Beogradske novine

Strana 2.

Nedjelia

BEOGRADSKE NOVINE

Broj 139.

ProganjanJe Slnnfeiuovaca. ' Ženeva, 25. maja. ,,P e t i t P a r i s i e n“ javija: Lonuonski kabinet hoće da Sinnfeinovce osuđi tek poslije zakliučenog mira. Dotle će oni ostati u zatvoru, jer bi djelovanje ratnih sudova moralo revoluciiu još više raširiti. Oposljednjem vazdušnom napadu na Paris. Velika šteta. — PožarJ. — „Najucmir* nlja noć u cijelom ratu". Ženeva, 25. maia, Njemački letački napad na Paris u noći od utorka pričinio je velike itete i požare. Listovi ne smiju ni približno navesti, koliko je bombi palo. *Echo de Paris“ saopštava, da je oa središte varoši prešao požar iz predgradja, u koja je palo najviše bombi. Ova ie noć bila najnernirnija u cijelom ratu. Bilo je dvoje mrtvih i 20 ranjenih.

Slobodna Finska. Sastav nove vlade. Kb. Stockholm, 25. maja. ,,Dagens Ny h e t er“ javlja: Clanovi finske vlade stavili su svoje položaje na raspoloženje pogiavaru države. Ovaj je povjerio senatoru Kuety-Pezikyviu da sastavi novu vladu. Većina senatora će ostati u svoJim položajima. Finske zastave r.a baitičkoj flotl. Stockhohn, 25. maja. Zapovjedtnik baltičke fiote, po zapoviesti hjemačke flotne uprave, naredio je, da se na svima ruskim brodoyima, koji su ostali u finskim vodama, skinu ruske vojne zastave a na njihovo mjesto đa se istaknu crvenobijeie zastave. Razne brzoiavne vijesti. VIII. austrijski ratnl zaiam. Kb Beč, 25. maja. ,, w 1 e n e r 2 e i t u n g“ objavljuje naredbu ministra finansija o osiobodjerju ‘od pristojbi u svrhu olakšavania Dpisa na 8. austrijski ratni zaiam. Obrazovanic ukrajirske vojske. Stockhoim, 25. maja. Javlja se iz Kijeva: Načelnik glavnog stožera Siewinskij izradio je pian za obrazovanje ukraiiuskc v _>j»ke, kojl je odobrio hetman Skoropadski. Vojska sc ima orgamzovaii na csnovu opšte vojsie obavezo i teritcrijalnog sistema. Prva porljjcHca hinesko-icpanskog utanafienia. Ženeva, 25. maja. Kao prvu posijedicu kinesko-japanskog ufanačeiija označava , i Tcmps“ potrebtt, da se 1500 km transtblrske mandžurske prugc uzme za ratne svrhe. Japan treba ovo uporište, da bi se mogao pripremit! za sve eveufimlflostl. KenpotrebJjuvi franciiski žeiiczitičk! matefijal. Ženeva, 25. maja. „Journal des Debats“ se žail zbog rdJavng stanja francuskog žeijćzničkog materijaia. Vozni materiial se smanjio kod Verduna za više od 50.000 tona, što jc sve pulo nepriJatelju u ruke. Lokomotive i vagoni, koji su još u saobraćaju, naiaze se, Što se njihove upotrebiiivosti tiče, u štanju, koje zahtijeva đa se izbace iz »liiska željeznlčkog materijaia. Sa Balkana. BUOARSKA. O položajti je na jitžnom frontu n jedn.om fazgovorn Szjavio generalisim Žekov tzmcdju ostalog i ovo: Položaj je na našem južnom fronlu još uvijek zadovoijavajuči. Bugarska tojska stoji čvrsto na svolim položajitna, spremna, da slotnl -svoje protivnike. Ona dobro zna, da su se neprilafeljima raznih rasa prldružili i Orcl. Stoga bar za sada tie može bitl govora o otpuSlanJu pojeđlnlh godišta. Ni u kom slučaju nc čemo oslabiti južvi froht, Kf mi tamo ne branimo saftiO sebe, hego i naše saveznikc, Pažnja je Bugarske upraviiena prema Jutu I ostaće, dokle god Bugarska ne |K)Stl|fne svoje velike ciljeve. TURSKA. Položaj na Kavkazu. Na jušnom Kavkazu borbe su »koro sasvim prcstale. Uzrok doSadašnjih bojeva bio je u tomc što je lj_avkaski ministar predsjednik bio Ce re t eli. Sađ je njega zamijenio £ e n k e 1 i, koji je spremuiii za mir, te eu bojevi obusta vljeni. Zauzimaujcnt transkavkaske vtadg postignuto fe, da se u Batumu nastave novl pregovori o miru. Tamo su već otputovall, Halil-bey, ministar pravdc, *a turske 1 general L o s s o w. vojni •taše carigradskog poslanstva, sa njc' ♦uačke strane, Nego pregovori će, kako izglcda, teško ići. Jučno-kavkaska vi.ida misll naimc, da se životna sposobnosl gjurgiijanske, kao J njihove, države stavlja u pitanje, ako se sre«. zovi Batum, Kars ( Ardahan priključc Turskoj. Medjutim je sjeverfla ili ciskavkaska repubiika, čiju nezavisnost lufski Jlstovi pozdravJiajit, prtpravna.

ia sa Turskom skiopi savez protiv svake invazije sa sjevera. Ova država prostire se preko 260.000 km. i ima preko 3 milijuna stanovnUr«, od kojih su 90 Jo muslimani. RUMUNJSKA. Povodom početka izborne borbe otpočeo je ,,Steagul“, poluzvanični list Marghilomanove vlade, oštre napade protiv Bratiaha, priđržavajući se pri tome iskaza poluzvaničnih Bratianovih listova ,,M iscarea" i „Inđependence Roumaine“, ,,da je svaka vlada za svoie * radove odgovorna". List veli, da je Bratianu,. i ako je 1914. god. bio u savezu sa sređišnjim viastima, sklopio s Rusijom ugovor, kojim je Rusiji ponudio vojničku pomoč samo za to, da od nSe dobije političku pomcć, od Engleske 1 Francuske pak nije dobio nikakvih obećanja. Eratianu je još u samom početku b a c i o nepromišljeno zemlju u ruke Rusije. Privredni rat, koji je Bratianu vodio protiv središnjih vlasti, upropastio jc zemlju, obogatio je samo liberalne pristalice. Bratianu je potpomagao n a j s r a m nije i najprljavije trgovine, ukojimasu učestvovali liberalni ministri, njihovi sinovi i unuci. Vojska nije bila dovoijno s municijom snabđievena, nije bila vojnički izvježbana. a ušla je u rat s puškama modela 1879. — Nemiiosrdni rat, koji je vodjen protiv onih patriota, koji su zerrtljii htjeli da spasu od sioma i strahovlade. koja je u vezi s tim, ne Će se nikad zaboraviti. Pošto sadanja vlada nije pojitički ni vojnički imala nikakvog drugog izbora, nego da prihvati inirovne uslo've, koje je primila viada generala Averesca, da bi zemlju spasla od još veće nesreće, Bratianu se ipak usudjuje s đrskim pokušajima, da skine sa sebe svaku odgovornost.

Grad i okolica Dnevnl kaleudar D a n a s je neđjelja 26. msja, po staroni 13. maja. — Rimokatoltci: Sv. Trojstvo; pravcslavni: Olikerija. Kineraatogr.ifi: Vojni kinouKralja Mi!an3 ulici br. 56 (Koloseutn): L 4 i fi sati posl je podne prcdstave za vojnike, a u 8 Siiti uveče opšta predstava. — C i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 3, 5 i 7 satl poslije podne opilc predstave. Beogradski orfeuin (u ziinskom pczorištu, prije Boiilevard): Dvije predstave, prva u 4 sata poslije pođne, a diuga u 8-30 sati tiveče. Noćna Sitižba u ljekarnama: Od 26. maja do uključivo 1. juna 1918. vrSiće noćnu siužbu u beogradu ove ljekarne (apotskc): Mlcb 1, Stcra Ctkvcoa ui.8j KuScković, Knežev spomcnik 2; S e k u 1 i t. T “kovska Ui. 37, I ljaUarna ,,Gi-.cnog ta 11 Beogradska ul. 2. Potpukovnlk Otioika — dekorisan. Predjašnjem zapovjedniku topništva vojne glavne gubernije, potpukovniku Emanueiu Ouoiki, koji je na ujemačkom zapadnom frontu sudjelovao priiikom probojnih bitaka kao pukovski i grupni zapovjednik, podijelilo je Njegovo Veličanstvo, njemački car gvozđen! krst I. razreda. Narodno dobrotvome predstave. (Posljednja večernja predstava „Hasanaginic e“.) Sinoć so pred puttim pozorlštcm odigraia potresna „fiasanaginica", koja se večeras prikazuje posljednji put kao večernja pred3tava. Za širu publiku davaće se matineja u srijeđu dne 27. o. mj. uz običajne cijene izuzevŠi ložć, koje će se prodavati u pola cijene, i to od ponedjeljka u knjižarama S. B. Cvijanovića i „JugoIstoka". To ćc bitl ujedno posljednjn predstava ljetnje sezone. Uiazuice za vcčeras dobivaju se u spomenutim knjižarama kao i kod večernje biagajne. Početak tačno u 8 i pol sati uveče. Voluo-iijcčničko izvlcštajuo večc. U okviru vojno-liječničklh izv;cštajnih večert biia je 24. o. mj. uvcče u hirurškom odjelenju c. i k. pričuvne bolnice ,,Brčko“ pod pudsjednišlvoiti sanitarnog šefa c. i k. vojne giavne gubernije u Srbijl, stožernog nadliječnlka I. razreda dra Kandutscha, jedanaesta sjcdnica, na kojoj je pozvani sndašnji rektor praškog njemačkog sveučilišta profesor dr. Elschnig govorio o „trthomu i njegovotn 11 j e č e n i u“. Prcdavnč, jcdan od učenika čuvenog iiječnika profesora Schnabela, označio jc u uvodu svoga vrlo zanimljlvog predavanja trahomna poboljevanja kao ,,crux medicorum", Jer još ni danas ne može bolest u svima slučaJevima apsolutno pouzdano da sc ustanovi, a liječcnje Je poteško. U početku rata nije se pojavila trahomna epidemija, od čega se toiiko strahovaio; upravo, prošie su dvije godine rata, a da se traiiomna poboljcvania n sravnjenju prema onlma prijc rata, nisu osjetno povećaia, Tek u trećoj ratnoj godini pojaviii su se ovdje-ondje slučajevi te boiesti više manjc slične epidemiji. Predavanje je bilo Jako posječeno i propraćeno burnim odobravanjcm. Priivg <a doia tibogDi starica. Oospodja Jela Mirkt)ViĆ it Beograda priložila fe sirotinjskom odjclenju opštine grada Beograda O trogo-

dišnjem pomenu svojoj sestri Poli Qj. Q j o r g j e v i ć svotu ojf 50 kruna za dom ubogih starica. kao svoj prilog za poinaganje beogradsk-e sirotinje. 0 četrđesetodnevnom pomeau za beo> gradsku sirotinju. G. Sava Milenković, načelnik željezničke direkclie u penziji, priložio je o četrdesetodnevnom pomenu svoga brata poč. Tase J. Milenkovića, načelnika ministarstva u penziji, sirotinjskoin odielenju opštine grada Beograda svotu od 80 kruna, kao svoj prilog za beogradsku sirotinju. Izdavs**e potrwačkiti iistova za brašno za miesec jnnl. Od danas 26. ovog mj. kotarevi opštine grada Be-ograda ctpočeli su izdavanje potrošačkih listova aa brašno za mjesec j u n i. Izdavanje se vrši po uiioama, to jest, svakoga dana samo izvjesne ulice mogu dobiti istoga dana potrošačke listove, drtigog dana druge ulice i tako dalje. Red, po kome koje ulice koga dana dobijaju potrošačke liste za brašno. nalazi se objavljen na ulazu svakoga reona. Karie za meso za mjcsec jun!. Karte za meso za mjesec J u n 1 izradjene su i juče ih je takseno-poresko odjeienje opštine grada Beograda razdavalo svim kotarevirna opštine grada Beograđa. Kotarevi će izčavati karte za meso za idući mjesec gradjanstvu od d an a s, te se iste mogu primiti u kotarskim uredima istoga dana, kada se primaju i karte za brašno za iduči mjesec. Izgubijeno. Kapral Wenzel P o r t, od c. f k. pričuvnog 48. brzojavno-gradjevnog odjelenja, izgubio je juče, 25. maja, u Dobračinoj ulici novčanik sa K 52, kao 1 kuverat sa dvije novčanice od po K 100 sa legitimacijama. Ko to nadje moii se, da se javi u spomenutom odjelenju, Dobračina ui. br. 35. Pažnla. Skrećemo pažnju na današnji oglas g. Alekse Jovanovića, trg. ovd.

Priposlano. Ernst Pollak Magđaicna Dreise preporučuju se kao supružnici. Beograd, 25. maja 1918.

A. Orin: DAN ODMAZDE <Nast«^ak>. ,,Ne zaslužujem takvu pohvalu", odgovori Flora postidjena ali ipak sretnim glasom, „nego ja ću pokušati.. Fiora ne izgovori do kraja, jer joi je toga časa prišao Felix, da joj nešto javi. Flora je drage volje iskorlstila tu priliku, da prekine taj razgovor, koji je u njenom srcu iznova bio probudio Izvjesne osjećaje, za koje je mislila, da Ih je već za navijek bila ugušila. Ona poajc za Fe!ixom u predsoblje, a uskoro Sfanhope začu gdje ?e ona penje uz stepenice. Gn duboko uzdanu i hlio je izaći iz sobe, kada na jednom opazi, gdje se u najmračniJem kutu sobe sa u pola skrivenog divana diže vltki Maryn stas, a uekoliko sekundi dojnije stajala je pred njim, btijeda kao smrt Ijubljcna djevoika, na koju je i sada još danju i noću staino mislio. , Mary!“ uzvlknu Stanhopc u najvećem t’zbudjenju. „Cuia sam vaše rtječi,“ reče ona tii’dm giascm. „Nisam ja kriva za to; ali ste vl več počeli razgovor, bilo me je siamota da ustancm f đa izavtjem Iz sobe.“ On je osjećao, da je došao odsudnl p-enutak njegova života. „Ako ste sve čullodgovorl on, ,,to znate sada, da ja u srcu nosim teŽak i re’’zlječiv bok Onaj osjećaj, za koji sam rekao, da moram da ga Istrgncm iz svoga srca, taj osjećai, Mury, nije ništa drugo, ncgo li ljubav prcma vami." Sa njenih drhčućih usana ote se tizvlk čudjenja. , Ta je ljubav Jednovremcno za mene najveće blaženstvo l najveća ncsreća; ona me dovodi do očajanja 1 Izaziva n meni neiskazanoga bola," nasiavt on, nemogavši više uzdržati svoju sirast, koju je dotie bio obuzdao. ,,0<! prvoga časa čitn sam vas orazto, voiio sam vas od svega srca. No svirepa mi sudbina zabraiiluje da ikada uživam bračnu srećti. Za mcne b! lila najvcća sreća, koju mogu zamisiiti, kada bih vas mogao nazvati svajon,, a ipak...“ ..Nisam dostoina đa vam bndem Žena” prošapta Mary u boinom nzbuđjttfl.’it. Stanhope Je više ntje mogao glcdat( ovcko ponižcnu. Dohvatl je za rt.ku i uvieri je, da će za njega tfvijek biti uajdivniji predstavnik svekolikog ženskog roda. ,.AIi zašto... M započe ona, pa zatim aodcde, kao da se sama uplašila od svo:e smjelosti; „A, znam, moj ctac... jcr te?" S'anhopc oćnta nekoiiko trenutaka. „Ono, zbiija, možda bi tuun otac ! bio na smetnjl, da nije bHo drugib

26. maja 1918.

^Tanasti Ifamnfa 1918. god. u ,,Kas§ni“f| Sir ©PROŠTAINO VSCS *«|Posijednja veiernja predsiava Ijetr.e sezone: „HASANAGINICA Narodna drama u 3 čina od d-ra M. Ogrizovića. USasnice u knStarasna: S. B. CViJAKGVižfl I ,,JUfO-l£TC!(“ I tta važornjof bčaggjn!. x ĆIST I*tlHOD BEOGRADSKOJ OSIROMAŠENOJ iNTELIGENCUi. Početak tačno u pola 9 sati naveče. 1130

frepreka. Ali sada pak niie on bio ta prepreka." „Nije v a š otac,“ — nastavi Stanbopo poslije kratke pauze a uz težak uzdah, ,,već moj otac." Ona ga začudjeno pogleda. ,,Pa vaš je otac mrtav." Kako da joj objasni? Kako da se izrazi. No dok je Stanhope razmišliao 0 lome, ona ga je preduhitriia. „Razumijem", reče ona čvrstim ronositim giasom: „Sin Samuela White-a ne smije uzeti za ženu koju b : lo djevcjku iz nepoznate kuće. Zbogcm g. White!“ On je držao za ruku. „Nemojte," prekliniao je on, „nemojte me ostaviti, dok vam ne objasnim, zašto se n smijem odazvati svome srcu. Prije no što je umro, moj mi je otac sam izabrao suprugu. Ou je to do duše učinio bez moga znanja, aii ja se u tako važnom pitanju na svaki način moram obazirati na njegove žeije. Ako bih ikada stupio u brak, bio bih prinudjen da uzmem za ženu djevojku, koju nikađa do sađa u životu nisam vidio. Zato se ne ću ni žeaiiti. Jc li sađa razumijete moje đržanje prema vami, draga Mary?“ Umjesto odgovora Mary samo odmahnu glavom; stajaia je pred njim nepristupačna i kao ukočena, samo u tamnom sjaju njenih očiju mogao je opaziti još kao ceki trag saučešća 11 niegovom bolu. Iz njegovih se grudi ote gorak uzdah. Duboko se naže mad njenom hiadnorn rukom. „Vi ne znate, šta je meni bio moj otac,“ reče Stanhope, ,,a ka-da bi ste to znaii, onda bi ste uvidjeli, da se moram pokoriti njegovoj želji." „Nikako više ne mogu cstati u ovoj kući,“ bio je jedini Maryn ođgovor. (Nastaviće se.)

Uiovijald kfllfitldar Na donašnji dan, 26. maja 1521. godine stavljen je osnivae protesLantske crkve n Njeniačkoj, ilr. Martin Luther proglasom rimsbo-njemačkog cara Karla V. izvan zakotia (tzv. Reicbsecht). 10. Idccembra 1520. godine bio je Lulher demonstrativno pokazao svoju nepokornost protiv rimski crkve, tiipp šbo je sa jednom grupom jednomiŠijenika p»ed gradskom kapijom u W i 11 e 11 b e r g u spalio papinu poveiju, kojom se on p.:zira, da u roku od 60 dana opozove svtje učenje. 3. januara 1521. godine siigao je Lutheru poziv, da predstane na odgovor saboru u Wormsu, koji je tada z;sijedao pcsl predsjcđništvom samcga cara Karla V. 2. siprila 1521. godine otputovao je Lutiier iz Wittcnberga, 16. aprila stigao je u Worrns, gd;e je odmah sutra dan, 17. aprila predstao saboru, pa zatim još jednom idućcg dana, 18. apriia 1521. gcdine. Na saboru je Luther upomo ostajao pri svojj nand i nikako nije htio, da je opoz;;ve. 26. apri]a 1521. gođine napusfio je Lnther Worms, a tačno mjesec dana docnije, na današnji dan, 26. maja 1521. godine, izrečena je jiresuda, kojom so Luther slavljaizvan zal.ona. Covjoka, koji bi u ono vrijemo bio stavljcn izvan zakona smšo je svako slobodno ubiti, a niko mu nije smio dati sklonišla. No zaštitnik Lutlierov, saksouski knez Friedrich Mudri, bio je predvidio ovakvu odluku sabora, pa je udesio, da jcdan odred niegovih proobučcnih konjanika kao IoLk.ž izvršo razbojnički napad na kola, u kojima jo putovao Lutlior (4. maja) i odvedu ga na zamak Wartburg, gdje jo našao sigurno skloništo i gdje je produžio književnički rad. Na zamku Wartburgu po, - o je Lulher prvi njemački prijevod svelog pisma. Ovim je prijevodom Luther u gfcavnom zasnovao i današnji njcmaćki knj:ževni jezik, uzimajući za osnovicu stil i izraze, kojim su pisali u saksonskim državuim na.i!ošlvima („sachsischo Ka zleispracho"). Narod p.iča, da jo za vrijemo prevodjenja svetog pisma jednoga dana dru Luthoru grdno dosađjivala naka muva. Luther jc, pričaju, smatrao, da se to nečasiivi pretvorio u rnuvo, da hi ga omoo u radu i gadjao je rauvu punora mastionicom, koja so razbila o zidu, ostavivši na njemu grdnu mriju mastita. Posjetiocinaa WartliUiga čak šta viša još sada pokazuju „autentičnu" mrlju pa čak šta više *svakl posjetilac smije nožem istesatl za uspoinenu parče maltera sa „istorijske mrUe". Kad se ima na umu, koliko se posjetiiaca dnevno slegne na Wartbnrg. moie čovjek sebi lako predstaviti, koliko li puta mjesečno morajn „restaurisatr „autentičnu" „istorijsku" mriju. — 26. maja 1700. godine rodjen je u Đnezdi Nikola Ludwig grof Zinzcndorf, osoivač tzv. „bratske onštine". O njema Je već

bilo govora na ovome mjestu prilikoirf godišnjice njegove smrti (umro je 9< maja 1760. godine). — 26. maja 1813., godine, a u toku proljetnje vojne protiv Napoleona sukobiia se kod Hay-< nau-a pruska vojska pod komandoin maršala Bliichera sa jednom francus-< kom vojskom. Bhicher je ostao po-* bjednik. — Danas je ravno sto godina! od kada je Bavarska kao prva me-dju njemačkim državama dobila svoje narodno predstavništvo i time ustavni režim. 26. maja 1818. godine podario j8 bavarski kralj Maximilian Joseph svojoj zemlji ustav. po kojcmu je zakonodavna viast prešia na skupštinu, sastavljenn iz dva doma. Maximilian Josepii rodjen je na sutrašnji dan, 27, maja 1756. gođine 11 Schezingenu kao sin palatinskog grofa Friedricha. 16 ; februara 1799. godine došao je na pri- 1 jesto kao bavarski knez-birač (Kup fiirst). Tek što je stupio na prijesto odmah je po:eo sa siobodoumnim reformama, energično je radio na pođizanju privrede i prosvjete. Kao svi južno-njemački vladari pristupio je kao saveznik Napoleonu, pomoću kojega je došao do znatne dobiti u zemijištn i pod čijom se zaštitom 1. januara 1806 godine progiasio za bavarskog kralja U slijedećim ratovima bavarske su se trupe svuda borile rame nz rame sa Francirzima, raročito- n Tirolskoj. No kađa je Napoieon 1813. godine počeo: odstupati iz Njemačke. kralj MaximiIian Joseph, otkaza savez Napoleonu t pristupi njegovim protivnicima. Nal bečkom kongresu vješto ie odbranio sve svoje tekovme u zemliištu i u opšte suverenit-et bavarske kraljevhie, Umro je 13. oktobra 1825. godine u Munchenu. (Nataviće se.) Poslijednie brzojavne vijesti VIII. AUSTRIJSKI RATN! ZAJAM. Kb. Beč, 25. maja. Upisivanje na VIII. austrijski ratni zajam započinje 28. maja, a svršavai 2. juia u podne. (Detalie ćemo 0 uslovima i pogodnostima novog austrijskog ratnog zajma donijeti naknadno. Oa< uređ.) NOVI GOVOR LLOYDA GEORGE-A. Kb. London. 25. maja# Reuter javlja: Lloyd George držao je u Edinburghu govor, u kome je rnedju ostaiim rekao, da je s i 0 m R u s i j e b i 0 0 d 0 s 0 b 1 1 6 koristi neprijatelju. Američkapomoćdo sadjoš nije djelotvorna. Dalje je velika pomoć za repiijatelia neograničeni rodmcrnički ra* koji u velikoj povjesnici „gusarstva" stoji bez p-imjera. PRED PROMJENOM FRANCUSKB VLADE? (NaročlU brzojav „boocradskih Novlna“J Berlin. 25. maja. Iz R 0 11 e r d a m a đoznaje dopisnik „Vossische Zeitung“-a, da su po tair.o prispjelim vijestimft francuske socijaJiste u posijednje vrijeme bile mišljenja, da vlada ne će provesti paniicu protiv Caillauxa, jer da se izvjestan broj ministara založio kod Clerr.enceaua, da se parnica ostavi na stranu, sve dok se stanovništvo, zabrinuto zbog najbliže budućnosti, ne utiša, daklein da se odloži do poslije očekivane ofenzive. Pariske sccijaliste su po istoni izvoru miš«jelja, da će u Francuskoj ubrzo doći do promjene vlade. Renaudel piše? Poslije Fochovog poraza mora doći kraj, to i e jasno 1 to se od naroda za iz/jesno 0 č e k u j e. TURSKE CETE PREŠLE PERZIJ« SKU GRANICU. (Naročitl brzojav „Beoeradsklh Novlna*! Berliu, 25. niaja. ,,V 0 s s i s c h e Z e (111 n g“ javlja iz Milaita, da su po ruskim izvorima turske čete prešle cerzijsku granicu I da u provinciji Aserbijedšen prodiru prema Kavkazu. RAT ĆE DA TRAJE JOS JEDNU ZIMU? (Niroćili brtojav ^Jeo^radskfh Novina M J Berlio, 25. maja. »Vossische Zeitung" doznaje iz pouzdanog izvora, da je u kon-, ferencijama saveznih sila n Parisn i AbbevUleu priznata nužnost daljeg limnjeg rata i da je hnenovana komisiia ta potrebno spremanje ra to.