Beogradske novine

Izlaze: dnevno u ]utro f ponedjgjjkom poslije podne.

Pojedini brojevi: ■ BMfrađu I u kr.J.vim. zipotJ.dnutiM 1(] hfilnfO *4 e. I kr. Citi p« cijenl o< , , .lUUEIKlU ■ nrauirkljl ,»,.,.,,,,12 hdirs

Mjesetna pretplata: krajevlini ripoijMliuHa •4 : 22° ::::: 2 s<>

u Boopralu I u krajevlmi o. I kr. (iti U Biogradu •• U miiirhtjl. U laoitrinstri

Ogltsl po cljenlku.

JrednlJtro: BEOORAD, Vuka Karadžlćs ul. broj 10. Tslofon bro] 83. Uprava I prlmanjo pretplata TopllEln venao broj 21. Telofen br. 28. Prtmanja oglaaa Kneza Mlhajla uL broj 38. Telefon broj 245.

Godina IV.

RATNI IZVJESTAJI. (zvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 4. juna. Na svekoMkotti juKOzapadnora frontu trajna ž Ivahna artiJjeriiska djelatU 0 s t. Načelnik elavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva. Kb. Bcrlin, 4. juna. Zapadno bojišto: Voina grupa bavarskog prijestolonasljednika Rupprechta: Vodiena je artiljerijska borba promjenljive jačine. Bilo je živahne Izvidjačkc djelatnosti neprijatejjeve I jačih napađa na raznitu miestima fronta. Jugozapadno od M e rrlsa održall su se neprijateljl u neklm dijeiovima šančeva. Vojna grupa njemačko« prljestolonasljednika: Sieverno od Aisne oteii smo u jakoj borbi od neprljatelja nekoiiko rovova. Juče je s 1 o m 1 j en ž i la v i otpor n eprijatella, koji se držao na visovima zapadno i jugozapadno od Solss o n s a. Zauzeti su vlsovi kod V a u x* b u i u a i zapadno od C h a u d i n a. Poslije zauzeća Peruauta i M13 s y a u x B o i s -a bacili smo neprijateija na liniju L e S o u 11 e r s.0 o m m i e r s- Osvojeno je više baterija, dovedeno nekoliko iiiliada zarobIjenika. Francuski protivnapadaji sa obađvlje strane rijeke 0 u r c q osuječeni su uz teške njihove guhitke. Sjevero-zapađno od C h a t e a u T h i e r r y-a prešli smo u borbi prugu B u s s i e res—Boureschues i odbili neprijateljske protlvnapadaje. Na Marni, izmedju Marne i Reimsa položaj nepromijenjen. Prvl zapovjeđnik' glavnog sfana dI. Ludenđorff. Boj za murmansku obalu, Pred velikim ratniin dogadjajima, koji se već dva tnjeseca odigravaju na zapadnom' frontu, gđje će takodje pasli \ otiluka, naravno da se sasvim gube đogadjaji na periferijama ogromne oblasti svjeiskog rala. U široj javnosti *e već i ne uziina u obzir, da se na raskom zemijištu nalaze engleske trupe, kako na murmauskoj obali, tako i tta istočnoJ granic! Finske. Njihov je r.adatak, da za Englesku osiguraju od leda skoro sasvim slobodnu murmauSku obalu sa pristaništem u Aleksandrovsku i murmanskom željeznicom, jcoja je u toku rata velikim troškorn

! Dalji razvoj njetnačke ofenzive. Nijemci zauzeli važne položaje i opet zarobili nekoliko hiljada Francuza.

sagradjena. Titne ima da se stvori ekonomsko politička ravnoteža prema novom stanju stvari na Baltlčkom moru. Mi smo više puta ukazali na toj da je Velika Brltanija jedini protivnik srodišnjih vlasti, kojl je razumio, da uprkos svih poraza sporazumnog saveza — koji je ona stvarala, — svoj posjed u zemljištu znatno proširi sa vrlo jasnim ciljem, da pri tnirovnim pregovorima ima što više zaloga u rukama. Takvu jednu zalogtt predstavIja i murntanska obala. Kroz ovtt kaPiiu iovozile su Engleska i SJedinjene Države svoj ratni materijal za Rusiju, jer se opazilo, da je pristaniŠte u Arhangelsku nezgodno za plovidbu zbog svojih nepovoljniit vremensklh odnošaja i zato, što je tanio more samo liekoiiko mjesecl slobodno od leda. Zato su na brzu ruktt sagradili pristanište ti Aieksandrovsku'i vezali se sa Petrogradotn pomoću murmanske žeIjeznice. U isto vrijeme su se Englezi tamo ngnijezdili, po'ćeli kontrolisati sve ptitnike, što tuda prolaze i nagomilali silesiju robe, kojti stt čuvalf engleskl vcjnici. Kad je zatim Rusija došla do vojničkog slorna, te sa središnjim vlastinta morala stupitl u pregovore o miru, onda je Engleska znatno pojačala svoie fcoračke snage na murmanskoj obali. Ovo je učinjeno sa obrazložcnjem, da j se rttsko zemljištc mora od Nijemaca „šfititi' 1 . Uzalud je boljševička vlada tražila, čfa se Englezi uklone iz tnurluattske cblasti, Iondonski kabitvet se napravio potptmo gluv. A onda izbi u Finskoj gradjanski rat. Britanci se sada pokazaše prema inače omražen;Illf*. Koljcrc v Ikhiia I*clo _ telji. Pošto stt Finei dozvall n pornoč njemačke trupe, izjaviše Englezl. da Nijemci tigrožavaju murmansku želieznicu, i sad vidimo. gdje se engleskoruske trupe bore na istočnoj grantd Finskc sa Nijemcima, a pođ komanćiom englcskili oficira. Japanci su se na trošak Rusije ob'ogatili u Istočnoj Aziji, f, kako izgleda. za'držaće stalno Vladivostok'. a ; da i ne govorlmo o njiltovom ekonomskom prodiranju tt Manđžursk'ii. Baš tako isto imajtt Brllanci natnjeru, da uopšte više nc napuste murmansktt obaltt sa cijelom njenom pozadinotn, u kojoj najveće bogatstvo sačinjavalu njene ogromne šume. Daki« za trgovački saobraćaj sa Rusijom ostaje Engleskoj samo put preko mttrmanska obaie. koia predstavlja jedini direktan iziaz Rusije na morel Šta bi za Veiiku Rusiju značilo, đa ovaj jedini pontorski izlaz u Atlanski okean ostane u engleskitn rttkama, to tek valjđa ne treba objašnjavatl. Ta sama Prancuska ne bi

bila toliko oštećena, kad bi Engleskoj pošlo za rukom, da se ugnijezdi tt Caiaisu, Havreu i Boulogne sttr mer-u, — ka-o Rusiia gubitkom tnurmanske obale. 1 Da, ali Eugiez-i nemaju da računaju satno sa otporom boljševičke vlade, nego f sa .otporom Finske. Na poluostrvu Kola žive Karelci, jedno finsko pleme. koje takodje želi, đa se ocijepl od Rttsije i da se sjedini sa Finskom. Ako bl se ovo prikliučenje izvršiio, onda bi mnrmanska Željeznica prolaziia kroz finsko zemljište, a to ni najmanje ne iđe Englezitna u račun. U tom slučaju ne bi se mogli boritl sa Fincima, kojc bi Nijeinct potpomagali, nego bt moraii da se šio prife tornjaju odande,

Odlučna ofenziva na zapadu. Nove pojedinosti. S c li e g a 1 c i b r a n c R c i m s. Budimpcšta, 4. jttiia. Dopisnik ,,A z E s t“-a donosi sa odobrenjetn njemačkog glavnog stana neke infortnacije, koje je tamo dobio. Prema tome je artiljerijska prlprema 27. maja trajala saino 2 sata. 'rada osim artiijerije uije pješadija stupala u borbu. R e i m s se vrlo uporno brani. Senegalci se tamo ttpravo očajnički bore. Američani, Englezi I Taiijatti su nestal! s borbenog fronta. Fochovo mjere. Budimpešta, 4. jtma. O n/\cti»i.'!'rtnrrnUiaiuna )ia Zćipadnom bojištu dat je tta kompetetunom njemačkom vojničkom mjestu ovaj komentar: Značajiio je, da je generalisim F o c h nareaio, da stupe u akciju francuske rezerve izmedjtt Noyona i .C iia t e a u—T h i e r r y-e koje su prijo ioga brzo dovedene sa đrttgih dijolova ironta. Ova činjenica dokazujo dvoje: 1. da neprijatelj n e m a đ o v o 1J u o s 1 o b o d n o r ez e r v e; 2. da ovaj d i o f r o n t a sada sinatra za dovoljno važan, pa tnože druge odsJeke frouta da stabt. Foch če sada sve učinitt, da svoje rezerve skoncentriše izmedju Compićgnea 1 Meauxa i tirne branl Parls. Prl tom nipošto nije svrŠena stvar, da če se njemački glavnt napadai upraviti protiv Parisa. Novo botnbardovaitie Parisa. Kb. Paris, 4. juna. Havasova agencija javlja: Danas je opet otpočelo bombardovanje Par i s a i okoline dalekosežnim topovima.

Englesko priziianje Nijemcima. Rotterdam, 4. juna. .Vojiti saradnik ,,Daily Telegraplt“-a pokušava da đade objašnjenje za činjenicu. što saveznička vazdušna izvidjačka služba nije primjetila njemaćke pripreme za vetiki napad. Bilo jc raziičilih teškoća. Nijemci su odavno unaprijed pripremili ua ovont kao i tia đrugim sektorima frontu. Artiljerijski položaji, rovovi i zborna tnjesta bili su potajno već odavuo spremljeni, tako da Ietilice ma svojini đnevnim izvidjanjhna nijestt mogle opaziti nikakve novc artiljerijske položaje ili što siično. Ncsumnjivo mnogo uvećan broj topova dovezen je tek prije kTatkog vretnena, pa, 1 ako su saveznici »iiali, da u tom krajtt logomju velika vojna odjelenja, ipak stt oni dovezeni na taj odsjelc fronta tek posljednjc no'ći u očt napada. Ov*o je, veli najzad engleski llst omogućeno sarno ncobičuo'm organizacijom, veoma vještim planovima 1 izvanredno dobrom spremom neprijateljski'h trupa. Engleske zebitje. (Narooiii brzojnv ..Bc.isra'dskili Nov : !i:i") Rotterdam, 3. junjt. \ ,,M a n ch'e s t e r 0 u a r d i a n' 1 i v eli. da je položaj veotna k r i t i č a n. iVelika odgovornost počiva ha F. očh u. Sad je nastao trenntak za pr napad a u korist saveznika. 'Ali od!uka. gdje trsba izvesti taj protivnapad, jesle probrti karnen njegovog strateškog taienta. Protivuapad biće tada najkorlsniji. kad lu.dc nastala naiveča malaksalost proth nika. Mase bjegunaca. Kb. L o~i\ d !• jiiivj ,,Daiiy Mail“ doznaje iz P a r i z a, đa tatno stizu u masama bjeguticl iz ix)fbene obiastr na A f s n e-i i M a r n i. On! Če privretneno biti smještetii u seminaru Saint Sulpice. Tamo Će ostati jedan dan, a onda Će se dalje rasporedrtl po raznim krajevima unutrašnjosti. Računa se, da ima oko 120.000 bjegunaca. Clćiuenceati-ov izvieštaj. J a v n o s t. t o b o ž z a d o v o 1 j n a. Kb. Paris, 4. juna. Ministar predsjednik Clemenc e a tt dao je u armijskoj komlsij! opširan izvještaj o vojtiom položaju, sadašnjcm stanju operacija I iskorlšćavanju efektivnog stauja saveznika. Posiije sjednice dalo ie u razgovoru vlše članova komisije izraza svome povjerenjit za daije vodjenje operacija. Kb. Paris. 4. iuna. Raspfavijajućl o 1 objašnjenjlma, koje je ministar predsjednik Člemeu-

ceau dao u armijskoj komisiji, izjavljuju listovi, da su ta objašnjenja izazvala tafrav utlsak, da je skoro sigurno. kakoi sutra nećc biti u koinori nikakve debatc. Poslanici, koji su prošle nedjeljo fnterpelisali zbog vojničkog položaja, neće tražlti, da se o tomc raspravlja. i Francuska javnost protiv službenoK tiljepšavania. .,Š t a b i C 1 ć tn e ti c C a tt r e k a o _o tome, da nijc ministar, već ii o v i n a r?“ (Naročiti hrzoiav „Beojradskiti Novtna''.) Bern. 3. juna. ' .,'i e iii p s" i drugi listovi žalc sa dosta energično zbog uljepšavajuće# tona izvjesnili zvaničnih saopštenja. Narod radijc sltiša, da smo iznenadje-' ni, đa su učinjetie pogriješke, nego da! se talctička -vještina Nijemaca ocjenju-« je> kao neko čudo; jer ova druga pretliostavk'a pruža Francuskoj slabc izgieđe. S e rtt b a t s žaljetijem sravnjuje situacijit u vojsci od ove ! od 1914. godine. pa vel!, da su se tada itsudill Nijcmci nedovoijno spremni tia uđal>a*< vanje od svoje baze, a sad da su svačim suabdjeveni, dok su Fraucuzi ima!i sad na liniji, posjednmoj Nijemcima, svc, samo ne vojnike. Sembat spomP nje jednti dopisnu kartu, koju .ic uredništvo dobrio i u kojoj pošiljač pita, ka* ko bl C1 ć m e n c o a u pisao o S o mniI i Aisne-i. da nešto slučajno nijo ministar predsjednik, ^ već novinaf. Qzbiljnije se zavrŠuje ]edan članak u .,Huniaiiite“-u, u k-onie sc kritikujo od; iaganje komorskili sjednica. Cianak sć završuje riječiina: .,Ni narod ni komora nisu uplašeui, ali cijelom je svijetu jasno, da se radl izbavljauja otadžbin© ne smije izgubiti ni jedau sat i na smije više učiniti ui iedna griieška Ta.ini skupšiiiiski odboi. Kb. Paris, 4. juua. . iiavasova agencija javlja: Socijij iistička grupa komore riješiia ie, da u sutrašnjoj siednici podnesc pnjcdiog o izbortt jeđnog tajnog odbora, koii bi miao aa pTetresc .„.oijat. stičk'e interpelacijc o posiijedniim vojničkim operacljatna. * Iz Ukrajine. j Srcdlštije vlasti 1 ttovi režim u UkraHnL i P r i j a t e 1 j $ k e i z j a v c It e t m a n a Skoropađskog. Kb. Beč, 4. jutiu. Predstavnici Austro-Usarske [ Njemačke u Kijevu izvjestili su zajedničk! 2. o. m. hetniana Skoropadskog o nalogu svojilt vlada, u konio ilt ove itpučuju, da sa sadašnjitn ukrajiitskiui viastodršcJma ostanu u istim odnosima, u koiima su biii sa njiltovitu pređhoduicima. Hetman je primio izasianstvo na svečati tiačiti, i zamolio, da njihovim vladanta fsporuče njegovo uvjeravanje, da ćc ukrajinskom državom tipravljati oslanjajući se na središnje vlasti.

PODLISTAK

Zvanična ispravka. Molitn Vas, gospcdinc uredniče, da u interesu istine i javnoga moraia, izvolite odštampati ovu tnoju zvaničmt ispravku. U izveštaju neke novc agenciic ,vTrt“, a u takozvanim komordžiskiin vestima, pomenuto je na jedttoin mestu ■i moje ime, svakako tt providtioj tendeuciji, da se moje inie okalja a moj £las izioži omalovaženju i preziranju publike. Pošto druge Jece na Vellkoj Pljaci neina setn mcne. to ja takvo po(llžavanje ntoje ličnosti iiećtt i ne mogu dok sam živa dopustiti i protivu toga uajsvečanije protestvujem. v Ja nisant spala na kojekakve posilnc, da me oni ko saućitn obaveštavaju, več svoje vesli crpirn iz prve ruke i najozbiljnijilt izvora, zato za svoje mušterije imam innogobrojnu publiku. gosix>dje i gospod'U, koje isključivo kod niene pazarc f svakom tnc najsrdačnije preporučuju. Koliko znam, da se sama ne hva,lim, tnoje itrre l moj glas uživali su ’dobru reputaclju tt našcm svetu još ,n mirno doba. a koliko su bili visoko 'cenjeni svedok Je silna čitalačka pu'blika „Brke" i „Djavola", koja je moje {tadanje lzveštaje — a pisala sam ih u ,pno doba tt stihovima — ne čitala, itego prosto gutala. . Na žak>st, sa prestankom tih listoi usJed prometijenih prilika, nisam ■jfe mogla koristlti štampom, ali satn /ato još revnosnije usmenlm putem Pbaveštavala ovaj naš svet I uvek sain stisr’a daganaltačnlJe i naiiscrp-

nije iiiformišem o svima važntm dogadjajima, naročito pak o dogadjajima, koji se neposredtio tiču nas. Kao rodoljubiva Srpkinja ja sam iskijučivo širila one vesti lcoje so tiču naše kože, i laslcam sebi. da su one našle uvek topal prijem, j da se njiina poklanjalo nesravnjivo više verc nego svima vašitn navinarskim izveštajltna i vestima raznih „ Korespodenc “, ,,Wolfov“— i„Reuter“ biroa, i „Havasovc“ i ,,Stefani“-ageticije. Ima sveta lcoji se i datt danji kune u meno I tnojc vesti a za sve vesti goropomenutih agencija ne bl dao nl-kršene parc. I zaista, da niene nije bllo, po Vašim novinama i pomenutiin agencijama naša publika ne bi nikada saznala ni da je Skoplje već davtto tt save-zničkinr nikatna, ni da je Sofija u plamenii, ni da su Talijani povratill Ooricu, ni da je Mišič potukao do nogo Nemce i zarobio bavarskog princa i zato dobio čin francuskog maršala, sablju okićenu dijamantima i ogroman spahiluk u Maroku — jedrtom reČi ne bl niko te važne i znatnenitc dogadjaje, kao ni tnnoge druge. Ikada saznao. Na posletku, uije mi čudo za Vas Švabe što te dogadjaje krfjete, jer Vam nije u interesu da se za njllt sazna, ali se čudim onim našim zevzecima saveznicima, što ili oni prcćutkuju, a ovatno objavljuju 1 svoj najmanji uspeh kad zarobe pet nemačkih vojnika ili jedan neinački mitraljez. Kao što rekoh naš svet više poklanja vere mojiin izveštajima nego svlma Vašima, a za dokaz iznoslm samo dve od mnogobrojnih izjava zaIivalnosti I čestitanja, koja gotovo svakoga dana dobivatn.

Poštovaoa gospodja Jeco, Vaša vest o padu Skoplja veoma liic jo obradova.la i došla je baš u najzgodniji čas kada sam imala žur. Svc su gospodje bile vesele i nastalo je jeduo opšte ljubljenje. Ponova Varn zahvaljujeni u inte sviju i molitn Vas, da me opet odmah izvestjte čim što bude važnije. Vaša Mica N. P. S. Lukac ml nemojte slaii, kupila safn od scljanke, a sir je dosta postan i skup, nego ako imate kajtnaka po staroj ceni pošaljite jedan kilogram, molila me gospodja Ruža. Gornja. Drttgo ptsmo glasi: Uvažena prijateljice Jeco, Vest o Mišićevoin ttspehu potvr- ' dila se. Tome satn se nadao, i nisatn ni trenutka surnnjao, kad ste mi je ' prvi put saopŠtili. Skintto sam jednu brigu s vrata, ne moram nabavljati đrva za zimu, a ne brinem se više nl za cipele ni odelo, ma da mi je oboje dotrajalo. Poslo svega ovoga okretntčc se brzo sve nti lx)lje. Vaš zahvalnl Boža M—n, penzlonar. Nepotrcbno ie u odbranu ugleda i časti navoditi ostala mnogobrojtta pisma od gospcđe, a naročito od gospod]a; sva ta pisma dišu iskrenotu zahvalnošću I prijateljstvom prema meiti i preina mome javnom radu. koji je upravljcn samo na polzu naroda srpskog. To me poverenje publike krepl da ( dalje istrajem na putu. koji sam pre-

duzela, a zbog vas Švaba i onih našilf vajntli saveznika prinudjena satn da što revnosnije vršim svoj sveti i patriotski zadatak, i da naš svet, željati prave> istine 1 prijatnih vcsti, što tačnije obaveštavam, a ako gosipoditi p r avi Maksint sa svojim posilnim Srezojem misie da se bojim njihove koukurencije, ič nie jc briga. Mogu oni pričati i pisati šta lioče, ja imam svoju stainu i vernu publiku. tia večeni stepcmt inteligencijo nego što je taj g. Maksiin, koja će mi verovati svc đo svršetka rata. i zdravu svest te publike ne tnogti pomutiti ničije intrige. jer sve novosti i vestl koje sam dosad širila, pokazale su se kao tačnc i is-tlnite, bez obzira ua razvoj dogadjaja, pa ćo tvrdo satn uverena, i u budtiće tako biti. Blagodari vatn tta gostoprimstvu Alapača .Icca sa Velikc Pijace. Bcograd, 4.AT. 1918.

Istorijski kalendar. Na današnjl dan, 5. juna 755. go dinc ubljen je bllzu Dokkuma na donjoj Vezri (Wescr) biskup Bonifacijc (Bonifatius), koji je kod velikog dijela njemačkog naroda igrao istu ulogu, koju stt kod Slovena igraii Cirilo i Mctodije. pa ga tijemačka istorija stoga i naziva „njeniačkint apostolom",. Bonifaclje (prvobitno mu je ime bilo Wynfr!ch) bio Je auglosaksonskog porijekla. Rodjen je oko 675. godine u devonshireskom kraju u Ettgleskoj, p» se uskoro odao inisijonarstvu. Poito je 716. godine bez uspjelia radio u Frlcslandiji, otišao je 718. godine u

Rim, gdje mu jc papa Grgur II. đao ime Bonifacije i puuomočije, da smije po onim krajevima u Njemačkoj gdje se još nije biio utvrdilo liriščanstvo pro.povijedati l organizovati hrišćans-ke crkve. Pošto je> kraće vreinena proveo ti Thfirinškoj, a zatim kao pomočnik misijondVa Willibrorda duže vremena u Frieslandiji, radio je 722. gmiine u Hesseuskoj, gdjc je osnovao tiianastlr. (samostan) Amoaeburg. Iste je godine opet otišao tt Rim, gdje je posvećett za biskupa, pa je poslije toga nastavio rad u Hessenskoj i Thurinškoj. PotjM)' moguut vijernim drugovima tnisijona* rima iz Engleske i Njenučke osnovaa je u toku idučih decenija ttmoge tnanastire (Oltrdruf, Fritzlar, Tauberblschofsheim, Kitzingeu, Ochsenfurt, Fulda, Heid^nheim). 732. godine postavio ga je papa Grgur III. za ttadbiskupa. Prilikotn trcčeg putovanja tt Ritn 73S. godittc ttiolio je Bonifaclje papu, da ga razriješi biskupskog zvanja, ali papa tu njegovu molbu nijc usvojio, već mu je povjerio orgattizaciju bavarskih i sredrtijetijeniaekih crkava. Izvršujući taj zadatak osnovao je Bonlfacije passavsku, freisinšlai i regeatsburšku biskupijtt, a reorganlzovao je salzbnršku bis* kupiju. U srednjoj Njemačkoj osnovao Jo Bonifacije nešto docnije biskuplje: bttraburšku. vvfirzburšku, erfurtsku L eichstattsku. 755. goditie preduzeo Jei Bonifacije misijonarsko putovanje u Frieslandiju, gdje su u nekim krajevhna još preovladjivali mnogobošcL No ov'c ga na današnjt dan rečene godine na^ padnu i ubiju. Posinrtni ostaci njegovf prenešcnl su I sahranjeni u Fuldi. gdj« mu je 1842. gcdinc podignut spomenik, koj! je izradio vajar Henschei. Od kftda Je 1855. godlno u Fuldl svcčano pro'