Beogradske novine

droj 197. v — — ' ■ - ■ - ■ ■ ■ - ■ jena je po osobi K 1. za vojništvo od rpodnarednika pa na niže i za đjecu 50 helera. Čist prihod ide u korist fonda cara I kralja Karl'a. l»torijsk| kalendar. Na dauašnji dan, 25. jula 1564. godine uniro je u Beču rimskOjiijemacki car, •— mladji brat i nasljednik moćnog riuisko-njemačkog cara i španjolskog kralja Karla V.. — Ferdinand I. Ferdinai.d I. rodjen je kao sin Filipa Lijepog j Johanne (Jovauke), kćeri španjolskog kralja Ferdinanda u Aicali u Spanjolskoj 10. marta 1503. godiae. U mladosti je vaspitan u Spanjolskoj i u španjolskom duliu. 1517. godinc poslao ga jo brat Karlo V. (tada eaino špajijoiski kralj; za rimsko-njomačkog cara izabrau je Karlo 1519. godino) u Holandiju, pa jc Ferdinaml proveo nekoltko godina tamo i u Njemačboj, Ugovorom, zaključemm u Wormsu 21. aprila 1521. godinc ustupio je Karlo Ferdinanđu austrijskc pokrajine, kojo su tada pripadale ■habsburškoj kmni, i to gornju i doujtt A,nstriju, štijersku, Kranjsku, Korušku i Tii»l i povjerio mu jo da ga zastupa u ®jemačkim unutarnjim stvarima, kada gcd bi se Karlo nalazio u Španjolskoj ili inače izvan Njemačke. 1521. godine Ferdinand se oženi Anom, kćcrju češkog i ugarskog kralja V 1 a d i s 1 a v a i sestrom poslj dujeg Ugaiskog kralja prije potpadanja zcinije pod tureku vlast — Luja (Lajoša) II. Kada je u muhačkoj bitci (1526. g<xiine) knilj Lujo II. izgubio i živx)t i najvcćL dio svoje države, ugarski i češki velikaši ponudiše krune svojili zemalja Ferdiuaodu, pa je ovaj tako bio prvi Habsbiirgcivac, koji je zavladao Ceškom i Ugarskom. Kao češki kralj zavladao je Fcrdiuuitd osim užom Ceškom još i Moravsfcom, Sleskom j Lužicom; Ugarska je pak biia velikim dijelom pođ Turđma, a osim loga se tamo kao pretendent protiv Ferdinanda pojavi Ivan Zapolja (Zapolya), koji skl >pi savez Sa Turcima, koji su tada po;l svojim (čuvcnim sultanom Sulejmanom VeliČanstvenim (kojemu je veliki vezi ■ mdju ostalima bio čuveni Hercegoiac Me hUied Sokolović) bili na vrhuncu svoje moći. 1529. godine Turci preplaviše nc sarno cijolu Ugarsku, već dospjcše do saniog Beča i otpoCešc opsadu toga grada,ali su najzad odbijcni (nelcili 150 godina Uocnije — 1683. godine — Turci su još jcdnom opsadjivali Beč). Ugovorom, zafcljučenim u Velikom Varadinu (Nagyvaiadu) podario je Ferdinand Zapolii titulu ugarskog kralja i ustupio rau jodan dio Ugaiske. Poslije toga je Ferdinand uvučen ii krvavi unutamji njemački spor zbog vojvodine Wurttemberške. 1531. godine kninisan je Ferdiuand njemačkora kraljevskom krunom i tom ga jo prilikom car Karlo V. potvrdio za svoga zastnpnika u Njemačkoj sa još širim punomoćjinia. Kada je najzad car Karlo V. abđikovao 1558. godine, proglašen je Ferdinand I. rimskonjemaokim carean. Umro je, kao što rekosrno, na današnji dan, 25. jula 1564. gokline u Beču. — 25. jula 1799. godine, skoro ravno godinu dana pošto je na <logl đ istog grada (1. augusta 1798. goline) cngkski admiral Nelson u strašnoj poinorskoj bitci uništio francusku f!o;u k pad fcomandom admirala Brueysa i time prekinuo francuskoj ekspedicijoi.oj vojsci u Egiptu svaku vezii sa domovinom, — iz.vojevao je general Bonaparte (koji so joŠ jste godine vratio u Francusku i iz\TŠio državni udar od 18. brumaire-a — 9. no .veinbra — 1799. godinc, kojiin jc jiostao prvi konsul francuskc republike) kod Abufci ra, 15 km. od Aleksandrijo veliku pobjedu nad turskom vojskom <xl 20.000 ljudi, koju su Engiezi tu bili iskrc.il'. Ova turska vojska pod komandom Mustafapaše zauZela je grad Abukir, koji su Francuzi bili "utvrdili. Sain Abukir leži na jednom poluDsfrvu, koje su Turci jakiin šančevima bili pregradili od ostaiog kopna. fkm ip'irte sa sarno 6000 Ijudi (5000 pjcšaka i 1000 kolijanika) krenu na Abukir i napadne Turk«, fcojo je poslije ogorčene borbe potpuno potukao. Pukovnik Vigo Roussillon u svojiin juemoariina naziva tu bitku nnjsjajnijoni pobjedom, koju je dotlc bio izvojevao Bonaparte. U o\x>j jn biici docniji car Napoleon pokazao i veliku ličnu hrabicst, kao god ranije na čuvenom arcoleškom mostu. iLično je povco 14. dragonski puk na jujiš i timc odlučk) bitku. I'ored njcga su Be u ovoj bitci odlikovali general: Lannes j Destaing. Učesnik u ovoj bitci general Lejeune, koji jc ujcdno bio i đobar s'ikar, izradio jc čuvenu sliku ovc bitke, koja se Bada nalazi u frnncuskom vojr.om ministarBtvu. Slika predstavija momenat, gdje turska pjcšadija počinje odstupati; u prednjem So dijelu vkli gencral Bonaparto, koj ni đo-

Cetvrtak nose zaplijenjene zastave i dtugo ttofijo,!u pozadini borba oko abukiiskih šančeva, pa poluostrvo i sam -grad Abukir. — 25. jula 1818. godino rodio se u Olarusu švajcarski naučnik i putuik-ispitivač Johann Jakob pl. Tschudi. Od 1838. do 1813. godine i od 1857. <io 1859. gcd'ni puto<vao je po južnoj AJnerici; od 1S68. godine do 1883. godino bio jo švajcarski poslanik u Beču. Umro jo 8. oktobra 1889. godine u Jakobstalu. — 25. jula 1850. godine potukli $u Danci kod sc]a Idsteta blizu Schl«s\viga schIeswig-holsteinsku dob o voljačlai vojsku,- koja se borila za uezavisnost Ovili pokraj'na o'd Panske. Poziv. Gdja K o s t i ć, koja je prije ueki dan bila \i našem aiedništvu zbog jednog itampanog 'članka, umoljava s«, da dođje u uredniStvo „Beogradskih Novina‘‘ u subotu 27. ov. mj. u 11 sati prije podne. Izdavanjc potrošačkih listova za brašno za mjesec august. Kotarevi opštine grada Beograda od 26. ovog mjeseca otpočeče iizdavanje potrošaekili listova za brašno za mjesec a u g u s t. Izdavanje će se vršiti po ulicama, to jest, svakoga dana, samo izvjesne ulicc moćlća dobiti istoga dana potrošačke iiste, drugoga dana drugc ulice i tako daljc. Red, po kome će i od koga dana koj« ulice dobijati potrošačke listove natazi se na vratima u.reda svalcoga reona. javna prodaja. Danas 25. jula u 9 sati prije podne po odluci starateijskog suda, izložiće se javnoj prodaji zaostavština poč. Mice M i 1 o j e v i ć u njenom stanu u Ohridskoj ulici broj 4. Pozivaju se kupci, da na ovn prodaju dodju. Izdavanje pod zakup javnih mižnlka i pisoara. Danas, na dun 25. jula ove godine u 9 sati prije podne održače se u takseno-poreskom odjelenju Kralja Aleksandra ulica broj 7. .usmena javna Iicitacija za izđavanje pod zakup svih javnih nužnika i pisoara. Uslovi se mogu vidjeti danas na dan iicitacijc u taksemo-poreskom odjelenju. Pazivaju se zainteresovani, da na ovu licitaciju dodju. Prodaja petroleja. Od 'đanas počinje prcdaja petroteja na kupon br. 24; izdavaće se po j o d a u l i .t a r oti kupona. Pi-odaja se kao i <1> s;ida vrši k<xl gdje Jeienc Eganovićko, Braćo Ncdića ulica 25. ,

EKSPOZITURfl PESTAUSKE-UGARSKE KOMERGIALNE BANKE u Beostosiu - Knez MlfeallovD lir. 50. Specijalno odjelertje za šiijjanjje novaca ratnim zarobljenicima i interniranima. Osnovna glavnica I pričuve 232,000.000 kruna. <*1204 Ptice kao vijesnici nesreće ođ groma. Imade nebrojeno slučajeva ncsreća, kojc sc dogadjaju u ljetno doba za nevremena uslijed bure i oluje od groma, kojom zgodoin nastrada mnogi čovjek, većim dijclom vlastitom krivnjom, ush'jed neopreznosti i neznanja. Poznata je stvar, da se seijak na polju ili čobamn na paši, ako ga zatekne neivrijeme, — najradije zaklanja pred olujom pod visoko ili pod 11 a samo stojeće đrvo. Naravski, da je to vrlo opasno. jer u visoka drveća grom najradije udara. Da su ptice veoma osjetljivi stvor kod svake promjenc vremena, mora da_ jc svakom poznato, ali u prkos toga," mnogi eovjek tpak nema ni pojma, da su ptice vrlo pouzđani upozorivači čovjeku, kada mu prijeti nesreća od groma, da se od iste znadc očuvati. Ptioe naiine osjećaju mnogo prije nego ii čovjek, da je nastala promjena u zračnim sferama; a da je to u istinu tako, o tome se može svaki da sam uvjeri; dok ćemo mi ovdje napomer

3EOGRADSKE NOVINE nuti nekoliko siučajeva, gdje su ptice spasile čovjeku život, a koji su dotični Ijuđi prcdaii javnosti. Jcdnoga francuskoga šumara zateče jednom zgodom nevrijeme u šumi i on se opreznosti radi zaklotii ix>d jedno onisko drvo, koje je bilo okružcno visokim hrastovim slabaljem. Mcdju granjem toga drveta nalazilo se grlieino gnijttzdo, u kojemu je ženka sjedila na jajima. Kad li najednom opazi šumar, kako je doietio do gnijezda mužjak, koji je nekoliko puta bojažijivo oblijetav-ao oko gnijezda. našto su najedaom obadvoje i mužjak i žeuka bee ikakvoga vidljivoga uzroka odletili, jer njega nijesu mogli opaziti, buđući je bio sakriveti medju grmljein. Sunrar misleći, da su sc ptice uplašile moguče lisice ili tvora, koji se valjda negdje u blizini nalazi, izašao je oprezno ispod drveta i držeći napetu pušku, pretražio svu okolicu. Nu tek što je ostavio liio svoje mjesto pod drvetom, kada grom udari u isto drvo. Isti ovaj šumar saopštio je još više sličnih -slučajeva, gdje su ptice, koje su prigodom ncvremena sjcđilo na jednom drvetu, u čas'u pogihelji odletiie od drveta, pa kako je kratko vrijemo Lza toga u isto drvo udario grom, te je pri tom izrazio svoje duboko uvjcrenje, da ptice več unaprijed siute pogibeij koja irn prijeti. Drugi opet čovjek, neki njemaćki privrednik priča, da se ; je jedno poslije pođne pred olujom sklonio pod jednu krušku, koja se nalazila na obronku poija. Na kruški su sjedile tri kreštelice, koje su so stisle k drvu, da se očuvaju pred burom. Oblaci su doiazili sve bliže i budući mu se mjesto pod visokom kruškom činilo pogibeljnim, iitio je up-ravo da skoči pod jednu obližnju IJcsku. kada najednoin odlete sa kruške i one tri kreštelice, neugodno krešteći. Na to je i on nehotioe. pos]>ješio svojc konijie, nu tek što sc bio od kruškc udaljio , nih osam koračaja, kada sijevnu 'miTpa, a grom svom snagoin uđari u krušku. Omamljon pritiskom zraka )>ao je na zemiju, ali je ostao ne-ozledjen. Drugu opet zgodu priča isti privrednik, da su dvije rode, koje su inuile gnijezdo na njeigovoj šupi, za vrijeme oluje odlctile na krov obližnie pccare, na dimujak, na kojem je bio postavljeai munjovod. Tek što su rodc na krov od pecarc sjelc, udarlo je grom u njegovtf IJi^u i posve razorio rodino gnijezđo, u .kojemu su se već nalazila i jaja. i on jo mnijenja, da ptica posjeduje neki naročiti predosječaj, te osjete, da im prijcti od uevrcmcna pogibao, kojoj sa za vremena uklone ,pak veil, ako li ga gdje zatcče nevrijemc, to se osjeća najsigurnijim pod onim drvetom, na kojemu se naiazo pticc. Slično priča i jedan indijski posjednik plantaža, koji je svoja opažan.ia činio sa čapljama. kojih je tamo veoma rimogo; budući je ondje veoma močvarno tlo; 'pa vcii, da je mnogo puta vidio. kako su čaplje za vrijeme olujc ostavljale gtnjezda i skianjale se na druga drveća. Ou nije doživio, da jc ikada koju čaplju ubio grom, premda je grom često znao razmrskati drveća, na kojemu se nalaziio po više gnijczda. Ptice su uvijck pravodobno odletile. Još ćemo spćmenuti jedan slučaj, kojega je doživio neki časnik u jugozapadnoj Africi, prilikom jedne šctnje, koju je pođuzeo na konju. On je pred vcče opazio na jednom mjestu puta neobično mnogo orlova, ja,streba i drugih velikih ptica kako kruže zrakom uvijek na istom mjestu, a i obližnja drveča bila su zaposjednuta sa pticama. Casnik jc dojašio bliže, misleči, da se tatno naiazi možda lešina čovjeka ili strvina kakve životmje, ali ne nadje ništa. U isto je vrijeme opazio neznatne obačiće, koji nisn dali naslućivati promjenu vremema. Nu tek što bi udario dlanom o dlan, pomrači se, a iz malenih se oblačića razvila uz bljesak i grmljavinu prava tropska oluja, koja jc zaj tili Čas poplavila cijelu okolicu l' prodrla u one rupe 11 zemlji, u kojima set nalazc ztnije, miševi i škorpijoni, tc i!i istjerala na polje, gdje su postali plijenom ptica, koje su iit več čekale. Tck poslije doznao jei taj časnik od jednoga farmera, da jc takovo okupljanje velikih ptica na jednotn mjestu siguran znak za skoru oluju,

25. jul* 1918. makar da ja nebo bistro kao riblje oko. Svi nam ovj primjeri jasno doka« zuju, kako su ptice osjetljive kod promjene vremena, pa se znadu sakriti na sigurno mjesto; ovo bi trebali imati na umu svi oni, kojei zateče oluja izvan kuće, da ne traže zaklonište ondje gdje bi ili mogla zateći nesreća od groma, već da biraju siguran zalđon pod drvetom, gdjo se nalazi ptica, pak će biti sigurni, da nc će nastradati ođ groma. X

Ođgovori uredništva. D. J., K. — Suviše rastegnuto, a sarna stvar tinic mnogo gubi. Osim toga su i rečenice nezgođno duge. Vidi se, da ste početnik. No nastojte spomenutim manama izbjeći, pa ćetc tnožda uspjeti.

Razne vijesti. Moderni Kitaj. U nekim kitajskim noviiiama, koje izlaze u Siiangaju, izišaol je polovicom mavta ovaj oglas: „Mlada djevojka od 26 godina, šprovcla 6 godina na jednoin wasliingtonskom sveučilištu, prošle se godine povratila, želi se udati za lijepog dobrodušnog mladog čovjeka, koji posjeduje iinetak od 300.000 doIara“. — Nekad su u Kitaju uđavali djevojke njihovi roditedji, bez da su one i vidjeie svog zaručnika. — Drugi, isto zgodni oglas glasi; „Imadem oko 30 jutara plodnc zemlje, te mi idc dobro. Neimain sina, ncgo samo jcdnu kćer, koja je odrasla. Njena su ružieasta iišca kao breskvin cvijet, a nožicc sliče zlatnim ljiljanima od 3 cola. Čovjek bi poludio od radosti, kad ju ugleda. Žclio bih dobrog zeta, žolim ga posiniti i ostaviti mu moj posjed. Smije da se javi svaki, koji je ispod 20 godina, tc imadc lijepo licc, kao vođeni Ijiijaii. Prikladni naijeicatelji neka dodju k meni u kuću. da ostalo usmeno uredimo.“ Pcsijednle bnolovne uljesti. 1ZVJEŠTAJ BUGARSKOG GLAVNOO STOŽERA. Mačedonski front: Bbn. Sofija, 24. jula. Na raznim jnjestinui fronta bila jo topnicka djelatnost o<l vremcna na vrijemo živahna. Na savijutku Cru e Rcke razorilo je uašo topništvo jcdno ncprijat'ljsko inuniriono skladišt«. Istočno ct D» b r o p o 1 j a i jngozaj>adno O'l H u in a rastjerali smo vatrom neprijateljsko izvidnice, koje sii pokuša.le da se približo našiiu linijama. Istočno od Varđara piođria je jedna o<l ilašili jurišnili četa u neprijateljski položaj kod A 1 č a k m a 1 ©, vrativši se po r.'izorei.jii neprijateljskili odbranb'-nih postrojenja sa zaplijenjenim ratnim miiteiijalom. I i STRAHOVITI GUBICI SPORAZUMNIH SILA. — NEPRIJATELJSKI VOJNiCI SITI RATA. Kb. Btrlin, 24. juia. W o 1 f f o v u r e d javJja: Prilikom ujemačkog napada 15. jula kod R e i msa bili su kod tamo borećih se neprijateljskih divizija toliki gubici, ila se 8. talijanska divizija tnoraia hitno povući sa bojišta. No pošto Erancuzi ne imadoše zamjenc na glavnom frontu iztnedju Soissonsa i C h a t e a u-T li i e r y-a (o su uvukli u boj sve pomoćne narode. Isto su tako i Englezi u liitnom tnaršu dozvani. Njihov napad se potpuno izjalovio zato, što su Englezi poslije tcškog petodnevnog tnarša bcz odmora morali da stupe u borbu. Medju zarobljenim cngleskim časnicima i vojnicima se očevidno opaža. da su siti rata. PESIMISTIČKO PROSUDJIVANJE SPORAZUMNE ŠTAMPE O BORBAMA NA ZAPADU. Bern, 24. jula. Francuska štampa, kao ,,J o u r n a 1 R a d i c a 1“ i drugi listovi, govoreći o ofcnzivi, opominjc, da se ne valja odavati pretjeranim očekivanjima.. Prije svcga ogleda se u francuskoj pa i u talijanskoj štampi strah od njeinačlrih rezervi. Tako nagiašuic ,,S e c o 1 o“ da se konačni ishod borlta još ne da dogledati. „Corriere de 11a Sera" ne smatra još. da je položaj osiguran.

SffaHa 3/’-' NEUTRALM SUD O POLOŽAJU NAT ZAPADU. Kb. Stockholm, 24. jula. ,,S tockholmer T a< g b 1 a 11 “, govoreči o sadašnjim borbama na za* Padu, veli, da pobjednička vika sila sporazuma ne može da odstrani utisak da ova u velikom Stilu smišljena ofen’ ziva nije dovelani do kakvog v e č e g r c z u 11 a t a.

Zvanične objave C. i k. vojna glavim gnbernija u Srbiji. Postavljanjc srpskoc nastavničkog osoblja. Vojna glavna gubernija n Srbi i freba za školsku godfou 1918. 49. poveći broj kvalifikovanih srednjoškois! ili piofesora i profesorki, odnosno nastavničkog osi.b ja' bivših srpskih viših djcvojačkih ško'a. Kompetonti tih kategoiija, ko.i za sad nisu postaVi'jeni na nikakvoj sn.dnjoj školi, t'-ba da po»!ncsu svojo molbe tdj.^anju 8/b \x>jn« glavnc gubernije u Srbiji do 15. iiugusta 1918. U šlučaju potrebc mogu biti postav. ljeni i umirovljeni profesori i profcsorke, tc zato inogu i to kategorij' podiiijob' svoje nioibe. Svakoj molbi inia đa se priključi s\t)je* dobtii jdekret naimenovanja i.i z\’aniaia p> tvrda, kao i svjedodžba o vladanju. U molbama može se navesti škola, i kojoj molitelj otlnosno moliteljka želi da stuži, ali vx>jna glavna gubernija z;idržava sebi pravo da odr. di mj-isto sfožlx>vanja. i Mjroečria plata, odgovarajuča godin> ma službovanja, utvrdićo se kasnijo. Služba će se iraati da, nastnpi najkasnije <lo 25. septembra. , C. i k. okiužno zapovjodništvo ,Boxrad V. odj. br. 10573/1918. OBJAVA. R.azrez jx>reze poreskih obveznika \ r a« roŠi B*;ogr.ida za 1918. godinu vršiće ROx reska kornisija u zgradi u Kralja Aieksan< dra ulici broj 13, a prema niže navederom' raspoiedu ulica: I. komisija: 29. jnla: Svetosavska ulica; 30. jula: Mlatišusnina, Tmska i Ha» dži Djerina ulica; 31. jula: Hadži Prodanova, Kopao'ni<V ka i Smiljanića do broja 35; 1. avgusta: Sirniljanićcva od broja 35 do kraja, Resavjska do 47; 2. avgusta: Resavska od broja 47 đo kraja, Beogredska do broja 14; 3. avgrsta: Beogradska od hroja 14 do kraja. III. kojnisija: 29. jula: Miietića, Vršačka i Rade* nička ulica; 30. jula: Princ Evgenija, Jauićova | Budimska do broja 18; 31. jula: Budkmska od broja 18 <lo kraja, Skenderbegova do br. 20; 1. avgusta: Skendcrbegova od brojai 20 do kraj-i, VLsoki Stevau; 2. avgosta: Bačvanska, Pančićcva, J\ ničanfoova, Avra>nova i Soiunska; . 3. avgusta: Bi-strička, Despot Djun. djeva i Močvarska. IV. koinisija: 29. jufa: Graničarska, TTn, Hudži Ruvkmova; 30 jula: Vinogradska, Dečija, Hadži Mckrat ij eva, Rudnička; 31. jnla: Djevdjeiiska, Nebojšina, R<xmska, Laudanova do broja 41; 1. avgusta: Laudanova od broja 41 do kraja; 2. avgusta: Pctroljinska', Miličeva, No» voškolska, Slavnjska, Flavujska I.—IV., Veljkova, Voj\x>de 2ike; I 3. avgusta: Budipiska, Sv. Piohor,. Djuričićeva j Novo Pazarska. ; t Poreski obveznici se ovim izvjuštavaju, da pri ocjcni njihovo porezc jnogu piisustvovati kao i davati komisiji nužna' obaviještenja i druge podatke radi utvr'djivanja čistog prinosai. Izostanak poreskiiv obveznika' nc ćo nilcako uplivisati na tofc rada, već će se ocjena fisfog prinosa prema pcdutcima, koji Se vcć hnaju, izvršiti. Sa sobom treba svaiu poreski obvezuik da ponese poresku knjižicu za 1916./1917, godinn. i ' ' «•, Radni časovi sc utvrdjuju: ol 7i/j (sedam i po) <lo 1 2i/g (d . ianaest i po) sati prije podne. C. i kr. okružni zapovj. dnik.

Protiv provala je jcdina sigurna i potpuna zaštita

66

1174

KLJUC

Svjctski p&tont

Sv;.tl(o g« niožc upotrcbitl ođmah I lagano *« Mo/.e se đobitl u svakoi boljoj trgovlnl Žeiježom. Jedino prolzvodi: ,,Vik{orla", labrlka signrnosnili brava i bravarskc robe SINGER & ZOLLMANN, Bud.ipcst, KGiis utca 20. — Gbvno zastupstvo za Hrvatsku. Slavoniju, Bosnt», ilcrcč£Ovlnu, Srbiju i Bugarsku: Adoif Reru, Zagreb, Trcnkova uiica 12.

Tužna porodica Badžak, izvješLiva rodjake i prijatelje, da će svome dragom f Ljubi J. Badžaku imlustrijalcu godišnji ponien,

Izvještavam drugove i prijatelje, da je moja supruga t Uuhosnva N. fposić glumica preminula 16. juna 1918., u Nežideru i tamo ukopana, uz veiiko saučešc'e cijeloga lagera. Blagodarim gospodinu lječniku zapovjedniku, koji se zauzimao oko liječenja drage mi pokojnice, pjevačkom društvu i svima, koji položiše vijence na grob pokojnice. Bcograd, jula 1918. Ožalošćeri šiiprug MihailO &. ŠpasK,

38499

direktor srpskog Narod. Pozorišta.

Sa neizmjernim bolom u duši, javljaino naSim srodnicima i prijateljinia, da je naš mili i nikad neprežaljeni

iirsc

trgovac

preminuo 19. maja ove godine, u 35. godini života, poslije dugoga i teškog bolovanja, udaljcn od svojih milih i dragih, Sahranjen je u selu Banić (Grčl<a). Trstenik, jula 1918. Teško ožaiožćeni: Roditelji: Kata i Milosav; supruga Zivka; sinovi: Jovan i Miloš; kći Danica; braća: Božidar, Svetolik, Stevan, Milun, Dragomir Branislav; sestre: Darinka i Hristina; tast i tašta: Mifa i Jova Čeperković; zetovi: Radivoje Pantović i Milan Zivanović; snahe; Rada i Zorka; bratanica Olivera; ses'rici: Miodrag i Olga i ostala mnogobrojna famiiija. 38434