Beogradske novine

Strana 2.

Cetvrtak

BEOTiRAOSKE NOVINE

Broj &

240.000 regirlarskih loua. Svaki Li dalj6}i obrok trebao opet isto toi.ko tona. tPrema tome bi Amerika trebala koj.h fji milijuna registarskib lora brodova, da prevezo u Evropu i ma!o veći i znatbiji broj vojske. A to oimab s poJe.ka, jer bi do ljeta taj broj poskoćio već na preko milijun tona. Ti brodovi ne bi Be smjek upolrijebiti u druge svrhe, već jjedino i trajno za samu američku vojBku. No tu nije uračunana potreba američke flote, koja bi takodje morala sudjeIiovati u prijevozu. Iz rasprava, što su ee vodile u američkom ko.igre.su, razabire se, da sama flota trebuje za sebe 2.3 do 2.5 milijuna registarskih tona trgovinskih brodova. Tim grdnim potrebama Amerika će 1. januara 1918. moći da stavi na raspolaganje 4,15 milijuna 'registai* skih tona. Uporedimo li, koliko tona treba Amerika, a koliko ih uistinu ima, vidjećemo, da ona nikako nije u stamju, da doskoči nužnoj tonaži. Veiik je dio američke flote već zaposlen opskrbljivanjem Engleza i Francuza ratnim materijalom i životnim namirnicama, a ostatak je od prijeke nužde samoj Americi za njezino gazdinstvo. 1 stoga bi svaki brod, što bi Amerika upotrijebila z& vojne prijevoze, povećao bijedu u Engleskoj i Francuskoj, jer bi im otkinuo dovoz potnebština, što su tim državaina od velikc nužde i za život i za vodjenje rata. Već se čuju zabrinuti glasovi engleskih novina, koje izjavljuju bojazan, da ne bi Amerika u preveiikoj mjeri upotrijebila svoju trgovinsku flotu za vojne transporte, a na štetu Engleske. U proIjeću 1918. Engleska i Francuska dobivaće iz Amerike samo 40 do 60 prooemata muiiicije i životnih naniirnica, koje su iin toliko nužne. Dogadjaji u Rusiji i Apšenja časnika u Sevastopolju. (Naroćili brzoiav „Beosradsktb Novlna“.) Kopenhagen, 9. januara, ' ,,U t r o R o s i j“ javlja iz Sevastopoija: Tamošnji vojnici uapsiii su 182 časnika a od r.jih 60 su ubiii. Čete rumunjskog fronta za sovjet. (NaroCltl brzoiav „Beogradskih Novtna".) Petrograd, 9. januara. Petrogradski brzojavni ured javlja: Druga konferencija radničkih i * 1 vojničkih savjeta, koja je otvorena u 1 Odesi, prihvatila je ovu odluku: Skupština zastupnika cjelokupnog •rumunjskog fronta ne priznaje glavni stan Ščerbačeva i utvrdjuje, da ukrajinske komesare, u čijim se rukama vlast nalazi, Rumunji potpomažu, koji su ruskim revolucionim četama neprijateijski raspoloženi. Skupština smatra da je takvo stanje opasno za revoluciju. Skupština zapovjeda svim svoiim odborima da, dok se ne preduzmu druge mj&re, uzmu vlast u svoje ruke i da rumunjski front očiste od protiv revolucionara, koji uznemiruju revolucioni rumunjski front. Vijest o neposrednoj brzojavuoj vezl izmedju Beča 1 Kijeva. (Naročiti brzojav „BeogndsKih Novina") Beč, 9. januara. Kako ukrajinski dopisni u.red saanaje, izinedju Beča i Kijeva je uspostavljena brzojavna veza. Povodom ove vijesti izjavljuje bečka brzojavna uprava, da se o tome ništa ne zna, ali da je moguće, da je veza uspostavljena za saobraćaj, ne cjelokupni, nego samo za ovlaštena odjelenja ministarstva vojnog i spoljnih poslova.

Japanska pomoć Riječi u spomnear sporazumnoj gospodi. Kb. Bem, 9. jajiua. a. Kako „Manchester Guardian' doznaje, u Japanu je s neodobravanjem primljen podstrjek. Francuske o upotrebi japanskih četa u Evropi. List naiazi, da je to po sve pojmljivo, ali u isto vri.eme začudjavaju raz'.ozi, koje neke eviopske publiciste po boj stvari navode. Tako stavlja profe;or Shiges s unive z. e a Ko to pitanje: Imaju li sile sporazuma, a naročito Engleska i Amerika prava na pomoć Japan^, i odgovara sa ,,ne“ sve donde, dok ne uk’.one sve razne razli.ie. Profe^or Tokuco piše: Najveći autokrat na svijetu nije danas car Wilhelm već Lloyd ; Georgeili Wilson. On dodaje, da je Arr.erika glavni neprijatelj japanskih interesa. Izvje'ni S inter izjavljuje: Ako svaka nečovječna s.Ia treba da buđe kažnjena, onda baJapan morao si 1 ama sporazuma is o ta ko da objavi rat, kao što je objavio središnjim v’a' lima. On ne samo da je protivan odašiljanju četa u Evropu, već traži i vraćanje japanske mornariceiz evropskih voda. General Konnhi, koji je upravljuo operacijama kod Čingtana, izjavljuje, da se jedva može reći, da Engleska svu svsju snagu stavija u službu za riješenje ovoga rata. Tek kad iscrpi svoju vlas'iiu snagu i pomoćnc izvore, tek 'a a o e tražiti pojačanja od .Tap"m. Os'm 'oua daje Korinhi izraza sumnji, da li bi se Japancipod nepovoljnim pri I ikama u Evropi tako tukli, kako bi se to mora’.o želiti. Sve to, veli „Manchester Guardian“ nije ni maio prijatnalektira zasile sporazuma. Nije toiiko nepovoljno po sebi mu.lro rješenje o neodaši’.janui vojske u Evropu, koiiko razlog, koji se za to navodii, jer taj razlog nema mnogo srdačnosti preina saveznicima u njihovom o č a j n o t e š k o m p oložaju. Mi ne tvrdimo, da se u tom držanju og’.eda duh japamke vl >de, ali je to držanje svakako refleks znatnog utjecajnog dijela javnog mišljenja u Japanu. Austro-njeniački pregovori u Berlinu Fovoljan tok pregovora. Kb. Beč, 9. januara. Neposrcđuo prije odlazka iz Berlina barun W i m m e r je izjavio dopisniku ,,N. F. Presse", da progovori, koji se vode u Beriinu izmedju njemačke vlade s jedne i austro-ugarske viade s druge strane o raznim finatisijsko-političkim pitanjima, a sa ugarskim ministrom predsjednikom i o pitanjima političke prirode, idu sa svim povoljnim tokom. Kakav drugi tok nije se mogao ni očekivati, dodao je barun Wimmer.

Vijesti iz Austrije Pomaganjc zar.adžija 1 malih trgovaca, koji su postrađal! ratom. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Beč, 9. januara. Podgrađonačelnik Hierhammer podnio je u četvriak gradskom v’jeću pr jedlog o osnivanju kreditnog udruženja, koje bi pružalo krerLtnu pomoć uz umjerenu kamatu zanat’ijama i trgovcima u pozađini, postradahm u ra u bez svoje krivice. Osnovnom kapila u od 100 niilijuna priđonijeia bi država 150 rni lijuna. Ostatak u 50 ml juna imali bi dati: grad Beč, Donja Au3lriji, donjoaustrijska Irgovačka komora i udruženja dotičnih sta’.eža.

— To su novine, Deša. Ti znaš, <La ja uvijek donesem novine. — A je, to je bilo nešto drugo!... Ma reci, tatko. Bili metnula jednu ili dvije cipele u prozor? — Samo pol cipele 1 to samo, ako su jako, jako čiste. Cipele su bile čiste 1 Deša Je u potpunom pouzdanju metnula obe u prozor i ne zaludu.

MALI PODLISTAK

Istorijski kalendar Na današnji dan 10. januara 1778. godine umro je slavni Švedski pr.rodnjak Karlo pl. Linne. Ro-ijen je 13. maja 1707. god. u ilashnetu, gdja mu je otac bio svešlenik. Od 1717. do 1727. godine učio je školu u Wexi6-u. Još U gimnaziji pokazivao je loliku Ijubav Ea bolaniku, da je za njenu Ijubav zaUemarivao sve ostale predmeie. Vcć j e otac bio odlućio, da svog siua zbog toga Hspiše iz škole i da ga da da izući obuĆarski zanat, ali ga u toin sprljeći neki Ijekar Rothman, koji ubijedi sla oga LinUć-a, da mu je sin sjajno obdaren i da trebi'. da studira medicinu. Tako mladi Liiuić siupi na univei-zitet u Lundu, Ydje se mnogo inleiesovao za njcga pgledni bolamčar Stobius, koji ga je §ve detaljnije uvodio u nauku o b.ljkama. 1728. god. Linnć ode u Upsa l\i, a već 1730. god., dakie kao mladić J

od 23 godine, primio je upravu nad tamošnjonr botaničkom baštom. Tada je olpočeo rad na svojim djelima „B i b 1 i othecabotanica“, ,,C 1 asses“ i ,,Genera planta r um“. a jednovremeno se bliže upoznavao i sa zoološkoin naukom. 1732. god. posh'H ga je upsnl .ko učeno drušlvo na naučno putovanje u Laponiju, zatirn je proputovao i Da'ekariiju, pa je zatim neko vri^eme u Falunu predavao mineralogju. 1735. gcd. otišao je Linne u Hoiandiju, gd.e je promovisan za doktora. U Hoiandiji je Linnć ostao tri godine, za koje je vrjeme osiin već pomenutih Irju djela izdao još i djela: ,,System naturae", ,,Fundamenta botanica-* itd. 1736. godine proputovao je Englesku, a 1738. otišao je u Paris. Iz Parisa se vrati u domovinu. Pošto je neko vrijeme u prijestonici StoJtho.mii bio p.aktikovao kao ljekar, pozvat je 1741. god. u Upsalu, gdje je postao prvo prcfe;or medicine, a zatim prolesor Lo anil.e. Na torn je položaju iz osnova preured.o botaničku baštu, podigao je muzcj p i.odnih nauka i izdao je 17-16. godine svo.e djelo „Svedska Faun a“. Poslao je mnogo na naučna putovanja u inost.austvo. Neumorno je radio na d 'punjuvanju svojih ispitivanja, tako da su nova izdanja njegovih knjiga biia upravo sasvim nova djela. Kao nastavnlk umio je jedinstveTiom živošću izvoditl svoje djakc u prirodu. 1758. god. kupio je imanje H a m m a r b y, kada se povukao 1764. god. pošto ga je na profesorskoi katedrl zamijenio njegov sia

Borbe na zapadu Prijevoz amerlčke vojske u E v r o p u. Kb. Amsterdam, 9. januara. Prema „Allgemeen Handelsb I a d“-u javlja ,,D a i 1 y T e 1 e graph“ Iz New-Yorka: I pored svih teškoća u pogkidu brodskog prostora po^tignut je sporazum izmedju vlade ongieske, francuske i američke, da se u toku ove godine prenese u Evropu dva puta više vojskc no što je u prvi mah namjeravano.

Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 9. januara. Wolffov ured javlja: Nedavno su naše podmomice potopile u Atlantskom okeanu i u Kanalu 5 parnih brodova i 1 jedrenjak. Osim jednog svi su pami brodovi bili naoružani i bili su u sprovođnim vodovima. Jednoj našoj podmornici je pošlo za rukom, da vještim manevrisanjem iz jednog i istog sprovodnog voda uništi tri jako natovarena parna broda. Medju njima se nalazio engleski naoružani parni brođ „Bernhard“, 3682 tone, natovaren ugljem u Gibraltaru i naonižani engkski parni brod ,,B r i s t o 1 C rt y“, 2511 tona, natovaren raznom robom, naročito ljekarijama, koje su bile odredjene za New-York, a prema iskazu posade u vrijednosti oko 40 milijuna. Jedrenjak je bio veliki brod, približno 2000 tona Načelnik ađmiralskog stožera moman'ce.

Vijesti iz unutrašnjosti Posljednja počast. X Operacije, vodjene prilikom zaposijedanja Srbije, prouzrukovale su žrtava u Ijudskim životima, kako ko'd srpskih trupa, tako i kod onih, koji su pobjedjivali. Tim žrtvama, prije izvjesnog vremena, odato je puno priznanje. Da ne bi bilo predato zaboravu, bez obzira da li je srpski ili savezničke vojne sile, naredjeno je istraživanje grobova palih boraca. Naročito it ranijim srpskim novim krajevima. Ctižidjanima mještanima bila je dužnost, da pronadju svaki grob palih boraca, da ga pobusaju 1 ograde. Za ovoiiku pažnju dobili smo veliki broj izraza priznanja, naročito iz krajeva Novopazarskog Sandžaka. Prhnjer energijc. X Gradjani varoši Mitrovice na Kosovu imali su prije mjesec dana da se osvjedoče o jednom nečuvenom primjeru euergije, koji je posljcdica tehničke spreme i s^vršenstva. Jedna austro-ugarska vojno-tehnička satnija, koja j§ ptišla iz Beograda, za ciglo tri dana razrušila je i podigla, potpuno novi most na Ibru u Mitrovici, u dužini od stotinu dvadeset metara, za varoški saobraćaj. Za taj trud opština varoši Mitrovice poklonila je vojnicima lriljadu kruna. Ibarskl put. X Put od Kraljeva do Mitrovice, koji ide uza sam lbar-4 koji je u Srbiji poznat kao jedan od najromantičnijih, bio je prilično iskvaren u toku rata. Sada je nanovo podešen i za putnički, a tako isto i za kolski i automobilski saobraćaj. Svl porušeni 1 oštećeni mostovi nanovo su podignuti, u režiji okružnih inženjera. Put se održava u ispravhom sta-

Kario pl. L'fnne mladji (takođje.znameniti bolaničar, rodjen 20. januara 1741. god., umro 9. novembra 1783. god.). 1762 godine podareno mu je u znak priznanja njegovih naučničkih zasluga, pkmstvo. Umro je na današnji dan (10. I.) 1778. godine. Prvo u Upsali, ^dje jc najviše radio, a zatim I u Svedskoj prijestonici Stockholmu (1885. godine) podignuti su mu spomenici. Linnć-ov značaj za prirodne nauke ogroir»n je. Do duše on na poIju botanike nije bio reformator, jer su metode, kojih se on pri svom radu pridržavao, u načelu već bile poznate njegovim naučničkim ptrethođnicima, ali on je vješto prikupio njihove ideje i priveo ih u djelo. — 10 . januara 1871. godine otpočela je u toku njemačko-francuskog rata kod L e M a n s-a krvava bitka izmedju trupa francuske zapadne vojske pod generalom Chauzyem i njemačke vojske pod komandom pruskog princa Friedricha Karla, jake 150.000 Ijudi. Dva dana vodila se ogorčena borba. Najzad Nijemci zauzeše f>oložaje kod Tuilerič, kcvje su brainili bretonski odredi tzv. mobilne garde (od prilikt što je u Srbiji „treći poziv“), naoružani Btariin pnšknma. Izgubivšl te položaje Francuzi su se povrukli iza rijeke Mayeune.

10. januara 1918. nju pomoću naroćitih drumova, sa dnevnicom prema godinama I sposobnosti, srpski gradjani iz obližnjih mjesta. Vijesti iz Hrvatske i Bosne Ponovno izlaženje „Bisera“. Kaiko nam javljaju iz Sarajeva, ovih će dana opet početi iziaziti u nakladi Prve muslimanske nakladne knjižare u Mostaru muslimanski književni list ,,B i se r“, koji je radi ratnih prilika bio prestao izlaziti prije dvije godine. Orad i okolica Dnevni kalcndar Uanasje četvrtalt 10. januara 1018., po starora 28. decembra 1917. — Kimokatolici: Pavao pust.; pravoslavni: 20.000 muč., Nikomid. Časnička i ćinovnička kasina otvorena je do 12 sati u noćl. Cik. vojnički dom: Citaonlca, soba za pisanje i igranje, kantina. Oivoreno od 7 sati izjutra do o saU uveće. Slobodan piistupsvakome \ojniku. beogradski uiieum (11 zimskom pozoriStu, piije Boulevardj: Početa* pred stave u r'iO sati uveoe. Mnent a.o 0 taii: Vojni kino u Kralja Mitana uhci 6b (Koioseum): U b satl uveće predstava za vojnike. — C i kr. gradjansKi Kino na leiazijama br. 27 (Parisi: u 6 sati uveče predstava za gradjanstvo. isocna služba u ljekarnama: U sedmici od 6. do ukljućivo 12. januara 1918. obavljaće noćnu sluzbu u beogradu ove Ijeitame. SelakoviC, Kne^ Mihajlova ulica br. 45; ipoteka V i k t or o v i ć, Terazije 28 apoteka P r e n d i fc‘ Kralja AiehS..nura ul. br. 04 i blojić Sara,evsha ul. broj 1 0. t-osjet boie,nika u bolnlcama: U bolnici .Brčko": od 2—1 sata poslije pođne. U bolmci n Bruitn a : oa 9’3o—12 sati pme podne 1 ou 2—4 sata poslije podne. — U c. 1 k. gradjanskoj bolnici: u utorak, ćetvrtak i nedjelju od 1—d poslije podne. Kužna boinica: l’osjeta nt|e dozvoljena. Obavijestenja 0 bolesmcima dnevuo od 11 do 12 san prije podne naulazu u Dastu bolmcke z 6 rade sa strane Viduis^e ulice. Vojno parno topio aupaulo uCarL)uSanovo)ullcL— I. Kupatilou kadama: aj Za vpjne osooe otvoreno radnim danima od 7 satt prije podue ao 6 s.'-.u posiije podne, a nedjeljom i prazmcnna od 7 sau prije podneuo 12*/ sati u poane. — D) la gradjanstvo radnim danima od 9 sat) prlje podue do 5 sati poslije podne, a nedjeljom 1 prazuicima od 9 sati prije podne do lZ 1 /^ sat) u podne. — 2. Karnokupatilo za ćasntke i njima ravne činovnike otvoreno ! e utorkom, srijedom, petkom 1 subotom od ' satl pnje podne do 5 sati posiije podne' a nedjeljom i praznicima od 1 sati ptije poaue uo 12*/ 2 satl u podne. — Za giadjane mušKogpol a otvoreno ie parno kupatiio ponedjetjkom i ćetvrtKom (ako u te dane ne pada Kakav praznik) od 9 sati prije podne Uo 5 sati poslije podne. — Casnicima 1 njitna ravnim ćinovnicima stoje na volju da se služe parntm kupatilom i u dane odredjene za gradianstvo (ponedjeljkom 1 ćetvrtkom). Blagajna se zatvara radntm danima u 12>/ 2 saii, a nedjeijom i ptaznicima u 12 sati u podne. Za svešteničku sirotinju. Pozivaju se porodice i staraoci siročacli pomrlih i odsutnih sveš.euika iz svih pet Bogospasajemih Eparhija u sastavu nezavi ne (Af o.teia ne r .voslavne Crkve biv. kraljevine Srb'je da se pismeno pr.jave radi regu.i auja mogućne materijalne pomoći, koja bi im se mogla pružiti iz dobrotvornilr Fndova u Švajcarskoj. Piijave naročito iz Niške f Tia o'ke Eparhije i dtije.a Beogiad ke A h j pizkopije sa označenjem tačne adrese upućivati: Arhimandiitu Piatonu (Jovauovićuj, profesoru, Vrtljarska (Molerova) ul. br. 91. Beograđ. t Pukovnik Andra Lj. Milivojevlć. U Solunu je preminuo p..kovnik Andra Lj. Milivojević, načelnik artiljerije pri vrhovnoj komandi. Večan mu pomen. - - , Veliki prilog za beogradsku slrotlnfu. Gospodja Naka pok. Nikole S p a s ića, preda'a je središnom odboru za pomoć hiljadu kruna kao svoj prilog za pomaganje beogradsko si o i je. Središui odbor izjavljuje ovirn gospodji Spasićki u ime beogradske sirodnje svoju blagodamosL Da se jave porodice brodara radj novčanih pošiljaka. Radi prijema novčanih pošiljaka potrebno je, da se jave gospodinu Aklksandru N e m a n j i ć u, bivšem šefu saobraćaja srpskog brodarskog društva, a sada zastupniku predsjednika beogradske opštine u Jugovića ulici broj 1: 1. Jelisaveta žena krmara Sipetića; 2. J u 1 k a žena bivšeg štegnera Stojanovlća u Ritbpeku; 3. Todor Novaković, radnfk radionice na Cukarici; 4. Gospodja Milutinovlćka, majka Milutinovića, 1 limara radionice na Čukarici; 5. S 0 f i j a, žena M11 o J č 1 ć a, limara u radionici na Čukarici; 6. Gospodja Lenka L u k 1 ć, brodarska restoraterka na brodu ,,Mor a v a; i 7. A n g e I i n a, majka M11 a n a mornara na Dušanovcu. U slučaju, da se ne nalaze u Beogradu, potrebno je da pošalju svoje tačne adirese, na koje bl im se novac mogao poslati.

Vojno-ljekarsko predavačko veče. U 8ulx>tu 12. ov. mj. u 6 sati uvećo biće u c. i kr. pričuvnoj bo'nici „Brčko“ (hirurgički oiio) pod predsjeda jerri pukovnijskog liječnika dra Ka:la Bohm a treće proiavačko veće. Rasporad prcda. vanja je ' slijedeći: Nadl ječnik dr. j Dietl: L’zroci patološke tube kcl ze. 2. A&istentni liječnik dr. Carićević: O, zubnoj njezi i zubnim opravGma sa đemonstradjama. Gosti dobro dcšli. Dar. Go3poJjica Ko'ara Mladenovićeva iz Jago’ine darova’a je domu sbraca u Beogradu 20 K, kax> bozićui dar. Sjenic za usjev. U prošloj godinl bitlo je u zapo^ sjednutim krajevima izvjesnih sela, u kojima su elementarne nepogode proV uzrokovale nerodicu. Nadležne vlasti o-pskrbile su takva mjesta sjemenom, koje se ima upotrijebiti za sijanje u ovoj godini. Snljeg u Beogradu. -21' PoRiJe nekol ko lije[ ih dana juče tr jutru osvanuo nam je u Bcoj adJ rn jeg, Još oko pola noći olpočela je da rosi kiša, koja se u julro pre.vorila u snijeg. Snijeg je padao juče preko c j ,1a a danai i napadao je juče skoro po!a met.a. Beogiad je sada sasvim u bijelom pokrivaću' — po<l snijegom. Slr. Prodavnice životnih namimica opj. štine grada Beograda imaju jcš na prodaju sira. Sir je odlične kak/oće ovćiji, stari i đobro mastan i prođaju se po 10 kruna po kilogramu. Može se dohiti u proizvoljnim količinama. Dncvna temperatura u Beogradu. 9. januara: maLimum u sijenc’; —0.1 (prerna jučerašnjern hlainije za 15.6), minimum —2.5 (hladn'je za 0.9) stepena Cilsijevih. Talozenje 3.8 pim. Vrijeme na Balkanu. 9. januara u 7 sati izjutra: U istoč noj Srbiji i Albaniji kiša i sn jeg, na z a padu tih krajeva jače, inače manje obiač no. Na istoku vedro. U sjevemoj Sr. biji početak opađanja temperature. . Diana Alabaster puder i Diana pomadri za II. ce, inože se svagđje dobifi.

Književni prijegled Almanah I kalendar „Jeka od Osijeka“ za g. 1918. Primili smo krasno umjetnički opremljeno književno djelo pod gornjim naslovom u izdanju Klu-« ba hrvatskih književnika u Osijekii (Gajev trg 4., cijena 5 K, poštom 50 helera više). Knjizi je dodan posebn* glazbeni prilog „Himna narodnom ujedinjenju”, a sadržava beletrističke i poučne radove: dra. Horvata, drai Kršnjavoga, Ivaniševića, Dlustuša, BaČića, Kempfa, Magjera, Cepelića, dra. Lozovine, Rakoša, Arnolda, Glembayove, Petranovića, Servacija, Kapića, t Kranjčevića, + Varge-Bjelovarca, Miroljuba, Lovretića, Vežića, Milera, Canića, Barbarića, Grohovca’ i mnogih drugih. Jedno valja istaknuti, da se svuda ističe narodno obilježjet mnogostranost u izboru birane gradje, pravilan i čist jeztk, a najviše skladnost i jedinstvenost, koja odaje svjež i jedar književni pokret osječkoga Kluba hrvatskih književnika. Mi ćemo se na sam birani sadržaj rečemoga almanaha i kalendaira opširnije osvrnuti, a za sada ga kao birano štivo toplo preporučamo. Vrijedi, da se kupuje I čita.

! Izašlo I Novo! Novo! Juraj grof Oršić-Slavetićki: ,,Na konju i u rovu“ Cijena 2 K. Može se kupiti u knjižari S. B. Cvijanovića Beograd Knez Mihajlova ul. broj 16. Porudžbine sa strane šalju se na gomju knjižaru ili nasamog pisca: Uredništvo „Beogradskih Nov.na“, — Beograd.