Beogradske novine

Broj 169. . . Istorijski kalendar. f Na Jučcrašnji đan, 14. juaa 1800. godine bila se kod sela Maredga blizn Alessandrija u sjeverozapadnoj Italiji krvava bitka izmeđju Austrijanaca i Francuza. Dok je francuski geiicral Moreau (koji'je docnijc morao da napusti Francusku, stupio u fusku službu i pogimto 1813. godine u 'drczdanskoj bitci) sa promjenljivom srećorn operisao u južnoj NjemaČkoj, izvršio je Napoleon Bonnparte, tadajoš prvf konsul francuske republike sa svojom vojsk'om prelaz preko Alpj (preko prevoja ,Ve!. Sv. Bernafda) i ip'rodro je u sjcvernu Italiju. Austrijski glavni komandant, podmaršal Melas držao je sa svojom vojskom liniju rijeke Po-a, da bi o-bezbijedio tok opsađe Oenove od strane austrijskih trupa. Pošto su Francuzi prešli i preko Ticina i pošto je francuski general Lannes 9. juna odbio napađ na C a s t e g g i o, Bonaparta posjede utvrdjeni položaj kod Stradelle. Smatrajuči, da će se Mclas povući i koncertrisati svoju vojsku u Genovl, koja se u tncdjuvremenu već blla predala Austrijancima, Bonapartc je 13. juna krenuo ' napred doh'nom Tanara blizu Alessandrije. Diviziiu generala D e s a i x a poslao jc da rekognoscira drum za N o v i, dvije divizije pod komandom generala V i ct o r a uputio jc da posjednu sanro selo Marengo, dok je divizija generala L a n n e s a zauzela položaj izmedju Marenga i Castel Ceriola. Sam jc Bonaparte sa jednonr divizijom ostao u rezervi. Gcneral Melas pak, čiji se štab nalazio u Alessandriji, bio se, protivno Bonapartinoj prcdpostavci riješio da probije u pravcu Piacenze, pa je..u zoru 14. juna izviiro prelaz preko rijeke Bormrde. U 9 sati u jutru napali su Austrijanci Francuze, koji se nikako nisu nadali da će toga dana doći do bitke i koji su pre-r ma tome ovim uapadom bi!i veoma iznenadjeni, no pošto su im položaji bili •zaklonjeni teško prohođnim baruštinama, to im je ipak pošlo za rnkoin da odbijtt prva dva austrijska napada. No oko pcdne Austrijanci zauzeše na juriš selo Marengo i natjeraše Franctize na odstupanje. Sada stupi u borbu sanr Bonaparte sa svojoin rezervom Monnierovom divizijom i konsularnom gardom. No garda se u zalud žrtvova!a. Centar francuskoga fronta bio jc probijen, pa sti najzad i sarnc Bonapartove rezerve počcle ođstupati. Podmaršal Melas bio je toko reći već dobio bitku. Smatrajući da je bor#i već konačno odhičena, a pošto je uz to bio i sam lako ranjen otišao je u Alessandrijti ostavivši ua bojištu svoga načelnika štaba pl. Zacha, da on odpoenc gonjenje i potpuno razbije frs-ncusku vojsku. No Bonaparta je u najkritičnijem trenutku bio naredio generalu D e s a i x u. da sc sa svojont divizijom vrati i kod Marenga stupi u borbu. Desaix je odtnah usiljenim maršom pošao na bojište, gdje je stigao u tri sata poslije podne i izvršio očajnički protivnapad, dok je M a r m o n t prikttp.io artiljcriju, koja je već bila naptisrtila položaje i otvorio konccntričnu paljbu na prednjc austrijske jurišue kojone. Desaixu je pošlo za rukoin da zaustavi Atistrijance, ali uskoro pogibe t; borbi. Toga je časa francuski general K e 11 e r m a n n sa tri eskadrona dragonaca napao Austrijance s boka i tiiiic usled niza drugili ncočckivanih okolnosti odlučio bitku u korist Francuza. Gubitci bili su s obiju strana znatni. Već sutra dan zaključeno je kao neko primirjc. Kao što se iz opisa vidi, zasluga za pobjedu kod Marenga pripada u mnogo većoj mjeri poginulom D e s a i x u i K e 11 e r m a n n u nego ii • niom Banaparti, koji je stoga docnije vrlo nerado govorio o toj bitci. 14. juna 1807. godine bila se druga jeđna bitka u toku Napoleonovih ratova, i to kod Fricdlanda u istočuoj Pruskoj, koju smo onomad već pomenuli. Poslije rusko-prttskog uspjcha u bitci na H e i 1 s b e r g u (o kojoj jc već i;i!o riječi) odstupao je Napoleon prema rijeci N j e m e n n i stigao je 13. jtina do Friedlanda, gdje je svojim trupama htio dati nešto odmora. No u jutru 14. juna stigao je pred FriedJanđ francuski maršal Lannes, kojije otpočeo borbu sa Rusima, lcoji su pod koinandom generala Bcnigzena počeli nastupati preko rijeke A 11 e. Ma da su Rusi bili u brojnoj nadmočnošii Lannes se održao dok nisu siigli korovi generala Morticra, Neya i .V i c t o r a, pa zatim i sam car Napoleon. Ovaj posljednji, vidjcvši, da su ruski položaji vrlo nezgodnl po njilt i da im je rijeka Alle za ledjima, riješi se, protivno svojoj ranijoj namjeri, da na Friedlandu izazove odlučnu bitku sa njima. Pian mu jc bio, da rusko lije,vo krilo odbaci na Friedland, da zauzme 11 a juriš taj grad, pa da time natjera Ruse na bježanje preko Alle. :U 6 sati poslijo porlne na'd.o jo Ney, junak sa Eylnu-a, ,,nnjlirabliji ino'iju li:ajuinra < ‘, kako ga jo zvao Napolcon, iz sortlačke šunie pr.ma ruskom lijevom krilu. Zahvaljujući prcciznoj vatri fusko artiljerijc, koja jo sa drugo olale AHe tukla Francuze, Neyov ja iiapad 'dva puU odbijcn; tek kada je Ney po treći put ktenuo u napad, pojAm Dupontjvon đivizijom, poš!o mu jo za rukorn, da odIiaci Ruso do samog grada Friedlandi. i Do kormčno odluko dov»k> je djclovanjc | nrti!jerijo Vjctorovog kor« i pdruđa ge.

SuBoTat ■” .

-O- *»..

ncrala SenarmOnfa. PcŠtb so m 'dcsno rusko kri!o pod komian'dom kneza Gorčakova nije moglo održati protiv napada Lannesovog i Marn.pntovog kora, to su R’usd biii prinudjeni, 'da se naglo poruku preko rijeko. Rusi Bli u ovoj bitci azgubili 1G.000 Ijudi, a Frantfuzi prcko 7000. Poe’jedaca bitke bio jo tilziL-bi mir, 0 kojcmU će još biti. govoia na ovom mjestu. — 14. juna T828. go'dino nmro jo u Građitzu veliki vojvoda Karlo A yg u s t salcsonsko-'vvoimarski, veliki prijatelj književnosli i umjelnosti. Vojvoda Kar!o Avgust rođjcn je 3. seplemb'; a 1757. gcdiue. Nominalno je .došao ni prijesto Lao dij^te od godinu dana. Do 1775. go dino vladala je u njegovo ime kao nainjesnik njegova mati Amalija. 1792. đo 1793. godino učestvovao je sa prusle s raine u ratu proLiv francu ke repub ike. Još u ntladim god.in.ama sprij tc-Ijio se Knrio Avgust sa Gcetbeorn, koji mu j<; uskoro postao predsjednik ministarstva i ministar pmsvjete. Kada smo govori'i o Gojtbeu i drugim književnioima njegotog 'doba, naporruenuii smo, kriko su Goetlie l Kar’o Avgus’t cd wein.arskog flvo a načiTiili ondašnje književno i umr.o s -.dišto cijclo Njcniačko. Za vrijcme Nap 1 Orx»ve previasti Karlo Avgusl je pristupio tzv. rajnskom savezu, kojemu eu pripadali njomački vi.odan Napoleorovi savcznid'. Na bečkom kongtesu doliri j< s ksoi.skovveimarska vojvodina rang veiiko vojvo (dino, a Karlo Avgust 1itu!u velikog vcjvo. đe. Godinu dana dccn j?, 1816. gotlinc dao je Karlo Avgust kao prvi njemački vlađar svojoj zemfi ustav s;v narodnim predetavništvom. l T mro je, kao što rekosmo, na (tanažilji dan 1828. godine, d-k’.e iiepune četiii gcdinc pr je svoga pTa'el ri Gcetli^a. 1876. godino podignut mu j : spomenik u V. eimaru. — 14. jnr.a 1837. godino umro je u Napulju tatijanski p.estnk ČGiacomo g r o f Lco p ard i. •— 14. jur.a 1836. gocLine otj očoo je rat izmedju n o narhije i većeg dije’a njemačkih država s jcdno i Prusko s' 'druge st ane, izazvan nenosređno scli'csvig-b.olsteinskim p'trinjem, dok mu jc dubl.i uzrot: bio r z lazenju u miš!j:-nju o preobračaju njcmačkog saveza. Toga jo člana u saveznom Va'jeću pruski detegat jd. Savigny kao o'dgovor na odluku vcćiu.c, 'da so prot'v Pui. ke mobi išu osLale savezno trupe, h-javm, da njegova vlada smat a njemaČki savez u dotadanjoj ’onri rastiueijim i stnvio je ujedno prijeiTogo za njegov pre ,b’nž j. Odrnali sutradan postavila jo Pruska !craIjevi ia iriti r alum Saksonsicoj i Il innov rškoj i velikoj vojvcđini bes-ensko;, tiaž.cći od njih da đemobilišu i da priciju Prusioj, s tirne da ć; u j.rolivr o n u slučaju pruske pobjedo biti aiektova e. Ova je suđbina zbilja i ] o- tig!a Hannovcršku 1 Hesscnsko, d; k je Saksor s' a s čnva’a državi.i iutogriU-t zaiiva j ijući zmzimanju habsburške monarb'jc na prarkcm miru. Na dauašnji 'dan, 15. juna 1843. gocliae rodjon je u Bcrgenu u Norveškoj slavii komponišta Edvard Grieg. N.’j višo jo komjxmo\au \ iolinske sonat ■ i djela za g!asovir. Umro je 1907. godine, — 15. jimal885. g- »ine uinro jo piuski princ Friedricb Karlo, krji se ista, kao kao voj-kovodja u ra'jOti.ra 1864., 1866. i 1870. godine. -— 15. juna 1888. godine umro j ; n Fotsdamu njemalki car Fraedrich III., otac današnj ga cara Vvilhelma II. Princ Friedrich Wiih< lm, kako se Friedrich III. zvao prije stupanja na piijesto kao kra'jevski princ i prljeslc* lonasljednik, rcdjcn je 18. oklobra 1831. godinc u Pofc-.darnu kao sin princa Wilhelma, docnij.iga cara Wilhelma II. Princ ja od rane .mlaidosti j až'jivo vaspitm i školovan. Od rijegovih vaspitača najugledniji bio jc Ennt Curtius. Od 1850.—52. g^.dine stuđirao jc na univerziteta u Bounu. 1856. godine dobio jo čin pukovnika i' postavljen za komandanla jedanaestoga pefeadijslcoga puka u Vratišlavi (Bresl.au). 25. januara 1858. godinc vicnčao se sa Victoriom, ćerkom cnglesko kra'jice Victorie. Jeđnovremei o dobio je generalski čin. Stupanjem na jarijesto svoga oca 2, januara 1861. godinc posfcio jo princ Friedrich Wilhclm pruski prijestolonasljednik. 1864. go'dino za vrijeme nj mačko danskog rata bio je dodijeljen vrho\n..j komaudi. Još kao prijestolo.rasljcdnik princ Friedricb Wi!hdm uv j-k i u sveko doba je u javnim pitanjima isticao svoju blagu i pomirljivu narav. Stoga se nije slagao ta nafii.om, kojim je Bismarckova vlada za \njjemo ustavnog konil.krta šezdosetih g-odiiia vodi a iorbu sa pariamcn'oin. Kada je izbio rat 1866. godine, prijesto’onasljediiik jo postavijen za komoridanta drugc armijo, koja jo bi’a konccntriiv na u Sleskoj i koja jo krajem juna protLrla u Čošku. 3. jula 1866. godine prijcstolonasljcdnikova je vojska za vTijemo bitke na Kralovom Hracu b’agovremcno stupila u borbu kod Hluma i tima odlučila b.tim u korist Prusa. Za vrijemo rijemačbo-francuskcg lala 1870.—71. godiue koraaiid.vao jo piiuc III. armijom, fcoja jo bi!a sastavJjena iz tri pruska kora i južnonjemačklh trupa. Sa tom vojsLom pob.ijedio jo na Wcissenburgu i Wurtu, a uzeo je vidnog učešća i u bitci na Sedanu. 28. cktobra 1870. godine pred Parisom dobio jo maršalski čin, a 18. januara pribkom proglasa njemačkog carslva prcglašou jo njemačkim prijcstoloijasljcdnikom. Poelijo raia u viže malba su mu povjeravane važno 'diplomatske mlsijo. Od 4. juna "do 5. deccmbra 1878. gođine zastupao j na prijcsoIju svoga oea, koji je bio ranjen prilikorn Nobilingovog atentata. 1887. godine - tešbo je obb’i-o od raka u grkljanu. Otišao je u San Rcmo u Itaiiju da polraži li'jeka svojoj boljci. Tu ga 9. rnarta zafcča vijeet o smrli njegovog oca. Teško boleslon, tako re<3i kao SAmfl,olk Fricdrich'

£(Eft0taDSKE NOVINE _ j --a. —— - , „ - ■ - . .. ■ jrViUiclm ode # u Njcmačku da primi prijesto, na kcjeiriu jo sjedio satno 99 dana 1 . Proklamarijom, koju je izdao priiikom stupanja na prijesta nagovjcšt'iV' o je s’o iKidouminu vladaaihu. Stojički jc pddnošio strašne mufce, šlo mu ih je zadavala teška bolest. Fosljednjili dana svoga ži\ota rasječ’en mu je grkijan i provuČena mu fe rnetalna cijev, 'da bi mogao dišati. Nije više mogao go\x>riti, to je sa okoljriom opštio pisrr.eno ccduljama. Kia ko Vrij?me pred smrt’ napisao je svojoj ćerci na t'ikvoj jednoj ce'dulji: „Uči se da patiš, a da’se ne žališl“ Izdanuo je 15. juua T8S8. godine, a sahranjen }e 18. u crkv’i mira u Potsdadamu. Naslijedio ga je đaHa’Šn'ji car Wilhtelm II. ftesjrjs** Slava društva„Milosrdja u u Kragujevcu. DruŠtvo ,,M i I o s r d j o“ u Kraguj.-Vc\i osnovano jo 15. juna 1910. godine sa za. datkom, da pođigne Dom za izacmoglo starce i djecu-siročad iz ovoga kraja. Od 10. đecembra 1912. godjno društvo jo neprekidno izdržavalo i njogovalo djccu-širočad u svomo Domu, koii jo poklouio društvu gosj-odin Gjorgjc V a jfort, industrijdac iz Beograda. Dobisl.om darsko i kraljevskih austro ugarskih v!asti oduzcta su 15. avgusta 1910. gcdlio od društva djeca i prcdata carsko 1 kra. Ijevskom azilu, a u zarnjenu dmštvo je jirirnilo u svoj Dom iznemoglo starco i sfcirice. Društvo iriia nckoliko s\x>jih velikih dobrotvom, \išo od 10 živih dobrotvora i preko 100 upofeojenik dobrot\x>ra i utemeljača, kojima društvo svako godino priredjujo parastoso u crkvi ria svečan. način. Društvo jo i dalias u ovom rainom dobu slavilo svoju s!a\ni 2.—15. rnaja svetog Atana-ija Velikog u s.ora domu. Kolač jo sjekao go podin prodsjedmk opšliae Dragutinović sa svcštenikom gosp. Petrovićem, čemu je pfisustvovao opštinski per onal i članicc u vo’ikom broju, kao i mnogo gostijn, o.l k- jih rnnogi postadoŠo toga dana novi članovi toga društv'a,- a nmogi upisašo iipola jcne svojo niile i drage za dob ot\ore i uteme. ljače. Palo jo dosta i đob’rovcljnog prl.'oga. Tom prilikom upisašo se za dohnotvore za svoga života gospoda: Dragutin Milfsavljović, knjižar, ’Tasa S. Stefanović, stuđent i dr. Sima M. M a r ko vi ć, upia\mik dječjeg azila. Prilikom poriiena društvenim đobroitvorima upisaše p-onodice svoje milo ujibkojene za članove dobrotvofe: poč. Milana l Božidaia Ni koli ća -— b'Ogra. djanina trgovca: piotu Milutiria i Ma. ricu Sub’otić; Luku JafcŠevcn, apotokara; Cajku Gjorgjević, ud<y.u; Tasu Nikolajevića kasacionog sudiju; B6. ii-;ava Miloševićn, m jora; Miodrnga Pavlovića, svršeno: pr vnika; Mihaila I. Obradovića, trgovca beogradskpg; Gjorgja Jankovića, lrgo\'ca beogradskog; Desank.a N. Blagojević, učen'Cr giminazije; Jcvar.a Vasojevića, trgovca; Lazam Dumu, fcmzula; Živojiua Ostc. jića', jiotporučnika; Nikolu Dinićn, trgovca; La sam M a k s i m o v i ć a, trgo vca i Tasu Tat i ća, pekara. A za člnnove ufemoljače: Dušana Itatarcn, trgovca; Star.išu Dragutinovića, trgo’/ca; Savku Jovanović •— blonić, udo\m; Lazara Ri. stića, trgovca iz Bilo'.ja; Adolfa BrajHcra, prcduzimača; Pjstu Naumovi, ća, trgovea; Ljubicu Petlcović, činov. nilca pošte i Eim'Lju Golubović, učenicu ginmazijc. Slava jo pros’avljena na mijsvečaniji načh), gosti su razgledali I j po urddjeno prostorije doma, gdje se nal izi veći broj gtaraca i starica, k-.ije društvo njegujo. D. S.

Traže se Društvo Crvenoga Krsta ri c. i k. vojnoj glavnoj guberniji u Srbiji poziva radi primanja novca niže imenovan.. lica d«a se jave, ako su u Beogradu lično sa legiiimadjom (piijavnom listom), inačv da pošlju tačnu adiesu i označe najbližu pmštu koja prinra novac uputnicom. I. Zastupnikublagajnika društva Crv. Krsta u c. i. k. vojnoj glavnoj guberniji u Srbiji u Beograđu g. dr. Mar. ku T. Leku, profc, Dobračina ul. 16, svakog radnog dana ol 2 i p|o do 4 i jo sata po podne sa pozivom na broj koji se prcd svafcim imcnom nalazi, Broj 8430 Adainović Radojka uđ-ova I djeca Adama, Pružatovac; 8431 Adamović Dimitrlja J'. porodica, Pružatovac; 8530 Adamović Jovana porodica, Jascnak; 8438 Adamović Milenija udova i djeca Milorada S., Pružatovac; 8432 Ajdamić Jana udova 1 djeca Radisava, Pružatovac; 8505 Aksentijević roditelji i sin Dimitrjja, Beli Potok; 8533 Aleksić Drago-mira porodica, Vranić; 8506 Aleksić Milka udova i djeca Gjorgja, Beograd, Radnička 33; 8435 Alcksić Ljuhomira M, djeca, Koraćica; S436 Aleksić Stameua udova i djeca Tome, V. Ivanča; 8434 Aleksić Zorka udova i djcca Vladimira, V. Ivanča; 8437 Andrić Janićija S. porodica, Stojnik; 8508 Antonijević — Stojić Anka udova i djeca Sretena, Ripanj; 8509 Ant-ić Mirjuna majka Radoja, Vinča; S439 Antonijević Petrija udova 1 djeca Radisava, Ropočevo; 8440 Arsić Angclina udova 1 djeca Dragoljuba, V. Ivanča; 8511 Atanacković Zivka lcći Miliajla, M. Mokri Lug; 8510 Atanacković Luke djeca, Vel. Selo; 8531 AvTamovič Milana porodicai Draže-

18. Juaa 1918.

Sffana 3.

jest O torii'c, 'da sa sretna, tkovoljna nri ’je. Vrati ste dailo svome 'dragom, ne b:j se; Čefca te b’udućnost puna sreće i blaženstva; Jicće proča ni mjssoc idana, pa ćeš biti žena Stairhojiea Whi’'a“. Mary jc bi!a vooiria potrešc&a; b la se riadala, fla ćo jbj otac pomoći, da pronesc tu tešlcu žrlvu. A sada, gdje je t>j>azil.-i, đa neće dinati da se.bbri sam-o sa svojim sti ctem, već i sa bčevom vo'jom i bojala so, đa će poVUeć-d. ! • • y . jJAb', oče, nemoj fcdoo govorilp', pre. kllnjaia fe ona slarca, „tr ba mi enagc, d,a savladam gvcju slabost i da učiriim ono, što sam našla, da sim dužria uČiniti. Nisam htjcla poprišliti iskulsetiju, pa sam. zato i utekla. Pusti pjo sa'ia, 'đi pslajiem kod tebe“. 1 j i ‘fi fl.i za Bnga, drago tlijetd, žar pe vidiš, Ha to nije mognće? Ta gdje će tj biti bolje, gdje ćeš biti sjgurnija nego li fcod gdje White? .— Iii iinaš li va'ljda drugih prijatelja?'* : Oua u mjesto ođgovora pdmahiiu glavom'. 4 -„Novac ti jo na sigumom mjestri, j<5 U?“ naslavi otae, ,,a to jo siguran osloriac Za svafcog onog, koji jo upućen sajr.6 na sebb. Cuvaj dobio taj novac 'đo svoje udaj’e. A sada, dušo, jo li d-a piOgu poslati po kola, koja će te smjesta odvesti natrag kod gdje White?“ ,,Oče!“ uzviknu ona očajničkom ođlućnošću, „nikađa neću otići tamo, ako mi se ne bu-deš zakleo, da na tvojoj prošlosti nema nikakve mrlje, da to ne bi bilo na uštrb njegove časti, ako bi me Stanhope White uzeo za ženu“. U nekada tako privlačnim, a sada toliko onakaženim crtama staroga Daltoria ogledalo se strašno uzbudjenje. ,,A lio.ćeš Ii rni ti sa svoje straue obećati, da ćcš pristati na taj brak, ako bJ ti se ja zakleo na to što ti tražiš?“ Ona je uporno gledala u njega, sa zebnjom očekujući. šta će on reći. ,,Ho* ću oče!“ ,,E, pa dobro •— đakle, zaklinjem ti sc svemogućim Bogom, da bi Sian* hope White, ako bi mogao ra-zgledatl cio moj dosadašnji život, našao da je u njemu do duše bilo dosta nesreće i žalosti, ali ne bi mogao naći ma šta. što bi ga mcglo odbiti cd tebe“, (Nastaviće se)> ClRCOLO SANTA CECILIA TALI* JANSKIH RATNIH ZAROBLJENIKA, Danas tt subotu u 8 i po sati po* činje u pozorišnoj dvorani mjesna etapne menaže varijetetska i poz-oriš* na prcdstava talijanskih ratnih zarobIjcnika. Ulaznice (i za jeftina stajališta) mogu se još dobiti u knjižari „JugoIstok“, UPIS OSIGUPAVAJUĆIH DRUŠTAVA. C. k’. priv. društvo za osigurarije života ,,A ustrijski P h 6 n i X u Beču" upisalo je kod raznih hanaka kao prvu djelimičnu uplatu iz dosad obavljenih osignranja ratuih zajtnova svotu od 100 milijun-a kruna na VIII. ratni zajam.

vae; 8532 Avramović Milerifc'a porodiea, Draževac. Broj 8512 Babić Damnjank’a ud. i djeca Milivoja, KumodraŽ; 8441 Babić Nasta udova Vladimira, V. Ivanča; 8694 Babović Živka udova i djeca Borivoja, Ripanj; 8444 Blagojević Leposava majka Radomira, Stojnik'; 8448 Blagojević Milenija udova i djeca Čedomira, Amerić; 8443 Blažjč Dfaga ud, i djeca Novice, Metljulužje; 84|j2 Bla’žić Lepdsava ud. i dj , e?a Alelfsandra, Rogača; 8543 Bogdanović Ivaria udova i dječa Milisava, Umk’a; 8670 Bogdanović Julka udova i djeca Mih. O., kačar, Beograd; 8513 Bogdanpvić Marka porcdica, Beli Potok; 8447 Bogdanović Mileva udova I djeca Ppuna, V. Ivanča; 8446 Bogdanovič Milena udova i djeca Ljubomira R.. V. Ivanča; 8514 Bogdanović Milan *— Miloš, Višrijica; 8535 Bogičević Stariija udova i djeca Pavla, Arnojevo; 8445 Bojpvić Stanisava djeca i otac Todor, Popović; 8724 Borisavljević Zorka M., Grocka 188; 8536 Bošković An-djelija udova i đjeca Janka, Stepojevac; 8315 B'ranković Spasoja roditelji, Bcli Potok; 8449 Brkić Dragoljub sjn Svetolika, Vlaška; 8712 Brkić Jelena Svet., Grocka; 8450 Bijtić Milica udova i djeca 'l’odošija, Ropočevo; 8537 Brkič Milivoja porodica, Barajevo; 8538 Brkić Mirosava udo'va i djeca Miloša, Barajevo; 8451 Bugarčić Gjorgja porodica, Ropočevo; 8516 Bugarčić Miloja porodica, Kneževac; 8700 Bugarčić Petrija udova i djeca Petra, Kneževac; 8452 Dukvić Stevaria uđpva i djeca Vasilija, Vla'ška, Broj 8471 Damnjanović Prcvislav sin Vladimira, Medjulužje; 8470 Damnjanović Radisava porodica, Drlupa; 8469 Davidovič Jeleria udova i djeca Svctozara D., Koraćica; 8468 Davidović Ružica udova i djeca Vladimira, Koraćica; 8543 Dimitrijević Jevdokija udova i djeca Ilije, Vranić; 8472 Gjaković Mihajla porodica, Dučine; 8580 Gjdfgjević Bosiljka udova i djeca Isido'ra, Kamendo; 8678 i 8725 Gjorgjević Cveta, trg., Mladenovac, đa preda Darinki Milivoja Radišića, Vlaško Polje i za Vukosavu Petrović, Koračica; 8547 Gjorgjević Draginja udova i djeca Svetozara, Barić; 8545 Gjorgjević Jovanka ud-ova i djeca Milijana, Draževac; 8664 Gjorgjevlč Kata itđova i djeca Manasija, piljara iz Vranje, za sađa u Mladenovcu; 8473 Gjorgjevič Leposa,va uđova i djeca Brauislava, Junkovac; 8581 Gjorgjević Smiljana udova i djeca Milana S., Umčari; 8582 Gjorgjević Stevana porodjca, Vinča; 8547 Gjorgjević Stamenija udova i djeca Lazara, Umka; 8475 Gjurgjević ITlagoja djcca, St-ojnikj'8546 Gjurgjević Ljubica ud. i djeca Živajta, Draževac; 85.83 Gjurgjcvić Radojka udova I djeca Velimira, Dražanj; 8549 Gjurič Julka udova 1 djcca Svetozara, Draževac; 8548 Gjurić Stana, majka Živana M., V. Moštanica. Broj 8679 Fridrih M. Mica. (Nastaviće se.)

A. Grln:

(Nastavak). ,,Za Boga, dijcte, šta radiš?“ uzvikmt on u velikom strahu. ,,Ta nemoj zaboraviti, da sam ja Stefan Huse, običan tehničar. Šta ćc misliti susjedi, ako opazc, da nii u posjetu dolaze tako otmjene dame?“ Ona pr\-o zbunjeno pogleda oca, pa zatim nehotice baci pogled na svoju haljinu, koja je do duše samo po sebi bila dosta skromna. ali po stofu I kroju ipak odavala izvjesnu ctmenost i fin ukus. „Oprosti mi“. reče ocu, ,,ta prosto neznam šta radim, dokle je god on u blizini. Misliš li, da on to na mene čeka? Bo'me dtigo će me čekati — ta našla sam opet svoga oca“. „Mary, je li te on voli, je Ii ti ponudio ruku?“ „Jeste, i to odmah kratko vrijcine po mome dolasku u onu kuću“. ,,A kako stoji stvar kod tebe, dijete. Voliš li ga ti? Reci slobodno starom ocu“. Nekoliko se trcnutaka borila sa teškim bolom, koji ju je mučio, pa najzad briznu u plač. Toliko ga volim, da baš zato nikada ne mogu pristati da budem njcgova. Ako sam se valjda do sađa još i nešto fcolebala, poslijo tvoga današnjeg saopStenj'a konačno sam so oillučala. Meni jo fnjesto uz lebe; onaj pafc krasni i besprekorni mladić mora imati i dostojnu suprugu. A osim toga nas odvaja i posljednja želja njegovog oca; pokojni gospodin White nare'dio je svome sinu na sam đau svoje smrti, 'da uzmo za ženu drugu j-ednn djevojku. Stanhcpe jc no poznaje... nije jo jiikada u životu ni vi'dio, a!i...“ „Šta kazeš?... g. WJ:ito... drugu neku 'djevojku?... Nijo mogućc!“ Stari Dalton bio je jafco uzbriđjon i jcdnako je fcao u lievjcrici odmaliivao gla. voin. „Tako je, očc, kao što ti j‘a kaženi", ođgovori Mary, , 011 a se ‘djovojka, što Slan. bopo mora'đa je uzme, zove’NataLijja Yefc vertou.. a mi bi onda miorali živiti u vjo. čitom strahu, đa... 4 ‘ ,,Na... Natalija Yelvorton...“ promuca starac i najcdnom zbunjeno jogldda u pod. ,,Mary“, nastavi on ma’o zitim drbta. vim glasom, „zuaš koliko te ja volim... najveća mi je želja, da te vidim srotnu, pa makar te pledao samo iz dalelca. Sama svi.

Zvanične obfave Zalivanje povrća. Zalivanjem povrča izjutra oduzi* ma sc vodovodu tolika količina vode, da opskrba grada pijaćom vodom doJazi ozbiljno u pitanje. Zato se najsljjožc zabranjuje zahvanje povrća u vfcmenu izmedju 3 sata izjutra i 6 sati poslije rndne. Isto je tako zabranjeuo prikupljanje vodc iz vodovoda zo eventualno zaiivanje povrća u zabranjenom vremena. Da bi se prikuEito poirebna koljčina \rode za večernje zalivanje povrča, ne smije se iz vodovoda uziniati pijača voda u vrememt izruedju 2 i 6 sati poslije podne. Organi vojnog ređarstva i vodovodne npravc će dnevno kontrolisati ispunjavanje tili odredaba. Ako bi se u prkos ovoj za« brani primjetilo. da neko zaliva povr* če ili uzima vodu iz vodovoda u nedozvoljenom vremenu. krivcu će sa naprosto uskratiti veza sa vođovodom, a osim toga biće pozvan 11 a odgovprnost. OBJAVA. Sva lica', koja su c. i k. uredn Za ifcdavanje propusmca (Pasierschcinštelle) U Beogradu položifa no\ac u svrhu, đa se njihove jmolfco za put riješo brzojavninj putem, pa ostalak novca poslije o’prav. Ijenog brzojava nisu joŠ digla, pozivaju sO ovim, da so radi prijema te svote fave c. i k. tire’du za izdavan’ja propusnica riaj. daljo do 30. juna ov. god., sofca hioj. 14. Poslijo tog roka novao ća se prodali u Eonst austrijskog 1 ugarskog forida za udovice i siročad poginulih ratnika, pa se s toga posLijG gornjev dana potražf* vanja ne će uzlmati u obzi'r. v >; Upravnik ureda za izdavanje propusnj.cai M i t f 0 r, dv. komesar, s. r. ^ wiriwriuy imrrgfswiMi | .inLi:rqa«MMn^ Slomljena srca od tuge i bolajavljam I srodnicima i prijateijima, da je naš miu g nikad neprežaljeni sin, ođnosno brat f Stevan Gjukanović 8 umro poslije dugoga i teškoga bolovnnja. I Pogreb dragoga nam sina i brata biče I 15. ov. mj. u 8 sati prije podne. Slan: Hilendarska 42. Beograd, 14. juna 1918. Ožalošćeni: otac Milić, mati Marija, I scstre: Mileva, Anka, Stana i Savka, se- I stričine: Nada i Danica i ostaia rodbina. I 37670 I