Beogradske novine

Cetvrtak

BEOGRADSKE NOVINE

13. đecembra 1917.

Strana 3.

Broj 341. Da individualnost, jednovremeno bunitovnička i romantična priroda. Heine Je vrlo rano prevodjen na srpsko-hrvatski jezik i imao je velikog uticaja na pisoe romantične epohe srpske knjiievnostt. U Parisu je napisao nekolHto djela o ujemačkoj knjlževnosti, a 1844. god. pojavile su se njegove ,,N o v e p j e s m e“. Često 'svoje najveltčausivenije lirske tvorevine objesno kvari strašnim sarkazmima. 1847. god. izdao je svoje djelo „Atta Troll", a za vrijeme bolesti zblrku „Romanfc e r o“, jednu od najljepših svojih tvorevina. Sud o Heine-u u njemačkom književnom svijetu Još i sada nije konačno utvrdjen. Dok mu svi priznaju njegov neobični dar i nenadmašnu du•hovitost, ne mogu da mu oproste, što ?c često u poismjevanju i ironiz’ranju 'bio i suviše bezobziran. — 13. deccmbra 1 863. gođ. umro je u Beču pjesnik i dramatičar Friedrich Hebbel. '.Od ujegovili su drama najpoznatije ,,Genoveva“, „Maria Magdalena", „Hcrodes und Marianne", „Nibelungen". Gostovanje članova bcčke pučkc operc Kako smo već javili, počinje danas ,U velikoj dvorani mjesne etapne menaže (Tcrazije 25) gostovanje ćianova bečke jmčke opere. Raspored je ovaj: Cetvrtak, 13. decembra 1917: J. Ouvertura opcii „Tannbauser" od Rieharda Wagnera, dirigent: Wilhelm jRrummer. 2. Prolog iz opero ,,Ba;azzo“ od I^oncavalla, pjeva Franz Mainau. 3. Dek!an:a i;a, Dr. Renno Wiinsch. 4. Arija iz opere ,,Tannhauser“ od Richarda Wagneca, Ađela Baum. 5. „Hoffmannove priče“ Jaccjues Offenbach. (III. slika.) Suijjeluju: gg. Pacher, Dr. Benno Wdnscli, Franz Mainau, Stark, gdja. Ađela Baum i gdjica. Semiitsch. 6. ,,Walkurenri;t‘ iz opere ,,Walkfira“ od Rkharda Wagnera, dirigent: Wilhelin Grummer. 7. SigVnundove ijubavne pjcsme fz opere ,,WaTkdra“ od Richarda Wagnera, Heinrich IPacher. „Schmiedelieder“ iz opere „Siegfried" od Richarda Wagnern, Heinrich Pacher. 9. Pjesrna, pjeva gdjica. Licsl Kurt. 10. Vesela predavanja na rogu Dr. Benno Wunsch. Subota, 15. decembra 1917.: 1. €. M. pl. Wel>er: Ouvertura „Oberonu", clirigent: Wilhelm Griimmer. 2. Franje Lchara Konjanička pjesma (R.eiterlied) 19 l- 4. Richard Ileubergcr: Pjesma iz Opere „Dns Veilchenmadel", Heinrich Pacher. 8. Veseia predavanja, Dr Benno Wiinsćh. 4. Oskar Strauss: „Komm’ Held meiner fl’raume“ Franjo Lehar: „Ich hab’ ein Huglein im PoIenland“, Adela Baum. 5. Pjesme, pjeva Liesl Kurt. 6. Ouvertura oipcn ,,Sišmis“ od Joh. Straussa, dirigent: \Yilhelm Grdmmer. 7. „Eine ruhige Partei", burleska u jechiom činu od J. jWimmera, sudjeluju: gg. Stark, Mainau, Dr. Wunsch i fjdjice Kr«at i Semlitsch. 8. „Lijepa Gala'e,a“ komično unr'jetnička opera u jeduom činu od Franje pl. Suppe-a eudjeluju: gg. Pacher, Dr, Wiinsch, gclja. Raum 1 gdjica. Kurt, U netlje 1 jti, 16. decembra 1917.: I. C. M. pl. Weber: Ouvertura operi „Streljac vilenjak", dirigent: tWUhelm Grummer. 2. Meycrbger: Arija iz opere „Atrikanka", Heinrich Paclier. 3. Joliami Strauss: „Frfihlings- ; jstimnien", vajčik L. Arditte: „Nur Gcduld", vaičlk Adela Baum. 4. Vescla predavanja na glasoviru, Dr. Bctmo ,Wfinsch. 5. Pjestne, pjeva Franz Mainau. 6. Pjesme, pjeva Lies! Kurt. 7. Franjo pl. Suppč-e: Ouvertura operi ,,Laka kavalerija", Dirigent: Wilhelin Grfimmer. 8. „Der Natursiingcr", glazbena igra n jednom činu, glazba od Edniunda Eyslcra. Sudjeluju: gg. Helnrich Pacher, Franz Mainau, Felix Stiirk, Dr. Benno Wfinsch, gdja. Baum, ! i gdjice. Kurt i Semlitsch. PoČetak uvijek u 8.30 sati uvečc. 60% čistog prihoda naroijenjen je u korist ratne skrbi. Ulaznicc po K 6.20, 5.20, 4.20, 3.50, 3.— i 2.— mogu se u pretprođaji dobiti u knjižari „Jugoistok" (Sfid-Ost) na Terazbama (Hotel Moskva), Ulaznice važe kao propnsnice. Za vrijeme odtr.ora „buffet". Beogradski orieum. Zbog gostovaDja Keogradskog orfeuma 13., 14. i 15. decembra izvan Beograda, tih dama no ćo biti jiredstave, kao god što ćo izo3tati i predstava u nedjelju poslije podne. Iduća piedstavp. hiće u nedjelju u 8.30 sati uveče. Traži ih opština. Ra<ll Izvjesuog hitnog suiopštenja, potrebno je, da se jave tajništvu opštine građa Beograda ova lica: 1. Milka M i 1 o s a v 1 j e v i ć, Zena Radisava Milosavljevića sa stanom u Ivkovićevoj ulici broj 22; £. Grozdana J a s i ć. žena MUorada J a s i ć a iz Beograda. U slučaju, da se ona ne nalazi u Beogradu, potrebno je, da se Javl ma ko od nJene rodbine. Prilikom prijave u opštiui, trcba da se pozovu na broj 21.24 2. Tarlfa za dlimijačarp. Za dimnjaiarske poelove vlasul iu gradjanskl dhmijačari da uaplaćuju od gradjauikog stanovnlštva: »a iedno čišćenje bea obzira na visinu 40 helera, za štedniak u privatntm stanovima 40 helora, za štednjak u gostionlcama 1 krunu, gvoidene peći ta 'ćunjcima (sulundarima) do 3 metra dužiue 40 helera. za peći od ilovače zajedno sa lijepljenjem 3 knme, za ČiŠćenje dlmnjaka zapaljivanjem <od komada 2 krune, za ostale poslove po isogodbi.

Izgubljeno. Izgubljen Je cm kožnji novčanik, n kome je bilo: 18 komada novčanica od po 100 kruna, 80 ođ po 10 kruna, 1 srpska novčanica od 100 dirtftirii I nekih 15 novćanaca od po 10 dinara, svega okruglo 2100 kruna, i jedna iskaznica glaseća na Jelku Danić, seljanku iz Grocke broj 235. — Daljc jo izgubljon jedan cm kožnji liovčahik e 18 novčanica ođ po 20 knina, 88 srpskili novčanica od po 10 dinara i jednom prijavnom listom za Atanasija Stojanovića iz Baograda, KraIja Aleksandra ul. 186. Nalazači se umoIjavaju, da nadjone vrijednosti predadu c. i k. okružnom zanovjedništvu za erad Beograd.

Vijosti iz unutrašnjosti.

Advokatura. \ojna glavna gubcrnija privrciheno h- odobrila g. Iliji K r a s o j e v i ć u, advokatu iz Kragujevca, obavljanje advokatskog rada u Kragujevcu. Narodna privreda. Kratka uputa za ratara. (Nas<avak\ 5. Djubrenje. Žetvom biljaka izvlači se iz zemlje hrana, koju su biljke upotrijebile u svorno porastu, zalo je potrebno da se zeruIji ova oduzeta hrana povrati, a to gc postiže djubrenjem. Pod djubretom se razumije sve ono, šlo ima snagu i sposobnost da povrati zemlji oduzete biljne hranljive materije i da učini da zemlja postane plođna, ako je u svojoj plodnosti počela opadati. Najbolje je ono djubre, koje fina spoeobnosti, da zemlji vrati i naknadi onu hranu, koju je zemlji oduzeo požnjeveni usjev; stoga ono mora uticafi posredno i' neposredno, da bi se održala rodhost zemljina. Posredno utiće na rastvaranje hrarie, Koja se u zemlji nalazi, kako bi je biljke moglo primiti, a neposredno utiče, pružajući biijkama potrebnu hranu, bilo svu ili djelimično. Stalsko djubre. Ovo je djubre sasfavljeno iz čvrstih i tečnili izmeta domaće stoke £ iz prostirke. U hrani, koju stoka jedc, nalazo se sve one materije, koje su prijo bilo u zemlji, na ko.'oj je to bilje raslo. Jodan dio te hrane izbacuje stoka napolje kao balegu i mokraću, a drugi dio ostajo u stooii i prctvara se u krv. Sto jc hrana, ko : om se stoka farani, jača, biće § đrubre jače i bolje. Štalsko cljubre, osim hrane ž!o vraća zemiji, ima još i tu sposohnost, da zemlju mijeiia, mrvi i drobi, te eo tim ffiaćinom lakše rastvaraju oni hranljivi fiastojcr, koji se nalaze u zemlji, i 6ini ih sposobnim za biljnu hranu. Štalsko se djubre razlikuje jedno od idrugog tome, od koje je vrste stoko, Od domaće stoke ima: Govedje djubre. Ovo je srazmjerno hladno djuhre, no zagrijeva se tako brzo, kao đjubre ođ ostftle stoke, jer je dosia vođeno, sloga što se goveda hrane vodenijom pičonr, veoma sporo i vri i truli i pri truljenju se mnogo ne zagrijeva, te je zato najpođcsn'je za uiubronje lakšiii zemalja, kad je aamo za se, h kad je u smjesi s konjskim i ovćijiin rijubretom, onda so može upotrijebil: za djubrenje i srili ostalih vrsta zemaljn. Od jednog govečeta, kad se s piibiranjenr djubreta razumno postupa, može se gottišnje dobiti 13 kola po 1000 kgr. djubreta, u fcome ima 65 đo 70'Yo vodo. Konjsko djubre. Ovo je 'djubro guvo, topio, veoma l»zo vri i mnogo zagrijeva; vrlo je podesiio za djubrenje teskib, vlažnih i kiselih zemalja. Brzo so i lako rastvara, stoga ga treba pažljivo pribirati i mijcšati s djubretom ostale stoke. Krečuša i pjeskovita zemlja mogu eo njirn djubriti, samo ako je zemlja vlažua, ali i (bađa treha naatatr, da. je djubro pomiješano s dosta prosiirke, kako bi so spriječilo naglo sagorijevanje. Ovćjedjubre. Ima u sebi najmalijo vodc, a nnjvišo azotnih jedinjenja. Zagrijeva so i raspada vrlo lako. stoga ze upotrebljava za djubrenjo teških glinovitih i ilovačaslili zomalja. Najboljo jo ovim djubretom toriti zemlje, kada se ovce pregone s jednog komada zerrilje na đrugf. Torenjo no treba vršiti, kad je »emlja »mrzla, nego onda, kad jo otkravljena i buvo. Jftćina toronja zavisi od vwto uaieva, koj* će da se *oje. Za kupus, duvan i repicu Ueba Jako toronje, a za fttrmmne slabije. 8 v i n j» k o d j u 1> r o. Ono je vodenaftto i luotom oskodnot djubre. Vrijodnost njegova savigj od načlna hnuijenja svinja, ali ftvftkako najbolje je da se miješa sa zrelim stajskinr djubretom. Ovim djubretom treba njive djubriti, kad dobro satrune, kako no bi njivu zakorovilo sjomo raznih trava, kojega u njomu ima dosta. -

Djubre o'd pileži. Vrlo Je vaŽno t BnSSho djubre. ObiĆno so miješa ga zrelim stajskim djubretom ih mješanoem. Samo za scbo rjerlje se upotrebijava, oeim za djubrenje vlažnih zemalja, neposredno prcd sijanje usjeva koji pođnoso jako djubrenje, kao što su: duvan, repica, mak I suncokret. Kokošije i golubij'o "djubre jjma u sebi više suvih dijelova 1 ja<’;e je od guščjeg i plovčjeg, Čije je djubre vodnjikastijc. Djubro od pileži prikuplja so na taj naćin, što se sve djubre u živinamiku ili golubamiku svakog dana posipa suvom zemljom, pijeskom ili pljevoin, pa so od vremena na vrijeme iznosi i Ido upotrebe fcuva na zgodnom mjeslu. Djubre od pileži prodaje se i pod vidom vještačkog djubreta; to je tzv. guano, koji se prikuplja na obalama država Južne Amerike od morskih tica, i tamo se nalazi u velikim količinama. Ljudsko djubre. Može se Uf.otrebljavati za svaku zemlju. Što so pak ono, pokraj svo svojo vrijednosti, slabo lupotrebljava, uzrok je njegovo za izvoz nepodesno gtanje. U novije vrijeme gotovr se od Tijega tzv. pudret, tj. smjesa suve zemlje, trescta i Ijuđskih izmetina. Odlikuje so od stajskog djubreta svojim čisto hemijskim utjecajem i velikom koMčinom azotnih jedmjonja. U naprednijim zemljama vrlo marljivo zbiraju ovo ujiu bre i' preradjuju ga ili miješaju sa stajskim djubretom. Kompostili mješanac. Oto je djubre zgotovljeno iz smjese različ tih sredstava za djuirrenje, otpadaka iz kuće i ekonomijo i iz đovoljne količine plodno zemlje. Ofpoci, koji se ne rnogu sann za se'be kao ijjubre upotrijebiti, kao što su: slama, lišć-?, kosti, čadj, pepeo, lugimfle životinje dr„ mješaju se s plođnoni zeniljonr 'ili rječnim muJjem i radi dozrijevanja slažu sc u dkrugle iii četvrlaste gornile proizvoljne dužine, jedan metar visoke i dva mctra široke Da bi mješanac šlo prije dozrjeo, treba ga češćo zalivati mokraćorn ili vodom i Jcišnicom. Ako se ^omilc češće prevrću i | izlažu utjecaju vazđuha, komposl. ćo za j t> —6 mjeseca sazrjeti i, pošto se prosi- \ je, moć-i će se upotrijebiti za djubrenjo. j (Nastaviće se.) i j I „ p .— I A. Grin; TAJANSTVENA OTMIGA, (Naslavak). Wilsen, ne izgovorivši ni Jedne ri- [ ječi, lrridje velikoj slici, koja jo visila t o zidu. „To je slika moje sestre od strica, grofice de Mirac", reče r.T'.uiodušno. Policajac se isprva nekoliko nriuuta pretvarao, kao da pažljivo posmatra liiepu sliku, dok je na jedared ne dohvati i okrene. Hiil je stajao kao okamenjeu: I na drugoj strani portreta ltalaziia sc jedna slika, i to tako lijepa slika, da se mladi policajac nije mogao uzdržati, da plasno ne izrazi svoje ćudjenje. 1 ova Je‘ slika predstavljala jednu ženu, ali ne crnomanjastu i gordih crta kao šio je bila groflca de Mirac, već ijupku djevojačku glavu nevjerovatne draži, čijc su crne oči bile u divhom kontrastu sa plavoni, kao zlato sjajnom kosom. „Kako ste smjeli da sc usudite!" uzbudjeno vikntt Black. ,,Ja sam to morao učiniti radi svoga opravdanja", odgovori poiicajac. „Evo viditc samil Zar kosa ove djevojke, predstavljene na slici, nijc baš ista onakva kao kosa, koju sam vam malo čas pokazao, a mogao bih se zakieti da je to kosa one jedinice, što jc stanovala u vašoj kući, No 1 to nije sve. Molitn vas, pogledajte haljinu, koju nosi dama prcdstavijena na slici — kao što vidite toaleta od plave svile, dragocjcn okovratnik od bijelih čipaka, divau ,,bro<š“ i kita crvenih ruža. A sada, molitn vas, Izvolite samuom u sobti, u kojoj Je stanovala djevojkaS" Nc izgovorivši n! jedne riječl, a oćevkhio vrlo uzbudjcn, Biack ga posluša. Kada su bili stigll u onu sobu na gornjem spratu, Wilsen će reći g. Blacku: „VI ste se nialo čas Ijutili na mene, što sain bio tako slobodau, da posumnjain u tačnost vašega tvrdjenja, kako vi nemate nikakve veze sa tom djevojkom. Da Ii i sada još ostajete pri tome tvrdjenju?" Rekavšl to, Wilsen otvorl fijoku Jednoga ormana, u kojoj su sc svi do jcdaioga nalazili predmeti, koje Jc policajac bio opazio na slici u g. Blackovoj sobi za rad. „Gdja. Daniels ml Je rekla, đa su te slvari pripadale švalji, koja ih je biJa domjela sa sobom", ozbiljno će Wilscn", jel’te, da su to iste stvarl, kojc nosi na sebi dama, naslikaua na onom potretu?" Black $amo uzviknu i sruši sc porcd onnana. „0, Bože, Božel“ jecao jc on. ,,Pa, šta je to?“ Wilscn je začudjcno posmatrao čudnovato ponašanje g. Blackovo, all se jc još većma stao čuditi, kada domaćin odjednoin sicoči i počc nestrpIjivo dozivati gdju Daniels. Pošto se niko ne odazva, on nervozno prltište dugme električnoga zvona, na Što sa pojavi jedna služavka, koja na njegovo pitanje o gdji Domlels reče, da je domačica otišla nekuda u posjetu. „Clm se bude vratila, hoću da govorim sa njome", naredi Black. Poslije male panze on nekako snnždeno reče

dvojici policajaca: „Nikako ne mogu sebl objasniti, kako su ove stvarl dospjele ovamo. Nego Izvollte vl samnom u moju sobu, pa ću ja pokušati da vam razjasnim ovo ili ono. Ma koiiko mi biio neprijatno, što moram ove stvarl povjeriti stranim IJudima, Ja Ipak uvidjatn da mi više nije moguće, da 1 dalje krljem svoje privatne stvari", .VI. * . Nekoltko minuti đocnlje sjedell su njih trojica za stolom pri čaši vina. ,,Vi ste malo čas zaključili", otpoče Black, ,,da je lice, predstoivljeno na onoj slici djevojka, što jo u svoje vrijeme na tako tajanstven uačiu nestala 1 z moje kuće. No vi ćete slgurno napustiti to mišljenje, kadia vam ja budem rekao, — pa ma koliko čudnovato to zvučilo, —• da ova slika predstavlja — tnoju ženu". „Vašu ženu?“ uzviknuše začudjcno oba policajca. ,,Ta cio vas ja svljet smatrao za niontka!" „Aha, to dakle mnogohvaljena policlja nije mogla pronaći", gorko se osmjehmi Black, ali se brzo zatlm savlada i produži uobičajetlim učtivim tonoin: ,,0na nije bila priznata kao moja supruga; nisnto nikoda ni živjeli u zajednici, nta da je naš brak bio potpuno zakonit 1 ma da ga je sveštenik bio blagoslovio". On zastade, diže se I opct okrenu slilai onalro, kao što Je i ranije bila, tako da su prisutnl sada oi>et gledali u gorde i ponosne crte- grofice đe Mirac. Pošto je zatim opet sjeo, Holman Black nastavi, naglašujući svaku rtScCt (Nastaviće se)

Posiijednje brzojavne vijesti. ODL1KOVAN.IE MARŠALA CONRADA HOTZENDORFFSKOG. Kb. Beč, 12. dccembra. iz glavnog stana za ratnu štampu javljaju: N j e g. c. i k. a p o s t o 1 s k o Veiičanstvo blagoizvoljelo je uputiti maršalu barunu C o n r a d u Hdtzendorffskom slijedeće Svo-

jerufino pismo: Dragi maršalu barune« Conrad! NaJsTdačnije čestitam Vami I Vašim hrabrim četama na akcijl, kruni*' sanoj tolikim uspjehom na asiaškoj vl« soravni 1 izričera Vam iznova Svoje naročito pohvalno priznanje, podaru« jući Vatn jednovremeno „mačeve". Ne* ka I u budućc Božji blagoslov pratl Vaš rad. — Glavni stan, 6. decembr^ 1917. — Karlo. VIJESTI O DEMOBILIZACIJI RUSKB VOJSKE. „ Kb. Beč, 12. Ideoemb’ra. Kako Javljaja s obavijcš'ene gtraiie, ne odgovara činjenicama vijest iz Ko. penhagena, da se raska vojska demoMliSe. Doduše je savjet narodnih povjp-, renika već prijo nekoliko nedjelja naredio otpuštanje triju, a možđaH čptiri najetarija godišta. No, u koliko je poznato, daljih smanjivanja raske vojne snage nije bilo. Isto se tako ni u koliko nisu potvr« dile vijesti o poslavljanju generala Sčerbačeva za glavnog komandanta raske vojske li o njegovoj lobožnjoj mi siji pri pregovorima o mira. l JAPANCI U VLADIVOSTOKU. -t Kb. Amslerdam, 12. decembra. „Tlmes" javlja iz Washlngtona; Japansko poslanstvo potvrdjuje vijest o stizanju japanskih trupa u Vladivostoku. Povtrdjuje se, da su Japanci poslali tehničke odredbe za Vladivostok, da bi u buduće iskoristili vladivostočko pristanište kao završmi stanicu transibirske željeznice.

; EKSPOZiTURA PESTAHSKE-OGARSRE KOMERGIALNE BANKE n Beograđu - Knez Miiinjlovn br. 50. Specižalno ocžjelenje za šitjanje novaca ratrtim larobljenicima i Snterniraninna. Osnovna glavnica i pričuve 232.000.000 kruna. eI9

Zuanićne obisue. OBJAVA. ' Posjednlc! zcmljišta, koja leže u okrugu grada Beograda, a nijesu ni od jednog vojnog odjdenja obradjena, pozivaju se da ista do 15. decembra 1917. god. prijave c. i kr. okružnom zapovjedništvu grada Beograda (Poljoprivredna kancelarija) radi obradjivanja ! pod pripadajuću zakupninu od vojnih odjelenja. Ista zemljišta treba da su podesna za baštenske usjeve (bašte, polja 1 ncupotrebljeno zemljište za gradjevine), a prijave ima da sadrže položaj I vtllčinu zemljišta. , Beograd, 10. decembra 1917. C. I kr. okružno zapovjedništvo.

OBJAVA. U smislu § 1. naredbe vrliovnog vojnog zapovjednika od 10. aprila 1916., list naredaba br. 10, nad firtnom M. N, J o v a n o v i ć, drogerija ,,G u s 1 a r" u Beogradu, Kolarčeva ul. br. 5. naređje« na prinudna nprava ukinuta jc br, 18.709 c. i k. vojnc giavne gubernije, odj. 8/a ođ 30. oktobra 1917.

OBJAVA S obzirom na svc veću sktipoću polrošnog materijala stupa od 1. ja«uitara 1918. u život povišica tariffl za potrošnju električne struje, koje su tarife objavom u „Beogradskim Novi* nama" od 9. marta ođnosno 3. oktobra 1916. u važnosti. Te nove tarife jesu; A. .T a r i f a z a p a u š a 1 n e a b o« n e n t e.

Prostorije

Za sijalice od

3 •a Kb c ° o 2 JD S 90 ^ ¥

16 1 25 1

32

50

100

200 ! 300 J 600

1000

2000

normalnih svljcća po sijallei mjesečno kiuna

Stanovl 1 kancelartje ....

2'50

3-

4--

6 —

10'-

Nlje đozvoljeno

Rađnje ! rcdlonice do 10 sali nvcčc

290

360

475

6-50

11-25

18-75

26-25

37-50

48-75

66-25

47-50

Javnl lokall 1 radionlce preko 10 satl u veče ....

410

5-25

7.—

10-50

17-50

28-75

35*—

56-25

70-—

105--

6250

Neprcstano goruče sljailce , . . .

725

1050

14 —

21'—

35-

Nlje dosvoljeno

Sijallce u vcćoj jačini, nego što su ovdje navedcne, nisu itikako dozvol;ene. B. Tarlfa za „strujomjer" . (Z S h 1 e r t a r 1 f). Svjetlosna struja 16 li za hcktovatnl sat; snaga strujc 11 h za helktovatul sat. Svi stnijumjerl, kojl se ponovo momiraju, imaju se u pregledaonici eiektričnog p<>sirojenja ponovo ovjeritl, a potrošač, ako je sopstvenlk strujomjera, lma za to iednom za svagda da plati 15 kruna. Za strujomjere, kojl su svojina električnog postrojcnja l koji se ustupaju potrošačima pod zaktrp, snosi troškove ovjeravanja električno postrojcnje. Ako potrošač sunmja u pravilnost strujomjera, on Ima pravo da traži, da c. 1 k. električno postrojeme ponovo preglcda strujomjer, pa ako se utvrdi, da ovaj prelazi u monarhiji dozvoljenu granicu griješke od + 4%, onda će se strujomjer, ako Je svojiua električnog postrojenja, bez odštete zamljeniti drugim strujomjerom. Nu ako se pokaže da U granica griješke nije veća od +4%, onda će potrošač platitl za taj pregled 5 kruna. Ako je helspravnl strujomier svo-

jina potrošačeva, onda će električno postrojenje izvršiti popravku n svojoj radionici, a potrošač će za novo ovje. ravanjc strujomjcra platiti 15 kruna, — Privatni strujonijeri, koji se u radio. nici eiektričnog postrojenja ne inogtt popraviti, vraćaju se sopstveniku, a na mjesto takvog strujonijcra postavlja električno postrojenje svoj strujomjeiv za koji se plaća utvrdjeua zakupninai Tarifa za strujomjer, objavljena u „Beogradskim Novinaraa" od 12. mar. ta 1917. ostaje 1 dalje u krb'eposti. Pošto sc množe slučajevi, da kon. trolnl organl električnog postrojenja nalaze kod paušaluih potrošača većf broj sijalica ill od jače snage, nego što ih jc potrošač naveo I platio, to će u budućc imatl takav potrošač da platt osim iskazane paušalne diferencijc jo$ I kaznu u visini te diferencije. Diferencija struje ustanovljava se kod potrošača, koji imaju vazu manje od godinu dana, od dana kad je veza izvršena, a kod onih, koji intaju vczu više od dužeg vremena, za čitavu go-‘ đinu. U smislu objave od 9. inaja 1916. hnaju dosadaštiji potrošači struje pra. vo, da u roku od 14 dana, računajućl od dana ove objave, otkažu od 1. ja* nuara 1918. primanje struje. C. I k. vojtaa glavna gubernija u SrbljL