Beogradske novine

Bro] 38. pokojnica u materinskoj čežnji za njima Izgubila svoj život. Svako, koji Je uSao u sobu, gdje Je bio odar pokojničin. morao je proiiti mnoro suza posmatrajući nesrećnu mrtvu majkiui, poreid čije su gilave na odru sta|ale fotografije njena četiri »lna, kojl su se Ha Blica ljupko .smiješila, smvajući I jcpe enove baš o njoj r— svojoj materi. j Zaista ćuHna igra sudbine! Dobrivx>je Tavrić, Lravarsfei kalia |z Kmljeva. Ako bi ko šta znao o njemu, umoljava se 'da o tome izvjesU JJrujštvo Crveuoga Krsta uc.it vojnoj g'avBoj gubemiji za "Srbiju u Beograilu, s ,po Jiivom na br. 24623. Saboina crkva — za beogradsku sfrotinju. . ... Sabonia crkva poslola je HiroUujjstom odjelenju opštine grada B-'Ograda evotu od 333.66 kruna, koju je bv$j skupila na tas za vrijeme bogosluženja u mjesec;i januara ove go'đine, a za pomaganje siroUnje beogradske. iŽrtva dječije tuče. Preksinoć se u Paliluli, na vtglu Tafcovske i Ratareke ulace, poslij© nestašne igre potulđo nekoliko dječaka. Žrtvom »ijibove tuče bila je Zagorka, žena pok. »fanka Gjorgjevića, bivšeg gradjevnskog ; >reduzimača, koja je u tome času pnoazila ub'com. Jeđan od dječaka bio se t>a cio kamenoin na svoga protlvnika. ICamcu, medjutim, pogodi g-dju Gjorcjović ki desnu stranu nosa i nanese joj ozle flu duboku dva do tri oentimetra. GoSpodji je ukazana ođmah pomoć, a rariizđani dječaca razbjegli su se na razne etrane, tako 'da se krivac niie inogao uhvatili. Odobrenja za rasprodaje. Za svaku janui rasprotiaju, kojom pojeklinca želo što brže na siLno i netiormalno spuštenim cijenama svoju rotra da prodadu, moraju nrothoino dobib 'dozvolu od zapovjedništva svoga o kmga, koje ima 0a provjeri da li je rapprodaja opravdana. Za ođobrenje raSprodaje plaća se pređviđjena noveana ILaksa. Roziv vinogiadariiuaSri posjednici rinogiuda imaju svo|c viirogratde sa tačnim naznačenjem bro|a ćbkol;' prijavili ekonomnom odjelenju Dpšline grada Beograda najdalje do 18.. pvog mjeseca. Ovo je potrebno radi toga, što ćo se pamo na osnovu toga izdavati p 1 a v i feamen, perocid i sfipsa.

Nedjelia. iarstvom ima se prijaviti predsjedniku jvoje opštine. Radi proširenja svibrstva u onbn opIttnama, u kojima se ono prije obdjelavalo^ poslaće se Jedan inspektor svilarstva. Naročlto se učitelji pozivaju, da se stave u vezu sa inspektorom, čim bi ovaj u njihovu opštinu došao, đa prisustvuju predavanju, koje će ovaj držati odgajivačima, da mu u svemu idu na ruku i da za dalji rad u svemu ispunjuju upustva, koja će od ovoga primiti, Učiteljima je dopušteno, da se u slobođiiom vreinenu i sarni bave gajenjem svilenih buba, dajući time primjer ostalima, kao l da za svilene čaure prime naplatu pri njihovom oduzimanju. Nadjene stvari. Posljeđnjih 14 dana predate su ovdaSnjein c. i k. vojnotn policijslcom komesarijatu ove nadjene stvari: 1 cm džepni nož, 1 bilježnik s pisinima i kartama, 1 cni kožni novčanik s 2 krutie, 1 novčanlca od 20 kruna, 1 bljela džepna marama bcz ziiaka, 1 zelena kesa s 1 knmoni. Sopstvenici mogu svoje stvari podići kod c. i k. vojnog policijskog komesarijata u sobi br. 57. Narodna privreda Vjeresija puslljc rata. U nekim stručnim listovima posve se | raspravlja o tome, bu<le li poslije rata j vjeresije, Istina danas je tivedcno plaćaj nje m gotovoui. Danas inona trgovac plaJ ćati ne samo sa golovirn novoein, već , i uuaprijed, tako đa mora više puia čekaj ti po par nvjescci na robu, a da za noj vac ne dobiva nikakovih kamata. Zato ' nije čudo, da trgovci ne posiidiuju više 1 [ da se inora danas sve u gotovom kupovaj ti. Medjutim drži se stalnini, đa će se trgovcima morati dati 30 do 90 dana vjeresije, kao šfo je to prije rata bilo, ako 6emož0an.eće đavati razm prije ralrikoTI pojedine robe aivedeit'i rabati i popusti. Uostalom danas su sve trgovačke uzance izgubile vrijednost, jer je dauas općenito uveđeno plaćanje u gotovom i roba po uzoru bez iltakovih daijnjih takozvanih uzaniaca. Posbje rata će opet nastupiti nove uzance, dok se opet ne uvedu stare, ili dok se opet ne uvriježe nove, koje će biti akomodiranc prilikama frgoviue i prometa poslije rata. No bez vjeresije se ne može i ne će moći živieti, pa tako sa slgurnošću moženio očekivati, da će se poslije rata opct razviti vjcresija, kako Je bila ■uobičajena i prije rata. ('tirv. Ekonomisla.?

Gaienje sviienih buba. Ovim se poziva svaiko, a naročito svi učitelji i učiteljice liarodnili škola u Dblasti c. i k. vojno glavne gubernijo, 0a ii svim mjestima, gdjc se gaji svilena bul>a, obavijcste stanovništvo o koristi sviiarstva i sami po mogućstvu doprinesu njcgovom razgranjavanju. Svilarstvo iziskuje tako inaio rada, da se svmki njiine može baviti kao nuzRrednim poslom. Taj posao pogiavito »bavljaju žene i djeca. Naročito djeci prufea čak i prijatnu razotiodu. Pošto se gajcnje svršava prije žetve, to odgajivači mogu doći do lijepe aarade at vrijeme, kad je prošlogodišnja ž&tva utrošena, a 0Tugih privrednih izvora još nemaju. Upotrebijivo svilene čaure skr.piće se za 1918. gođiau po cijeui kruua 5.50 po fcilograitm, a ncupotrebljive po kruna 0,30 fcilogram i odmah će se isplatiti. Po sveinu je lijepa i plcmcnita zadaĆa narodnih prosvjetitelja, da svoj upiiv npotrebe na to, cla se što veći broj stanovništva bavi gajcnjeni svilenih buba. Svaki pojedinac, koji bi se bavio svi-

EKSPOZITURA PEŠTAifSKE-UGARSSi: KOMERGIALNE BANKE U BEOORADU KNEZ MIHAJLOVA 60. GI.AVNA UPRAVA C. i K. MONOPOLA t’lTROL.EJj* i ŠPiRiTA Bavi se svima bankarslriin poslovima, pošiijkania novaca i z AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, saVezničke i neutralne države. Speei f alfto odleSeK|e za iž Sjarje »ove&a ralrilm 2 arol>l je nšcgma i Prima uloge i obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima žgscU?io Gdjeienje I« roiiu zn m vrste irsov. posiovo. n Osnovnn slavnka i pHčuve n I 1 232,000.050 kim I [

ĐEOGRADSKE NOVINE

10. tebruara laiS

Dnevne vijesti t Steva Vasln Popovlć. JuČe je u Budimpešti naprasnam smrću preminuo Steva Vasin Pop o v I ć-F ruškogorskl u 74. godin! starostt. Zivot Steve Popovića, mislimo tu politički — bio je, naročito u njegovim mladjim godinama, pun raznolikosti, ali i pun rada, može se reći neumornog svestranog rada, najviše na pedagoškom polju. Pokojnik se kao stn siromašnih roditelja, svojim trudom izdržavao na bečkoj univerzi, a bio je poduže vrijeme l privatni nastavnik Božidara i Aleksija, sinova A. Karagjorgjevića, koji je tada živio u Beču. Ušavši u javni život poslije svršenih nauka pok. Steva je ubrzo zauzeo vidno mjesto u pokTetu srpske omladine u Ugarskoj u šezdesetim 1 docniiim godinama prošloga stoljeća. U kolu Miletića, Subotića, Laze Kostića, Makshnovića, Kasapinovića i drugiii prvaka u borbi za narodno-crkvenu autonofiniju srpskog naroda u Ugarskoj pok. Steva je zauzimao vidno mjesto, te je još ujidadim godinama ušao kao poslanik u narodno-crkveni sabor, kome }e s vrlo malim prekidom pripadao do smrti. Kao što pomenusmo, rad mu Je bio vrlo obilat na pedagoškom polju; sri radovi karlovačkog sabora, koji su se ticali prosvjete i škole bili su djelo. pok. Steve. Uredjenje osnovnih 1 učiteijskih škola u Ugarskoj pr' kraju proštoga stoljeća djclo je pok. Steve, zia koje je on u saborti bio uvijek glavni referent, a kroz dugi niz godina bio im jc i gla\mi nađzornik. U svome doenijem životu Steva je napustio svoja nekadanja omladinska glediš'a i dovinuo se do položaja upravnika Tekelijauuina u Budirnpeštl. Prlje desetinu godina izabran je kao vladln kandidat za poslanika u magjarskl sabor, kome je do smrti pripadao. Bog da inu dušu prosti 1 laka mu zemlja! Novo odredjenje ratnili zonft. Vrliovno za;x)vjedništvo vojske izđnlo Je nove naredbe u pogledu ratnili zona, te Je izmedju ostaloga granace ovako odredilo: U Ugarskoj, Bosni f Hercegovinl otpada šlre ratno područje. Uže ratno područje obuhvata u Ugarskoj županije Csik i Hdromszćk; slobodari grad R IJ e k u sa okoh’coni; u Hrvatskoj županije Hčkokrbavsku i modt'flsfeo-riječku i u Bosn I i H e r c e g o v i n i ove srezove: Biieć, Čainica, Foča, Oacko, Konjica, Ljtibinjc, Mostar, Nevesinje, Rogatica, Sarajevo, Stolac, Trebinie I Višegrađ. Mlslia novog srpskog posianika u Švedskoj. Misija novog srpskog poslauika o Svedskoj, Milana M. Rakića. sastoji se po njegorim sopgtveiiiin navodima u ,,Dagens Nyheter“-u u ovome: Dok ne 0obijem bliže insfmkcije ođ moje vlade na Krfu, moja će hriga bili, 0a se poboljša stanje srpskih ratniii zarohljenika, što će iz nentralne Svedske lakše ići. S tim ću za sad biti dovoljno zaposlen. Osim toga treba oVdje da proučim ureJjenja in'dustrije, školstva itd., kako bi otud po svršetku rala moja zernlja imala koiusti. Pozmat je sa'danji poiožaj moje zendj© povodom okupacije, te nije potrnbno da o tome 'đalje govorirn!. I ja nijesam već dngo bio u. svojoj otađžbard, da bih mogao iz ličnog iškustva sam nešto reći. Ali o Kumunjskoj, iz koje sada dolazim, mogu reći, 0a ju je promijenjcno držanjc Rusije baoilo u vrlo nezgodan polo žaj. Kako 6e se taj položaj u bu'dućnosti razriti, zarisić© o'd Rusa i Ukrajinaca.

Umro Alfred barun Rothschild. Kako javlja brzojav Iz Londona, prenrimio je Alfred barun Rothschild, koji je prije nata bio austro-ugarski honorar. generalni konz.nl. Rodio se 2. jula 1840. od oca Lioulla baruna Rothschilda, te Je bio mladji brat goditre 1915. preminulog barirna Natanijela, komu je engleski kralj podijelio dostojanstvo lorda 1 peera. Go0. 1885. pozvao j© lord GlacTstone, tadašnji mnistar predsjeđnik, toga prvoga jevreja, koji je dobio dostoianstvo pećra, u gornju kuću. Tri brata baruni Natanijel, Alfred t Leopold Rothschild blle su najpoznatije ličnosti engleskoga glaaoioga grada. Stranci u Svajcarskoj. Ovih dama >e švajcarski parlament izglasao naročiti zakon, koji se odnosi na stramce što se nastanjuju u Svajcarskoj. Llčnost, koja želi da se iz druge đržave nastani i živi u Švajcarskoj, mora da Ispnni ove uslove: na pasošu za odlazak mora biti potvrdjeno od strane nadležnog švajcarskog konzulata, da se strauac može vratlti u domovinu. Dalje, mjesne vlastl imaju da izdadu uvjerenjc o dobroin vladanju za posljednja tri mjeseca. Zatim uvjerenje o namjerama putovanja, koji preduzfma 1, najzad, izjašnjenje i uvjeremje da li ličnost raspolaže dovoljnim novĆanim sredstvima za vrijeme bavljenja u švajcarskoj. Uapšen talijanski sveštenik zbog pro* povijedi. „Popolo d'Italia" javlja iz Campesotta (?): Sveštenik Carissimi uapšen je, jer je u svojim propovijedima govorio, dajeporaz Itaiije kazna božja za izdaju počlnjenu na nekadašnjem savezniku. Sudbina turske žene. Turska žena, koja dosad nije imala trikakrih prava, sada 6e nsl'jod novoga zakona biti lzjednačena s mužem u bračnom pravu. Kako je poznato islam dopušta mnogoženstvo. Pa prcmda se ovo ne će ukinuti ni novim zakonotn, to će se ženl ipak obezbijeidiH pravo, da u časn skla.panja braka postavi uvjete, da se u slučaju, ako mnž želi sklopdti 'drugi, treći iii Čctvrti brak, uki'dai razr'jcš jc prvi, driigi, odnosno treći brak. Nadalje je inuž obvezan, da se skrbl za uzdržavanje žene, te đa joj isplaćuje biio odštetu lli rcntu, ako se brak razidjc. Za raspit braka su uvedene ustanove, slične kao i u većinl kultumih zcmalja. Doba za sklapanje breka, mnogo je niža, nego li u nas. Djevojke se ne smij-it udiavati prije 10., a muškarci se lie smiju ženitt prije 17 godine. Do 17. godine trebaju djevojke privolu oca ili skrbirika, a muškarci dozvmlu sudije.

Podpemaže M«law jf jg| ni., ehližuje toeltasj/ (GIESSHUBLER) \ĆI3TA PRIRODNA ALKAUCNA/ Hcinrlcn Huttcnl d. d. Beč I Karisbađ. Glavno skladlšte za Srblju: U vojnom prometu stoječa Ljekarna Protlć, Beograd, Kralja Milana ulica 87.

Stram 9. Kilometarska dužina saobraćajnih pruga u Srbiji Prema pregledu saobraćaja, koji Je objavila austro-ugarska željeznička uprava u Srbiji, dužina željezničkib pruga gomje uprave u sadašnjem saobraćaju u Srbiji iznosi 548 kilometara. U punom su saobraćaju ove pruge: Beograd—Vef. Piana, dužina 91 km.; Mladenovac—Valjevo (102 km.); Stalać—Užice (167 km.); šabac—Banja Koviljača (57 km.); Zabrež—Lajkovac—Bogovadja Latković—Babajić—Kadina Luka—Banjane (70). Deo od Lajkovca do Banjana sagradjen Je prošlo godine, u državnoj režiji. Od Oor. Milanovca do Čačka (22 km.) i Priština—Mitrovica (33 km.). U gradjenju je nova pruga: Banjani—Stavica—Ugrinovci — Davidovica —Kriva Reka—Ljutovnica—Gor. Milanovac. Kad ovaj dio bude dovršen, moči će se putovati direktnom prugoin Zabrež—Lajkovac— Oor. MilanovacČačak. j Poslijednje brzojavne vijesti OPŠTI KAZAČKI USTANAK U DONSKOM PODRUČJU. - KALEDJIN POBJEGAO U PERZIJU. (Naročitl brzolav „Beogradsitii Novina**) Stockholm, 9. februara. Prema vijestima ,,P r a v d e‘‘ javIjeuo je narodnun povjerenicima, da je u donskom području izbio opštl kazački ustangk. Siromašniji kazaci pobunili su se protiv hetmana Kaledjiina. U svim donskim gradovima razvili su se vrlo ogorčeni bojevi u kojima su pobijedlU pobunjenici. Kaledjin je pobjegao u Perziju. OPSADNO STANJE U CIJELOJ RUSIJI. .(Naročdtt brzojav „Beogradskib Novina*'.) Rotterdam, 9. februara. ,,D a 11 y M a i 1“ javlja iz Petrograda, da je zbog nemira i sumnjivog držanja pGjedlnih zemstava nad cijelom Rusijom objavljeno pooštreno opsadno stanje. GENERAL ŠČERBAČEV — UAPŠEN. (Naroćttt brzojav „Beogradskih Novlna*'.) Stockholm, 9. febraara Glasa se u Petrogradu, da je u Ki jevu uapšen genera! Sčcrbačev. RUMUNJSKA NA RASKRŠĆU. Pariskc banke ne će više da isplaćuju rumunjske chekove. (Naročiti brzoiav „Beogradsicih Novina") Bcra, 9. februara. Pariske banke ne će od ponedjeljka da isplaćuju rumunj§ke chekove I doznačnice. Na pariskoj burzi izbačena su od četvrtka sva notiranja rumunjskih vrijednota. VVILSONOV PORAZ U KONGRESU. (NaročiH brzojav ,,3eogradslđh Novtaa*'.) Rottei'dam, 9. febrrara. Ameiička senat o'dbio je Wilsonov prijedlog, đa mu se za viijerne rala po dijeh 'jpunomoćije, prema kojem bi on mogao samostaliio sklapali vojne i poli tičke ugovore. Jednako je kongres o’.klonio WdIso nov prijediog, da se industrja art je i inđustrija đrv*i stavi pod njegovu kontrolu. stenografije, dok je 1843. godine priredio novo i dopunjeno izdanje. U prvi tnah je stencgrafija služila isključivo za pribiiježavanjc govora u parlaincntima 3 ua drugiin javnim zborovhna, a tek posiepeno počeli su je upotrebljavati i iu novinairstvu i trgovačkim i industrijskim kancelarijama. Od kada je pronadjena mašina za pisanje, stenografija je za ove posljednje postala „Iiljeb nasušni“. Pri lzradi svoga sisteina Oabelsberger se nikako nije oslanjao na englesku i irancusku stenografiju kao što su to činili njegovi predhodnici u Njemačkoj, već je za osnovu uzeo prve pokušaje skraćenog pisanja još iz starorimskog doba, takozvane „Tironske note“. Izuzev sjevenio njemačkih krajeva i krajeva Švajcarske, u kojiina se govori ujemački (gdje još prevladjuju drugi sistemi) Oabelsbergerova stenografija u veliko je medjti Nijemcima potisla druge sistemie, a preudešena je skoro za sve evropske jezike. Po negdje, kao kod slovenskih naroda, upotrebljuje se gotovo isključivo Oabelsbergerov sistem, a pone-gdje, kao u Engleskoj, Francuskoj i t. d. upotrebIjuje se on pored domaćih sistema. Oa.belsbtirgeiova sienografija prcrudjena ije za ove poziiatije jezlke: danski j(norveški), švedski, iiolandskl, novogrčki, rumunjski, ruski, srpsko-hrvatski, slovenskl, bugarskl, česki, slovačIki, pcljski, magjarski, finski i turski. Postoje vrlo nmogo llstova, časopisa I t. d., koji »e Itaitipaju Ckbelsbergero|vom štetfogfafljttm. — 9. februata 1801. godine zaključen )e u Lun6ville-u v stevfroistočttoj Francuskoj mir izimtojU FraiVčttskč ttepnblike i ujemačkomskog carstva. <?vim se mirom, » Bkloplienim u glavnom na Istim osno-

vania kao prije toga niir u CarnpoF o r m i u (1797. godiiic). Njime je Bclgija i ostala lijeva obala Rajne (Rhein-c) ustupljena francuskoj repnblici, daije su kuo vazali francuske priznale nove republike: ligurska (zap. dio sjcv. Italije sa O e n o v o m kao glavniin gradom). cžsalpinska (sreduii dir* sjev. Italijc sa M i I a n o m) i helvotska (Svajcarska/. Anstrija je oviin mironi dobila V e u e c i j u sa oblastima do rijeke Ečave (Adige, Istru i D a I m a c i j u. Onim njemačkitn vladarirna pak, kcdi su teritorijalno oštećeni odstupanjem lijeve obale Rajne, data je odšteta ukiđanjern nezavisnosli (soknLariziranjem) samostalnih crkvenih oblasti i slobodnih gradova (mediatiziranje). 9. februara 1834. godine rodjeu je njemački književnik i istoričar F e 1 i x Dahn, o kojemu Je već bilo govora na ovom mjestu. — 9. febrmara 1881. godine (po novom) umro je u Petrogradu slavnl ruskl romansijer Fjodor Mihajlovič Dos t o J e v s k i j, pisac „Zapisnik* iz mrtvog dcnna“ i „Zločina i Kazne“, o kojemu Je takodje već bilo riječl na ovom mjestu. + P u t k i n — ,,M & t i c a 111 r s k a“ Edison. Nu dauašnji dau, 10. februara (29. januara po starom) 1837. g. umro je u Petrogradu Aleksandar Sergejevifi Puškln, najslavnijf ruski pjesnik svlju vremena. Aleksandar Sergejevič Puškiti rodjen je u M o s k v I (26. maja po St.) 6. juna 1799. godine. Kao god i njegov slavni drug Mihaii Jurjevič Ljermontov, a kao što je to u ooo vijeme često bio ohičaj u ruskitn plemićskim porodicama, Puškin u prvkn godinama svoga djetinistva, • dok nlie

pošao u školu nije ni znao ruski, pošto se u kuči govorilo samo francuskl. Učio Je na unperatorskom llceju u Carskom Selu i već kao dječko od 15 godiua obratio je opšru pažnju na se lijepom pjesmom „Uspomene na Carskoje Selo“. 1817. godine doblje službu u ministarstvu spoljuih poslova u Petrograđu, gdje je počeo marljivo proučavati klasičmi književnost, a poređ toga i djelo čuvenog engleskog pjesnika lorda Byrona, čijl se književni' uticaj dosta opaža u prvom dobu Puškiuovog književnog rada. Zhog nekih šaljivih pjesama, a još više zbog izvjesuiii neobazrivili razgovora, Puškin 1820. godine bude prer mješten u besarabsku gubcrniju, a odatle je kao ataše grofa V o r o n j c ova otišao guberniji u O d e s u. Život u živopisnlm južnoruskim predjelima vrlo je povoljno uticao na razvitak pušklnovog talenta. Došao je u neposrednl dodir sa narodom, upozmao se sa narodnom pjesmom i narodnim običajem. Ko zna, Je U bi ovaj čovjek, koji, kao što rekosmo, u djetinjstvu i nije kulo svoj maternji jezik, ikad posta-o onakav pjesnički veJikan. da je i dalje ostao-u internacionalnoj aristokratskoj petrogradskoj sredini. Ovaka se baš Puškin kao nijedan ruski pjesnik prije njega odllkovao rijetkom ljepotom I č!stočom ruskoga jezika. 1622. godine pojavi se njegovo prvo oveće djelo, „pripovjetka u stihovima** kao većina njegovlh djela — „Ruslan i Ljudmila**, u kojemu opdsuje starorusko herojsko doba, zatim se 1823. godine pojavl „Kavkazskij pljenik", a 1824. godine „Bahčiserajsklj fontan** („Bunar u BahČisejaju**), 1824. godhte Pušktn zboe neklh nestašnih pjesmlca. n Voil-

ma je ismijavao svoga šefa, grofa Voronjcova, a po naredbi samog imperatora AleksandTa I. bude otpušcen iz državne službe. Naredjeno mu je da ode na stalni boravak na svoje imanje M ihajlovskoje. No 1825. gođine umre imperator Aleksandar, a njegov nasljednik Nikola 1. priiikom svoga krunisanja pomilova Puškitia, pozva ga u Moskvu i postavi ga za državnog Istoričara. Po svom povratku, Puškin 1826. godine dovrši svoje najčuvenije djelo „roman u stihovima“ ,,L v g t nij Onjegin**, koje po svojoj formi dosta podsjeća na Bvronovog „Dcn Juana“. U tome je djelu slavni pjesnik razvio svu svoju snagu j svekoliki svoj talenat; u ,,Onjeginu“ se divno opisuje ondašnji ruski društveni život. Za oviin su se nizale poetske pripovjetke ,,C i g a n j e“, ,,B r a t j a r a zb o j n i k 1“, ,,P o 11 a va“, ,,Q r o f Nuljin“ i t. d. Dok je dotle kao što rekosmo bio u priličnoj mjeri pod Byronovim uticajem učinio je veliki korak ka potpunoj originaluosti sjajno izradjenom draifiom „Boris Qodunov" (1831. god.). Smrt ga je omela. da ovo djelo potpuno dovrši i razradi. Kao istorijograf započeo je 1831. godine „Istoriju Petra Velikog a“, a potpuno je izradio djelo „1 s t orija Pugacevljeve zavjere". Od njegovih djela iz lijepe književnosti napisanih prozom napisao je pripovjetke „K a p i ta n s k a j a d o c k a“ („Kapetanovia kći“) i „Dubrovin“. Sudba je htjela, da dvojlca najvećih ruskfh pjesnika, Puškin i Ljermontov, svrše u najljepšim godinama na isti tragičan način — n dvoboju. Dok je Ljermontov poginuo od ruke svoga najbolieg dniga, kojega Je bio uvrij«~

dio, Puškin je poginuo u dvoboju sa nesudjenim pašenogom, vjerenikom njegove svastike. barunom Heeckernom. Ovaj se posljednji bio počeo udvarati Puškinovoj supruzi, te ga je Pnškin pozvao na dvoboj. Na današnji dan 1837. god. podlegao je ovaj veliki pjesnik. tvorac novije ruske romantike i ljubimac svoga naroda, ranama, zadobijcnim u tom dvoboju. 1880. gođine podignut mu je spomeuik u Moskvi, a 1884. god u Petrogradu. — 10. februara 1842. god. osnovana je u Zagrebr. ,,M a t i c a 11 ir s k a“, koja je šezdesetih godina prekrštena u ,,M a t i c u Hrvatslcu". — 10. februara 1847. god. rodjen je u Milanu (Oliio) l'homas Aiwa Edison, veliki proualazač na polju eJektrotehnike. U mladosti bio je — prodavač novina po željezničkim vozovima. Za vrijeme dugačkih vožnji pravio je Iiemijske eksperimente I štampao je u samom vozu neki listić. Docnije je ižučio telegrafsku službu i postao telegrafista. Kao takav izmislio je bezbroj novina iia telegrafu. Sezclesetih godina pronašao je e I e k t r i Č nu sijalicu u dauašnjcm ohliku. 1876. god. otvorio je svoju Iaboratoriju u New-Yorku; usavršio Je telefon, izmislio je f o n o g r a f, prethodnik g r amofona, od kojega je opet konstrnisao parlograf za kancelarijsku potrebu, dalje inikrofon, aerofon. megafon i t. d. Na polju telegrafije konstruisao jc aparat, kojini se na jednoj istoj ltniji jcdnovremeno mogu u raznim pravcima razaslati četiri telegrarna, aparat, kojim voz i za vrijeme vožnje ostaje u telegrafskoj vezi ša stanicama i t. d. Ma da je već prevalio sedamdesetu godinu, Edison i sada još marljivo radi na novim pronalascinia.