Beogradske novine

Strana 2.^ 'CetvrtaB 7 - BEOGRAPSKE NOVINB

ludara dorvoljavs 'mSšlj’enJo, da gn Nijemct' sad napustili svcju staru natnjeru: osvajanje Parisa. — Drugi listovi pišu: IzVjcštaji pposljednjim borbama nisu tako ncpovoljni 7 A 'nas, kako to Nijemci pišn, ali nb?u ni toliko dobri, kako bi mi žell’.i. s Clemettceau o svojitn namjerania. ' (NaroCltl brrojav „Beogradskih Novkta".) Buditnpcšta. 12. juita« Madridski dopisnik ,,A z Est“-a javlja bezžičnim brzojavom: Kako saznajem, C1 ć m e n c e a u jc u krugu svojili prljatelja ovako obrazložio svoje miru neprijateljske namjere: Ja znam misll Francuza. Ja sam zadovoIjati, ako se okrivljujem zbog slabo'sti, ali ne i zbog veleizdajc. Ako rat produžim. smalrače me za narodnog junaka. Sjetite se sudbine državnika Jhiera i Oambette. Ja ne žudim za tim, da igram tešku i neblagodarnu ulogu Thicra.

Njemački ministar rata o položaju. j. * Kb. Berlin, 12. juna. U Reichstagu jc nastavljeno savjetovanje o vojnom budgetu. Vojni ministar pl. S t e i n otvorio jc debatu kratkim pregledom trenutnog ratnog položaja. On razlaže: Uspješno nadtranje vojskc njenmčkog prijestolonasIjcdnika protiv francusko-engleskog ’ fronta na Cliemin dcs Damesu 27. ma}a đoveio je do velikog uspjeha u borbi. Pobjeda njemačkog prijcstolonasIjednika znači za sporaztimne silc uajfeži poraz cijeiog rata. Osnove za ovo dale su bitkc kod Armentičresa i Kctnmcla. F o c lt o v a p r i č u v n a v o js k a s a d a v i Š c n e p o s t o j i. N ep r i j a t e 1 j j c p r e t r p i o n o v e g u b i t k e u 1 j u d s t v u i o g r o m n e g u b i t k e u r a t n o m m a t e r i j a 1 n. Sađ se pokazalo, da nema važnosti izgovor sporazumiiili sila. kako jc svemtt kriva takozvana izdaja Rusije. Rusija je vezivaia ha istoku ogromnu snagu njeniačke vojske, i satno se njoj tnožc pripisati, što su sporazUmne sile natna uopštc mogle do sada davati otpora. Sporazumne sile su potpuno svjesne ozbiljnosti položaja. Američke trupe su se takodje pojaviie na borbcnim frontovima, dodttšc tek u trenutku, kad smo mi zastali it našem prodiranju na Marni. One su sc postavilc u uzaludm'm protivnapadima, i pretrpjele su velike gubitkc; 1 Italija je djelimično povučena na zapad. Puni divljenja i zahvalnosti gleđamo dauas u našu nesravnjivu vojsktt. Skoro čctiri godine podnosi ona istotn izdržljivošću. stiagom voljc i pouzdanjcm sve opasnosli, napore i oskudicu. Napadački diiit, koji nas je 1914. godine odvco u neprijatcljsku zemiju, i koji je odlučio rat na istoku, isti taj duh jc još i danas živ, d u h a p s o 1 u t n e p r c m o ć i n a cl ncprijatcljcm, pojcdincem i cjelinom. Svijest o svojoj snazi i povjerenje tt svojc voclje vodićc vojslut takodje k pobjedi. Još ne misii neprijatelj na mir, još uvijek ima riječ mač. Opcracije u Finskoj dovele su do oslobodjcnja ove zentlje. Na istočnoj granici Ukrajine su u toku pregovori za ustanovljivanje demarkacione linijc. Na granici usplamti pokadšto mjestimična borba sa ncprija'teljskim bandama. U uuutrašujosti su spremlje^jj putcvi za miroljubivi rad. Na taiijanskom frontu je položaj ncpromijenjen. Maćedonski front drži znatne dijelovc neprijateljske vojskc u šahu. U PaJcstini su se ponovni engleski napadi preko Jordana slontiii tt hrabrosti njentačkili i turskih trupa. U Mezopota* miji nijesu mogli Englezi potpuno održati svojc prvobitnc uspjelie.

VC - M WIWPMBWaBĐ— A, a, dobro, idi rashladi se, pa onda dodji. — Ne mora to biti, šta si litco čijo? — Idi, Kli!.. Damnjan ode bunarn n starci su giedali za njitn zadovoljno. Za ntalo pa se vrati. — Evo tne, Čijo. — A gde ti je Jovica? pifa čika Avram. — Eno ga, čijo, u voću. — Šln ste radili taino? — Ništa. Čijo, onako, razgiedali smo santo šljivani rod, a obcležili smo i suvarkc koje treba iseći. — Tebi za svirale i kanije, a? — Pa, jeste, čijo. Damtiittn jc ođista bio u tome maj* Btor. bto jc on umeo ođ šliivova drveta noprnviti sviralu ili kam'je, to jc malo ko umeo. Još od dctinjstva, kako je bio tih i miran i mrzeo da se juri, uvek je po nešto deljkao i tako se tt tomc poslu iBveitio da mu nijc na blizo bilo ravna majstora. Kad on napravi sviraiu pa je išara žutoni, tankoin žicom, ili Je zalije koslterom, šareni se kao detlić. A kad opet u tu sviralu zasvira Jovica, ta mrtav bi znigrao. Njegovc kanije opct, biie su isto tako na Claleko čuveite.... — Pa kako izgleda rod, jc li dobro ponelo, a? Dobro čijo, livala Boctt. — Dobro, veliš? — Dobro. Hoće 1* moći biti o jcseni svatova? pita čika Avram, smešeči se 1 Itrcše okom ha brata Koju. rJamnjana

Americki strah pred njemačkim podmornicama. Ncw-York u oćeklvanju noćuog napada. Kb. Bern, 12. juna. ,,C h i c a g o‘s T r i b u n e“ donosl dug brzojav iz New-Yorka o podtnornicama na američkoj obali, gdjc se javIja: Pokazalo se kao netačno, da su se vratile u Evropu podmornice, koje su barcm 15 brodova potopiie u američkim vodama. u neznatnom udaijcnju od obale. New-York se priprema za eventualan noćni napad. Razne brzojavne vijesti. Novl attstrijski ministri. Kb. Beč, 12. jttna. Njcgovo Veličanstvo je pristalo, da ministra unutrašnjih poslova, grofa T o g g e n b u r g a, po tnolbi dignc sa ujegovog zvanja, pa je novim ministrom unutrašnjih poslova imcnovalo predsjednika policijske direkcije u Beču, Edmunda viteza G a y e r a, pođarivši Toggenburgu veliki krst Leopoldovog ordena. Dalje je Njegovo Veličanstvo imenovaio predsjednika ureda za narodiiu isliranu, Ludwiga P a u 1 a, ministrotn, povjeravajući mu i daljc upravu ovog ttreda. t Hakki-paša u Carigradu. Kb'. Catigrad, 12. jann. i Turska poslanik u Boriinu Ilakkjp a š a prispjeo jo ovamo.

Dnevne vijesti Nedjelja cara i kralja Karia u Kra*fttjevcn. Od počctka aprila, pa do kraja tnjeseca maja provcdetta je u Kragujevcu Karlova nedjelja. Pod predsjedništvom okružnog zapovjednika pukovnika Alfreda K r e gc z y-a, zamjenika okružnog zapovjed 1 nika potpukovnika Antona Bochine i civilnog komesara Otta Spillcra; ncdjelja je cara i kralja uspjela sjajno. Čistog prihocla za fond cara i kralja Karla paio je 28.000 k r tt n a. Izvodjena je jedna tombola, koja je donijela 2000.— kruua prihoda; zatim je gostovao orfetun, koji je dao 1.300 kruna prihoda; đalje je priredjen veliki koncerat u parku. koji je dao 12.000 kruna prihoda, zatim i bioskop i drtt« gi prilozi dali su ovako sjajan priltod.

Traže se (Svršetak). - - =>Društvo Crvenoga Krsta u c. i k. vojno] glavnoj guberniji za Srbiju poziva nižo imenovana lica, da se javc ra'di primanja novca potpredsjeduiku društva Crvenoga Krsta u c. i lc. vojnoj gtavnoj gaberniji zn Srbiju g. dr. Vojislavu M. S ub o b i ć u, Beograd, Takov. ka ul. br. 19, lično ako su u Beogradu, inače da pošaIju svoju tačnu adresu l ozuače najbližu poštu koja priina novac uputnicom. Srako Lice ua panese svoju legllima. ciju i uverenje opštinsko upravo da novac možc prinuti. Lic-a su ova: I z K u m o đ r a ž a: udova Anka J ceca Živojina B. Živojinovića; udova Milenija i dcea Milana Živojinovića; udova Mileva i deca Miiana Živkovića i udova Živanka sa decom Dimitrija Jovaaiovića. Iz Malc Ivanče: uđova Ljabica i majka Milutina Babića. I z M a I o g M o k r o g L u g a: poro. dica Miloša Jokovića. Iz Ma 1 og Požarevca: udova Živka i deca Milorada Rajića i uđova Spasonija i đeca Ilije Gjurgjevića. Iz Međoševca: udova Jiraginja t dcca Gjorgja Z. Ilića i uđova Smiijka sa đccom Branka Jakovljevićn.

obli rumcn i sav sc zaplamte u licu. Oti spusti oči i ćuteći zagleda se u jedan busenić na zemlji, koji jc, izgleda mu, rastao i bivao sve veći i veći. U ušima mu je pištalo i tutnjalo. —• A, more čuješ li šta te pitam? Datnnjan samo mrumi malo glavom ti napred, ispruži vrat i jedva progtita pijttvačku. — A, more, šta veliš? Zar ne čuješ šta te pitam? — N... n... ncznam! jerlva procećjk kroz zubc i sleže ramcnima. Znoj ga bošc rvcga oldio, jcr ga boše stid striea i oca da o toaue sa njitna razcovnra. U scbi je proklinjao čas kad mu jo i palo na pamet da podja bunaru da so rashladi. Sant jo sebo koreo što nijo tipco i žorij i vriuVmu. Svaii ćas jc pogledao na vo<;o nećo U sc Jovica otud pomoliti, da do.ljo da ntu pomogne, da ga izbavi. — idi do to vikni i Jovicu, pa d<>dji'o zajcelno ovanio nama, imatno da so nešto dogovaramol rofo čika Avram blago. pajuujanu kao da sc svoli neki toiot s dušc. On časbo odahnu. Jodva ja dočekao 1e stričevo reči i otrča u voć<3 po Jovicu. Stari ostadošo smcšeći se g'edajući za njitn. — E, mnogo (i jo stidljiv, roto Čika Avram. *— Jal piihvati čika Koja. No znam j na koga se mctnu, vrežu mu matori,mr, ako ne buđe na onog zavrzana ,., — Kog zavrzana? '— Ta lia ujakal Znaš ga, hVala Bogu kakav jcl Miran, htiran, vu&L.n iriiran... (Svršiće «.)

Iz Mirljeva: porodic« Nitoole J. Dimića; Stana mnti i deca Miiamt Bt’. Ilića; porodica Blagoja Jovanovića i poro dica Milutina Jovanorića. - rt Iz Mirosaljaca: po:o:lica Miloša. Jankovića; udova MifOsava i dcca Radisava Gajićft i udova Petfija sa decoiu llijo Živanovića. Iz Nfitnonikuća: udova Kosaia t deca Gavrila Gjurića i udOva Ivnnka sa dccom Dimltrija (Ijnrića. Iz Pctko: udova Mt'ojka i dora Svetoiika S. Jovanovića i udova MirosLva sa decom M.iorada Damnjanovića. I •/, P i n o s a v e: ttdova Btanija i dcCn Milana Gavrilovića i tidova Živ ni Mihajla Gavrilovića. Iz Prkosave: udova SLana i deca Davida Gjakovića. Iz Pregorevaca: udova Jana i doca SvebozaraVasić«, udova Draga t deCa Milnna Gavrilovića i uđovn Persida Nikole Živanovića. Iz Rosnika: deca Rnđojka Gjorgje. vića — Petrovića; porolica Raidojka Zivojipovića i udova Tomanija sa deootn Militsava Jeremića. Iz Ripnja: doca Gjorgja Gjorgje, vića; udova Katarina Spavoja S. Gjorgjovića; udova Milka i deca Radoja ŽivatiOvića >— Cvetića; udova Ljnbica i dcca Lazaia Živanovića; ndova Nerandža i deca Gjorgja Živkovića i porodica DragoIjuha Jovanovića. Iz Rudovča: udova Stamenka i Ueca Cedoinira IvanOvića. Iz Rušnja: udova, Gjurgjai dc. ca Pelra Jankovića. Iz sela Mladonovca: udova Darinka t đeca Živote Gjurgjevića. Iz Scnaje: rodilelji Stonka Pošnjakov.ića. Iz Slanaca: poioiica Živka Davidovića; udova Jovanka i deca Petia Gjurgjevića; udova Stanija i dcca Radojice Ignjatovića i porodica Živana J. Jeftića. Iz Sremčice: Milica majka i sin Ljubomira Gajićn i udova Jana i deca Gjorgja Dimića. • I z S t u b i c c: udova Leposava i deca Velisava Gjokića. | Iz Tuleža: udova Živana 1 đeca Velirnira Alempijovića; udova Ivana i dcca Milana M. Antonijevića i porodica Vladijnira Jankovića. Iz Cclijc: udova Denojla i deca Jovana Jevtića. Iz Umčara: udova Nikodija i dcca Ljubornira Vasića —. Lukića. i u'dova Marija i deca Ilije ^Giorgjevića. 1 z C v e t ko v cja: udova Gjurgjija i 'deca Dragutiiia Kretanović i udova Milka i deca Dragriljuba Krsmanovića. Iz Cibutkovca: udova K.tirina i deca Novaka Jevrcmovića i udova Kru. nija i deca Vladitnira Zečeviča. Iz Scpšina: udova Mirosava i doca Mihajla Vukovića. I z Š o p i ć a: porodica BađonuV« Martinovića; udova Katarina i dcca Milutina Mijatovića; udova Danica i deca Svcto'zara Miletića; udova Stanka i dec-i Radivoja Vasića; udova Stanija i de:a A'cksandra Gjorgjevića; Dragoljub sin Rado, niira Gjorgjevića i Milojc olac i brat Dra.goljuba Živojinovića. Iz .Sušnjara: udova Zorka i đeca Radovana Bogojevića; udova Darinka i cleca Milosava Vasiljevića i udova Ružica sa decom Milića, Gjuketića. ...» .gfj

- Grad i okolica Sa parastoaa knezu Miiiajiu. Povodom pedesetogođišnjice stnrti blažcnopočivšeg kneza Mihajia M. Obrenovića III., održan je prckjuče u 11 sati prije podttc, svečan parastos za pokoj duše njegove u Sabornoj crkvi, koja je za tu priliku bila zastrta crninom. Ovu tužnu crkvenu svečanost priredila je opština grada Beograda, kao pređstavnik bcogradskog gradjanstva. Jer beogradsko gradjanstvo, iako je dattas još vrlo tnalo živih savremenika i svje-doka knez Mihajlove druge vladavine. zna i seća se onih teških i sudbonoshih vretnena. kada su varoši i njenom stanovništvu stalno prijetile topovske čcljusti na bcogradskoj tvrdjavi, naperene na varoš koje jc 1862. i obasušc tcškim botnbama, — i umije dostojno da cijeni rad i zaslugc kneževe. Jer jc knez Mihajlo, pored ostalog, itniio i da, bcz kapi krvi tiego samo zahvaljujući nuićlroj 1 opreznoj politici svojoj, zadobije gradove u zcmlji i svoju prijestonicu i njcne gradjane oslobodi staltie opasnosti i strabovanja od gradskih topova. Parastosu je prisustvovao ogroman broj uglednih gradjana, bez obzira na političko-partijsku podjclu. Prisustvovali su mnogi bivši mlnlstri, državni savjetnicl, gcnerali i viši Časnlci, profesori univerziteta 1 srcdnjih I narodnilt škola, sttdije najviših i srcđnjlh suđova, trgovci, činovnici, odrasla školska omladina I dr. Bilo jc naročito dosta i vrlo otmjenog ženskog sviJeta, sve tt crnini, kao i večina muškog svijetn. Katcdrala je bila, dakle, dupkom puna pobožna svijeta. Da ođadu ovom prilikom dostojnu poštu sjent pokojnoga kneza, dodjoše na ovu tužnu crkvenu svečanost. ostavljajuči na stranu, bar za to vrijeme, svo drttge obzire, da sc mislima i duhom vrate u proštost, te da, đržećl se svete istine, da „onaj narod koji ue ttme cijenlti i poštovati svoje vefikatte; ne zaslužuje da ih ima“, odstoje, u pobožnosti, ovaj tužni obrcd uašc ■ svete crkve, koja se poniolila Bogu za pokoj đnše mudrog i rodoljubivog kneza Mihajla. Na parastosu jo činodjpjstvovao arlilinanidrit g. Platon uz asistenriju čctr.

13. juna 1B18< naest gg. protojereja k jer»ja l dva djakona, c, sv'ečanoM jo bila uveličana sfcladnlm l lijepiJn pj<‘V.'Uij<m za ove tnžne prilikc, od strano tnješovi'og bora bcogradsbog pjevačkog društva. Poslije paraslosa održatt jc kratak pomcn nad koeturnicom u samoj crkvi, gdjo počivaju kosti kneza Mihajb i oca njegovog kneza Mi'oša Obronovića I. Zft vri« jotne ovog pomena mnogo su gospodj« tiIto jocale. Ovom pti'ikom [.o’ožcn jo Dft grob knežev đivun vijenac od prirodna cvijeća sa trakama od bijeie svilo, na kojoj piše da ga pohiže kraljica Na'talija. Cjjela ova tužna orkvena svcčanoet činila je utisak ozbiijnosti, sjeto i dostojanstva, kako i do'ikuje uspomeni ua tOdoljubivog l mudrog knc-za Miiuijla. Predsjednik. opštine g. V. Antonić sa naiočitim opštinskim izaslanstvom [K>ložio je, u ime Bcogradfl, bogat vijenac od prirođna cvijcća, na kne^ov spomonik prod Narodnim Pozorištem, mezimčetorn pokoj. noga kneza. Po podne istoga đana u 5 satt održan jo pomoa i u topčidersLom košutnjaku na samom mjestu Imežcve pogibije. To jc injesto ukrašeno takodje jedriim lijepim vijenoem od svjcžega cvijcća, koji su pri. ložili srodnici kneza Mihajla. M. T. j Da se jave. Sudskom odjelenju opštine grada Beograda potrebno jc, da se jave radi izvjesnog važtjog saopštenja ix>rodice ratnih zarobljenika: Vladimira Andrić a i Svetozara A n t i ć a. Za beogradsku sirotinju. Mihajlo S t o j a n o v i ć, clelovodja opštine u Veiikom Borku priložio jc sirotinjskoin odielenju opštinc grada Beograda svotu od 20.— kruna, kao svoj priiog za pomaganje beogradske sirotmje. Velika junska zabava na Kaiemegdaitu. C. i k. vojnički ,,Dom“ u Beogradu (Hilendarska tti. 7), priredjujc na 29. juna 1918. god. sa sudjelovanjem tnomčadi beogradske posade bez razlike na čin, na Kalemegdanu jednu dobrotvoniu j u n s k u z a b a v u. Svi oni drugovi, koji bi u svojstvu člana ođnosno kod priredbe, sviranja, pjevanja u zboru ili solu nastupiti iii pako svoje znanje bilo na koji god način dobrotvornoj zabavi posvetiti željeli, neka svoju odluku stave đo znanja upravi „Vojničkog Doma“ ili pak naredniku A. S z 6 d ć n y i-u kod oružničkog zapovjedništva (Feldgendarmeriekommando) Kraija Milana ul, 47. Ža zabavu će biti sastavljen prvorazredni program. Zasada tek napominjemo, da će na njoj suđjelovati: pukovnijske, batalijunske, talijanskc i tam"buraške glazbe. Dalje će biti nagradno pjevanje u njemačkont, magjarskom, hrvatsko-srpskoni, češkotn, talijanskom i ruskom pjcvačkom zboru; variete, kino, onđa će biti postavljena vinska, pivarska i kavanska daščarnica, sa guljašem, paprilcašem od riba, čevapčićima, na ražnju pečenoj svinjctini i janjetinom, zatim slastičarne, cvjećarnice, slikanjc za 5 minuta, tomboia, konfeti i t. d. Direktna veza Beograd—Zagreb. Ođ 15. juna bićc izmedju Indjije i Zagrcba direktna željeznička veza, jcr će se đođati vagoni za direktnu vožnju na ovoj pruzi. Voz za prikijučenje polazi iz Bcogracla u 4 sata 32 tninufa poslije podne, a u Zagreb stiže u 6 sati 30 minuta ujutru. Voz iz Zagreba polazi u 9 sati 26 minuta uvečc, a u Beograd stiže u 11 sati 19 minuta prije podne. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 13. juna 1827. godinc rodjcn je u Vratislavi (Breslau-u) slikar August v. Heyden. Radio je tt prvotn redtt istorijske slike. Umro je 1897. godine, — 13. juna 1850. godine rodio se u Greifswaldu istoričar Max Lenz. — 13. juua 1878. godine otvoren je b e r 1 i n s k 1 k o ng r e s, koji igra toiiku ulogu u srpskoj istoriji, pošto je na njemu konačuo potvrdjena samostalnost Srbije, Rumunjske i Crne Gore. Srbija je na tom kongresu nastojanjem austro-ugarske monarhije đobila niški, pirotski. vranjski i toplički okrug, a Crna Oora svoje primorske oblasti. Prcdistorija ovog kongresa dobro je poznata. Velike sile nisu bile saglasnc sa odredbama saustefanskog tnira, zaključenog prije toga izmedju Rusije i Turske, pa stt se nn poziv njemačke vlade sastali u Bcrlinu pod predsjeđništvom njemačkog državnog kancelara kneza Bismarcka prcdstavnicj Austro-Ugarske (grof Gyula [Julije] Andrassy), Englcskc (Beaconslield), Francuske (Waddington), Rusije (knez Gorčakov i grof šuvalov). Italijc i Turske (Sulejman-paša. Mchmed-Alija-paša i Još jcdan cielegat. po narodnosti inaloazijski Grk), da putom prcgovora na prijateljski način rcviđiraju san-stefanski mir. Prva je sjednica otvorena na dattašnji _dan, 13. juna 1878. godine. Svečanosti, inače uobičajenih prilikom t&kvih velikih diplomatskili sastanaku nije bilo iz obzira prema starom caru Willtelmu I., koji je još ležao od teškili rana, zadobijenih ođ Nobelingovog atentata ( o kojemu je već bilo riječi na ovom mjestu). Kongres je trajao tačno injcsec dana, pošto je posljedtija sjednica njegova zaklučena 13. juna 1878. gođine. Interesantno je, da je na kongresu prvi i pfl&ljed'tiji govorio austro-ugarski delegat miiustar spoljnili poslova grof Andrassy. U nekoliko ina-

BrOJ 1S7« 4 ha dojlo Je đo ozbiljnih mlmoilaženja tt mišfjcnju, ali su sve te suprotnosti najzad prijateljski ugladjene, najvišc zahvalhijućl posredovanju Bismarckovom. Što sc Srbije tiče, to je naročito živa dcbata bilao tome. da li južna srpska granica tveba da prolazi kod grdeličkog klanca ili južno od Vranje, gdjc je i povučcna. Ositn toga je Srbija odredbama berlinskog kongresa prlmila obavezu, da izgradi željezničku vezu, koju jc i ispunila. Po prijed-i logu francuskog delegata Waddingtona, dosudjeua je I^umunjskoj obaveza, da pred zakonotn izjednači sve svoje gradjane bez obzira na vjeroispovijest. Ostale su pojedinosti u glavnom poznate. — 13. Juna 1886. godine izvršio je u duševnom ntraku samoubijstvo, skočivši u starnberško jezero bavarski kralj L u d w i g II., veliki mccena-, zaštitnik nattke i umjetnosti. Njegov.' pratilaC, ijekar Gudden, sam se udavio pri pokušaju. da spase kralja. O životu i vladavini toga plenienitog i ncsretnog vladara govorićento opšir« nije prilikont godišnjice njegovog rodjenja. Brzojavnc adrese u pcdručju vojne . glavue gubernije dozvolienc. _ Od 1. juna dozvoljena je u poarne. ju r. i k. vojne glavno gubcmijc upotreLa brzojavtah skraćeiiih, šifnranih air f Fa ko<l postanfekih i 'brzojaviilh ur da. Taksa za registrovanje iznosi za svaki mj’o« sec jii otpočeti ’dio jednog mjescca 10 ki uria i ima se u naprijed položiti. CJrcoio Santa Cicilia. Prograin predavačkc vcčcri C’ircolS > Santa Cccilij© talijanskih tatnih z'iroblj?*' iuka u Beogradu, koja će se otpočeti u subotu uvečc u 8 i po sati, obeća\a vrlo; piijatnu zabavu. Poslije dobro izahranog varijetetstoog dijtla, koji izvođe go-poda Garlo Dosi, Silvio Siano, Negri, pioiesor, G. Farsiono i A. Silvestri, prikazivaćo so španska opereta ,,La gran via‘‘ u jodnorir činu od Valverda. Orkestrom će upraV« ljati profesor G. Fassione. Pretprodaja u-. lazuica već je otpočcla. Ulaznice se ruogii dohiti u ktijižari ,,JugoIstok‘‘. Uredi VliF. prodavnice seie se ■ • Uredi VIII. prođavnice op* štine grada Beograda, koji su se do sada nalazili u Vidfnskoj ulici broj 3: sele se kroz dva tri dana u V'idinski: ulicu broj 36. o čeinu će se naknadno gradianstvo izvijestiti. Vojnički kitto. Kaspored prcđstava u v f jn.ćkcm kinu (Kra)j Milanova uiica 58): U neđjelju u 4 i 6 sati poslijo po-Jne predstava za', vojnike, u 8.30 sati uveče opšta prcdstaVa^ ponedjeljak u 6 sati posFje podne predsta* va za vojnike, u 8.30 sati ttveće opšta' predstava; utorak U 6 sati posl’js podna i u 8.30 sati uveče predstave za gr,v djane; u srijedu u 6 sati poslijo podnb predsta\ r a za vojnikc, u 8.30 satl uveče pre<lstava za častiike; u četvrtak u Q sati poslijo podne predstava za vojnike/ U 8.30 sati uvcče opšla predstava; u pctak u 6 sali poslije po'điio 1 u 8.30 satt uveče predstavo za građjane; u suboiu u 6 sati poslije podne predstava za vojni* lce, a u 8 30 sati uveče prećLstav'a za ČasJtike. Raspored se mijenja u srijeđu i subotu. Ako posluži vrijeme predstave ćo so držati na tcrasi, u protivnom u đvo« rani. 1 Dobročinstvo. Dcbročinstvo, kcjim se mc.že đobiti još i riovaca, to je kupovina srećke klasuo lutrijo u korist udovica i siročadi. Glavni zgoditak iznosi 60.000 kruna. Izvlačerijo I. kliso bićo već 20., 21. i 22 juna, -j Vijesti iz unutrašnjosti Turneja Marijana Matijevića. Javljaju nain iz Lješnice: Kako je već u Vašem listu najav.jjeno došao je u Lješnicu dne 4. ov« mj. poznati atleta Marijart Matijević, poznat pod imenom „Junak iz Like“ ( davao dvije predstave, koje za našti malentt Lješnicu polučiše gotovo izvanredan uspjch. Publika je sa najvećim uživanjetn promatrala sve dijelove predstave tog veiebitskog diva, a oduševljeno pijeskanje, kao osobiti znak odobravanja trajaio je gotovo za čitave predstave, Naš junak tiadario je gospodu čas« nike pojedince uspomenom savinutog gvoždja kod predstave, a ostalu publiku sa svojim slikama. Lijeptt svoticu od 300 kruna, unišitt od predstave, pređao je za fond cara i kralja K a r 1 a i siročad palih junaka; nesreča bijaše jedino n pomanjkanju većih prostorija, te se ie svaki put preko polovice, neitnajući mjesta, moralo povratiti kući. Naš nam je junak obećao opet za koje vrijeme nas posjetiti. O č e v I d a c. EKSPOZiTURn peEEFuEEe KOMERCIALNE BANKE u Beogrodo — Knez HitiaJlovo br. $0. Speiijalno odjelenje za šlljartje novaca ratnim larobljenkU ma I internlranima. Osnovna glavnica I pričuve 232.000.000 kruna. M