prijavi tačno svoj višak u brašnu biće kažnjen novčanom kaznom đo 1000 kruna iii zatvorom do 3 mjeseca i oduzimanjem pronadjene količine brašna.

Književni prijegled R. F. Magjer: Rukovet epigrama. * Uvod ,,o epigramu" napisao dr. V. Lozovina. Primili smo ovu malu knjižicu, koja se lako i brzo pročita. Sa’tirički žalci diskretno su prikriveni, a drugo se nije moglo ni očekivati od nježncg lirskog pjesnika. Medjutim su sadanji đoga-

dEOGRADSKE NOVINE idjaji i prilike otvorena i jaka satira, koja sama govori više od ikoj h stihova. U ovim epigramima ima aluzija na društveni, književn’i i donekle politički život, pretožno lokalnog karaktera. Knjiga je posvećena piščevu ,,prijatelju i čelikIlrvatu, Ivanu Nep. Mikiću“, a prebUunpana je iz almanaka i kalencfava „Jeka od Osijeka" za g. 1918., što je iz daje klub hrvatskih književnika u Us jeku.

A. Grin: TAJANSTVENA OTMICA. (Nastavak). O. Blacku ne bi ovo pravo, ali on nije imao kud. već je morao tražitl prcnoćišta u malom hotelu, koji se nalazio u tom mjestu. I Hill učini to isto, pa je sutra dan u jutru isto kao i g. Black otputovao u Melville, pa je tamo čak u rnaloj ali čistoj seoskoj gostionici ručao zajedno sa njime kao da ništa nije ni bilo. Do duše ga je g. Black nekoliko puta ispod oka posmatrao, ali ga svakako nije poznavao, jer nije pokazivao nikakvog nepovjerenja prema njemu. Do sada je miadom policajcu sve bilo pošlo za rukom, ah zato sada nastupi nešto, što ga je priličuo zbunilo i prijetilo da mu pokvari sve njegove namjere. Naime čuo jc, gdje g. Black traži konja, kojim bi izjahao nekuda u okolinu. Ovako što Hill nikako nije bio pređvidio. Ako bi ou sad i po treči put učinio isto što je učinio gospodin Black, to bi njegovom isaputniku učinili podozrivim. Sta da se radi? No u toj nepriliei sretno ga posluži puki siučaj- Nairne gosuoničar zapita g. Blacka: ,,T)a ncćet'e u Perry, gospodiiie? Ja već trf đana očekujem nekog go6podina, koji treba da ode tamo“. No prije što bi Black mogao odgovo. it 1 , HiU lupađo gostioriičara u riječ: , Pa ja sam taj čovjek zaboga! Nadao sain se, 'da ća ortmali poslije račka moći da dobijem konja, — znate grdno žuiim, zadocnio sanr se za čitava dva daua“. Time je odjednom bilo riješeno to pitanje, a islđjučena svaka sumnja od strane g. Blackove. Obojica uzjašiše konje, a pošto je Hill bio rekao, da se grdno žuri, to je on rarli opravdanja tib riječi brže spotjerao konja i uskoro je bio dosia izn.akao ispred svoga saputnika. No na pr/vom raskršću sačekao je svoga druga 'i lUČLivo ga je zapitao, koji je put za Perry. , k Neznam, ali bih rekao, da treba ići desno a ne lijevo“. U prlco3 tih riječi, Black krenu baŠ 1 j^vo. Da nebi izazvao Bumnju, Ilill nijedmao kuda, već je morao jahati desnim putem. Poslije četvrt gata on se opet vrati i, vjsšto iskorišćujući zaklone, koja mu je pnižalo zenlljište, obazrivo je pošao za Blackonr. Malo zatim om viclješe, gdje im se primiče cilj. Dok je prvi jabač već bio dospio u ćLolinu, njegov se gonilac nalazio na uzvišici, sa koje mu se pražao toliko ,divan izgled na cio kraj, da se on u dragira prilikama siguruo ne bi mogao sit nagleđali. Brežuljak se nizao za brežuljak, naizmjenično (pokriven šiutiom, > 'pašnjaeima, a đoije u uskoj poboćnoj doiini nalazile su se, odvojene od svijeta, šest do sedam seljačkik kuća. Pošto je bolje zagledao, Hill opazi još iednu zgrađu, koja je ležala odvojeno oct drugih blizu ivice šume. Mora ’da je to ranfje bila goslion’ca, aTi sada je kanda bila pctpuno pusta. Dimnjaca su bili obrasli gustom mahovinom, svi prozori i sva vrata bila su zatvorena, a cijela gradjevina, podignuta od grabog inaterijala, izgledala je sklona padu. Kuća je činila sumoran i naprijatan utisak, ali je zalo g. Black za divno čuclo krenuo baš pravo ka njoj, pošto je prethodno bio i/.vadio revolver, da se uvjeri, je li pmi, Hillova radozualost bila je dostig a vrliunac. On zakkrai konja iza jednog žbuna, a sam se obazrivo došunja do jednog mjeeta, odakle je dobro mogao posmatrah, staiu kuću. U mečljuvremenu, g. Black je bio stigao do kapije, na koju je ne skiđajuči Se sa konja, nekoliko puta zakucao (drškom od korbača. ’Pošto se niko ne odazva, on pokuša da olvori vrata, a!i nadje

2. decembra 1917 da su ona zaključana. On ljutito obidje ćijelu kuću, ali niti je jnašao diugoga ula'za, niti je ma gdje primijetio žive duše. S toga Black odustane od svih daljih pokušiija da udje u kuću, obode konja i na najveće Hillovo zaprepašćenje krenu putem natrag za Melville. Bože, mislio je Hill, šta mu to bi da putuje u ovo doba čitava dva dana, da bi došao do ove straćare, pa da je opet poslije nekoliko minuti napusti, ne učinivši ništa?! U zalud je Hill lupao glavu, jasno je bi!o, da je tu neka tajna po srijedi, da, ali kakva 'lajna. Kakve su to bile veze izme tju bogatog i uglednog Londonca i ove polusrušene kuće ovdje, ,,iza Božijih ledja“. Mladi policajac nikabo nije mogao naci o’dgovor na ova pitanja i već je htio i šam da se vrati, uvjeren da ovdje na licu mjesta ne može naći nikakvih objašnjenja, kada naidjoše putcm dvoje djece, koja stadoše sumnjivim pogledom mjeriti staru kuću. Primjetivši to, Hiil ili zapita znaju li, ko tamo stanuje. (Nastaviće se). Narodna privreda. 0 glogu. Glog je u našem narodu poznat i pod imenom „beli glog", „crveni giog“ ili ,,glogovka“, a naučno mu je ime Cra^ taegus Oxyacania L.,nemački’ Weis:-:dom. Glog ta je čudnovata biljka; on ti ie, što-no Nemci vele: „Služavka za sve“. Nije on samo privredna biijjca; njega narod često pominje u raznim prilikama. Tako ga je narod upleo i u mladačku ljubav, pa veli: Momče ide planinom, a devojka gradinom; on se meće gloginjom, a devojka tmjinomj ne misle se ubiti, već se misle ljubiti. Glog igra ulogu i u domabein lekarstvu. Tako proliv sridobolje Uzmu crvene gloginje; ostružu žilu od oskoruše, skuvaju sa. malo stipse, procede i piju na šte srce. •— Protivu pađavice uzmu glogov kolac, udare malo po čelu bolesnika, pa taj kolac pobiju u zemlju tako, da se ni malo ne vidi iz zemljc, Glogom se čuvaju iojd vešlica i utom cilju drže uvek u kući glogovo granje, ili ga zabaclaju u streju, narooito u etreju onih staj i, u kojima se drže krave muzare, da im veštice ne podoje mlelco. Narod i zmije glogom plaši » tera. Tako na Jeremindan (1. maja) djdn deca po selu iz kuće u kuću i po dvorištu, pa lupajući u tepsije, a đržeći u ruci glogovu granu, pevaju: Jeremije u piolje, bešte zmije u more! Koja zmija ostala, oči evoje izbola na dva trna g 1 o g o v a i četiri šipova. (Nar. p.) Za nevaijala čoveka veli narod': ,,Ne može mu ništa biti, bez glogovog koca“. — Za onoga pak, koga nisu radi da im u goste đodje, vele: „Na putu mu 0>roć i glogovo trnje“I — A za onoga, koji govori bezsmis'ice i čii i Lezposiice, kaže se: „Mlati gloginje“. Tako nai-od uzhna glog u đruštvenom životu. A sad da pređjemo na pr i v r e đ n e oeobine našcga gloga. Da uzmemo najpre njegovU upotrebu u voćarstvu. On se upofirebljuje kao podloga za kalemljenje izvesnih voćaka« A šta se na njega može kalemiti? Na ovo ću pitanje da odgovorim iz sopstvenogdugogodišnjeg iskustva sledeće: Na glog može, i opet velim može da se kalemi: s proleća „spajanjem" dli „u prooep“, a preko Jeta na „mrtvo oko“ •— kruška, dunjai mušmuIa. Kalemio sam sve tri vrste ovih voItaka i. mogu otvoreno reći: 'da je kalemljenje ovih voćaka na glog, eamo jedna igračka i besposlica i — ništavišel Ja ovo kažem dz iekustva — razumite mel v (Nastaviće se.)

Strana 3, , Poslijednje brzojavne vijesti. Vzvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 1. decembra. Zapadno bojlšte: Front prijestolonasljednlka R u 0* prechta bavarskog: U FI a n d r i j i je topnička djclatnost ostala u umjerenhn granicamai Jugo-istočno od Arrasa traje poja-; čana vatra. Bitka kod C a m b r a i -a j u č e j e ponovo započela velikom žes t i n o m. Nekoji protivnapadj u svrhu poboljšanja naših linija Imall su potpuni uspjeh. Najjače vatreno djelovanje topništva I sprava ^ za bacanje mina p r o k r č i 1 o j e n a š o j p j-e § ad i j i p u t u n e p r i j a t e I j s k e IIn i j e. Izmedja Moeuvresa i B ourlona te od Fontain e-a i L af o 1 i e-a i z b a c i 11 s m o n e p r i j atelja natrag u sela Gralncourt, Anneux i Cantaing. S obje strane B a n t e u x-a z auzelesunaše četena jurlš visove, kojiseuzdižu nazapadnoj obali Schelde, probfle prve neprijateljske Iinije izauzele sela Gonnelieu i Villers Guislain. Neprijatelj, koji se žilavo opirao, pretrpio je teške gubitke; zarobljeno je 4000 Engleza, a zaplijenjeno više baterija. Protivnapadi, koje je ne-, prijatelj uveče i pomoću oklopnlh automobila i konjice preduzeo protiv G o nn e I i e u-a, skršili su se uz veliI k e g u b i t ke. Živahna vatrena borba trajala Je lia bojištu i tečajem noći. Front njemačkog prijestolonasijednika: Na istočnoj obali Maase bila je borbena djeiatnost topništva od vremcna na vrijeme jaka. Konjički kapetan barun R i c h th o f e n izvojevao je svoju 63., a poručnik Klein svoju 22. vazdušnu pobjedu. Isiočno i uiaeedoiisko bojište: Nema nikakvih većih borbenili djelatnosti. Taiijansko boiište: Osujećeni su talijanskl napaai pro-' tlv M o n t e N e r t i c a. Prvi zapovjednik giavnog stana pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berh’n, T. đccembia. NaTojištu kod Cambrai-a osujeCeni su jaki engleski protivnapadi protiv položaja, koje smo juče zauzeli. Na oslalim frontovima nema ničeg novog.

ERjpciimaa pešishsre-iiciirsre KSMERCIALNE BANKE U BEOGRADU KNEZ MiHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. I K. MONOPOLA PETR3LEJA I ŠPERiTA Bavi se sviraa bankarskim poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, savezničke i neutralne države. S peslžgSsio ocSjeienja za iiijanie novaea rsti^Sm zambljefilcima i foigrniranima. Prima uloge i obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. idSelMO OđjeleiUe ZO roUu zo sve vrste trgov. poslovo. n Osnovna glnvnica I pričuve n J 1 232,000.000 Kruna. | [

BEOGRAĐSKI GREFUM (PRIJE BOULEVARD). Uiaz sa strane Ztfiajeve ulice. DANAS, U4iU8 SATI U VECE DVIJE VELIKE PREDSTAVE

BEČ, VII, Neubausiirtel 34-36. I0TEL NIHBEJIOEI u neposrednoj oHzlnl Westbalinhofa, zgodna vtza tvima željczničkim slanicama u Bcču. Odlltna restauracla, umjerene cijene, lijcpa baSta. ^ Kupr.lilo u kući. Električno osvijelljenjc. p> Tclafoit No. 37447. Llft. to

Flrmopišiic

Najbrže Izvršenie pismenih poručblna

Skice po želji na uvid

FronH ■ Brođ °/i

jgVJSiLTrlARnB* 1 KOŽNI BLAKEJI sa metalnim okvirom jedinstvena su stv< Naj|a£l čelični blokeji B WEHRKRAFT“ lače su od Picardovih, njemački carski patei Ima m slovarlStu lakšlh £ellčnih blokeja, kllnaca đžon (t. zv. „mmih elava", £ell£nlh peta) („Stlkl marke ,,A R P A D". Zatim vojnl£klh perore 2 a, ilii nog pribora za jedenje, šlla za otvaranje konzer diepnlh lanaca za utvrdjlvanje klju£eva I nožc mailna <a »ISanJr, oSfrlca za brlja£e, naprava tišanjc stoke Itd. *AMO ZA PREPRODAVCE I VAS QYIILA trjjovac tehnićkim priboroin naveliko BudlmpeSta VI, Vllmos csiszir ut 49.

Cš. IDiLSON OPTJČflRSKA RADNJA Beograd, Knez Mihaiiova 21. Vellki Izbor cvikcra, nsoCara, lornjona I t d., n duble zlatu, nlklu I korn|a£l. Savjeana lzrida nsočarl po IJekarsUom uputstvu. Stovarllte fotografsldh aparata I materflala za fotografije. Sopstveua radfonlca sa elektrlčnom snagom. Stovariste hlrurgijsklh insfrumcnata I bandaZs. Izrada ortopedsklh aparata i steznlka. 828OT

STAKLA ZA PROZORE I NAJBOUEG K1TA. SITA I RESETA na kornad i na tuce. PRODAJEM SVE PO VRLO UMJERENOJ CIJENI. KIT JE OD FIRNAJZAI Jamčim zato. SITA SU IZVRSNA ZA PASIRANJE i za brašno. PRIMAM I SVE STAKLOREZACKE RADOVE. MATA A. ISAILOVIC

33585

staklorezsc i sitar VATROOASNA ULICA II.

Gradjanski sud c. i k, okružnog zaprvjednistva Beoorad-grad. Br. 3459|6-1917. Obiava. Nepoznati nasljednici Jelene Jovanović, botanička ulica broj 10, neka se u roku od jedne godine prijave kod ovoga suda, jer će se inače zaostavština bez obzira na njihova potraživanja raspraviti. Beograd, 25. oktobra 1917.

Građjanski sud c. i kr. okružnog zapovjedniiStva Beograd-grad. 32671

SRPSKI DZEPNI

KALENDAR za 1916 godinu Stampan ćirilicom i latinicom prodaje trgovina Vasić & Jocić, Beograd.

&

$

ODOBREN OO C. I K. 6UBERNUE SRPSK! DŽEPNI KALENDAR 1918 IZSAHjE LtAKe/uliJE I KADIONlCfc KLIŠEA ViUEMA BCUNA Beograd, Obilićev-Vijenac 35. Štampan ćlrilicom i laUnicom u dve boje sa Interesantnlm tekstom, raznim tabUcama 1 L đ. GLAVNE PRODAJE: Marl£l£ I Jankovl£, — Beograd, Kncz Mlhajtova 38 . Antonljevlć I ćukovlć „

31 ?

*

Kosta V. 1114 Solomona J. Kocna „ Solomona MeSuiama „ Stamparlja VIUEMA KUNA Trgovdma u unutrašnjostl skrećem pažnju da odmah učine porudžbine, pošto se kaienJar brzo rasprodajc. 991

21. KralJ Mllana 7. Kuez Mthajlova 24. Terazlje 9. Oblll£ev vjenac 35.

“Tsss&Jse^ ekspositura k . sssssu, ENGLESKO-AUSTRIJSKE BANKEU BE0GRADU posreduje pri odašiljanju novčanih pošlljaka — I telegrafskim putem —zarobljeniciraa I interniranima preko zasebnog odjeljenja brzo, pažljivo I uz umjerenu nagradu.