Beogradske novine

Izlazet dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

M|esefina pretpletat i • trajivhii «tf H» u tr»|«« I itof in M*t». . I U UMfrem n tfntMgm ■ k»M . , t'SO U Hr.lhk.l -SUMrtJt, Boiol - Htfnf Mftf I OMm»ot|l 900 U utailni uiHtbU Atnb*-<jf*nfiBUirttf|« U Isiittraastv« ...........

Oglssl po cijfnUu. *— —-

Uređnlltva: BEOORAO, Vuka Karadtlća ul. bro| 10. Tolofon 6ro| 83. Uprava I prlmanjo protplato TopllClo venae broj 21. Ttlefoo bro| M. Prlnunjo oplasa Kmu Iflhajla uL broj 3& Tolofoo br 248.

Godina III.

Ratni izvještap. Izvješta) austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 19. dccemtvra. Istočito bojišictt Prjmirjc. Talilansko boiištei Istočno od B r e n t e uzele su jurisetn ćete car. i kraij 4. pješadijskc divizije i car. i kralj. pješadijski puk br. 7 posllje uspješne topničke prlpreme ! u prkos lošem vreinenu iieorliateljsko poiožaje kod d 1 L c p r c kao 1 M o n< c A s o I o n c, pa su odbijalući neprljateijsko protivnapade prožirili svoje uspjehe na M o n t c A s o I o n e. Zarobileno ie 48 časnika i 2000 neprljateljskjh vojnika. Istočno ođ M o n t e S o 1 a r o I e odbiic su /ijemačke čete ponovno ncprijateljske napade. Načelnik elavnofif stožofa.

Jzvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Beč, 19. decembra. Zanfldno bojište: Front Driiestolonaslieđuika R u ppTechfa bavarskosr: Na pojed'ttim odsjecima flan'đrijskoira fronta. na južtioi obali S c a r p e kod Moevresa i Clrainc o u r t a bi1a je pos'iie podue b o r b ea a d J e 1 a t n o s t ž i v a h ti a. Front njemačkog prijestoionasljednika: Smjelim prepadom zarobilo 1e jedlio naSe napadno odielenje sieverofstočno od C r a o n n e-a nekoiiko Fiancuza. Našiletači nanaii su bottiiiatna I.on d on, Raniseate i Margnte i posti<ril đobar uspjeh. Poručnik Botigartz pob I j e d i o j e 27. p u t u v a z d u h u. i-. Istočno hojište: Nema ništa novog. Maćeđonsko boiište; Na oblm obalama Vardara traJe ^iva topnlčka dielattiost. Talilnncko hollšte: Izmediu Brente i Plave tralala !e žlva toonlčka dielatnost. Po«1ile jake tooidčke nrinretne uzele su a ,, <trongarske čefe lur s 5o*tt M o o t e Asolone po'ož:>!e. ko'l se vežn s J everozapadno i sjevero-istočno. 7«*roVte"o |e 48 časolka I ?Oftfl vojnika. Prooall su taltlanski napadi istočno od M o n t e S o I a r o t o. Prvf zapovicđnik glavnog stana pl. LudcndorfL

Podlistak.

Zouibuinl Avaj, prošli danil ! a prelomu drtitajuče. tatiane, btcde zore u tck, razvit dana; Kad okolo nas sve dršće, sve tanano, prozračno, satn fluid, Kada i duša i tclo lebde u njemu, !zumlru, blcdc, Tad oči mcje Imaju samo vas, tu ste samo vi — Avaj, prošli dani! I kada slja dan, kada Je sve u žutome platnenu žara; Kad naiazim šumu i u njoj tsood visokog hrasta. asocijaciji lišća, Požudno snevam živeći o vatna, r fad imam samo vas. tu stc samo vi Avaj, prošii danitl I kada nas ovde dole obvije tananopaukasti veo, U kome nejasna rumen zalazećeg sunca ustupa tek, nazirućem blediiu. Pa odma iza toga da nam se ukaže bledo, puno ganuća nebo, jCad je sve fluidne neodredjenosti — tu imam vas. tu ste samo vi — AvaJ prošli dani! 1 kada noč crna, duboko mračna, pretisne dušu, srce 1 misll; Kad smo siepa poslušnost njoj — noći — bitnoj neizbežnoj, Kad duša strepi. drhtl fantomom noći, izumlre. nestaje u njoj Tad ipak Imam samo vas. tu ste samo vi — Avaj. prošii danll

Ultimatum Rusije Ukrajini. Grof (jernin otpufovao u Brast-Litowsk. — Revoludlonarni nemiri u italiji.

ffaprijeđ mllijunl. Za sedml ratnl zajatn potplsano je veČ skoro šest milijardl. Ovaj broj premaša sva oćekivanja, koja su bila stavljena na novu emisiju, te predstavlia rekord, što prelaizi sve iz prošlostl. Monarhija je iznova dokazaTa svoju privrednu snagu, koja, što rat duže traje, biva sve mladja i jača. Jer odjelienost od svletske pijaee, kojom su Engleska i nieno društvo htjell da izazovu privrcdnu propast središnjih vlasti, dala je za posljedicu naših finansija nešto sasviin obratno. Države četvornog saveza upućene su na unutrašnii saobraćaj svoga novca, novac dolazi već no sedmi put na skupijački std za potrebe rata, pretvara sc u municiju i ostale stvari, te se tako vraća u ruke industrije, koja medjutim zadobivetiu glavnicu onet i opet stavlja državl na rasnolaganje. Ovakav put novca je kružtii tolc, te vrijeduost i snaga novčanog kapitala tnora ostati u zeinlii, pošto su tnu granice svjetskog tržišta zatvorene. Od početka rata- Austrrja i Ugarska sivorile su okniP'lo 43 miliiarđe. od kojih po stručnjačkom tnišljenju 29 milijardi o+nadaiu na Austriju. Ako se (o statističkl ohfačuna. ottda na svaki tnilijnn stanovništva otnada nešto preko tri četvrtine milijarde ttovca, ili 83ft krutta na jednog stanovnika. To znači snagu, koju ni jedati od ttaših ttepriiateiia ne može pokazati, i koju rezultati u Niemačkoi tek nešto malo nađmašuju. Skoro svaki ratni zajam đoveo ie do ieduog koraka utiaprijed: nenrestatio sn se otvarali novi izvori snave na raspolatranje mouarhije, čim ie treba!o stvoriti sređstva za vodjenje rata. Kod šestog ratnog znima nrvi put je usnjeio prijeći pet milijarđi, a sada je čak i ova vlsina prekoračena. Ovai usnjeh jednak je najvećim pnbjeđama, koje sif zadobile naše junač’/e voiske na bojištn. Jer Montecnccoiijeva riječ još uviiek je istinita, da za vodjenie rata treba samo ttovca, novca i opet novca. i***, Dugova, koje če rat ostaviti, teških žrtava, koje će kamate svakotn pojedincu nanlieti. itnaćetno tni da snosimo još nekoiiko desetina godina, a stvaranje t>oreza i ostaiiit budgetnih prihoda zadav^e f : nan«)jskoi utnjetuosti ogromne zadatke još za đugo vremena. Ati pobiednički sklopiien mir olakšaće i ovaj finansitski teret. Ipak zato ne treba se nađa'i oslobođjcnju od ovog tcrefa đtura. Naši protivnici su više osiabljeni finansijski nego vo.1nički. Tako jc nrite kratkog vremena Wo)ffov nred ohielodatiio statistlku. u

leojoj su ratnl troškovl sila spo'razttma za prošltt godlntt ozpačeni sa 200 tnilijardi; veoma vjerovatna suma kod onako (eškog i skup .-g vcjdjenja rata. Engieska i Francuska netnaju sattio troškove svojlh zentalja da podmtrtiju, one tnoralti finansijsKt potpomagati takodje i Rusiju i Itaiiju, a soltmska avatitura — da uzmemo ptimjer staje nesravnjeuo \ise. nego naš iront na dojranskom jezeru prema Sarrallovoj vojsci. Finausijska oiakšica ne tnože se očeklvati ni ođ najpovoljnijeg mira, i mi ćctno IntaH cla tiapuemo svn naštt privrcdnu snagu. da bi savladali finansiiske brige btidučnosti. Ali kao što nam je uspio pohod milljuna. tako če isto ići i sa finansijskhn spremaniein. Austriiska industrija, ploduo zemljište Ugarske i privredni napredak, što je nasttmio posllje svakog rata. zaiamčuju vrijednosti. i stauovife zemi.iišne promjene. k<.jc će privesti Monarhiji nova područja i šta svc znače vlše miiiiarđi. nego smo trebali za snretnu i materijal. a kamate i amortizaciia zajma neće tiani biti suviše teš- 1 ki. Danas se tnožemo prepustiti ponositom osjcćaniu, da nam ie usnieio. i da če tiam uviiek usnieti stvaranje sređstava iz naše sopstveue snage za najvećl i najskunlii rat svilt vremena. Izvanredni usnjeh setDm ratnih zaitnova naipouzdaniii j dokaz neponjednc narodne snave i neslomliivog narođnog povierenia. Oosoodstvenl pohod liovih mnijuna mora impcnovatl eak i našim ueprijateljlma. fe«?! M itiir. »■ _ Podntaršal Maksimitlian pl. tičeričKb. Beč, t9. đecevnbra. Pođ>' i a’va’ vtnk-i-.iil'jan pl. č.ičenč, koji ]'« posian, cTa Icao za<tu’'>n'k an<’ r onoarskog vojnog znncoiediiišK’a. sudjelute ki>d rnirovn'.hg pr'e ,T ov- i ra u PrestT.itorvsl-u bio j« Za vri’emo nr k > ia-anskog rata ausfromgarski vojni atnše u mskom elavnom stanu. Posl’je je na teme’iu stmfrih i-kustava nnr'rao više voinili racprava. koie su nohuJ'le onštu pozornost i u koihna je p-edskazao od prilike sve. kako će se voditi budući mo■derni rafovi. Služio jo kao easnik u gluvnom ,-tožeru, pa je pred rusko ;ia"an=ki rat b o načelnik glavnog stožera 13. zagreb''tkog vojnog zbora a n noč-’tku ovo rr rata zanovi’erlao je 14. pteš°d'i«ko'n d'vi’iJom. Danas je nođmaršal pl. ćiefvić već alcoro po' 1 .i»u dana z.nnovjednik 13. zagrebačkog vojnog zbora na bojištu, koji se osoblto f«taJ<ao ove godine prilikom austro-niemačke p-otiv of'’nz : -

ve na gaiičkom bojištu, kojom je oslobođjen ođ protivničke invazijo istočni >lio Gaiicij« i cijela Bnkovina. Zanijeuik tajniku Ktihlinaitiiti. (Naroftl! hrzotov „Beogndsldh Novtna*'! Bcrlfn, 19. decembra. Zu vrijeme bavljenja tt B r c s tLitovsku zbog nrirovnih pregovora zamjenjivaće državttog tajnika za spoijne poslove pi. Ktihimauna đirektor trgovačko-politićkog odjeljelija. nravl tajni legacijoni savji ;"! 1 ' dr. Dhauties. Marša! pl. Eicltliorn. Kb. Berlin, 19. decembra. . NVolifov ured javija: Generaipukovnik pl. E i c h h o r n prolzveden je ti čin nraršala u znak priznanja njegovih uspieha kao vrltovni zapovjeđnik 10. vojske i voine grupe. nazvaue ttiegovim imenom, čije su borbe pogiavito pridotijele. da se otpočmi pregovorl tta istočrtom frontn. Turska na pregovorima. N a s i m-b e j u B e r i i n u. Kb. Bcr'.in, 19. decembra. Tttrskl mlnistar spoljnih poslova ! Nasim-bej i državni podtajnik ministarstva spolinili pcsiova Rašid H i km e t-b e j stigli stt ovamo u svotn putu za mlrovne pregovore tt Brest-IJtovcskn. Brest-Litovvsk. Tvrdjava B r e s t-L i t o w sk, u kojoj se sađa vode vijećanja o miru sa Rus'Join, bila je u avgustu godine 1915. pozorišteni ogovčenili borbi. BrestI.iiowsk je i’iia iediiia ivrdjctv-’- kojtt je Rusija posjedovaia ua rijeci Bugu. a koja je kao grad biia važuo žcijezničko stjeciš’e, raspolažući sa pet veiikih željezničkih iitu'ia. Pa<1 tvrdjave usliiedio je tt noći 25. na 26. avgusta 1915. Aus tro-u garske i njemačke Čete osvojiie su tvrdjavne utvrđe. Brest-Lifowsk leži na mjestu. sdje Muhavviec utieče tt Bug. Za tvrđiavni rsojas izgradien je Brest-Litowsk godine 1831. prigodom poljskoga ustanka. Brest-Litov’«k bila je. kao i Ivaugorod. prava voinička tvrdjava. Sam grad prk leži dva kilomctra istočno ođ tvrđiave, koia je sagrađjena još na starinski uači-n i leži na desnai obaii Bu«a I s obiitt strana Muhavieca. Bre«tLito\vsk imao je u rnirno doba za'edno sa vojnom posađom od nrilike lOft.ftftO stanovni'ka. Grad je teško trpio zbog bombardovanja fvrdiave i prigodom posiiedtijesr uzmaka Rusa, jer su Rusi grad zapaiili.

Rumunjska i mir. Počctak mirovnih pregovora. (Narofid brzolav ..Bcozra'Jskili No’.liia**.) " Basol, 13. dc-ccr.ibra. „Daily Ncw h" javlja, 3a jo nu nftmjski poslanik >.r Londonu priirdot saopštenjo ruiminj-ke v’ade, po Jcome (a Rumunjska zv&nično otpo6c*ti mirovnc progovore. Jaš u nikatna ruskili četa. — Kralj Ferdhiand u vlastl boljševika. (Nnročlt! brzojav „Beozradskhi NovLna“-) Bcrlin, 19. deccmbra. ,,N a 11 o n a 1 z e 11 u n g“ donosi * ruske granice ove vijesti ..D j e n“-a iz Jaša: Jaš se nalazi u rukama jednog jakog rttskog četnog odielenja. Boljšev ikl su usp.teii da silom pro* dru u stan lcraija Fcrdinauda. koga sci pozvali. da odmah nrokiauitiie opštu amnestiiu 1 da viast poioži u ruke naroda, jer će inače rumutijskl narod u sporazumu sa svojom ruskom braćom' proglasiti SHverenitet riununiskog naroda. Dogadjaji u Rusiji. Protiv itkrajinske Rade. (Narofiti brzojav „Beosradsklh Novltta".) Petrograd, 19. decentbra. Savjetom narodnih povjerenika izražena sociialistička vlada potvrdjujo svima narodinia velike Rusiie, ugr.fetenim do sada od cariznta I buržoaziie, p r a v o n a s 1 o b o d a n r a z v i t a k. kao i pravo, d a s e m o g u o d i j e 1 i 11 od Rmsije. Zbog toga priznaje savjet narodniit povjerenika narođnosnu ukrajinsku repub 1 iku, kao i njeno pravo na notpuno 1 o c j e p 1J e n j e o đ R u s 1 j e, I pravo stnnanja n nre«ovore sa ruskom republikont. Medjutim, ukraiinska ra-’n ''cndila se. đa razoruža čpfe scvie-* ta. što su bile u Ukrajfni. Rada potno« maže zavjeru protiv vlasti savjeta. Pristajući uz sramnu izdaiu, rada na» primorava na iziavu, da čemo joj mi, ako ovo duž.p notraje. o b i a v 111 r a t. Zato joj stavliamo ova pitanja: Hoče K rada zauzeti stanovište nrotiv svakog nokušaia dezorganizacije na frontu? Boče li se obvezati tta obustavljanje svakog pokušm'a razoružovanjit nnkova savieta i Crvene Onr.te u Ukrajini, te na neođiožno vraćanje ođ ovilt četa oduzetcg oružia? Ako u toku 48 sati ne dodje povolian odgovor, sinatraće savjet liaroduih komesara, da rada stoji u otvorenom ratu nrofiv savt'-’fa u i tilrraiini.

I kada san obrhva umornc kapke 1 onl se sklope, Kad telo nostaie nemoćno I mrtvo; Moje misli, trtoje srce snuju sanano tkivo vaše tnoći, f ja itnam vas. tn ste samo vi — Avaj, prošli dani!!! Trnboba. A. 0. Matoš; , Stevan Sremac. (Nas r avak). „Ljutiti dobiie na llcu izraz ono<Ta, koga mrzi“ — fino opaža Lavator. Niko se ne ruga drugomc. a da se ne naruga sam sebi. Zato je Jamačno smijeh krači od nlača. Zato smo tužnl iza velikoga srniieha. I kod Sretnca možc se sve to primjetiti. Kao onaj liječnik. koii studirajući bolcst od nje oboli. tako I on pati od zarazne banalnosti. koioi se smije. Sadrž.aj priče Mica i Micika je sasvim ordinaran. Sremac se ne ustručava od lakrdiia u stiiu one cirkuske na kraju Vukadina. Efektu taj filogelast žrtvide i ono, što je i iznađ komike: — ukus. — „...Kako se obično fraile sa sela klanjaju, to jest izvuče malo vrat ko korniača.** Onis, kako čeretuša Oabriela gubi gaće i donju haiiinu, pas, što jede u slast onanke kad se raskisele, riječi trtica, kuskun, baiega i t. d. — sve to dokazuje. da banalnost, 1 ako smiješna, nikada nije duhovita. Sa gramatičke, jezične strane je Sremac literama dekadenca. Radi komičnog efekta 1 realistične vjernostl unakazio je kristalni Jezik starije srpske pripovijetke, jezik Lazarevića I Llubiše, natovarivšl ga silesijom stra-

itih, osakaćenih riJcCI, vcčinom germanizmima. Fraza zanetnairette, geriiianske konstritkcije, često sličtta žargottu nellterarnog novinarstva 1 niemačkoj sinttiksi K. S. Gjalskoga, reakcija ie profiv filološkog, pretjetancg, profesorskog purizma i afektlranoga seijačkova žargona ..narodskiit'* pripovjeđača. Erancuzi dijelc pfipovijedače u slikarc karaktera I običaja. Sremac poput svih sroskih prino\ r jedača ct fa običaje, dakie tipove. U toine. it ptirodjcnotn nekotn instiktu za uobičaieuo i tlnično je neodoi’ivost toga pripovjcdača, koji znadfaše, što se ne ttči od drutrili. svršivši kao tiiegov crkvenjak Arkadije ..trinacastu Školu“. I slalia kompoztcija. stil i jezik pomažu rnu još povcćati slikovitost i verizam te rcallstične komike. U svemu zaostaie iza prvaka srpskog pripovijeđanja, ali sve ih nadmašttje boeatstvom i vlernošćti tinškfh svoilit pmtrrita. Onisao ie tri giavna «rnska d’olektična tina: Užičatiina (,,Erliju“, ,,Eru“). Batiaćanina i Nišlilu tt svim niiattsama nijltovoga karaktera I tcmneramcnta, ušavši u najkarakter'stičnije tančine njihovoga govnra. Ako je poznavanje samog dialekta teže od pnznavania tudjeg Jezika, prosndite vcličinu Srernčevog taTenta! Nadiite mi brvatskog pisca, kojl je foto- i fonografirao u najmanje tančine kaikavca, štokavca 1 čakavca! Ta vještina karakterisania zapanjuje to više, što Je Sremac majstorskl, kroiački sin, najradiie opisivao haš tu polugradjansktt I poluseliačku klasu, blijedu i neodredjenu, koja se ostalim piscima čitii najnepoetičnija. najdosadnija 1 najbanalnija. Cujte jedan diaJog:

„— Evo vatn i uoge ... da vas voli puttica, što kažu! — smeje se gdja. Siua i sipa mu u tanjir.** Blagodariiti — klanja se g. Pera. — Izredna. črezvičajna čorbai'* ..— E to ie Jticina slava, ona je đanas bila reduša —" „— N'e ntarim fi ia za te pokenese. koko ll ilt zovete. Nikad ne znaš što si izvađio. Tražiš i oćeš belo meso. a kad razvije. a ono šiia s elavom. Svapski džebrakluk i ttiš<a drugo, vvag im materi, kad več tako tnoram da se Izrazini! Od iednog piieta oće stothm da ugosti: oće da uočasti i da ga opet malo košta!“ I t. đ. Bačke kuharice. učiteiji i seijacl. srbijauski ćifte, profesori, trgovci, gedije I činovnlci — sve to lvc>sjedi rodienitn svoiim gestom i jezikom. Kuhiliic, foždnnike. piosmc tugovankc. i one ,,na froucie". Ihihavna nepismena pisma, život gradski, malograđski i seoski izradjeu ie detaljirom tačnošću kratkovidnog b 'kroresca i Živošću tnenioara. Dok ostali naši piscl opisniu Uk jednu pokrajinu ill jedan stališ. Sremac je vierno ski<'>'rao sva tri nlemenska srnska tipa: Sinnadiju, novooslobodjene kraieve i tip t. zv. Vojvoditie, onisavši na relativno maiom prostoru sve srpske glavme ct"ičke i socljai"e tipove osim ..elite". Taj tradicionaliista i konservativac aristokratskih načela ie dakle kao artlst dcmokrat. „Sanio mnder n o postaic staromodno“. (Wilde). Sremac nije pomodati. Starinski razvučeni. famiiiiarni stih sasvim odcovara niegovim dnbroćudnim, starinsklm osobama. potsjećajući na soliđnost drevnih kniiga, na ,.dobrožeijate!inog“ Dositija. na pričanie Vuka Dojčevića, na Ignjatovića.

Reljkovića, na staromodne, tople romane Richardsona i Eicldinga. na GI! Blasa i Jonsonovog Volponea, na zdravu surovost Hogarthovu i tia zadovoljni, famiiiiarni genre holanđijskih' slikara, naročito na humoristu Steena. Sremac ie tako staromodan. ..fatermerderski** i „kriuoHnski**. da vrio rf» ietko opisnie miiieu, naročito pavsage. Samo baeku okoiicu je opisao. Hrvatski iieupučeni čltalac ne bi pogodio, gdjc se doo'adja na pr . Jbiš-Aa« r a il! Zona Zamfirova. Sremac, kao slikar, odiilutje se najvlše u portraitn, karikaturi I genreu. Bo'ji ie litimorist no satirik. Satira na socijalizam, Limunacija, nema nl komične snage Vukadinovih pustolo« vina. Za pravoga satlrika netna Sremac dosta žuči i inteligencHe. Pravl satirik je mizantrop kao Flaubert t Svviit. kojl ostavi irnetak za lud"icu. Nadbiskun King ga zove najnesrećnijini čoviekoiu na zetnlji. a šala mu ia ..savršettl razum u službi ludostt** (Taine). Pravi, veliki satirik kan Juv*nal trtora biti onćenit, objektivan, bez pređrasitda. simnatiia 1 antinatija, uzviŠen nad svim neđ'''kazanim teortjama, iiiteresima i strankama. Takav f® Aristofan. ..savršen gradianin". Za pravoga satirika „netna grijeha osim gluposti*. Dok se od liumorista traži u prvom rcdu sensibilitet. srce. satirik apeluie na razum. Sremac niie pravl satirik, jer ima više srca i instikta od inteiigenciie i revoltirane logike. Njegova sntira je jednostrana, strančarska kritika jednog zagriženog staroliberaia: dakle partaična i ne uvjerava. Ni.iedna stranka nema garancije protl smijpšnostl. Sremac je humorist, najboljl humo-