Beogradske novine
Broj 34ifc
PetaK
BEOORADSKE NOVINE
21. decembra 1917.
U. Broj 5081 Urošević Milan J., Junkovac; 5162 Urošević Milivoja djeca, Železnik. V. Broj 5304 Varić Stanija udova i djeca Milana, Popović; 5326 Varić Uarinka uflova i djeca Obrena, Popović; 5479 Vaslć Radoja porodica, Badanovci; 50% Vasić Stanka udova i djeca MarinJca. Babe; 5476 Vasić Stanka udova l djeca Radivoja, Šopić; 5226 Vasić Životc udova i roditelji, Ropoiievo; 5409 Veljković Jordan, Spojna 15; 5317 Veljković Mileva udova 1 dje,ca Pante. Zarkovo; 5346 Veljković Žitvana udova i djeca Arattdjela A., Bo•lcć; 5187 Vemić Dragić, Dudovica; 5067 Vićentijević Milenko, Stepojcvac; 5299 Vićcntijević Mileva ndova i djeca Nenađa, Ouberevac; 5268 Vićcntijević Miljka udova i djeca Ivana, Dra'ževac; 5444 Vukadinović Radomir, Vidinska 31. Z.
ski državnlk 1 književnik Benjamtn Dusraeli grof (earl) Beaconsfield (izg. ,,Bikonsfild“), koji Je za balkanske narode interesantan zbog velike uloge, koju je igrao na berlinskotn kongresu 1878. godine. Bcnjatnln Disraeli bio jo sin engleskog knjižovnika Isaka Desraeli-a. 1821. godino postado advokatski pripravnik i poče radili na književnom polju. Prvi njegovi književni uspjesi otvorili su rnu vrata u neka aristokratska društva, preko kojih jo postepeno sticao sve uglodnijiii lienih veza. 1826. godino izašla je prva knjiga njegovog romana „Vivian Grey“, a za ovmn su so tjizala djcla „Popanilla“, „Tho \vondrous talo of Dav. Alroy“, „The young duko“, „Contarini Floming", „Henriettc Flcm i n g“ i dr. Višo puta se bez uspjeha KanOiclovao za poslanika, i to se u prvo vrijcme bio pridružio liberalima, a!i so vremenom evc više uda javao od njfli. Svojim političkitn napisom ,,W h a t is h <:?'•' („Bta jo on?"), zituzeo jo kao ne-
Broj 5398 Zarić Jana, Resavska 82; 5157 Zarić Mara udova i djeca Milovana, Zeleznik; 5369 Zdravković Ljubinka udova i djeca Dragoljtiba, iVrčin; 5262 Zlatanović Zagorka udova i dieca Ivana, Žclezttik. Ž. Broj 5331 Živanović Perskla udova i djeca Nikole, Progoreoci; 5469 Zivajtović Stana i djeca Marka 1., Boleč; 5103 Živanović Živana udova I djcca Ljubomira, Vlaška; 5295 Živković Milcnija, posluž. u školi; 5176 Živković Miieva udova i djcca Milana, Kumoflraž; 5324 Živković Mileva tidova i djeca Obrada, M. Požarevac; 5490 Živojinović Kosara i djcca Milana, Brajkovac; 5104 Živojinovlć Ljubisava TOditelji, Arapovac; 5297 Žmurić 2ivana udova Al., Mala Ivanča; 5458 Žujovič Velija udova i djeca Radivoja, Rajkovac.
Grad i okolica. Pnevni kaienaar. D a n a s je petak 21. đeccmbra, po starom 8. dccembra. — Rimokatollci: Toma .ipostol; pravoslavni: Prcpodobni Palapije. CasniCka 1 ctnovniCka kasina oivorena jc do 12 sati u noći. C. i k. vojnićki dom: Citaonica, soba za pisanje i igranjc, kantina. Otvoreno od 7 sati izjuira do y sati uveće. Siobodau piistupsvakome \ojniltu. beogradski oiieum (u zimskom pozorištu, prijc Boulevardj: Poćetak predstavc u 8'30 sati uvece. i\ineraa<ograti: Vojni kino u Kralja Milana ulicl 56 (Koloseum): U 3, 4 45 i u 6'30 satt posiije podne predstave za gradjanstvo. — C. i ki. gradjanski kino na Tetazijama br. 27 (Parisj: U 6 sati uvcče predstava za gradjanstvo. r\oćna siuzba u ij ekarnama : U seomici od 16. do uključivo 22. decembra obavijaćc nocnu službn u Beogradu ove ijeKarne : 1. rejon: Dr. P a n i ć, Saborna uiica br. 77; li. rejon: S e k u 1 i o, Tako.ska tii. Dr. 37; ili. rejon: Protić, Kralja Miianova ui. broj 87 rostjedriji električni voz za Topčider srcće od sjx>memka u 3'30 sali poslije podne, a iz Topčidera za Beograd u 4'03 sata poslije podnc. T o v a z i i za n ed j e ! j u. Kcd vožnje parobrodom iz Beograda u zemun: 7, 8, 9, 10, 11 l 12 sati prljc podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. iz Zemuna za Be ograd: 6‘30, 7’30, 8'ČSO, 9-30, 1O-301 11-30 pr. podne; 1'30, 2-30, 3-30 4-30, 5-30, 6.30 i 7 30 pos!. podnc. — tz Zemuna u Pancsovu:u6 sati ujutto i u 12 satl u podne— Iz Pancsove u Zemun: U 8"30 sati prijc jKjrinc i 3 sata posiijc podne. — Ladjn, koja vozi izmcdju /.cmuna i Pancsovc i otratno uc pristaje u Beogradu. i\ r e t a n j c parobroda za vojn I k e. Odlazak iz Zemuna i Beograda u Orsovu svakoga poned.cljka, srijeoe i subo.c. Ođlazak iz Beograda u 5 satl lzjutra, dolazak u Oraovu u 3 sata i 10 minuta poslije podnc. Iz Oršove u Zemun i Bcograd svake nedjelje, utori:a i četvrtka, odlazak iz Oršove u & sati izjutia, dolazak u Bcograd u 8-30 sati u većcr. a o t a ii i ćk a d a s t a. Otvorcna utorkom, čctvrtkom, nedjeJjom 1 praznicima. t-osjet Doiejnika u Doinicama: U Dolnici .Brćko'’: od2— i sata posiije podne. U bolnlci „Brfinn’*: od 9-30—12 sali prije jodne l od 2 —1 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj botnici: u utorak, četvrtak i ncdjelju od 1—3 posiije podnc. Knžna boinlca: Posjcta nljc dozvoIjcna. Obaviještcnja o bolesmcima dnevno od 11 do 12 satr prije podne naulazu u baštu boJitttke zgrade sa stranc Vidinsnc ulice, Vojno parno tonio kupatilo u Cnr UuSanovoj ulici. — 1. Kupatilou kadama: a)Za vojnc osobc otvorcno radnlin danima od 7 satl prijc podne do 5 sati posiije podne, a nedjeljom I praznlclma od 7 sait prljc podnedo 12*/ sati u podnc. — b) Za gradjanstvo radnim danlma od 9 sati prijc potine do 5 sati poslijc podne, a ncdjcljom 1 praznicima od 9 satl prije podne do 12 l / a satl u podnc. — 2. Parnokapatllo za ćasnike i njima ravnc ćinovnlkc otvoreno jfe utorkom, sriieđom, petkom 1 subotom od 7 satl prije podnc do 5 sati poslijc podnc, • a nedjcljom I praznidma od 7 satf prfje jiodne do 12'/ 2 sati u podnc. — Za gradjanc muškogpola otvoreno je parno kupatiio ponedjcljkom 1 ćetvrtkom (ako u ic dane ne pada kakav praznikj od 9 satl prijc podne do 5 satt postijc podnc. — Casnicima i njima ravnim ćinovnlclma stojc na volju da sc služe parr.im kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom i ćctvrikomj. Blagajna sc zatvara radmm danima u 12*/ 3 sati, a nedjcljom I praznicima u 12 sati u podne. Istorijsk] kalendar. Na datiašnji dati, 21. decenibra 1375. godine Minro je» u Ccrtaldu bliau Firenze talljanski pjesnik (liovanni B o c c a c i o. Boccacio jc rodjern 16. juna 1313. god. On je 7 ,asnovao klasičnu talijansku prozu. Najčuvenije mu je djelo „Decamerou e", zbirka od stotlne pripovijedaka, koju je prevedena na sve žive jezike. Oslm toga je pisao pjesme, ronune I rasprave o Dante-u. — 21. decembra 1804. god. rodio se n Lonđnnu engle-
ku srcđirm izmedju obiju glavnih englcskih stranuka, ali se sve višc pribbžavao konzcrvativcima, što je pivi put pokazao svojim djelom ,,V i nd icat i on o f the Engl ish consti tution 4 . Najzad budo 1837. godine u Marchszcne-U izabran za poslanika. U ono se vrijeme oženio nekom starijom i bogatom udovicom. Disraeli jc sa jednim kmgom književmka i poiitičara sastavfo kolo takozvano „mlađe Engleskc“. Poglede toga svoga kruga iznjeo je u romanima„Coningsbv, or tho new generation", ,,Sybil, or tho twe nations“ i ,,Tanored, ortlie new cruisadch Zaetupao jo gleđište, da se ongleska konzorvativna stranka mora podmladi ti tirnc, što so neće isključivo oslanjatl na krupnu arostokraciju, već i na široko narodne mase. 1852. godine Disrae.i prviputstupi kao ministar finansija u Derby-cv kabrnet, a!i sva vlada buđe još iste godine oborena. Pošto je 1858. god no pala Palmerstonova vlada, Derby i »Disraeli opet dcdju na vladu. Za vrijeme toga svoga miuisti'ovanja, Disrac i je s.tikao velikili zaslnga time, što je Inđiju, kojotnjećotleupravljala takozvaca,Ist čno-Indijska kompanija“ stavio pod nepcsrodnu englesku državnu upravu. Idući put đošli su Derby i Beaconsf eld na vladu 1866. godine. 1867. godine prodrli su sa jiovom izbornom reforrnom, kojom su znatno proširili izborno pravo. Fo snuti Derbyevoj Disraeu postade 1838. godino predsjednik ministarskog savjeta. Ka tom položaju vodio je energičnu spoljnu politiku. Prvi izbori izvršeni po Derby-Disraelievom izbornom zakonu dadošo većinu liberabma i Disraeli morado da odstupi. Kao prvak opozic.je, Disraeti jo u parlamentu vodio žestolcu borbu protiv Gladstone-ove spoljne potitlke. Naročito ga je žučno napadao zbog neuspjeba u dugom i čuvcnom d plomatskom sporu sa Sjeđinjenim Državama zbog broda „Alabama", koij jc riješen izbormim suđom. 1871. godino Disracli opct dolazi na vladu i postižo silne usp^ehe u spoljnoj poUtid. Iste godine položio je ruke na ostrva Fidji, a idućo i zved© kupovinu akcija sueskog kanala, čime jo ovaj v*ažni pomorski put konačno đošao u englc-ske ruke. Vrlo važan i značajan korak predstavljalo jc p.oglašavanjo englcske kraljico Viktor je caricom Indije, jzvedeno 1876i godine. Za usjijcb u ovom koraku i izvedenu reorganizaciju vojske kraljica mu isto godine podari titulu grofa (earla) Beaconsiiddskog i u vezi s time članstvo u gornjem domu. Opštc je poznat Beaconsfieldov rad na berlinskom kongre-u, na kojemu je on lično zastupao Englesku. Kao što je poznato, Engleska se energično protivila da prizna san stofanski mir, pa za malo zbog toga nije đošlo do rata (iizmodju Busijo i Engieske. I u toku samog kongresa nekoliko puta za malo nijo došlo do prekida Izmodju obiju sila. L’o zaključenju kongresa Engleska je od Tbrskc dobila ostrvo K ipar. No i pored svib tili velikih uspjeha u sp&ljnoj politici, Beaconsfiehl je na izborima 1880. godino protrpio poraz. Narod, koji je zazirao od ratnib komplikacija žolio jo mimiju spoljnu polbiku i dao je većinu liberalima. Kao opo zicijonar pak Beaconsfield jo još do kratko vrijemo pred smrt dolazio na sjeđnice parlamenta i učostvovao u debali. Umro je 19. aprila 1881- godino i sahranjen sa velikim počastima. Mišljenjo o Bcaconsficldu kao političaru još ni dan danju nijo konačno utvrdjeno. Dok ga njegovi jednomišljenici smatraju jednim od najvećih etigleskih državnika sviju vi-emena, dotle ga njegovi protivnici opct obUjožavaju običnim pclitičaiein, koji je samo i jedmo imao srcćo. — 21. decembra 1890. godino umro je danski kompozitor Niels Gado. Rodjcn je 22. fcbniara 1817. godine u Kopenbagc-nu. Od 1844. do 1848. god. bio je koncertni direktor u I/Oipzigu, a 1818. godinc došao jo na slični položaj u Koponhagenu. Komponovao je kantate, riverljro jtd. Parastos. Vidosava i Milan Mićlć novinar, izvještavaju srodnike 1 prijateijc, da će u subotu u 11 čas. u Sabornoj crkvl davati trogodišnji ponien svojoj mtloi i neprežaijenoj AI e ksandrl (Sckl), supruz! Borivoja Mirkovića. Da se iave radi prijema uovca. Pozivaju se za prijcm uovaca. da se jave g. Pavlu Deniću, mlnlstru u penziji, Karadžićeva broj 11, svakog dana od 3—4 poslije podne;
l
Atanasije Vukosavljevlć, prota Iz Rogače; Atanaslje Vučlćević, sveštenik iz M. Požarevca; Jovan Dimić, sveštenik iz Mirijeva; Panta Dragojević, Barića; Toma Burković, sveštenik iz 2eIjmiika; Milan Deštć, carinski činovnik; Milenko Manojlović, knjigovodja drž. dugova; Ljubomir Savić, poslužltelj uprave drž. dugova; Milan Stojanović, poslužitelj carinarnice; Natalija Stanković, praktikant ministarstva finansija; Mileta Stanković, poslužitelj carinarnice; Milica Oudovlć, praktikant uprave dugova; Miroslav Oligorijević, praktlkant uprave dugova; Dimitrije NCstorović, praktikant iiK>uo|X)Ia; Pctar Novaković, poslužitelj carinarnlcc; Aleksandar Radovanović, svešt-cnik iz Ritopeka; Ojorgje Jovčić, iz Mladenovca: Ivau St. Blagojević, iz Burova; Dušan Popovič, učitelj; Milivoj Petrović, učitelj; Atanasije Jovanović, učitelj; Draga Kgstić, telefoniskinja; Maksim Petrović, revizor u penziji; ćaroban, da me je potpuno zadobio. Ne umijem vam reći, kako ml je pošlo za rukom, da u roku od deset doua zadobijem ovu djevojku za sebe i sklonim na udaju za jnene. Znam - samo toliko, da to nisam postigao prisveštenik "Sz joj o svojim domaćim prilikama 11 ukazujućl joj na svoje bogatstvo; namjcrno sam ćutao o svemu tome, jer mi čast nije dopuštala, da tako reći kupim ovu djevojku, koja mi je slijepo vjerovala. Vjenčali smo se u najvećoj tišini u onom istom malom mjestu u londonskoj okolini, gdjc se nalazio njen zavod, a, ma da ja u prvi mah nisam sistematski krio svoju ženidbti, rpak niko iz kruga mojih poznanika nije saznao za ovaj moj korak. Docnije sam do duše činio sve, da krijem od svijeta ovaj svoj brak. Neposredno po vjenčanju doveo sain mladu u očevit ktiću, a da prethodno nisam priredio ni najmanjc priprcme za rjen doček. „Lola, na žalost se moramo odreći kako svečanc svadbc, tako i svadbenog putovanja", rekao sam joj. „Otac mi je na samrti i traži da govori samnom. Ono, clo duše nijc prijatno, što pravo iz crkve, gdje si se vjenčala, moraš otićl do jcdnog samrtnika, nii šta ćemo, kad nam je takva sudbitia". (Nastaviće se)
Posšijednje brzojavne vijesti. Izvještaj niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 20. decembra.
Radovan Mićić, čincvnik tt penziji; Avram Stefanovič, blagainik suđa; Dragutin Nedeljković; Sreten Stošič, ekonom iz Malog Mokriluga; Svetozar Protić, sres. načelnik; Sinia Oj. Popović, viši kontrolor; Sreten Pantelić, kapetan; Stevan Nikolić, marveni ljekar; Janko Paunović. viši intendant; Milan Rakočević, učitcij; Borislav Petrović, kapetan tt penziji: Ojorgje Novaković, peuz. poručnik; Dimitrije Rađović, peii/- člnrvnik; Aleksandar Markovtć, čin. ministarslva finansija. Radi legiti r nacije, potrelino ;e ponijeti policijsku prijavnu listu iii uredno ptinomoćijjp Prilog za ptičuvmi boinicii „Briinn“. Za božićnjo darivanje ranjcnika i bok-snika u pričuvnoj Volnici „Briinu" s’iglo jo daljo 100 K od znpovjeđništva c. i k. željoznice ,,Jug“. Nadjeuo. Nadjeno je dcvet kiuna sitnib, kao i jedna krana usitno. Ko je izgubio novac, neka se javi u sobi br. 32 c. i k. okražnog zaposjednaštva Beograd grad. A. Grbt: TAJANSTVENA OTMICA. (Nastavak). Nisam zaboravljao, da je ona bila iz zlikovačke porodice, ali zar oua nije bila napustila svaku zajednicu sa svojima, zar se nije bila prenijela u sasvim đrugu sredinu, it koju oni nikada neće tnoći stupiti? U ostalom zai* ne bih u stvari sačttvao sebi putpunu slobodu, ako bilt se oženio ovom napuštenom, preko svega skromnom djevojkont? Ta ona nikađa ne b! ništa zahtijevala od niene osim krova i uajneophodoijili pažuji. Pored toga njena se ljepota n tolikoj mjerl razlikovala od draži djevojke, koje sam se morao odreći, da nije postojala bojazan, da će mc ona svojotn pojavom potsjećati na izgubIjentt dragu. Pošto sam đugo ozbiljno razmiŠIjao o toj stvari, došao sarn do konačnog zaključka, da je Lola zbilja bila najpodcsnija. Tako vam ja jednoga dana od-oh u zavod, ti kojenni se ona još jednako nalazila. Nisam je mkako bio vkiio, od kad smo se ono u jutro po oftoj strašnoj noćl bili rastali pred oiiom kolibicoin u Vermontu. Ja sani ]e sebi u mislima još jeduako predstavIjao kao omt istu skromnu, ćutljivu djevojku, koju su toliko tištali njeuo porijeklo i njcna z!a sudbina. Stoga sam se jako začudio, kada je poslije toliko vrenteua prvi put opet ugledah. Njen vitki, gipki stas bio sc još većtna razvio; ona je izašla preda me uzdignutc glave 1 vedra čela, kao svjesna novog položaja, što ga je bila stekla tt životu obrazovanjem i vaspitanjetn. Sa svojom divnom plavottt kosoni, n ma da je i sada još bila skromno odjevena, iigledaia jc tnnogo prije Icao kakva prlnceza, nego li kao kćei-ka jednoga ziikovca. Pravo da vatn kažcm, nijc mi bilo najprijatnije, kad sam opazio tu promjenu. Nisam se bio nadao, da ću je ovakvu zatcći, pa sam se valjda s pravotn bojao, da ona neće odgovarati svrsi, koju satn joj blo namijenio i da ćc na kraju krajev a biti svc drugo, s*amo ne skromna Ttrpcljiva žetta. Uslijed tih osjećaja, Ja sam nehoticc otpočeo razgovor s njomc uzdržijlvijlm i utegnutijim tonom, ncgo Što mi jc isprva bila namjera, čak šta više nialo saitt se i zbvnio, što je ona svakako 1 opazila, jer se samo za jedan časak jedva prinijetno nasmijcšila. A baš taj osmijeh bio je toliko. sladak i
Zapadiio bojište: Fronr prijestolonasljcdnika R u pprechta havarskog: Grad D i x m u i d e n bio je od vremena na vrijeme izvrgnut živahnoj minskoj vatri. Izmedju houthoulsterske šume i Lys-e kao i južno od S c a r p e pojačala se poslije podne i uvečc topnička djelatnost; kod L e n s a žestoke borbe bacanjem mfna. Front njentačkog prijestolonasljednika: S obje strane O r u e s-a i na visij nama Maase jugozapadno od Cambtes-a piolazno je oživjeia topnička vatra. istočno bojište: Nenta ničeg novog. 1 Maćedonsko bojište: Na Vardaru i izmedju Vardara i Dojranskog jezera vatrena se djelatnost bila p o j a č a 1 a. Talijansko boiište: Odbijcnl su talijanski protiviiaoii di protiv no\o /adobivenih linija na Monte Pertica, do kojih je došio ii više maiia. Na zaiedju T o tn b e i na I P i a v i s obje strane M o n t e 11 a ži* valme topničke borbe. Izmedju Brente i Piave zarobljeno je od II. deceutbra 270 časnika i 8150 talijanskih vojnika. Prvi zapovjednik glavnog stana pL Luđendorff.
Dogadjaji u Rusiji. NOVI GRADJANSKI RAT U RUSIJI. Beriiu, 20. decembra. U ovdašnjim političkim krugovima prosudjujit protivrječne vijesti o novom gradjanskom ratu u Rusiji vrio O'prezno. Upozorujc se, da te vijesti dolaze većinom iz engleskih vrela, da su s jedne strane sastavijene vrlo teudencijozno, a s druge straue pretjerane. Drži se vjerovatnim, da se protivrevolucijonarni pokret raspiruje i finansira od Engleske, koja hoče đa na taj način oteža pregovore tt Brest- Litowsku. No smatra se i s k 1 j u č en i m, da bi sporazuniu sve kada bi boljševici bii’ i poraženi ikada više uspjelo, đa rusku vojskti natjera opet u vatru. Svakako se mora račututi s mogućnošću, da će dalji raspad Rttsije novitn gradjanskim ratom pregovore znatno oduijiti. ZAPOĆEO TRGOVAĆM SAOBRACA.T IZMEDJU NJEMAĆKE I RUSIJE. Petrograd, 20. dcccmbra. Na raznitti frotitovima, naročito tt oblasti M i n s k a, trgovački je saobračaj v eć započco. Nijemci ovdje tnijenjaju metalnu robu za živežna sredstva. SAMOSTALNA UKRAJINA KAO ČLAN SVERUSKE SAVEZNE REPUBLIKE. Stockholm, 20- dceembta'. Središnji odbor nkrajinsko Rado fzđao jo proglaa ukrajinskom narodu, n kojem 80 Ukrajina proglašujo demok atnkom republikom, kao saveznom državom sverusko savemo republike. (Naročlti brzojav „Bcogradstdh Novina“.) Bcrn, 20. decombra. Ruslri sanalnik bemskog ,,B u n d a“ javlja: „R u 3 k o j 6 S1 o vo“ potvrdjuje oonivanjo ukrajinsko republike kao člana svcrusko savezno republike. ODESA U RUKAMA UKRAJINACA. Haag, 20- deoembra. Proma jodnoj Reuterovoj v'jesti zoposjeli su Ukrajinei Odesu. U rukama boljševika nalazi so jos samo nrislanišfo - ~
girana 3w ODLUČNA IZ.FAVA TROCKOGA 1 SAVEZNICIMA. Rotterdam, 20. derombra. * Havas javlja iz PetrogTada 14. ov. mj.: Odgovarajući na Buchanan'vo saopštcnje boljševičkoj vlađi izjavio jc Troc kij, |ia £>e ponude savjeta narodnšh povjcrerdka njemačkim vlartma biti učinjene potpuno nezavisno od saglasuostiili neodobravanja savezničkih vlada. Savjet sc u ni kojem pogledu ne smatia veztnim od forma!nih ugovora bivših vlada. Ou će 6o u borbi za mir dati vođiti je’ito od principa demokracije i jnteresa ralničk« klase cijeloga svijeta. NAD PETROGRADOM JE PROGLASENO ratno stanje. Kb. Petrovrađ. 20- dccembra. ' Nad Petrogradom je proglašeao rafn o s t a n j e. Skupljanja su na ulici zabranjena. Pljačkanje će sc boz prelhođno o{X)mene ugu&iti mašinskim pu kama. Bcz naročite dozvole ne smije se posiije 9 sati uveče niko naiaziti na ulici. povratak gragjanskih zaROBLJENIKA IZ RUSIJE I RUMUNJSKE. Kb. Bukarešt, 20. decembra. 18. o. mj. stigao je u područje vojne uprave prvi voz sa 950 pripadnik.-’ središnjlh vlasti, kojc je rumunjskr vlada tečajem rata odvukla u Moklav. sku. Povratak se vrši kroz front. Vozovi kreću u dvodncvnim odstojanjimu SA KALEDJINOM SU ZAROBLJEM I GENERAL ALEKSEJEV I BIVSl PREDSJEDNIK DUME RODZIANKO. ONaroćitl brzojav ,3cogradskili Novina”) Stockholm, 20. decembra. Iz Petrograda javljaju, da je gene fal Muravjev, vodja boljševičkili četa, koji jc zarobio geueraLa Kalcdjina, ušao u Rostov na Donu i zaposjeo taj grad. U društvu Kaledjina nalazili sti se i bivši generalisimi Aleksejcv te b!vši predsjednik dume Podzianko, nu su takodje zarobljeni.
I PORTUGALSKA VLADA OBJAVLJUJE TAJNE UGOVORE(Naročiti brzojav „BeogradskJJi Novina“.) Rotterdam, 20. decembra. „M o r n i n g p o s t" izvješćuje: Nova je portugalska vlada naredila, da se ohjave tajni ugovori bivše vlade, Jedan đio tih ugovora već je pređi&n u tisak državnoj štampariji. BRIAND ZA MIR NA TEMELJU OBOSTRANOG SPORAZUMA. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novlna“.) Ženeva, 20. decembra. ,,P o p u 1 a i r e g e n t r e“ upor«o tvrdi da je Briand odlučio, da se odupre ratnoj politici ,,do krajnosti". i da se sagiasi sa Caillaux-ovint shvaćanjem o iniru na temelju ohostranog sporazuma. NEUTRALNA ŠTAMPA O LLOYD GEORGEOVOM GOVORU. (Naročitl brzojav „Beogradsktri Novlna") Basel, 20. decembra. „Baseler Nationalzeit tt n g‘‘ piše o posljednjem govorn L1 o y d G e o r g e-a: Tendenciozni način, kojim Lloyd George govo-ri c Njemačkoj, čini po mogučstvu sve, da goruće rane čovječanstva još više otruje. Engleska, koja je napala Bure koja u pitanju Egipta nije održala svojih obećanja, ima kao država malo prava na toliku strogost. LIoyd Georgc Očevidno zaboravlja, da je — ako za EngLesku ncma srednjeg puta izmedju pobjcde i poraza — toni porazu vrlo, blizu i da sa sudbinom svoje zemlje tjcra opasnu igru. Još nikada do sada nije opasnost poraza sporazumnih sfla bila tako velika kao danas pa i u slu-. čaju, da bi boljševiki bili pobijedjeni. Lloyd Gcorge nijc svojitn govorom radio za engleskog, već za pruskog kralja. NAPAD NA LLOVD GEORGEA U ENGLESKOM GORNJEM DOMU. (Nnročiti brzojav „Beogradskih Novtna“.) Rotterdam, 20. dccetnbra. U engleskom gornjcm domu žesto« ko je napao Lord Beresford L!oyd Georgea zbog njegovih neodgovornih i ncpouzdanih podataka o ratnom položaju. Lord Bcresford zahtijeva, da se nadju sredstva, kako bi se LIoyd George-u bez bola ali uspješno zavczala usta. Lord Beresford je nastavio: Lk>yd George je rekao, da sjno mi u 10 mjeseci ove godine uništili dvostruko toliko podmornica koliko za prošlih 12 mjeseci, ali ttije rekao, da smo mi u ovih 10 mjeseci izg u b i I i i v i š e o d d v o s t r u k o t oliko tonaže, koltko za prošlih 12 mjcseci. Ove nedjclje, kad je navoduo poto>jen samo 1 veliki brod, izgubili smo mt ti stvari više nego ptosječni broj gubitaka brodova sporazumnib sila i neutralaca, koji stt u Engleskti uvažali živež. U donjem se domu govori jeduitn, a u gornjetn domtt đruglrr načinom. CAILI.AUX-U ĆE SUDITI DRŽAVNI SUD. Lyon, 20. docembra. Prcma londonskim listoviina vlada mišljenjo, da će francuska komora jed noglasno odobriti izračenje Cai!laux-a, ali da ovomc ne će suditi raini, nogo đržavni snd ’ - - -