Beogradske novine

Strana 2.

ćetvrtak

BEOORADSKE NOVINE

6. decembra 1917.

Broj 835.

' Anertfifc« nađe. (Nairofiljž brzojav „BoojraiaVSi Novtoa".) Berij, 5. decembra. Parisko Jzdanje ,.C h i c a 6 o T r ijjune* 4 JavlJa lz Washingtona pod 25. aovembrom: Ovdalnje diplomate ^retskazuju gradjanskl rat ti Rusljl, ako bl se ona rijeSila da zakljufil zasciban mir sa srediSnjirn vlastima i misle, 'ća će protivnici boljlevika dobiti jaku irotporu od sporazumnlli sila. Oovori se, da su Engiezi posjeli Kolu, Jedino zininje pristanilte RusIJe, a tako isto !da su Vlađivostok učinill beskorisnim «a boljsevićku vladu. Isti !ist saznaje iz Petrograda pođ istim danom: Zbog nestašlce tigija Nevske željezne tvomice su obustavile rad. 7000 radnika je ostaio bez hljeba. Strairuje se, da će tvornice Putilova i Obuliova, u kojima jc po 10 liiijada radnika zaposleno, ove sedtnlce Jz istog uzroka obustaviti rad. Revizija ratnih cilieva sporazumnih $i!a. (N.tro£iti brzoiav „BeosrftdsfcHi Novina“.) Berlin, 5. decc-tnbra. ,,T fi g 11 c h e R u n d s c h a u 1 ’ javIja iz Haaga: ,,D a i i y Nevvs 4 ’ Javlja ovo: U političkim krugovlma se govorl, da će ae uskoro izmedju saveznika održati veiika diplomatska konferencija radi raspravljanja pitanja o ratulm ciljcvima. Da li Je to posljedica Izvjesnog nc-mira političkog raspoloženja u PngieskoJ i pisma lorda Lansdownesa, koji se 'očevidno oslanja na veliki đlo konzervativaca i Jedtm dio unijonista, to se za sad ne zna. Sv. Nikola, Joste li kađa. bili u katolitkoj kući p predvećerjo Sv. Nikole? Jeste ii vidjeh onu nervoznu Žttrbu male djece, one usplaliirene niihove poglede i napadnu poslušnost prema svima i evtko me? Pa kada je dogao ,,Sv. Niko’a" u pratnji ,,đjavo!a" sa košom, j“ste li ćuli onaj strašljivi krik ma'išma. š o se bacaju na koljena i uzbuđjena sr a plačnim glasom uvjeravaju ,.Sv. N ko!u 'đa su bili dobri ( mole ga, da ih 8aičuva od ,,djavo!a“ — pa onaj neopisivo biažent osmjeh mai ii angjelftića, kal lh Sv. Nikofa" po'apše po ramenima i j o nvalivši ih, poćne darivati slatkišlma i fužnim voćem? Stan je lo katolički obićaj, — đan naše mile djece, dan nj hovih želja, n'ihovih snova. Majko bv. N ko'.om, j hag:a djiiju i kažnjavaju: kad d j to ncć^ da foči, majka ćo mu da dubaci „Rrći ću av. Nikolj" i tnah li : onči:ia smjesta piihvaća knjigu i titi, kad dijete učim ncšto lijepo. rnajka mu prtča, knko ćo da ga polivaii ,,sv. Nikoli'* i dijele, p'ivaju 'i n dragosti, i u budučfi nastojj, da čini lijepa j dobra djelo. U iednu riječ ,,sv. Nikola“ uspješno je grradvo za vaspitavanje našeg eitnog podmlalka. Razumijo ee, h vremenom > djeca »>d svojiii Blarijih sestara i brnće, kao t od razne manguparija, saznavaju ru taj»nu ,,8v. Niko!e“, tdi ipftk — one vnČeri avakoga mališatm o?!avi pouzda jo u istinitoet to „tajne" i on iznova vjoruje. Imao sam priltke, da to wkvutm na Hvom vlaitUiom slatkom deraučiću. fJjo jednom malo ‘ nestašan, pa mu s« tnajka zagrostila tužbom „hv, Nikoi“. —- A,.. gnam ja to.,, odgovon htače dobro dijelo ...rokla je lo rntMi mo-jui sekica... Nećeš tj mene g tlm tla ! dašiš... Sv. Nikola, to će biti moj taJca... I u očt samog Sv, Niko!y mtdi j<' derančić tvrdio, da nema sv. Ntkole ■zemljl i tla so »>n toga ae plašl. No »a veče, kad jo vidio đa m ja no m:''Cin iia kuće, ipak ao uaplahirao. I prernda je uvek ponovno govorio „Nema «v. Nlkole, nema... ako to no će biti tnta, — —r t—.—r—t r -j - -i- ~ i. i . ■

I bić« »tric ili ttrtft,. .** Bvejedno j« « rw» I kim etrahom poglodavao u rratft j ul*. fttvao mi a«, na hU : ući da sa o<l meae makno. ,.Znać tatic«, ja tebe voUm... jiako rofim..." — „AH ja tebe na volim, ajda od mone pa se « ! gra ! tnm© kod vratija..." ,,Ne, ne... — \ mali ekoro zaplače — ne iđetn ja tamo". — ,,Ali zašto? Zar ge jpak bojiš"? — ,.Ne... ovaj... ali znaš, ja te tako voltm... a i ti mene voliš... znani... ti se eamo šališ.. Kad su se pak otvoriia vrata i u sobu stupi jeđan od mojih pr jate’ji, obu Čen kao ,,sv. Niko'a", s dugom b : jek>m bradont, u pratnji jednoga „djavo'a" sa košom, onda je ma'oza ostavio svaki kuraž. — „Tatice... tatice... ne dai me... j«i... Ja... i'-u biti dobar.,. slufiiću rra micu... svakoga..." I dijete h j d on rukom mcni oko vra’ta, a drugom brišućl Buze, počnc da mo!i jedan očcnaš za drugim... Vjeoito ista prića, kako vidiino, i kod velikih i malih. Ona taj nifvenost, koja nas zaokružujc i tt koju ne ćemo da vjcrujemo, obuzimlj? nah i opet o in časom, knd srce nadv'ada razbor, kal nam prijeti opasnoat i!i nam se J>l!Ži emrt,., Onda smo spremni di vjeru.e mo sve,.. Hvata nas neki strah, koga no može đa odstrano rnkakvi d k z', ni kakva osvjodočenja... Onda poćin'omo biti opet sićuSni smrtnici, ko i 83 no mogu da otresu onoga.., ,.a ako ipak..."? I druias će naša rnila mala djeca, našt slatki angjelčićr da uzbudjena «r:a očekuju ,,bv. Nikoiu", da rau na pro:or ili prod vrata stavljaju svoje dpeli:e u elučaju ako on ,,nema vrom< na‘' da dodjo uveče, nego tek u noći, pa da ih tako ne zaitoravr i obdati slatkiš ma... I danas će u carstvu malih da vlad t radost i veselje; mališi će da se neslašno užurbaju, slušaju, mole i plalu... / danas će ,,sv. Nikola" da ih obdari slat| ikišinm i voćem, dakako no u tako ol.ilnoj mjeri kao za ranijih co lina, ah' ipak, da «e no zaboravi... Svaka će majka da otkine i posljednji zalogaj, d<* razveseh čeđo svoje... No ove godine zacijelo da se nrši mališani neće zadovoljiti sa:t:o mol .von ,,av. Nikoli" za kolače i bonbone, vcć će — a ja kao đa već siušam svoje angjeliće — očekujući ,,sv. Niko’.u" odustajati od njih i mo'iti ga radje, da im umjesto ko!aća povrati — tatu nj n g... Daj Bože, tta nevrne euze našilt mališana, našo areće i jedinoza našega b aga, ovaj puta budu i uslišanei... Daj Bože, da do godine av, Niko!u — taj lijepi katpiički običaj — dočekamo evi mi bez razlike, što daleko od doma svoga proboravljamo svojo dane — tu lijep-u eiarni djece naše u njihovoj sredini. Onda će se njoj iskreno radova/i svako ] živo biće, koje mts!i i osjeća... Beograd, 5. decembra, 191?. Bogoslav Gracl i okolica. Onevni kalen«lar. D a n a s je četvrtak 6. decembra, po starom 23. noveinbra. — Rimokatolici: Nikoiab.; pravoslavni: Amfil, Origor i A!. Nev. Caanićka i clnovntčka Itastna otvorcna jc do J2 sati u noči. C. i k. v o j n i č k i d o m: Ciiaonica, soba it pisanje i igranjc, kantlna. Otvoreao Od 7 sati igjutra do 9 sati uveče, giobodan pristup svakome vojniku. Itcogradski ortcum u zimskom pozoflšiii, prije Boulevardp Po.etak predslava ti 8 30 uvcče. Kineinatouraii: Volnl klno u Kralja MHana u/ici 58 (Koloteum): U 6 »aii nveće predstava *a vojnike, g u 8-30 si.il uvcčc preddava za časnlke. —- C, i kr, gradjanski kino naTernzijama br. 27 (Parls): U 0 si.il uveča prcdatave xa gradjanstvo, Nećn« eiužba u Ijekarnam«: 1) sedmici od 2. do uključivo 8, decembra obavliače nočnn službti u Beogradu ove Ijekarne: 1 1. rsjon: Kušaković, Knežev Spomenik; II. rejon: V' i k t o r Q v 1 ć, Terazlje 28; ill. rejon: P r e n d 1 1, Kralja Aieksa dra ui. 64 Posllednji električni voz za Topćlder krece od spomenika u 3'30 sati posllje pt.dne, « iz Topčidera za Beograd u 4t)3 sata jH'rilje podne. To v a ?, I i^ra ne-

I Rcd vožoic parobrodom iz Boograda ■ Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 I 12 Mti prtje podnc; % 3, 4, S, 6, 7 I 8 sati postlte podne. j fc Zemuna za Beo*rad:fr30, 7'30. 8-30, 9-30, 1030 i 11-30 pr. podnc; 1'30, 2-30, 3'30 4'30, 6-30, 6J0 i 7-30 poal. podne. — iz Žemuna u Panesovu: u 6 satl ujutro 1 u 12 sati u podn« — I* Pancsuve n Zetnun: U 8-30 satl prije podne l 3 sata poslile podne. — Ladja, koja vozl I izmedfu Zemuna i Pancsovc i obratno nc pristaje u Beogradu. — Brodarskl saobraćaj B a b ac—S m eder e vo, Polazak iz Beograda za Sabac: srl edoni i tabotom u 7'80 sati u jutro; iz Sapca za Bcograd: čctvitkom i nedjeljom u 7 s. u jutro; iz Beograda za Smedercvo: tctvrtkom I nedieljom u 3 sata posllje podnc; iz Smcdereva za Beograd: ntcrkom I pctkom u 8 satl u Jutro. Kretanje parćbrods za vojn i k e. Odlazalt iz Zemttna i Beograda u Oršovu svakoga poncd el|ka, srljede i suboie. Odlazak tz Beograda u 5 sati izjuirs, dolazak u Oršovu u 3 eata i 10 minuta posilje podne. Iz Orčove u Zemun i Beograd svake nedjelje, ntorlta i čctvrtka, odlazak tz Oršove u D aati izjutra, dolazok tt Bcograd u 8 30 snti tt večer. Botanlčka baSt«.Otvorena tttorkom, čctvrtiiom, ncdjeljom i praznicima. Posjet boiernikti u bolnlcama: U botnici .Brćko': od2—4 sata poslije podnc. U bolnlct r Biann“; od 9’30—12 sati prlle podue 1 cd 2—4 sata posiijc podnc. — U c. i k. gradjanskoj bolnlci: u utorak, ćetvriak i nedjelju od 1—3 posllje podnc. Kužna bolnlca: Ikisjeta nije dozvoIjena. Obavijcštenja o bolesnictma dnevno od 11 do >2 sati prlje podne naulazu tt baštu bolntčke zgradc sa strane Vldinsse uiice. Vojno parno toplo knpatilo u Car Dušaaovo) ttilcl, — 1. Kupatllott kadama: a) Za vojne osobe otvorcno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poalije podne, a nedjeljmn 1 praznicima od 7 sali prijc podncdo 12 1 / sati u pođnc. — b) Za gradjanstvo radnim I danlma od 9 satl prljc podne do 5 sati poslijc podne, a nedjeljom t praznlđma od 9 6ati prije podnc do 12'/ 2 sati u podne. — 2. Parnokupatllo za časniko i njlnta ravne člnovnlke otvoreno je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 satt prlje podnc do 5 sati posiije podne, a neđjeljom i prazniclma od 7 sati prlje podnc do 12>/o satl u pođne. — Za gradjane muškogpola otvoreno |e parno kupatllo ponedjcljkom I četvrtkom (ako u te đane ne pađa kakav prazr.ik) od 9 sati prije podne do i satl poslije podne. — Ćasnicirua i njlma ravnlm člnovniclma stoje na volju da se slnie parnlm kupatiiom 1 u dane odrcdjeue za Kradjsnstvo (ponedjeljkorn i četvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danima u 12 1 /,, eatl, a nedjeijom i praznicima u 12 sail ti'podne. Crkva Svctog Marka — za pomaganje slrolinjs. Crkva Svetog Markana starom grobljti, priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 62.— krune, koju je svotu primila na tas prilikoni bogosluženja, kao svoj prilog zh 'sltofinju građa Bcograda. Istorljski kalendar. Na đanašnji dan, 6. deo.embra 1778. gođine rođ!o se u S t. L 6 o n a r d le Noblatu u Fraecuskoj ugiedm’ hemičar i fizičar I.oois Joseph GayLussac, Gay-Lussac jc dobro poznat po svojim mnogobrojmm važnim pronaltscinm o meta'.ima i al' al'jima kao i u s;ecifičnoj težini. Umro je u Parizu 9. maja 1850, godine. — 6. decombra 1868. umro je u Jeni, gdju je bio profosor na univerzitetu njemački . fi!o!og August Schleicher. Schleicher je rodjen 10. februara 1821. godine u Meiningenu. Od njegovib au djo!a najpoznat'ja ,,Ver* gleichendeGrammatik der jndogerthanischcn Sprachen" (,Upo redrta gramatika inđogcrtnanskih jezika"), „Iudogermanische C h r e s t omatio" („Indogermaiiska hrestomat'ia", radjeno u zajednici sa Lesk'enom, Schmidtomi Ebelom), ,,DIe dcutscho Sprache" (,,Njetnacki jezik"), Pomažlte beosradskn sdrotlniit starhn odfjdom I obućom. Sirotinjsko odjcicnje opštlne grada Beograda ovhn pntem obraća se molbom imućnijem stanovništvu grada Beograda da ga pomogne s t a r 1 m o d i j e I o tn ! o b u ć o m. koje bi se razdalo siromaSnhn gradjanima u Beogradu. — Pa ondit, svratlte sc jo? k nama. ^it će Tomi žA, Sto vas tiije vidio. — Svnitlt ćcrno, KiUždnrice. Zbogain! Pozdravitc ćlća Totnal MUo nam jo bllo, Sto Je tuti prvl mtaretaj bio tako prijazan. Niamo baš znali u kakovoj nas uspomeni *adržaSo naši zdonćanl. Kako ćo nas ottl drugi pozdraviti? Mttlo smo aabrimtti. Na.vlastito ja, Moram piUnati, malo sam se plašila, Hoće li se ljutitl, Sto sain ilt „motila u novine”, A možda nisa ni ćltalt?,,, E, Sto hog tla, tunnlsllm i potfiomo daijc', Prodjosmo kraj grobija. Ovdju icži SavQ Tešiu, ottaj Sto Je uvljek dojazjo k tmma i>o CikAve... U «etu k pnsto; joS «u Uudi u poslu. Eto I škole. U nju ćemo se poslije svratiti. Ondje. u onom kutlću, nnJvlSc se zadržttlo naše duše, zato ćemo onamo posllje I dnlje ćemo se ondje zađr*at). NaJprVo da vldlmo solo, Ijude. U jeđnoj »vlijl mlada snaša sabire na drvniku drva. Ustavimo se, da vidimo hoćemo ii Jo preposmatl. Možda je koja uaša „škularica”, koja se u ove ćetiri godiiK', što uus nijo bHo ovdje okućila. 1 ona stade. Promatra nas, Onda spustl drva I polako porlje t pram vratl. — Je I’ v! koga tražlte? r— Ne. Oledamo tako. Aaaf... A Sta bl vi Ueli? — NiSta ne bfsmo htj«)j. MfsliH imo da vas znamo. <

Aaa! A otkuda bi me znali? — Nlste ia ovoga seta? — Šta kažeto? — Ni-ste zar iz otvoga sela? — A jok! — E, onda tiiSta. Zbogotn! Dok nas je gledala i govorila, eud»io nas se dojmllo. Kao da Je !uda il! bedasta. A kad se je sada okrentila, pošla spram kućo, pa stata dlsati cjepIje. vldjosum, du le pt.iaua. ♦ (Skrvnettto spram potoka. U tom je Krajtt kuća iića Perde, kojernu smo. poklonili Torušku. Avllja jc pusta. kuća zatvorena, Valjda su u polju, ntisllmo, i pođjcmo dalje. U Mikaćevu šijlvlkti trcsu Sljive ranke, Znstanemo, Hoće II nas prepo»nat!? *— Pobar dan ćifia! Dobar datt. gazdarice! — Dobar dan bog dao! Tresete šljtvc. — Eto tresemo. Prizrele su, pa padaju. A koja pađne. tu djeca pokupc. Pa kažem ženi, ajde Llzo, otrest ćetno ml to, pa u hadnrij za rakiju. A kako se iivl, Čića? r— Eto tako. 2ivl sc. A kako v!? -— Pa dobro. Po govoru I izražaju njegova lica vldjcsmo, da nas neprcpoznajc. Sta misli, tko smo? Na to će oo : — A to ste vl malo prošetaU u naš donjl kraj. De, Llzo, pooudf gospoflci ŠRlvft.

■— Nisnto m! odgvde, čiča. — Pa zar vt nistc naš mcštar? — Kojl? -- Ma ovaj, što jc proljctos došo. — Nisam. Ja sam sada došao iz Zagreba. ■ — h Zagreba?,.. A tako! U Zagrebu sjedl ban? — Da, — Pa šta radi ban? Je l' kod kućc? — Ma!o J© kod kućo, malo tt Peštf. — Ja se baš spremam k njetnu u Zagreb. Išlo bi nfls nekoltko. U depntaciiu. Ma znate, gospodine, zatvorito nam krčcvimt. A kttd ćcmo sada s blagont. U šuniu ne stnl, a sad eto ne sml ni u krčevlnu. A blago je navlklo. Ođe samo, Sta ono zna za zapovid. Pa nas sad giobilo. A mi se spremill k batm Sve ćcmo mu Hpo razložitf. pa neka ou nama opct dađc, da blago ide n krčevintt. — Pa zašto ne odete do pređstojnika u kotaru? — Nije asne k njcmti bdati — veli. zakon ne da. — Pa odtidjitc onda do vašega zastupnika, neka on razioži banu. — Ne ćcmo. Nije njemu do naroda. Onda, kad je trebalo glasovati, obcćavao je sve i svašta, a kad ga sada šta ištemo, onda II’ ga ne mož’ naći 11\ ako ga nadješ. veli: .memam ja vremena, da vazdan za vas čdara. Cckajte, pa će biti šta tražite’’... (Svršiće se.)

Za topčidersku slrofiad. Porodlca Teodora Fr a n k 1 o v Ića, počivše« pješadijskog majora. darovala je 100 kruna ratnoj siročadl b T opčlderu, na mjesfb trogodišnjeg pomena. PlenrenitoJ porođicl najtopUja hvala u Ime siroćadi. Tražl se Sava Pavlović. Sava Pavlovlć, koji lma Imanje u opštlni takovskoj, potrebno jc da se javi uredu tajništva opštine grada Beograda. radi izviesnog hitnog saopštenja. Ođ!i!<ovanjc. Njegovo Ve i t čansi vo po3 je’i lo je u znak priznnnja za vanred’te znsiugo na podračju pro-neta di ektrrj kr. ug. rijcčkog i ponio-s'.o': parop'.ovno^ druStva Morilzu Domonvu naslov m'n : utiuskog Bavjetnika. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suđa iziožiće se javttoj prodaji zaostavštitia pok. I.enke M i! a n o v ! ć, na dan 17. đ ecembra ove goditte u njenom stann u ulici Skenderbegovoj broj 11. Prodaja će početi u 9 sati prije pođne. PozVvaju se kupci, da na ovu prođaju dodju. Koncerat u časničkoj I činovničkoj kasjni. Danas će se u čefvriak 6. ov. m : . poBlije podne u časničkoj i činovn'čkoj kaaini održa'ti koncertit ea vrlo biraniin raKporedom. Časnička predstava u c. I k. vojuoai kinematografu. U c. i k. vojnom kinematogratu u Kraija Milana ulici br. 56 (Koloseum) opctuje se danas u 8.30 sati uveče predstava za časnike sa jučerašnjirn rasporedom, koji je naišao na veliko dopadanje. Beopradskl orfeum. Zbog nekih nozgoid m'je mogao de cemharski nrovram beoeradrkog orfru na da se izvede odmah prvog daia u cje'okupnom svome obimu, ali tačke. koje su izostale bez kriviee direkcije, brzo su zamijenjene istovrjednornim dnigira t čkama, te t ako natn pruža taj zabavni ’okal isto tako prijatie večeri kao i prije. Cetiri gospođjice ,.Rihnm‘‘ su isto to'iko lijepe koiiko i graciozne. N'ihov besp ikoran kroj tije'a i njihovo đražesno kofttimiranje u vezi s Ijupkom piasti'rona njihovih pokreta 1 zaokrueljenom okretnošću njihovih ruku i ncgu ushićava nas. Istim osobinama raspolažu 1 tri go podjice ,,Melay" i trupa ,,Dobo“. Pr\e tzvode poglavito akt s ljestvicama, ko;i se sastoji iz čitavog niza naj'ežih evolu<ija, sa čudnovatom lakoćom i gracijom. Trupa ,,Dobo" pruža divnu s'eneri u svcj : m eiganskim naseljem, vatrom. kao i Ijepotom ft brigiua’.noSću kosfima. Trapu sačinjftvaju £est muSkih i š st žens! ih članova, koji demonsku d vljinu ciganskih igara piedočavaju glrdaocima s mnogo žara i strasnosti. Od osta!ih umjetničkih snaga žanju opšte dopadanje nedomaštil komičar Franz Amor 1 , neepretni" muzički imitator Robcrt Roland. Ah i umjetnička igračica Roma Salus kao i pjevačica b čkih p’e ama Keta Faurna prdstaju svojim u’t^ama harmonično uz ovaj prvorazredni pro gram. Vrijeme na Balkatm. 5. dccenibra u 7 sati izjutra: U južnoj Ugarskoj, Srbiji i zapadnoj Makedoniji ponajviše vedro. U Srbiji injestimlčno snijeg. U ostalim krajevima vedro.

Narodna privreda. Kratka uputa za ratara. (Navavak). II. OBRADJIVANJE ZEMLJE. »fe- 1. Oranje. Ore se zato, jer je poorana zemlja rodnija od neorane i to zbog toga, što se oranjein rastresa, da bi u nju imali lakše pristupa toplota, svjetlost i vazduh. Oranjem se odstranjuje Iz zemlje i suvišna voda, a njitnc se i zadržava ona količlna vode, koja je biljkama potrebna za razvijanje. Sitnu zemlja pije više vodu I dttže Je drži. korjenje biijaka lakše se u njoj 5iri i traži hranu, nego što je slučaj u zbijenoj i tvrđoj zetnIji. Oranjem se daje vazđuhu slobodan pristup u ornicu, kako bi biljke moglc primati onaij dio vazduha, koji Je potreban za njihovo napredovanje. a to je k I s i k. Kisik rastvara u zemiji sve sastojkc, gradi od djubrcta crnicu, od kamena zemiju, a od gvoždAi rđju. On samo oranjem može dobiti slobodan pristup u zemlju. ZernUa se ostavlja na ugaru, kad zemijoradnik nema dovoljno djubreta, da bi kisik mogao rastvoritl sve rastvorljive sastojke u ornlci. Oranjem se daije uništava korov, stoga na dobro i marljivo oranoj zemlji nema korova, tamane se štetočine, bttbe I kukci. njihova jaja, larve (ličinke) I sve ostale štetne životinje. Zemlje, u kojima su ornica 1 zdravica približno jeđnake, treba produbUavati postepeno, da se izmiješaju. da mogu vazduh, toplota i svjetlost lakše prodirati u nju i da biijke mogn svoje korjenje lakše granitl Produbljlvanje ornice treba vršiti uvijek o Jeseni, kako bi se zemlja preko ztme napojila vlagom I šta bolje usitnila i oplodila. Suvišna vlaga f veirka snša ne motru \ -

ntjecatl štetno na nsjeve, koji su posL Jan! na duboko pooranoj zemlji, Jer vazduh lakše ntiče na biljno korjenje ! raslvaranje blljnih hranjtvih sastojaka. Oranje treba Izvoditl tako, da brazde priiegnu jedna uz drugu šta boJje, a to se može postići samo onda. ako su brazde pojednako široke ! duboke, stoga nije dobro hvatati Širtt brazdu od širine plužnog raonika, kako bi se brazda sasvim prevrnula, a ne samo da se nasloni na prednju brazdu. Ovako će se samo moći strnjika, korov i djttbre potpuho zaorati I pokriti zeniljom, a tada će i prije satrunuti i poslužid bolie hjijkama za hranu. Poslijc žetve treba odmah đa se strnjika piitko zaore, da se na taj način povrati zetnlji izvjesna količina utrošene hrane i korovu sprijeći, da zemlju slabi i lstrošuje. Koliko puta treba orati prije sijanja, zavisi od odlika zemije, vremena i usjeva, koji će se zasijati, ali svakako neobradjenu zemlju treba orati više puta nego sitnu I čistu: glinske zemlje češće, lake pjeskuše rjedje, u vlažnom podneblju češće, a u suvom rjedje. Najvažnije je orudje za obradjivanje zernlje: plug. Potpuno oranje može se izvesti samo đobrim piugonr. koji u svemu odgovara vrsti zemlje I načinu oranja. Zadaća je dobrog pluga, da zemlju rastrese, Izmrvi, korov, djubre i sjcme zatrpa i da zemiju izmiješa. Plug treba da je građjen šta jednostavnije radi lakšeg upravljanja, da mu je hod staian, kako bi mogao za soboin ostaviti čistu brazdu. Plug u svotne rađu itnade da Izvrši tri zadaće: a) da brazdu odreže; b) da brazdu prevrne; i c) da prevrnutu i odrezanu brazdu izmrvi. Da bi se brazda mogia prevrnutf, mora se odrezati u dva pravca: vo* doravnom i upravnom. Vodoravno reže brazdtt raonik, a upravno c r t a k. R a o n i k je raznoga oblika, prema vrsti piuga i njegovoj upotrebi. Obično je obiika trouglastog kod plugova za oranje, a kod prašača i ogrtača strjeiastog. Širina raonika je ođ 16 do 30 cm, a dužina mu je 26 do 30 cm. Domaći i engieski piugovi imadu najduže, a amerikanski najkraće raonike. Pošto se raonik brzo troši, gradl se od kovanog gvoždja ili čelika. Crtak ima razne oblike, koji stf u glavnome mogu svesti na obiik noža. Za teške zemlje crtak je neophodn© potreban, a za preoravanje pjeskuša može izostati. Oradi se od kovanog gvoždja sa istanjenim donjim krajem; Crtak se utvrdjuje za gredeij, kako bi se mogao, prema potrebi oranja. dlzati i spuštati. (Nastaviće se.)

„Dragi sv. Nikola!...“ (Šala.) Kako je poznato, na impni 3-11 Sv, Nikole rnala djeca čalju Sv. Nikoii razne molbe, da dm ispuni ovu ih onu toplu žeiju. Cujemo s „pouzdane strane d i su ove godine i neka velika politička d eca došla na misao, da se obrate Sv. Nikolt za ispunjenje njibovih skromnih želja. Neke od ovih mo!benica glase: „Dragi Sv. Nikola! Dogorii© mf se veliki malheur, gjevcrni nam je međjed pobjegao... Raspisali smo za njim veliku ucjenu, ah do sada nije poSlo ni najboljem našem iovcu za rukom, da ga ponovo uhvati i priveže u naš kavez.., Izgubili smo već svaku nadu, pa se eto obraćatn tebi. da nam pomogneš i u đoba, kad se za svaku stvar več našao ,,Ersatz“, nadješ i ti „Ersatz” za Rusiju... Ljubim ti ruke. L 1 o y d O e o r g e. „Dragi sv. Nikola! Jesi li već čuo, što se to desi Tvom imenjaku? Jaoj, Nikola, Nikola, kako sam ti strado, što su ledja podtijela, toin se tiisain nado.. Na krajtt me prognaše tt Sibfr, onaj isti Sibir, koga sam ja odabrao za obitavalište političkih prognanika ... Evo vidiš, sudbina jarac! Nego, imenjače Nikola, ovo ipak nije u redu, pa se na* dain i molitn Te da mc Ti izbaviš. Ako mc povratiš na pvestolje kuncm Ti se, da ću se odreći Carigrada i nikada vlše ne zakačiti se sa Središnjim Državania na strani Sporazuraa. — Tvol Nikolaj II. „Dragl sv. Nikola! I za mene kažu, da sam ti Imenjak, premda sam ja daleko od svetaca, pii eto red je da Ti Čcstltam na imetiom dartu. Kako si mi Inače? Menl, hvala na pitanju, nije baš najbolje, živim onako štono vele ko Bog u Francuskoj... Imam đođuše f svoju vlađu I svoj dvor, ali malo para... E, zlatna II su bila ona vrmnena, kad je znala da kaplje Jedna hiljadica za drugom ko kiša čas Iz Petershofa čas iz carskogc Beča... Francuzi ti brate nisu takvi... Dađu tek toliko. da se može pred svetom održati ova štafaža... E, brate, a ti znaš koliko meni treba... Nego ovai, evo. đa tl pvavo kažem. čuo sam da Rusi sklapaju zaseban mir, a brate sl mi moj, Ja satn uvek držao sa Rusima, fa znaš valjda da nas I Rusa ima oko dvcsta miiijona... Pa ovaj, kako da ti kažem, I ja sam već jednom ponudio mir, pa me moji saveznici velikođnšno internirali... Kako bi dakle bilo, da ml tl pomogneš, da svom davnn nakanr