Beogradske novine

Petak

Bro] 90.

Grad i okolica Đuevn? kalendar L) a n a s je petah 5. spriia, po starom 28. martfl. — Rlmokatollci: VlncenclJ« Fer.; pravoslavni: Muč. Nikon I 200 učen. Casntćka I clnovnlčka kasfna otvoreoa je poćamod 15. februara do 11 satl u tioći. u l k. vojnički dom: Citaonica, soba *a plsanje i igranje, kantina. Otvoreno •d 7 sati izjutra do 9 Mti uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. Kinematografl: Vojnl kinouKralja Milaua uiici br. 56 (Koloseum): U 4 i 6 satl poslije podne, te u 8 satl uveče predstava za gradjanstvo. — C. I kr. gradjanski k i n u na ietazijama br. 27 (Paris): U 5 sati poslije Ipodne i u 7 sati uvcče opšte predstave. oeogradski orfeum (u zlmskom pozoriitu, prije Bouievard): Počctak predstavc u 8 sati uveče. oibliot«ka za pozajmicu (Baliunska ulica br. 1, Holel Moskva). Otvorena od 10—1 sat pritc i od 3—7 sati poslije podne. .'.oCna slnzba u ijekarnama: Ođ 31. marta do 6. aprila vršiće noćnu siužbu u Bcogradu ove Ijekarne (apoteke): S e 1 a'k o v i ć, Kneza Mihajla ulica 45; V i k t or o v i ć, Terazlje 29; P r e n d 1 1, Kraija Alek»anđnt ulica 64, i S t o j I ć, Sarajevska ttlica 70. .»aoDraćaj n a rafnom mostti izmeci;u deograda i Zemuna obustavljen je svaaog dana od 7—8’30 sati prljc podne od 12.30—z sata poslij« podne. rerobrodarskl saobraćaj. I. lzmedju Z«mttna i Beograda. Red plovidbe, koji važi od 26. januara do opoziva: Polazak iz Zemuna za Bcograd u 6-30, 7-30, 8-30, 8-30, 10-30 i 11*30 pr. podnc 1e u 1-30, 2-30, 3-30, 4-30, 5-30, 6'30 i 7-30 poslij« podne. — Polazak iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati frlje podne, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati poslije nodne. — II. Izmcdju Zerauna i Pancsovu Red plovldbe, hojl važi od 26. Januara do daijne narcdbe; iz Zemuna za Pancsovtt svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati tt podnc. — iz Pancsove *a Zemun: dncvno u 830 sati prije podne i 3 sata poslije podne. brod koji saobraća izmedju Zcmuna 1 Pancsove i obratno ne pristaje 11 Beogradu. —111. Izmedju Lieogrndn 1 S a p c a, Polazak iz Beograda za Sabac »vakc srijede i subotc u 7-30 sat | u jutro. Folazak iz Sapca za Beograd svakog 1 etvrtka 1 uedjeljom u 7 s. tt jutro. — Putničkl parobrodarski saobraćai lzmedju urSave i 2 c m u n a i lzmedju Oršave i Bralla. Polazak Iz OrSave *a Zemun: nedjeljom, tttorkom, ćetvrtkom u 6 sati u jutro. Iz Zemuna za Oriavu: poncdjeijkom, srijcdom i petKom n 4 sata poslije podne. iz Oršave za Brailu: ponedjeljrom I petkom tt 4 sata itosllje podne (srednje evropsko vrijeme). lz Braile za Oršavu: ponedjeljkom i ćetvrtkom u 1 sat 50 ćasaka pbslije podnc (zapadnoevropsko vrijeme), — Parobrodarskl saobraćaj izmedju dcogra'da 1 bmcdereva: Odiazak iz Bcograda za Smederevo nedjc)jom i ćetvrtkom tt 3 sata poslijc pođne iz Smedereva za ceogracl utorkom i petkcm u 8 satt u jutro. Parobrodarskl saobracaj na pruzi Budimpešt a—Z e m u n—B e ograd. (Važi od 28. marta). Polazak Iz Budimpešte dnevno u 10 satt uveče. Polazak iz Beograda dnevno u 5 satl ujutro. (Prvt brod krece 30. martaj, — Parobrodarski saobraćaj na pruzi Szeged—Zemun Polazak iz Szegeda (i. vožnja 31. marta) srijcaom, pcikom l nedjeljom u 5 sati u jutro. Polazak iz Zemuna za Titel—Szeged (1. voinja 29 inarta) srljedom, petkom 1 nedjeijom u 1! sati u noc>. vojno pai nu . v p l o HupatUo u Car Ootaaovoj uiici, — 1. Kup a 1 i i o tt k a d a m a: a) Za vojne osobe otvoreno raunim danlma od 7 sati prije podne do o sati j.oslije podne, a nedjeljom I praznicima od 7 sau pnje podne do 12 l ) sati u podne. — b) gradjanstvo radnim danlvna od 9 satl prije podne do 6 sati osiije podne, a ncđjeljOm 1 praznicima od sati prije podne uo 12 l ,' 2 satt u podne. — 2. ParnoknpatJlo za ćasnike i njima ravnc činovnikc otvorcno je utorkom, srijeđom, petkoni t subotom od 7 sati prije podnc do o sati poslije podne, a nedjđjom 1 praztiicima od 7 sati piije podnc oo 12'/ 2 satl u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjcljkom i četvrtkom (ako tt ie dane nc pada kakav praznikj od 9 sati prijc podne do 5 sat! poslije podne. — Casnicima 1 ujima ravnim ćlnovnicima stoje 11 a voiju da s« služe parnim kupatilom i u danc odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom 1 ćctvrtkotn). Blagajna *e aatvara radnim danima u 12'/. 2 satl, a nedjeljom i praz niciraa u 12 sati u podne Kužna bolnica: tosjeia nije đozvoIjena. Obaviještenja o bolesnicima dncvno od II do 12 sati prlje podnc naulazn u baštu bolnlćke zgradc sa strane VidinsKc ulice. t'osjet ooiesnika 11 bolntcama: U boinid .Brćko*: od2—4 sata posiijc podne, U boinict „Bri!un“: od 9-30—12 sali prije podne 1 od 2— i sata poslije podne. — U c. i lt. gradjanskoj boinici: u utorak, četvrtak i nedjelju od I—3 posiije podne. HvangeHčho bogoslnžje. U nedjolju 7. aprila, u 10 sati prijo podne, ođržaće u evangeličkoj erkvi, u ulici Vuka Karadžiča br- 9, ,*tapni svešte-nik Holzhausen iz Snie.dereva evangeličko bogoslužje na njcmačkom jeziku. Prvo izvodjenie Šafratiekove ,,Soče“ 11 Beču. Simfonijska pjesan ,,S 0 č a“ od majora Ljudevita Safraneka izvo•diće se prvi put u Beču u nedjelju 21. aprila u 12.30 6ćiti poslije podne u velikoj dvorani glazbenog udružeiija, i .to kao IV. vanredni koncerat b e č k i h f i 1 b a r m 011 i č a r a. Dirigiraće upravnik muzike Fel!x pl. tW e i n g a r 1 11 e r. Kod ovoga koneerta sudjeluje pored toga i članovi e. k- bečke dvorske opere, gospodja 'Je ri tza i g. Duhan- Pretprodaja karata već je započela u Hellerovom koncertnom uredu, Beč, Bauermarkt. Dobrotvorna diietantska predstava. Diletanti, koji su zimus davali nekoliko uspjelih predstava, igraće u ,u t 0 r a k. 9. 0 . mj. pod upravom gosp. Save Todorovića. reditelja srpskog uarodno.g pozorišta, koji je jednojvremeno primio i glavnu ulogu, Ruvar«ev šaljivi kotnad s pjevanjem ,,D j a čit e v r a g 0 1 i j e“. Ulaznice, čiju su ipmetprodaju opet priniUo knjižare S. B. Cviianović, ,,Jugo-Istok“ I „Napredak", mogu *e dobiti počcv od $ tt t r a, i5. 0 . m].

S a boma crkva za beogradsbu sirotinju. Saborna crkva priložila ]e sirotinjskom odjeienju opštine grada Beograda svotu od 138.35 kruna, koju je svotu prikupila na tas za vrijeme bogosluženja, kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirotinje. Vojno-ljekarsko v«če. Na poziv c. i k. vojne glavne gubernije u Srbiji držaće u subotu, 6. aprila, u 6 sati uveoe u hirurškom odjclenju pričuvnc bolnice ,,Broko“. poznati bečki mternista, profesor na univerzi i primami ljekar dr. Niikola vltez J a g i ć. predavaiije 0 „Bronchospasmusu i Emphasemu". Predavanje će bit,' u okviru vojno-ljekarske deve'e večernje sjednice pod predsjedništvorn šcfa saniteta c. i k. vojne glavne gubcinije u Srbiji, dr. K e nd u t sc h a, višeg stožernog ljdkara I, razr. Prodajla slauine za injesec mar«. Svi oni, koji nijesu do sada uzeli s 1 a n i n u za mjetsec m a r t, mogu Istu samo još u toku današnjega dana najđalje do 4 sata poslije podne uzeti u opšti-nskoj prodavnici u Makenziievoj ulici broj 40. O ovome se izvještava gradjanstvo radi znanja, jer poslije odredjenog roka »iko ne može dobiti za isti mjesec više slaninu. Prodaja petroleia. Od sutra počinje izdavanje petroleja n,a b r o j 19 za mjesec a p r i 1. Oradjanstvo treba da so prijavi sa prijavnim lista/ma svojSm rejonima za petrolej. Kao i do sada petrolej će so Izdavati preko gdje J. Eganović. Braće Nedića ul. 25. Njegovanje kon]ar s tva. Radi njegovanja konjarstva je potrebno, đa se opašu sve priplođne kobile, koje se nalaze u svojini pojedinaca. Ovaj je rad u interesu njegovanja konjarstva vrlo važan, te se sopstvenici konja pozivaju, da svoje priplodne kobile opasuju. Od toga se izuzimaju kobile koje stt zaražene priljepčivim boiestima. U Beogradu u tu svrhtt stoje 11 a raspoloženju bespiatno tri pastuha, i to jedan arapski, jcdan engieski polukrvni i jedan engleski, u Sindjelića ulici br. il (u VI. policijskom kotaru). Zabranjcno preoravanje livada. Pneuna naredjenju c. i k. okružnog zapovjcdništva za okrug beogradski br. 4165 i 4297, od 28. rnarfea 1918. obznanjuje se: 1. Zbog ueseašice stočne hranc z a b r a n j e n 0 j e 1 i v a d e preorav a t i, i 2. zabranjeno je puštali stoku na l'ivade na pašu. Ko bi postupio proti\mo ovoj na-. redbi, biće kažnjen. Izgubijen novčanik. U srijedu uveče izgubljen je u beogradskom orfeumu jedan crni novčanik iz kože. U njemu se nalazilo 318 kruna u gotovom novcu, legitimacija, jedna otvorena zapovjest, jeđna propusnica za putovanje izmedju Beograda i Zemuna i pisma na ime Riesenbach. Nalazač se moli, da novčanik uz dobru nagradu preda u Časničkoj menaži II. razvodniku (Oefreiierti) Riesenbachu,

Narođoa privreda Hioroza kod loze. Američke loze, na kojima bc kalo nie naše domaće loze, nisn sve podjednake u pogleđu izdržJjivosti prema krečnjaku u zemJji. Ako prema tome podloga, američka loza, nije podešena prema zcmljištu na kome je posa<jjena, to će so 11 a okalemJjenoj domaćoj lozi javiti holest žutica ili hloroza, koja jo vinogradarimti više iii manje poznata. 2utica se pojavlju]e i na lozama koje su podešcno prema ! :zemljišlu, u godinama kada je proljeće hlađno i kišovito. Ali ona tada nije opasna, jer u toku odmah nastupjelih lijepili i toplili dana lišćo ponovo počinje dobiJati svoju prvobitnu zelenu boju. Simptomi žutice su: lišće počne po obodu da žuti, potom izmedju nerava i najzad i mladi lasiuri. Požutjeli listori svenu i suše so, pa pređstoji docnije i propast cijeie loze. Suzbijanjo žutice kod Ioze vrši s« 11 a više načina. Prvo je đobro, da se vođa u rinogradima koji pate oćl žuticc, ti vrijemo kiša, ne zadržava dugo. Zato trcba prariti ođvođne kanale za vodu. Za tim izbjegavati čestu upotrebu stočnog djubreta, jer ono raspadanjem proizvodi ugljenu kisclinu, koja povećava rastvaračku moć vodo u zemlji, Zemlja će na laj na'ćiu biti ocednija, "pa će so i manjo krečnjaka rastvoriLi, uslijed čega će i loza tnanje žutjeti. Drugi je lijek zelcna galica, koja ee uipotrebijuje iii u kristalima oko ćokota ili u rastvoru, premaživanjem orezanib lastara ili prskanjem po požutjelom liŠću. Upotreba galice vrsi se otkopavanjcm malo zemlje oko čvomatog dijela i posipanjem 3—500 grama isitnjenib kristala na svtaikl čvomati dio. Još boije je zelenu gaiicu rastvoriti, pa tim rastvorom zalivati, ali treba uzeti upola manju koiičinu od gomjo. Netreba pogrjcšno upotrebiti plavi kamon, kojim »e prska loza protiv peronos[K>re, jer sc time mole lozi samo nanijeti šteta. Mnogo jo probitačnije liječenjo pre* mnzivanjcm loze raštvororo zeiene gali-

BEOORAPSKE NOVTNE oe od 25—30«/o jačine, t. ]. na jedan Htar vode uzeti 250—300 gr. galice. U poslu ovom treba bfii pažljiv, te da se i rodna okca na lastarirra n« premažu, jer bi mogla sagorjeti. Lasiar, čiji }e prtsjek premazan rastvorom galice, pocmi za 2—3 cm. ispod presjeka. Ako loze posiije ovakvog liječ«nja ponovo žute s proljeća, može se, kao dopuna gomjeg načina lijcčerija, primijeniti i pnskanj« lišća razblažerum r.tetvorom zelene galice. Zato treba spremlti rastvor od 0.4 do l°/o jačine i \iše puta u toku godino lišće prskati. Ovaj način liječenja vrlo sporo djeluje, ali se vrlo lako vrši, ne staje mnogo novaca i korisko dopunjuje jesenji način liječenja. Razne vijesti Pronalazak kuiina. Oni, lcoji su studirali istoriju pTonalaizaka pojedinih lijekova, toliko korisnih za čovjččanstvo, konstatovaće, da je često najvažniju ulogu u pronalascima igrao puki slučaj. Njemu s« ima zahvaliti što se saznalo i za kinin, kojt je pri upotrebi goratk ali spasonosan. istorjia pronnlaska kinina pfriča, da je neko čobanče 11 Indiji zapazilo, kako je jedna krava ozdravila zato što j« lizala koru neikoig gorkog đrveta. Ono stane tu koru Ijuštiti i prođavati je kao iijek za stofcu. Odatle do .potpune upoj trebe kininia bio je samo jedan korak unaprijed. i crn fe sirećno i odavno učlnjen. » Rad časovnlka. Sks-tem točkića u džepniii easovnlka predstavija po brzini i broju okretaja veoma visok stupanj tehničkog savršenstva- U miiiutu biva 375 okretaja. Za 1 sat napravi se 450.000 okretaja. Je-đan radoznalko tjerao je i dalje, i proračunavao, da za godinu dana jedan džepni časovnik načini 197,100.000 okretaja. Da bi mogli pojmiti tu brzinu, treba se sjetiti okreianja točkova kod automobila. Kad bi se toliko puta okrenuii automobilski točkovi, onda bi za to vijemc mcgli obići oko zemlje 1 dvadeset I osam puta. *= Prazaici Japaiuica. Interesanlna je stvar zn-ati, kaicvl su praznici u Japanu. Kako nisu hrišćani, to naravno da Japanci nemaju nf nedjelje ni našili drugili praznika. U naiknadn za sve to, Japauci svetikuju prazniice cvijeća, to jeist doba kada pojedino cvijeće i voće cvjeta. Glavni je, pak, praznik u mjets-ecu oktobru, i on je posvećen cvijetu hrizantemet, koja je ioliko i>ošiovana da postoji i veliki orđen njeaiog imena. Ta| prazni'.k proslavlja sve živo u Japanu, pa i Mikadov dvor, Drugi veiiki praznik jc u mjesecu junu i on Je posvećen uspomeni svili onih, koji su pali za otađžbrnu. Taj praznik svetkuje s>e veoma veselo, jer Japanci drže da ne treba sažaljevati onoga, koji pogine za svoj narod. Cudan, zaista, taj svijet Ja.panci! ** Statistika poljubaca. Nedavno je prctminuo u Londonu neki advokat, koji je po smrtl ostavio račun 0 poljupcima u toku svoga bračnog životas. Pi*ve godina puknulo je izmedju njega i njegove žene 36.000 poljubaca, — upravo po jedna stotuia na dan. Druge godine broj je spao na 18.000 poljubaca, dafc'lo dnevno na 50. Treče godine bilo je jedva po deset na dasi. Pete godine bfia su samo po dva dnevna poljupca i to gotavo zvanična: izjutra„ pri poz-dravu „dobro jutro!" 1 uveče pri oproštaju „laku noć!“ Talko Je trajalo do petnaesto godine bračnog života, a docnije se i to smanjivalo, dok nije ostao samo K'dan poljubac, i to n nedjelju. »=

Zvanične objave 0B.1AVA. S pozivom na naredbu c. i R. okružnog zapovjedništva Beiograd V. A. br. 4660/1918., kojom je odredjen popis objekata, koji podlcže porezu, ovhn se izvještavaju poreski obveznici grada Beograda, da ća se gorenaveđenf popis u dolje označenim ulicama izvr šiti sJijedečih dana: 5. aprila: Šajkaška, Dcligradska, Maiajnička, Nebojšina, Janićeva, Oračanička, Poštarska. 5., 6. i 8. aprila: Ratarska, Sumatovačka, Pop Lukina, Daničićeva, Dvorska, Dobriuska, DjevojaČka. Kuez Mflctina. 6. apriia: Durmitorska, Pozorišna, Rtidnička, Reonska, Kopitareva, Knićanina, Botanička, Banjičko Brdo. 6., 8. i 9. aprila: Kosovska, Tooličiu Venac, Zeleni Venac, Sindjelićeva, Sredačka, Stražnja. 6., 8., 9. i 10. aprila: Miioša Vellkog, Dubljanska, Svetosavska, Djurdjevo Brdo, I.—VII., Kralja Milana. 8. i 9. aprila: Dositejeva, Avakumova, Siavujska, Slavujska I.—iV., Hadži-Melentijieva, Mačvanska, Mojsijeva, Bančićeva, Radnička. Red, po kome ća se popis izvrši’.l po ostalim ulicama, saopštiće se blagovremeno. Svakome poreskom obvezniku stavlja se u naxočitu dužnost, da se označenog dama zatekne kod kuće, ili da u istoj ostavl zastupnika. 1 C. I k. okružno zapovjednlštvo Beograd-građ.

5. aprlla 1918, A. Grln: DAN ODMAZDE (Nastavak.) Bio Je proveo po cijedoj kući sve do salona na drugom spratu, koji je bio spremijen za nju, pa je zatim otišao u sobu za spavanje, da se spremi za put. Preid spavaćom sobom nalazila st neka sobica, u kojoj je White, od kada je bio pstao udovac. ohično radio. U 6redini te sobicc, baš prema vratbna sobe za spavanje, nalazio se njegov sto za pisanje. Osim ovih vra;a, ova je soba imala još dva izlaza, i to su jedna vrata vcdiia m glavne stepenice, pa su na njih obično ulazili i izlazili članovi porodice, a druga siu vrata biia u pi vom redu za posiugu; bila su nekim tijesnim hodnikom spojena sa zadnjim stepenicama. U sobi za spavanje nalazio se kufer, koji jie već bio zaključan, a samo po otvorenoj putničkoj torbici, koja je bila položena na kufteir, mogli ste vidit., da još nije sve bilo spremno za odiazak. Whiteov leš nadjen je gdjc lcžl odmah pored kufera, a Felix, koji jc, čuvši pucanj odmah za gdjom Wh:te i S:anhopeom bio uletio u sobu, tvrdio je, da je primjctio, da su se ključcvi, koji su visili o putničkoj torbici toga časa još njihali tamo-amo, kao da iii je White baš bio, dohvatio rukcm u Času, kada ga jc pogodio metlak, Po toj su okolnosti porotnici bili zaključili. da je revolvter okinuo nesretnim’ slučajem baš u času, kađa ga je White iitio ostaviti u torbu, a Jaok opet razmišljao je 11 sebi, da li nije možda obrauto u suđbonosnom trenulku baš izvadio rcvoiver iz torbe. To bi naravno ukazivalo na namjeran postupak, dok bi pri prvom tumačenju moglo biti govora samo 0 neobazrivosti. U oiršfce Jacku nijc izgledailo vjerovatno, da će tako praktičan 1 Isfcusaai čovjeik, kakav je bio White, spakovati 11 torbu pun revoiver; s toga je mislio, da jc White valjda u posljednjem času bio uzeo revolver, đa ga isprazni. pa da ga posiije vrali u torbu. Hoilister sam od sebe nika<la ne bi došao na pomisao, da nije isključeno ni samoubijstvo. Samo obećanje, Što ga je bio dao prijatelju, rukovodiio ga je, da još i dalje traga za pojedinim okoinostima ovoga slučaja. S toga je on otiŠao Felixu l zamolio ga je, da inu još jednora ispriča sve pojedinosti i onako kao uzgreid ga je zapitao, Šta II je biio sa pismima, što ili je White, kako su govorili bio pisao još neposredno pred vjenčanje. ,,Ah, ta su pisma već davno 11 a poŠti. Vidio sasn poslužiteija, gdje sa ujtma izlazi na zadnja vrata, još prije rtu što su se gospoda odvezla u crkvu". Jack sc nadao. da sluga valjda nije bacio pisma u sanduče, a đa ne pročlta adrese, ispisane na njima. Ali još mu je jedna stvar bila na srcu, ali niu je bilo vrlo neugodno, da navede razgovor na nju. , „Bože, sirota mlada žona“, uzdahnu on, ,,aii joj je sreća bila kratka vijeka!“ „Razumije se, gos<podine“, odobravao mu je FeSix, „zbilja još nikada nlsam viđio, da bol toliko može po-raziti, kar što sam to vidio kod mlade gospodje. Kada je sfcupila u sobu i opazila, šta se dogodilo, vrisnula je i srušila se kao gromom pogodjena 11 a koljena. Ali zato je ona ipak jaka i lirabra; čim *e bila uvjerila, da joj Je rouž zbilja mn>av, pribrala se i opet se nešto umi ri. Time smo bili u mogućnosti, da mnogo lakše i brae svršimo sve što treba. Gospodja je tožiko Hjepa i otmjena, g. White bi se sigttrno svagda i u $vnkoj prilici ponosio njotne; daj Bože, da nam osfcatnei ovdje u ktići". Pošto Jc Jack otišao od Feiixa, obuzeše ga svakojak'e misli. Ta bilo ]e nemoguće pozitivno dokazati, da je Wliite dobrovoljno ctišao u smrt; a nije li inožda slučajno mlada gospcdja znaia više no što je htJeJa govoriti? Nije !i rnožda ova tragedija za nju biia ocl đubljEga značaja, nego što se to svijet uadao- Do duše, kad su njih dvoje slajali pred oitarom, niste ništa mngii opaziti, što bi opravdalo iakvo mišljenje. Onoga ]e časa Jack u njenim crtama mogao opaziti jedino hladnu mirnoću i samopouzaanje. Sjetio se, kako je ponosito izgledala u bogato] haijini i sa silnim nakitom, koji je bio na njoj; soano dijamanti i čipke njene toalete predstavljall su čitav kapitai. (Naslariće se.)

Strana 1. Poslijednje brzojavne vijesti Njcmačkl večernji izvještaj Kb. Beriin, 4. aprila. W 0 1f f o v ured favija: U produženju naših napađa Južno od Sornme izvojevanisu novl r s p ] e g f. Za odniazdu. što su Francuzl pucaH n« naša skrovlšta u Laonu. otpočeli gnjo da bombardujemo Raims. BOMBARDOVANJE DUNKIRCHENA. (NaroCitl fcrzojav .Beozradsklfc Novlaa**.) Rotterdam, 4. aprlia. ,,D a i 1 y M a i 1“ javlja, da Je đri sad u Dunkirchenu od dalekosežnih njcrnačkili topova poginuio 13, a rantC' no 50 osoba. NJEMACKI vazdušni napadi na CALLAIS. 1 Kb. Bern, 4. aprlla, „Mflti-n" javlja iz Caiaisa: Ocf utorka u podne prelijeću njemačke Ictilice nad Caiaisom i b a c a j u m n 0 gebombenagrad I okolictf. Hvala bud] nmogobrojnirn skrovištima, podignutim u posljednje vrljeme, nij« bilo Ijudskih žrtava. U prkos jakoj odbrani njemački sti letači u najviše s!nčaKva stigli nad gra<L RESPEKT PRED HINDENBURGOM, (Naročlti brzojav „ĐeozradskBi Novtaa") ZCrlcii, 4- apriia.' „Zfiriciier MorgenzeP tung" piše: Do ovoga časa n« mogu se još opaziti nikakvi znaci za kakovu francusko-američku protivofenzivu u svrliu da Nijemci skrenu p'ažnju. 11 a drugo mjesto i tako oslabe svoj sadanji najiadački fro;it. Izgleda, da se boje Hindenburga i da mu ne vjeruju ni na frontu Aisne, ni u Champagni, a tako isto ni na Maasi iii Moseli. PRODUŽENJE PREGOVORA sa RUMUNJSKOM. Kb. Beč, 4. apriia. Ministar spoijnih poslova grof C z e r n i n kreće se u subotu 6. 0 . ro. za Bukurešt u svrhu produženja tnl* rovnih pregovora. IZ MLADE UKRAJINSKE REPUBLIKE. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novfna") Berlin, 4. aprila. ,,V 0 s s i s c h e Z e 11 u n g“ objavljuje razgovor svoga kijevskog dopisnika s ukrajinskim ministrom predsjednikom, po kome će seljaci dobiii zemlju kao nasljcdni zaku-pci i po kontc ćc im se zagarantovaiti najv»a eijeto*za njihove proizvode. Do sad su 407^ zemijišta obradjeri, a 11 skoro će se to u-dvostručiti. Rada je u svako doba gotova, đa sklopi konačan mir s Rtisijom. UKRAJINA I VELIKA RUSIJA. (Naročitl brzriav „BeogradsUh Novtna' 1 .) Berlfn, 4 aprila. Reuterov nred javlja iz Parlsa: Ukrajinska Je Rađa savjetu 11 a* rodhih komesara podnijela prijediog za mir. AMERIKA ĆE I BUGARSKO.I OBJAVITI RAT. Amsterdam, 4. aprilu. „Morningpost 1 * javlja \t Wasiiingtona: Wilson namjej-ava zatražiti, da se 1 Bugarskoj objavi' rat. Kad se objavio rat Austro-Ugarskoj, bio je kongres spreman na objavu rata i Bugarskoj i Turskoj, ali je g nepozna-tiii razloga WiJson od toga odustao. „Morningpos t“ tvrdi/ da zahtjev da se Bugarskoj 1 Turskoiobjavi rat, u zemlji sve to više uzima niaha, pošto da Bugarska i Turska za svoje saveznike obavljaju špijuuašku službu. BIJEG UPROPASTITELJA RUMUNJSKE 1Z DOMOVINE. (Naročiti brzolav „Đeozredsktb Novtna".) Berlin, 4. aprila. \ Po pouzdanhn vijeslLma napustili su Bratiauo I Take Jonescu f francuskom vojnom inisljom Jaš { otputovali stt za Fraaicusiku. NASILJE SPORAZUMNIH SILA p PROTIV HOLANDIJE. Rotterdam. 4. aprila. Holandski poslanLk 11 Washiugiom» protestovao je u utorak formaino koJ niinistarstva spoljnih poslova zbog zaphjene liolandikih brodova.

Supruga Katarina, djeca: Dragoljub, Dobroslav, Oiga i familija Dušana Todorovića, izvještavaju srodnike i prijatelje da će svome dragom f Dušanu Todoroviću trgovcu ovdašnjem prirediti četrdeseto-dnevni pomen 6-og ovog mjes. u 11 sati u Sabornoj crkvi. Mole se isti da izvole prisustvovati ovom pomenu. Beograd, Starine Novaka ulica 5, 3608«