Beogradske novine

iziaset dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podna.

Pojedinl brejevi: • I ■ ripcn]»<‘nrtJ» a. e. I b. Itti *ll«m ktlm • Hnat*k»l-81mnl|l, BM<1-H»r«**«rta) I Mmaip po •I|m 4 «<J. 10 tatin litM trt) **<rul|a •• €l)Ml «l.. . .10 (Mtara ■ iia Ofllssl po dlenlka.

MJeaečne pretplatai S lnrili l ■ tratoffcM ti)»i|UMllo (g i l-u »a ri b«lM I . B"— 1 U mnram u dntim • to*u . . IN U Hnatotol-gtafMlil, Otnl-HoeMMM 1 DUraMlJa . . I 800 U MliHrakralMtai 8«fti« • )r>tl f»)8l)» U iMitrantfo...........

Urednlitvo: BEOORAD, Vuka Koradžlća ul. 6ro| tO. Tolofon broj 83. Uprara I prlman]o protplata Topltiin venao bre] 21. Tatoto« bro] 28. Prbnaalo eplaaa Knara Ulhalla uL bral 38. Talafoo br 243

Br. 356.

BEOGRAD, subota 29. deceinbra 1917.

Godina 111.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog, stožera. Kb. Iie'\ 28. ilcrnmb'n. Istočuo bo}1?te: - . Primirje. Taliiansko boiiAto: Zapadno od Moato Asoioao i istoč10 oti Monte Solarolo odbijeni au 5 cprJ jateljski napadi. Načeinik cfavnoj stožera.

Odvnžnost zo lstinu. Pri dcbati o ratnim clljevima 18. ov. inj. u cncleskoj donjoj kući zastupall su Kledište vtade o.borbl do konačne pobjedc čiatiovi kabineta, Balfour i CecM, a do liječi su došli 1 libej-ali i radikali. Njihovi govori su pouešto odstupali od tiobičajenog engleskog pravca, pošto je kroz njih provejavala čežiiju za mirotn, koja jc sada više nego prije obuzela englcski narod. Da nižl slojevi britanske države čeznu za inirom, a da proklinju rat, koji je samo igračka čudi i vlastoljttblja njilio,vih vodja, — to sad ne možc brisati ni fanatički bučan govor jednog Lloyda .Oeorgea. Samo šteta, da tako malo odlučujc narod u Engleskoj, koja je ttvijek tako drska i ponosua na svoj ’đemokratski ustav, te se izidajc, kao đa se bori za demokraciju cijelog svijeta. Samo nekoliko njih, večinom visokorodjenili ili u najmanju ruktt bogatorođjcnih, koji uz športsko obrazovanje, — što sc daje mladeži iz Iđobrih kuča, — ne stoje baš tako Visoko. vladaju zcmljotn i narodom. Oni su vjerne sluge engleskog iinperijalizma, u čijem se sjaju suučaju 1 komc za ljubav tovare iia svoju savjest največe nitkovluke sa radošču i ođuševlienjem. Ovi dandy‘3 t sportisti po Ghurctrillovom modelu btli su uvijek nesreča engleskog naroda, koji uema socijalnih prava t čezuc 7 .a siobodom, i koji još uvijek nema od.važnosti, da se laktom progura ttaprijed. Bilo b! več vrijeme, da poslije Francuske 1 Rusije i za ovaj narcd animalno sposoban — počne vijck prosvjete. U spomenutoj debati u đonjoj kućl blo jc lord Ponsotnbv govornik naroda Ovaj čovjek, Icoji Ima razumiievaijja za stvamost svjetskog položaja, ,te se đo sađa nije đao zbuniti ulopističkim fantazijama engleskilt vodja, — šibao je najoštrijim rlječima cnglcsku diplomaciju, za koju izgleda, da zentlju tjera u bczdani ponor. On je jedan od prvlh, koji pokaznje odvažnost za istinu, te se usudjuje iskazati, da su ti — po njcgovom mišljenju ttesebičnl razlozi, zbog kojih jc zetnlja ugazlia u rat, odavno odbačeni 1 zabojavljeul. Na njiliovo mjcsto postavili su sc niska težnja za osvetoin 1 kazuont. želja za dobitkom, nadut zahtjev za intperijalističkom ekspanzi/om i gospodstvom. — a da narod nije niko pitao za mišljcnjc. niti za-nj maria .Ove ncprestane la/.nc i varljive vladi-

Djelimični svršetak detaljnih pregovora u Brest-Litowsku. Pripravnost je za mir središnjih vlasti izazvala u sporazumnim državama velik utisak. — Važna vijećanja u Japanu.

[ tte izjavo stvorile su ovaj preokret. ! Prije njega pokazao je ovu odvažuost Lansdotvne, izjavom, da se vlada otarasila svih narodnih interesa, te da ide samo za ostvarivanjem svojih itnperijalističkih cUjeva. Medjutim njegovo pismo — kojc če nckada dobiti istorijsku važnost, — stavljeno je ad acta hlađuom drskošču i nadutom pozom jednog Odtza pl. Berlicliitigena. Sta se ima tiarod iniješati u vladine poslove? Suvlše je glttp, đa bl mogao ođlučiti svojom sudbiuom. Tako valjda glasi filozofija eng'cskih državnika, koji su na najvišoj visini vlade u ovoj zemiji „demokralske s!obode“. Posiijc Pohsombyja đošao je ua red radikal Koneyman, koji jo oštro kritikovao držanje vlade, koja svoju ružnti neiskrcnost pokazuje prema svome narodu isto tako, kao I pretna saveznim drža* ama. Francttzi i danas žive u obmani, đa Englezi svoje čete šaljtt u \atru zato, da bi sc ispunila čctrdesetgodišnja idcja rcvanša o povračajtt Alzas-Lorene, — tamatt isto tako, kao Što Italija \'cč mjesecima čeka na engleslcu pomoč. Iina li u Ettglcskoj čovjcka — počev od preinijera, pa do posljednjeg vojnika u streljačkom rovtt, — koji vjcruje u tnogućnost takve jcđne misli? Engleska laž je prcma svima jednaka, bi'o da objavljuje sv r oje idealno zamišljenc ratne ciljeve, bilo da hoće da prikrije uzroke, zbog kojih |e pošla u rat protiv Njeniačke, bilo da hoče da zadržl svojc savcznike tt iimjetnički spletcnoj spletkaškoj ntrežl, da bi došla do !udjačko odanih ljudi, koji če za njflt vađfti kestetdc iz vatre, a da im ni jedaa i bubnjarska vatra r.e Luđfi prevclika. Rtislci mirovui idcal povltičt gra| nicc demokratskih sloboda i ciljcva j tako daleko, kako je to sada uopŠtc rnoI guće. Danas iii sutra đoznaće za ovaj i idcal 1 engtcski narod, čije raspolože: hje — kao što se vidl tz govora u donjoj kučl — nipošto nc idc u prllog nasilnog nastavljanja ovog rata. Da li če se LIoyd Ocorge ! dalje držati s\ r oga statlovišta, — koje čak i n Englcskoj postaje ueinodeTtto, — i ako je još prlje nedjeljtt dana Izbacivao zvučne fraze o ratu do pobjede? To je pitanje, na koje tnora odgovor doći skoroga dana. A taj će dart riješlti i sudbinu Engleske. Preaovori zn mir, izjava grofa Czernhia. N a j z n a č a j n 1 j i k o r a k sporaz u m tt. . Kl>. Stockholm, 28. đeccmbra. ,,S o z i a I d e m o k ra t c n“ propraća izjavu grofa Czernina tt ime četvoruog saveza značajnitn koinentaront i naziva tu mirmmu ivonudu najznajčanijitn korakoni za sporazum od kad je rat nastao. Zatitn piše taj lfst,

đ a j o is k 1 j u č c n o, d a b i s i 1 e sporazuma bez da 1 jcg pređ o m i š 1 j a n j a u» o g ] e o d b i t i t akav prljcdlog Czerntnov. Sile sjtorazmna su tt opšte prošic godine dale toliko tntiha impcrljallstičklm snagama, da je več krajnje vrijerne. da tt tome nastanc promjena. Pregovorl napreduju. Kb. Brest-I.itovvsk, 28. dčcembra. Prcgovori delegacija saveznika sa zastupnicima Rttsdje o spccijainim pitanjima prođužcni su i tt toku današnjeg dana. Ti su pregovori medjutitn več toliko napredbvali, da su’so morall prckimiti, kako l>i se pojedhiitn delćgacijanta pružila prilika, da stupc tt dodir sa svojim domovinskim viastfma. „Erankfurter Zeitung“ o pregovorima. Kb. Fr.'inkfult, 28. dccembra. Iz njcmačko-ruskiih pregovora o mint flobjja ,,T r a n k ? u v t o r- Z e i t u ng“ ptisrdr, da jo utiranjo puta za sporazum jako na 4 )VOiio\ ajo,' j fla teškoća, kojih još ima, ni josu nos a vl ad 1 j i ve. U ojemačkoj ,i ..nama savozn.int zemIjnma možb so odaovOr središnjih \ l;n sti iia- zahtjeve rusko smatrati kao m udar i obazriv. PonoVo' je oživjola'nada u skora opšti mir. Ali u tonto no Ire ba suvtšo pretjorivati, jcr- bi obrt u mišljonju sporazumrflh siLa mof;u> biti vrlo jak, da ]>i so on tako br-zo mog.ao dogoditi. Pa r mir s Rusijom nijo baš tako s'guran. Pa icak ćo ti pregovori dati u cijelotn avijetu novo snage mislima o rnira f otuda ćo poteći jedan pokr’el, koji 6e i u sporaztunmim dižavanKt dati putrog ntaha- ttvfdjanju, đa bez sporazumnog njira kako ga Njernačka hoćo, nema dfugog izlaza iz ovog rata. Ri.iešavanje hltnih pitanja. (N:)ro!!ti tMzolav-šBeouradskHi Novina' 1 .) ,;Beftt, 28. deccmbra. Claud Atncttc, pctrogradski dopisuik „Petit Parisien“-a, javIja, d a s e tt z g r a d i u j e tti a č. p osIanstva čine pri-preme. Alvo bi se pregovorl o miru povoljno razvijaJŠ, prispjećc tt Pctrograd jedna komisija, obrazovana !z izaslanika sredjšnjili vlasti, radi riješavanja hitnlh pitanja. InternacioitaHsaJije Elsas 1 Lotaringije. Z a n jemačktt ne po st oj i e 1s a š k o p l t a u j c. (Naročit! brzojav JJeožradskih Noviua“.) Bcrlin, 28. decembra. ,,L o k a 1 a n z c i g c r“ pišc: Neutralua i eugleska štampa počela je sad da pipa u pravcu, d a s e E1 s a s-L ot a r f it g t' j a 1 n t c r n a c i o n a 1 i š e. da bi sc tiin načinom o t k I o n i 1 a j o š j e d i tt a s ni e t tt j a s v j c t s k o m

m i r u. — Suprot tome se obraća pažnja na izjavu državnog tajnika K (tli 1m a n n a, prema k o J o j z a N j em a č k u n i u k a k v o tn o b 1 i k u u e po s t o}l e 1 s a s-lot ar in šk o pt! t a n j e. I Mir doće sa istoka. Kb. Dei'iiu, 28. doceinb.it. Afaršal Mackensen tt pismu, kojim blitgodari gradomtčelniku jodnog grada na fimoiu za noi'asiiog gradjaniita, veiL Kadajmo so, da ćo so ponovo vratiti mirno doba. Kao i sunce, tako iato Lzgloda da ćo natn i mir doći sa is to ka.' Njemaćki jo vojnik u pobjodo tvosnim borbama pun pouzdanja. Neutrafua rovarenja. Kb. Amsterdam, 28. dccembra. Lausanskl dopisnik ,,A 1 g e m e e n Handelsblađ“-a javlja, da je saznao, da je sa engleskc 1 fnancuske štrattc tičinjcn kod ukrajinske rade dipiomatski -korak, cia se Ukrajina ne prldruži zakljttčenju zasebnog ntirta. Sitorazurmte silc bi za to prlznale llkrajintt kao glavnti rusku državtt 1 srcdištc za tiovu organizaciju ruske države. Picbou o pregovorima za mir. ' (NarcCitt brzojav „Beogradskih Novtiia 11 ) Ženeva, 28. decetnbra. U vezi sa pregovorima tt BrestL’ltowsk.it izjavio je Pichon jednom saradniku „Petit Journala 1 *: Rttskl položaj je cxiista ozbiljan. Istupanje ruske vojske i inter\ r encija Amerike, to su najvažniji dogadjaii rata. Na pitanjc, da li vjerttje u uspjclt ntirovnilt pregovora, odgovorio.je ministar spoljnih posJova: Uspjeh pregovora tek jc u pltanju. Ako Njemačka silom zadržl Kuroniju, Poljsku i Litvu, ponizila bi tnne tnaksimalističke ideje. Ako lnaksimalisti ipak kapituliraju, onda tek nastaiu za Njentačku prave teškoće, jer će onda imati da se bijc sa Ukrajinclma, Kazacima, Sibircima f Poljacintii, a ovl očekuju od sporazuma svoju slobodu i ujcdinjenje. Preltrana Njetnačke neće biti oiakšana, pošto će )cl godine proći, dok se provede reorganizacija trausportnog saobraćaja u Rusiji. „Neina mira bez Trsta!** (NaročiU brzoiav „Beogradskih Novina".) Lugano, 2S. decetnbra. „P o p o I o d‘I t a I i a“ sa zadovoljstvom fstičc, da je S o n n i n o za vrijeme govora socijalističkog poslanika Morgari u Turinu, koji je g o v o r i o u k o r i s t s p o r a z u m n o g m i r a, ttdario pijesiticom o sto i uzviknuo: ,,N e m a m i r a b e z T r s t a!“ Ova jc patriotska izjava Sonninova naišla na i)urno od'obravanje.

,,Vorwats“ se nada opštetn iniru. (Nnročltl brzojav ,.BcoeradskIt| Novttia“i Ijerlin, 28. deeembta. „Vorvviirts' 4 doij.oo o opštem mi. m ctvodni čhuiak, u kome izvodi, da : trenutno postoji nada, da će so javno [mišljenjo Englesko i Francus. ko za nokoliko đana sa svim 1 z< mijoniti. Svakako da. miroljubiv'o ras« položonjo BTOclišnjilt vla-ti nećo ostitti bez utjooaja na neprijatoljsko nar tl<*, feo ji vide, rla ntir zavisi upravo ol joflr;« jedino rijcvt njlhovili vlada 1 enjin vjeruje u opštl mir. Kb. Koponb.agon, 28. dt'Cmnbiit. ,,S o ci a I d o m o k i a t o n“ jeprodukujo razgovor svoeii stockholnisbog za« stupn.ika sa socijalislom IJoegelun« dont, čianom švodskog poslaničkog doma, koji se jueo vratio sa svoga petro« gradskog puta. Jloegelunđ jo rokao, tlrai su vijesti sila sporazuma o no« Dtirima u Potrogradu posvo Jz, mišljene. Tsto su 1ako nevjeme i tvrdnjo, da so ftlanovi vlađo siuže dik* tatorakom silom. Narodrii komesaJ'i stl odgovorni izvršnom odboru i svaki niinistar okružen jo ko'.ogijumom, koji u svima odlnkama sančostvujo. Osnovu za moć vlado boljševika pružaju đva tn li* juna vojuika kao i skoro svo organk zovano tadnJštvo. Umjereno so- jalistiA, ko stranko raspolažu samo slabitn bro< jem glasova. 0 prilikama ishrane rekaof jo Hoegclund, da je naravoo u gos‘M>ni< 'cruna svo sku{>o, ali u stvaii ipak not skupljo nego u Stockhohnu. Staranje o ishrani znatno so pnl-o 1 'šaio, od kad sc< boljševiki došli na vlast. Znatno za'flie 0 živOtnim namirnicama, koj~ b jabu saktivono, pronađjone su t mzđ’jeijene su 0- izglodima za mir imao ie Tfvegeluml prije svoga povratka razgovor s 1,0, jijinom i ovaj jo rekao, da prodvr« dja skori opšti mir. Narodi au silj rata. Naivno jo vjorovati u po 1 « bjodu sila sporazuma, svo da s£ rat produži još za godinu đana. Sad jo uastao psiho'.oški trenutak za opštl triir, Ako se ovaj sad ne zaključi, ouda će to imati u toliko toža sljodstvai za vlado. Uzaiudno utiaćcuje prazne slante. Kb. Ženeva, 28. decembra. Prancuski listovi koji se tialazo pod utjecajem Clemenoeaua 1 Picitona nalaze, d a s u in i r o v n a n a č e I a s r e d i š n j i h vlasti uzaludno m I a č e lt j e s i a tn e. Njihov je stnjer, očevidan. da priviđnim pristankom na neka kosmapolitska načela boljševika prodttže printirje, da bi otuda izvuklf što je višc moguće vojuičke i privred« ne koristi. Francuski listovl, koll Ije* vici pripadajtt, za sada još ćtttc.

Podlistak, ML L—ć: Božić širom svijeta. Voz iianccskc žc'jeznico „Rliontin ,de fcr Deyrout—Damas—Honts et prolongomont“ jurio jo počctkom mjescca decembra sirjskom pustarom, koja sc širi niedju vr’.etaim hrijcrorima Antilibanona j vcličanstvoror, snij'gom. pokritog Libanona. Cijeli taj kra.j, px> atn od dre\mog Hormona, — arapskog Mus-Ala, — brijoga Mojsijo — na međji Oalilcje, arapske puslaro i Sirijo, nosi gvo do Alc(>a i đo južnih ohronaka Icurdijskog Taurusa tragove ncko kataflr falno poplavo. Narod u Daibcku 'i na oazama Homca i Ilamo priča još danas, da so ta 'pustara nalazila i pred dvijo hilj-’.dc godina voć u istom strašnom starijn, od kad j© rijcka Oroutes, koja dj'flomično 3ađ tečo pod zcmljom, opustoiila najplodnijo krajevo P a 1 m y r c, prijcstonioe bajne kraljicc Zcnobije. Tvrdjava Alcpa pomalja sc ]>o tepeno u silnim gomilania pijoska u ružičajstim tracima zapadajućog sunca, pa t nko so već pnibližavasmo kraju godino, vladala jo u vagonu naseg voza toplina kano početkom oktobra. Zitnsko do\ ol , koje u ovitn krajevima najav ja neprestanim kišama, zadocnilo je te godine za pune tri sedmice, al kad jednoč navali kiša, no prestane od decembra

do mjes»X'a marta- Rijctko kad osvano po koj krasni zirnski dan, al onda se vidjaju vršo* *Eibanona, Raz-El-Cha* zira l gromada velikog Bejlana kod Aleicsandrefe pokrila bijelim plaštom snijega. Atopo, grad pustare, piicska i prašine, lcži na močvamim obaiama mutne rijeko Kuveka, koja s© uguŠava u mocvarama južnili pređgnčija u vlas'titom kalu i djubreta. S dcsne strane to zanimljive rijcke leži ,,Kasino“ i gos'.iona Nijemća Hagcnlochera, gdje se nalazi i njemačko pjevačko društ\T> ,,K alopskom prištu", a nasuprot, preko, na lijevoj obali dižo se „Barons Hotcl“, novosagradjcno svraflište, gdjo ima svcga i sv'ačcga, kano i u kojcm evropskoni hotelu. U Alepu iinade u izobi]ju iii prašine, koja sc znade uzvi lati, kad duno \-jetar iz pustinje poput dima ogronmog požara nchu pod oblake, iii pako blata ncnadane dubljino, gdje čovjek propada do glcžanja ili još malo dalje. Ali Čim so pojavi žarko sirijsko sunce, poruši so La zanimljiva ka?a žute ltojc u najbrže vrijemo, tako da su već do podno svo ulico pokrite najljcpšom pražinom. Već pred nekoliko đatta prestala je ona nosnosna ldša, a vodri zlmski dani u sjaju sunčanih frakova đavali su tijesnim ulicama Alepa neki čar, koji jo svakoga mamio u grad. Na ve’ikom trgu prod kavanom ,,Bo!cđ’je“ i kavanom ,,HLal“ dizala s© čitava šuma božićnih drvcća, kojo jo dolazilo većim dj-lom karavanuna iz Aleksandreto 4ii iz Tri

Dolisa sa Lihimova. OcT kada je Alepo ]K>staja austrouuarskih a.utornobilnih čcta, gdje sc nalaza i velko spremište motornih baterija. nromijanio jo rrad, svoju prije skoro i-skijučivo arapsku tr/.ioltomiju. I ovdjo {ircstaje na bađnjak i na božićno vrijeme svaki rad, pa i s:uni arapskii dućani zatvaraju na te đano svoja vrata. Toplo so vrijcmc neopa-'Te promajeuilo a hladni zimski dsni šire s‘.udon i mraz u daleku pjeskovitu pustarn. Alepo sa svojont kukavnom vegctacijom i svojirn položajem, usrijcd punl.inje, ima konlincnlalno jroinehljo sa kratkćm i oštrom zimom, bez snijcga i loda. U ,,Kasinu“ Jhigoulocheia pr pravljala so jo velika božićna svečiuiost. Mal ne cifl-la evropska kolonija se sakujr la u vočer u volikoj dvorani, gdje so sjaj lo prekrasno božtćno dr\*o. Zasluprne su liile tu mal ne svo narodnosti, b lo je tti Nijcmac*a, Hrvata, Ma-jara, Poljaka, Celta, Engloza, Ainerikanac<a, Francuza, Jlusa, Jermona, Tunika i arapskih kršćana, a kad jo de-viš na b’-ižnjsm munaretu prodgradja Telal, rano u pct sati zvao vjernike na jntnm’u mdlilvu, razlijcgalo su se u ,,Kiisinu“ u svim jczicima Monarhijo i Evropc božićne pjctsme.,. gloria in excclsis deo..., medju koj© se mješala mo’.itva ara’isk'og mujezana iderviške džamije... A!ah ul Ilahh, Alah ©kber_., sveta noć umckšrla je srca krvnih neprijatolja i mnogi jo vapio

(pjcsmom iz dna srca...'mir jjiulima na zemlji... * * * Neopisaoo \tuć da'n pritnicao se kraju... Vrlol.ni visovi Coroovada i Tijvtko gubili su so u sttmraku tropsko noći, a. P ao A s s u c a r — šećerni klobuk, — t,a sl.rmna praei‘n;t vrnmada, koja so dižo na ulazu luko Itio do Ja neira u vis : ni od pot sto četrdesot ntetar.t u tamuo nel>o trop«kog svi^ta. bac«a s.a vrška stotino trakova dektričnog svijetla na bučni velegrad m podnožju Sicrro Mantiqueire, na pučinu oceana, rasvjelljav;)ju / i sv'flim trac'ma vardnšnu žoljeznicu, koja visj nad dolinama i p;n latama ptodgradja Bo'.tfogo, ua gvozdenom užctu. Ta vazduštia ž'fljcznica dižo so u luoi Deira-Mar na nodnožju „Pao Assucar" i juri viseći na užetu od gvoždja, tcrana eolklričnitn nogonoin na vrŠak strmo goro Cabana g'Jje so na’azi prva slanica. Odavlo đo vrška i toraso Pao Assucar imado j-š tri sto melara puia prcko doilna, šuma, crkava i palata u visini od pct sto metara. Na vrškuimađe ogromni liotel sa terasama, voranđama i nijcsta za )>ct do šest stotina osoha. Vidik iz te samotno pučino je jodincat tta svijetu. Na zapadu pučina Ooeana, dnboko u bezđanu sjajni grad Rio do Janeiro sa stot'naina lii1ja' , a—a P i 'o!' 1 jtka a na zaoadu šumovita gora Coreovada sa stotinom zaselaka i Jjetovališta i bezbrojnim nizom električnog svjetla. Na terasi svira gla,zl>a, a otmjeno

društvo stra-aa i Prazil : j- n"Ca n lakinv ijetnim odijfdima hladi so lepezama <_xl svile. Silna žoga, koja vlada u mjcsecu idecemhru u tim tropskim prijedjelimai popustila je jvoncšto u vcčer, al u gradn* vlada i s;ul nesnosna sparina, pa jo bogatf svijot polirlio u prekrasnu dkoli'cu vclcgnvda, đa so odnsara u svježom zraku. Uožićui praznici i nova godinapadaju tu žarkoj Braziliji usrijcd najvo. ćo ljetnjo žoge, pa su i znakom otmje« nom dmštvu, da ih upotrijcbi za izleto na sela ili u goro. Božićni praznici nemaju zlvog toga u tropskini krajeviimf onu drornom tradicijom uzčuvanu važ nost, pa so slavo još samounekim evrop« skitn kolonijama ili kod novonadošlih, koji se nijosu jošto prilagodili braziSi« janškim. običajima. Na terasl „Pao Assucar** slavi se sveta noć tia oscbujan način. U dvorani hotela sjaji se božićno drvo nakičeno narandžama, bananama, tnajušnrttt anaiiias-jabukama, groždjent, šećctrom i clektričnim svjetiljkama 1 poziaćenim lančićima. Otrnjeno društvo dolazi i prolazi zaustavljajućl se na časak pred drvom i polazi opet na verandu gdje svira glazba. Na susjednoj vazdušnoj stanici započco je vatromet svoje predstave sa raketama u svim bojama, koje se rasprskaju u ogromnont ponoru i u dubinama oko „Paol Assucara". To nije sveta i tlha božićna noć kakovu sl mi predstavljamo..,