Beogradske novine

PrH 85.

Subofa

BEOORADSKE NOVTNE

80. marta 1918.

' St'ana 8.

Li mjesecu ap ilu za kafans e radnj3 bđre'j-n su: Guslav Ajzenkolb, nie8ar na Velikom Trgu i .vlata Bojović, piesar na Cvetnom Trgu. Javna prodaja. Po 0 <lluci Sta'ratcljskc« suđa Izloiiće se javnoj prodaji zaostavština poč. Sultane Peirović. na dan 18. a p r i I a ove Kodmč u njetiom stainu u ulici Despota Ojurgja broj 13. Piodaja će početi u 9 sati prije pođne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dodju. Promjena programa u c. 1 k. vojnom kinematografu. No”i program u c. i k. vojnom kine(natografu takav je, da bi poslužio na čast svakom velcgrad kom ki am.it vgrafu. 1 ako se sastoji iz samo dva fiima, gkdaooi oe ipak imali najveće zad >vo js vo. Prvi film prikazuje tajanslveni život u moru, adrugi promjenlj vu sud iau jed»e-umjetnice u drami od šcst činova’. Prva predstava biće večeras u 8 i po rT ga casnike. ZLx>g c kvene sveČanosti neće biti danas posl jc podne pređstave, a aa vrijemc uskršnj b praznika i iće kao obično. Ljepota je najuspjdije oružje žena. Ona Je imo dar Božji. ali se mora neprestano čuvati i njegovati, jer ona nije vječna. Diana puder ne prldiže samo ljepotu, negc služi i njezi kože i zdravlju.

Narođna privreda Svilarstvo. Sjeme za izvodjenje mora biti spremljeno, čim se primijeti da su pupoijci u duda toliko napupili da će kroz lcoji dan i list izbiti, jer gusjenica tre ba da ras.e ujroredo sa dudovim listom. Ousjenice, koje smo počeli ranije da igajimo, bolje su od onih, koje se docntje gaje, jer poznije gusjenice padaju u mrivilo, naročrto ako su jak*e> vrućine. Ocl proljeća zavisi, kad ćemo početi đa izvodimo sjeme. Kako u Srbiji dud list'i cbično od druge polovine aprila i početkom maja, to se, prema tome, treba i rukovoditi upulima o izvodjenju *jemena. Za pravilnije izvodjenje potrebno je. da sjemena jaja gusjenica ravnornjerno rasporedimo. i to u kakvcj plitIkoj kutiji ili totne podobno. Pri tom Ireba paziti, da najviše tri do četiri jaja budu jedno nad đrugim. Zatim, svakog dana nastojati^ da gornje dodje doIje, a donje gore. Cim se primijeti da s« jaja dobiia otvoreno sivu boju, treba ih pokriti rešetkama od hartije, koju dobijamo zmnbovanjem. Uusjenice kad izjniie iz jaje,a provlače se kroz te rešeike, ne pronoseći zaostala jaja, te ta ko imamo uvijek gusjeuice jechiog porasta. Sjeme koje je odredjeno za izTcdjtnje, ne će jednovremeno proizvesti cio broj. Prvog dana primjećuje se neznatan broj gus.jenica, a za tri dana počećc pojava proizvođjenja giavne snase i to najviše od 4—9 sati ujutru. Za vr ieme toga svilar mora biti na licu rnjesta ako želi da ne načrni zbrku medju gus.enicama, Poš.o se na režetci nahvatalo đo«ta gusjenica, onda ćemo povrh njih cprezno položiti grančicc duda sa dva ■do tri listića. Oirsjenice će se ođmah nahvaiati na grančicama, koje ć&mo prenijet. na naročito spravljenu policu. Razredjivanje po policama biva na odJeijke, da se nc bi pomiješale mladje sa Starijima. Na prvom odjeljku su najstazije, na drugoin od njih nešto mladje i lako redom. Prvog dana izvodjeitiia dobijaju se najsnažnijc gusjenice, koje neJci sviiari naročito gaje za proizvodnju sjemena, a najslabije — posljednje obično se bacaju. Za razaznavanje treba sve gusjenicc vidno obilježi.i na poIicama„ po odjelcima. Na taj načJn znamo njiliovu srarost i kožuranje. Potom nastaje polaganje lišća, i to tako da se j>rvo na mire najstarije, dok se tako rodoin ne svrši sa najmiadjim. Za vrijemc prve i druge periode daje se mlado, i nježno Jjšće. Na svakih šest sati obavlja se hninjenje. Ciajenje gusjenica dijeli se na pet pf-ricda. U prvoj periodi jc suvišnu tcpfi.t« ubi.ačna, jer zbog nje mnogc ’t:sjenice uginu, ili se do čaurenja samo triput kožuraju, što je uzrok rdjavoj sviii. Prva perioda života traje 5, 6—8 dana; ako je temperatura niža od 22°C onda treba više vremena. Toplo.a pak, fte smijc prcći 25° C. Cetvrti dan je ntijpodesniji za čišćenje ispod gusjenica, ali Sc pri tcm ima paziti da već nisu spremne za kožuTanje. Za vrijeme spavanja gusjcnicc moraju biti na miru. jer bi se pomjeranjein poremetila njiliova prirodna veza, te ne bi imale osionca da se Lz stare kože izvuku, zbog čega bi morale ugimiti. To važi tn svc pcriode. U drugoj periodi Čišćenje je trećeg dana, hranjenjo svaka dva *ata, a četvrtog dana priroda se svršat va i nas;aje nova — treča, poslije prethodnog kožurainja. U trcćoj periodi gusjenice zahtijevaju većcg prostora, viic hrane a kožuranje nastaje poslije 4tst dana. Po težini četiri puta su teže nego u ranijim periodama. Cetvrta pe■riođa traje sedam, najduže osam dana. ‘Još većeg prostora zapremaju, jer porastu do 5 cm. dužine. Mogu se hranrii I starijim listom. Toplota tr«ba da je ?OTC,

Peta perioda je najgiavnija. Tu nastaje proždrljivcst gusjenica, jer tri puta više jedu. Štednjom lista gubi se % svile. Uzrast gusjenlca je 7 1 /* cm. Ova perioda tTaje 12 dana. Dvanaestog dana ne treba davati lišće, jer se u tome vremenu gotovo sve gusjenice počinju upredati. Uopšte, rentabilnost svilarstva zahtijeva velikog 1 marljivog truda od onoga, koji mu se posvetio. =

Razne vijesti Kako se moie Izračunati vrijeme uskrsa? Ovo je pitanje razloženo u kalendaru ,,Boškovič“ (sir. 84), gdje se nalaze i tabiice za epaktu i uskrs (str. 92—95). No ne će biti suvišno, ako protumačimo, kako se može izračunati vrijetne uskrsa bez ikakvih pomagaia. — Najprije nekoliko stvarnih razjašnjenja. Uskrs pada u nedj: jtt iza prvog proljetaog (uskrsnog) uštaca, a ovaj može biti najranije 21. ožujka. Za_aća se sad sastoji oa dva dijeia. Treba najprije odrediti datum proljernog uštapa, a zatim, u koji dan seđmice pada taj datum, ili drugim riječ.ma, va.ja naći, koliko dana treba od uskrsnog uštapa brojiti, dok dodje nedjelja. Vrijeme izmedju dva uštapa zove se sinodički mjesec i iznosi 29 i pol dana. 12 sinodičkih mjeseci daje 354 dana, dakle li dana manje od proste godine. Ako je dakle 1. siječnja neke godinc mladj, onda je 1. siječnja slijedtće godine prošlo 11 dana od posiiednieg mladja, ili — kako se često kaže — rnjesec je onda 11 dana star. Ovu „starost" mjeseca izvjesne gođine zovemo epaktom i odmah uvidjamo, da epakta raste godišnje za 11 dana. (Mogao bi tko mislid, da u prestupnoj godini mora epakta narasti za 12 đana. i doista se čini neka pogrješka, kad se ti ovom slučaju dodaje 11 dana, no pogrješka je malena s razloga, što sinodički mjesec ne iznosi tačno 29 i pol dana). Budući da 19 godina daje gotovo potpuni broj smodičkih mjeseci (bez dana, koji bi preostali iza posljsdnjeg mjeseca), ponavljat će se epakta svakih 19 godina. Ako je za neku godirm pozuata epakta, onda je možemo iako izračunati za svaku drugu godinu. Da taj račun izvedemo, zapamtit ćemo, da je za god. 1900. bila epakta —1, t. j. da je 1. siječnja 1900. trebao jcš 1 dan do mladja. Dakle je god. 1901. imala epaktu 10, god. 1902. epaktu 21. a 1903. epaktu 32; no ovaj je broj prevebk. jer nadmašuje trajanje sinodičkog injeseca, pa se u ovom slučaju uzima za epaktu višak iznad 30. dakle 2. Kao primjer uzet ćetno tekuću godiitu 1918. 1. siječnja 1918. je mjesec 18X11 = 198 dana stariji negoli 1. siječnja 1900 Ako 198 podijelimo sa 30, dobivamo kac os.atak 18. Dakle je za 1918. epakta za 18 veća negoli za 1900.. te je prerna tome njezina vrijednost 17. — Od 1. siječnja do 1. ožujka proste godine prođje 59 dana, t. j. 2 sinodička mjeseea, te liam tako epakta kazuje „starost mjeseca" na dan 1. ožujka. Prema torne je 11. veljače 1918. mladj, a 26. veijače uštap. No kako posIjednji damm pada prije 21. ožujka, treba tizeti u račun tek slijedeći uštap. Izmediu miadja i drugog uštapa prodje 44 (tačni.e 29 1 /a+14 3 / 4 ) dana te tako od 1. ožujka do proijetnog uštapa prodje broj dana jednak raz.ici 44 — epakta. Oznaeimo ii epaktu sa e. vrijeai u svakom siučaju pravilo; uskrsni uštap pada na (44 — e)-ti ožujka. Naravr.o, da se na pr. 33. ožtijka računa kao 2. travnja. Za 1918. jest e = 17, 44 — e = 27, dakle je 27. ožujka uskrsni uštap'. Preos:aje još da se ođredi, koliko je dana od proljetnog uštapa do prve slijedeće nedjelje. U tu je svrhu zgodno znati, da je 1. travnja 1900. pao u neđjelju, a svake sc proste godine ovaj dalum pomcikne za jedan dan u sedmici, a u prestupnoj za dva dana. Prema tomc se 1. travnja 1918. pomaknuo za 18 T- 4 = 22 dana (radi 4 prestupne godine). ili za 3 sedmice i 1 dan. Dakle je 1. IV. 1918. u ponedjeljak, 27. III. (dan uštapa) u srijedu, a uskrs dolazi 31. 111. Vještaci u računu ne će u glavi proći cijelo ovo zaključivanje i računanje, već iinadu pred očima samo ove brojcve: 1918, 18, 17. 27; uskrsni uštap 27. III. 18 + 4 — 5 + 4. 31 (= 4 + 27); uskrs 31. 111. Ovaj postupak daje vaIjanc rezuitate za cijelo 20. stoijeće.

Mome miloin 1 neprcžaljcnom aupmgu f Vojislaiiii J. lotatii! biv kafcdžlji kod .Dva Pobratlma'’ davaću tropodiSnjl pomen na novom grobiju u subotu 30. msrta t. god. u 10 satt prijc podue, o ćcmu izvjeStdvam sve »rodnike, prijatcljc i drugovc, molcćl ih da svoifm prisustvom ov^m tužnom pomenu olakšaju naSoj teškoj tuzi zs ncraboravljcnim pokojnlkom. Ožalošćcnl: supruga Sofija; slnovl: Pavte I Sava; kćeri: Jclcna I Sofija; majka jelcna; biaća: Milorad J. Radosavljević, sioUr, PanU J. Rado avijević, major; snaje: Žiža, Lenka I Vukosava; sinovlca Mtca; sinovd: Siavko S. Jakovljević, porućik, Laza i Mladen; taita Maca; žurak Mllivoj II. Pavlovlć, poručlk; svastika Natalija 1 ostala mnogobrojna famllija. 35989

^DAN ODMAZDE 1. glava. 20. septaiibra 1878. godine pred veče skidali su ra-diiici ulkrase sa ulaza crkve tt new-yorškC(j „Fifth avenue* 1 *). u kojoj se u jutru toga dana bio v>c.nčao jedaot od najugledaijih new-yo<ršikih gradjana. Bio je već nekoliko gođrna udovac, a sada je uzeo lijepu, mladu djevojku. Crkva je bjla preipuna, a 1 na ulici bto se iskupio silan svijet, da vidi svadbuiu povorku. A sada. uvece opet se pred crkvom bila isdcupila grdna masa naroda. Po sveinu se moglo viditi. da se dogodiio nešto neobično: svalc je gledao na crkvtcii ulaz, sa koga su uklamjali posljednje tragove jutirošnje svečanosti, svijcv je bio silno uzrujan, r.a sve strane mogli ste viditi pojedine grupe gdjc upiašetio šapću i zapitkuju jedan drugog. Desila sc daikie bez sumnje kakva noareća. „Dcikle zbiija, velite — mrtav? ... Ni puiii.li pet sad ix>s'.ije vjančatnja! . .. T ruii gazda, milijmnar! . . . Jesenas za maio, pa da bude izabran za guveirmera**). Taikve i slične pr.'«njedbe mogii ste čuti na sve sirane. S\ r a-d'ba, započeta sa toiiiko svečanoga sjaja, bila se po svoj priiici tragično svršiia, a, sudeći po razgovorima iskupljenoga svijieta, inladožemju jc bila zadoska nasiina smrt. U to natdjoše kdai, u fcojiana se vozao neki mladi gospodin » otmjenom salonskom odijelu. Opazivši iiskupljonu masu naroda, on se naže leroz prozor od fijakcra, da vidi šia sc to dogodi'lo. No čim je začuo. o čemu svijet razigovara. strašno so tržc. N'a,red.i kočijašu, koji je dotie tjerao korakom, da potpuno zaustavi koia i obrati se najbližoj grupi pitanjem, zbog čega se to Iskupio svijet. „Pogiamo jc Samuei Withe (izg. Uajt), odgovoriše imi nekolictna od prisutnih u jedam gias. „Našii su ga sa kuršumom u srcu baš u času kada je sa svojom rnladom ženom htio poći na svadbemi put. Tok su se jutros u ovoj istoj crkvi bili vjenčali“. Kada je čuo tu strašnu vijast, triladi se čcvjek sruši na sjeđište u kola, kao da je i sam pogodjem kttršumom. Tada se aper uspravi, prgcu.pivši svu snagu i pogleđa niz ulicu. Kada >e opazio nepregledno mnoštvo svijeta, koje se biio fekupilo prcd večikom kućom na prvom uglu ulice, ni>e više ni najmanje summjao u istinitost vijesti, koju je toga časa bio čuo. Užasnut nekoliko trenutaka pdkri lice rukaima, pa zatrtn nervozno naredi kočijašu, neka po.jera koia kako god zna đo u blizrtiu one kuće. Kočijaš krenu, ali je poslrje kratkog vremena opet morao zaustaviti konje. Jack HollisKr Ijut zbog ovcg zadržavanja pomoli glarvu Jcroz prozor fijakera; toga m« časa pridje jeđan policijski stražaf. - , , „Gospodino, Tiaj'boilje bi bilo, da se> vratite". reče on Hollisteru. „Tamo ne primaju lMkatkvo gosve, Samiicl White je ubijen’*. „Doznao sam već, al: ja sam jman. od najprimjJi prijatelja njihove poiodice. Mladi \Vhite, sin pokojnog Samuela \Vhitea, svakako će htjeti da govori sa niTiom. Evo vam pet do.ara, pa mi pomozite da na koji bilo način udj^m u kuću'*. Odmah zatim IIoLLs er izadje iz koia £ podje sa poiicajsem. Ovaj brzo promjeri mladića o<l glave do pete, pa zatimp ro duži put. „Boga ma, da vidite to će biti ’poteže, ali ipak, polcušaću'*. U mjesto odgovora Ho’iisicr „ćušnu'* poldcajcu oliećanih pet dolara. i zbi.ja, nije prošlo rnnogo vreinena, a ovome js pošlo za rukorn, da ga uvede u predsoblje Whitcovc kuće. Tek što je b:o ušao, stvori se pred njim nekr detektiv, kcji ga zapita: „Sta ćete vi ovdje, gospodine?*’ „Stari sam prijate j ove porod.cc i želim đa govorirn sa g-. Stanlioireom \Vhiteom. Izvpli.c moja po:jj.ncu‘‘. Detektiv dozva nskog s arog pos/užb telja, koji je toga časa bio stupio ’u predBoblje i zapdta ga: „Misiite li, da ć« g. Wbite sada ma koga primiti?‘‘ „0, ovoga će gospodina sigumo primiti‘‘, odgovori posluži’elj i odmah otvori Hollisteru vrata susjedne sobe. U ovoj js sobi gotovo sasvim TOraćno, kapca od prozora bili su zatvoreni, a odmaii s vrata osjećao s< j ik rnaiis cvijeća. Mlađi Hollister, koji mje bio samo otmjcno vaspi an 6o jek, nego i čovjek od osjećaja, štuknu na pragu. "Strašna mu je Idla pomisao, kako ćc ovdjo za samo nekoliko sati posmrtni vijenri zam pni.i svadbenc bukete. Medju prisulnima u sohi zatekao je i dra. ForseL.a, Whiteovog domaćeg ljekara. Tek š'o ga Ho sp.v zio, Hoil'ster pohita ljekan? i sjcde pored njc'ra na stolTu. „Sla veMtc vi o ovom u*a«u?‘* uzviknu Hollister. „Daklc g. Wliile poginuol Ko ga je uluo?.. Bože, da Btrašne zagonetkc'* ,,Zl;i ja zagonetka' 1 , ođg&vori d iktor. ,,Wbite je bio otišao u sobu za spavanjs; *) „Fifth aveuue" = 5. poprječna ulica, je»dan o<l najo.tTienijih bultfvaira u aristokratskom krajm New-Yorka. **) Guvemeroim u Sjedinjemim Državama zovu prttdisjicdnika pojođrtiih država (na pr. u ovom slučaju države New-Yar,k) za rarzliiku od zajednlčkog predsjednika Sjediftjemih Država,

svi su misli’i, đa hoće da se sprem - ! za put. Na jedanpnt o’jrlmu puca: j re.olvera, a kada su s , i'»'j u sobu ipj''TOva rrib da supruga, koja je bila dotrčala iz svo.e sobe i Stanhonhc, Vnj: je sa eo r n e’’ sprata sjurio n : z stepcnice, zafekli su ga g’js lež.i na podu, a pored njega revolver, iz kojega je još kuljao dirn‘‘. „Znaci, da se sam ubk>. A ja sam inisI.o...‘‘ „Nikako! To »e nc možo rcT Mora da je po srjrđi kakav n-s.e'an fličaj. Biće đa je on htio ostaviti revolver u putničku torbu, a da se revolver toga časa slučajno oVinno. Knršnm mu j3 prosvirao baš kroz samo srce‘‘. (Nastaviće se.) Š a 1 a Vjerna slika. Gospodja M., podnoseči folograf'ju prijateljici svoje ćexke: •— je T te, da je ova slika vjema kopija originala. Zet: — Zaista! Svaki moje sudLine poznaće u sMci vaš lik, nja da va3 nikad u životu n je vidio. *= Ciganin kao ciganin. Kupio Ciganin prase pa se hvali medju svojima: — Kad poraste ugojiću ga, pa Cu ga prodati. Zatim ću kupiti kobilu, a ona će mi oždrebiti ždrebe. — Jel\ dada, ja ću ga onda uvijek jahati? — umiješa se njegovo malo cigauče. — Kušuj, devla, valjda hoćeš đa mu skr‘aš ledja, ha?! — dreknu na njcga matori ciga i odalami ga tako, da se jedva u najHžem budžaku čerge zadržalo. — Zatitn, nastavf matori Ciga, kad ždrebe odraste, ićiću sa njim u kiriju. — Pa kad dodješ iz kirije, ićićemo u goste, je li? — prekide ga ciganka. — Nije si konj ni odmorio, osječe se ciga, a ti već hoćeš da na njemu u goste kieš. Govoreći to, odalami i sItotu ciganku. Zatim je nastupilo ono, što obično bivu pod svafcom cigamskoiu čergom.

ptpiatu!

Od 1. aprlla otpočinie nova mjesečna I čefvrtsodišnja preipiatal Molimo, da se ista za vretnena obnovl, da bi se mogao list bez ikakova prekidanja dostavljati. Kod obnove pretptate umoljavamo, da se uzmu u obzir ove cijene, Pretplata: Za Beograđ, i a Gubernlju SrMje, sa vojne i etapne poSie, mjesefno 2-50 Itrune; Zs Beograd sa dostavom u kuću mjesečno K. 3 - Za Monarhlju mjesećno K. 3'—; Za liK>3transtvo mjesećno K. 4 50. Piacanja se mogu obaviti poštanskom doznačnicom, a natručiti lisi je najbolje kratko poštanskcm k&rtom. Kod preselenja, osobito kođ promjene bojnih pošta nužno je, da se osim točne nove adrese navede 1 prijašnja adresa, Uprava „Beogradskih Novina" etapna pošta Bcograđ.

Nada sve fiupko Ike

doblva se stalnom uporabom Olana-Alabaster-pudera I Oiana-Crem« za Ike. Cijena jedne doze na probu III jednoga lonćlća K 2 —, vellke K 4— Svagdje se može dobiU. Glavno prođavall te: „OIANA" A. <3. BUDAPEST V. Nšđor utca 0 1

Poslijednje brzojavne vijesti Pregovi za mir sa Rumunjskom OROF CZERNIN OTPUTOVAO U BEC. . Kb. Bukurešt, 29. mairta, Ministar spoljnih poslova grof C z e r n i n otputovao je danas. kao štc je bilo predvldjeno. sa svojim užim štahom u Beč. Os ali članovi austrougairske de’egacije ostaju u Bufcureštu, ptišto se saJa, kao što je poznato. mora izraditi privredni dio ugovora o miru sa Rutnunjskom. Kad i ovaj posao bude svršen grof Czemin će opet ■doći u Rumunj-ku, pa će se onda p o tpisati ugovor. Jeidnovremeno sa gronm Czerninon otpuovao je I diržavni sekretar dr. pl. KChlmann. ZAKLJUČENE DVIJE KONVENCIJE, Kb. Bufcurešt. 29. marta. 1 Dastas u podne popisali su mintstar spotjnih posiova grof Czernin i državni sefcretar pl. Kfihlmann sa rumunjsfcim ddegafrtna konvenciju c isporuci petroleja i konvenciju o ispo^uc' žita i drugih poljoprivrednih proizvoda. Njeitiački večemji izvještaji Berlin, 29. marta. VVoiffov ured javlja: Na bojištu sje-vemo od Sotmne dan je p i o š a o n a m i r u. Izmedju Sontme i A v s * vodili smo uspješne borbe. UTISAK NJEMACKE OFENZIVE V SPANIJI. — VELIKO INTERESO« VANJE. Padanje kurseva ua berzL Kb. Madrkl, 29. marta. Dok je španska publika dogadjaJs na Istoku pratila samo sa osrednjim interesovanjem, to ona sađa sa najve* ćim nestrpljenjem očekuje vijesti o razvoju dogačjaja na zapadu. Njemačkim nastupanjem izgubili su afctuainosf svi drugi dogadjaji. Svi listovi naglašuju, da su ove njemačke operacije od najvećeg značaja za konačnu odluku u ovom ratu i pretskazuju skoro okon* čanje njegoA'o. Naročito žive kotnentare i divljenie izazvale su vijesti o bombr.Tdovaatju Parisa daiefcosežoiir/ topovima. Kb. Madrid. 29. marta, Kafco Javljaju iz B i 1 b a o-a nastupik) je na tamošnjoj berzi u vezi sa jestima sa zapadnog bojišta cag!o padanje kurseva. RAZOČARENJE SA AMERIČKOM °OMOCl. Kb. Berlki, 29. marta. Woiffov ured javlja: Francusfcl časnic; ne kriju svoje razočarenje o slaboj vrijednosti na borbu nenavilcnutih Amerikanaca, koji se u najboljem slučaju mogu apotri>ribitf po pojediftint batalijunima izmiješaiunt medju engleskim i francusklm pješačkim jedinicama. aM kojt nijesu ni u kol ik o sposobni za samostatao riješavanje borbernii zada* taka. IZ VOZA PRAVO U BORBU... Strašni gubici. Kb. Berlin, 29. marta, VV’olffov ured javlja: Francuske pomočne divizije odmah su po iskrcavanju iz voza, ne čekajućl na ariljeriju, smjesta bačene u borbu, da bi dale vreinena razbijenim engleskim divizijama da se prikupe. To prenagljeno izbacivanje tih divizija naravno se brzo osvetiio p o tp u n i m s 1 o m o m n j 1 h o v i m. Osobito jake gubitke pretrpila je francus-, ka 125. pješačka divizija il, kirasirska divizija, koja je pješice stupila u borbu. i Zvanične objave ■ OBJAVA. 1. Svi vlasnici vioograda fmajtt u roktt od 12 sati poslije izvršenog rezanja loze, predati odsječcmu lozu nadleŽnim sreskim zapovjeiništvima. 2. Sresko zapovjedmštvo plaća za 100 kg rezane iozc u snopu po K 8. 3. N&izvršavaftje ove naredbe bi<X-‘ fcažnjeno. C. I kr. okružno zapovjednlštvo t Beograd.

m

Moju dugogodlSnJu radnju sobnog namještaja, koja Je do snda blla zatvorena, otvorlo sam od 1. fe >ru*ra o. g. I molim p. p. gradjanstvo, da mc lzvoli udostojitl avojom posjetom. Radnja ja snabdjevena najsolidnljlm namježtajem. 35815 : ■■ ■ -..i S poštovanjera -■ WiLLI W. FELDMANN, KHEGiilJE LJUSICE 1.